ZAKON O STEAJNOM POSTUPKU

I - OSNOVNE ODREDBE lan 1. Predmet zakona Ovim zakonom ureuju se: uvjeti za otvaranje steajnog postupka, steajni postupak, pravne posljedice njegovog otvaranja i provoenja i reorganizacija steajnog dunika nesposobnog za plaanje na osnovu steajnog plana.

lan 2. Ciljevi steajnog postupka (1) Steajni postupak provodi se radi grupnog namirenja povjerilaca steajnog dunika unovenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava povjeriocima. (2) U toku steajnog postupka moe se provesti i reorganizacija steajnog dunika po odredbama glave V ovog zakona radi ureivanja pravnog poloaja steajnog dunika i njegovog odnosa prema povjeriocima, a naroito radi odravanja njegovog poslovanja.

lan 3. Organi steajnog postupka Organi steajnog postupka su: steajni sud, steajni sudija, privremeni steajni upravnik, steajni upravnik, skuptina povjerilaca, privremeni odbor povjerilaca i odbor povjerilaca.

lan 4. Prijedlog za otvaranje steajnog postupka (1) Steajni postupak pokree se pisanim prijedlogom. Za podnoenje prijedloga ovlateni su steajni dunik i svaki onaj povjerilac koji ima pravni interes za provoenje steajnog postupka. Povjerilac je duan u prijedlogu prilaganjem odgovarajue dokumentacije uiniti vjerovatnim svoje potraivanje i platenu nesposobnost steajnog dunika. (2) Ukoliko je steajni dunik pravno lice organ ovlaten za zastupanje je, u sluaju nastupanja platene nesposobnosti, duan, bez odlaganja, podnijeti prijedlog za otvaranje steajnog postupka. Prijedlog se mora podnijeti u roku od 30 dana od dana nastupanja platene nesposobnosti. Organ ovlaten za zastupanje duan je pravnom licu nadoknaditi umanjenje imovine prouzrokovano njegovim pravnim radnjama poduzetim nakon nastupanja platene nesposobnosti, osim ako dokae da je pravna radnja preduzeta s panjom dobrog privrednika. (3) Sud je obavezan da prijedlog razmotri u roku od 15 dana od dana njegovog prijema. Neuredan prijedlog kao i prijedlog bez potrebne dokumentacije sud e vratiti predlagau i naloiti mu da prijedlog uredi i nedostatke otkloni u roku od 15 dana. Ako predlaga vrati sudu prijedlog koji nije ureen po uputstvu suda, sud e prijedlog rjeenjem odbaciti, a ako ga ne vrati u ostavljenom roku smatrat e se da ga je povukao. U ovom sluaju trokove postupka snosi predlaga. (4) Prije isteka 15 dana od dana podnoenja prihvatljivog prijedloga steajni sudija donosi odluku o iznosu predujma koji je potreban za finansiranje prethodnog postupka. (5) Prijedlog se moe povui do otvaranja steajnog postupka i pravosnanog odbacivanja ili odbijanja prijedloga u kom sluaju trokove snosi podnosilac prijedloga. Ukoliko steajni dunik nakon podnoenja prijedloga ispuni potraivanje podnosioca prijedloga, koje je bilo razlog za podnoenje prijedloga za otvaranje steajnog postupka, na prijedlog podnosioca prijedloga ili steajnog dunika steajni sudija moe obustaviti steajni postupak i u tom sluaju trokove snosi steajni dunik.

lan 5. Steajni dunik

(1) Steajni postupak moe se provesti nad imovinom pravnog lica, kao i nad imovinom dunika pojedinca. Dunik pojedinac, u smislu ovog zakona, jeste: komplementar u komanditnom drutvu i osniva drutva s neogranienom solidranom odgovornou. (2) Steaj se moe otvoriti i nad imovinom javnih pravnih lica, izuzev nad imovinom Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), opine, grada, javnih fondova koji se u cjelosti ili djelimino finansiraju iz budeta. (3) Za otvaranje steajnog postupka nad steajnim dunikom koji proizvodi naoruanje i vojnu opremu potrebna je prethodna saglasnost federalnog ministra odbrane (u daljnjem tekstu: federalni ministar odbrane). (4) Ako federalni ministar odbrane ne uskrati svoju saglasnost za otvaranje steajnog postupka u roku od 30 dana od dana dobijanja obavijesti steajnog sudije o pokretanju prethodnog postupka, smatra se da je saglasnost data. (5) Ako federalni ministar odbrane ne da svoju saglasnost za obaveze steajnog dunika solidarno odgovara Federacija.

lan 6. Steajni razlozi (1) Razlog otvaranja steajnog postupka je platena nesposobnost steajnog dunika. (2) Steajni dunik je plateno nesposoban ukoliko nije u stanju izvravati svoje dospjele i potraivane obaveze plaanja. Okolnost da je steajni dunik podmirio ili da moe podmiriti u cijelosti ili djelimino potraivanja nekih povjerilaca samo po sebi ne znai da je plateno sposoban. (3) U pravilu smatra se da je steajni dunik plateno nesposoban ako u neprekidnom trajanju od 30 dana ne izmiruje svoje dospjele novane obaveze. (4) Steajni postupak se moe otvoriti i zbog prijetee platene nesposobnosti. Ova nesposobnost postoji ako steajni dunik, prema predvianjima, u vremenu dospjelosti nee biti u stanju da ispuni postojee obaveze plaanja. Zbog prijetee platene nesposobnosti prijedlog za otvaranje steajnog postupka moe podnijeti samo steajni dunik.

II - OPE PROCESNE ODREDBE lan 7. Nadlenost (1) Steajni postupak provodi stvarno nadleni sud na ijem se podruju nalazi sjedite pravnog lica ili prebivalite dunika pojedinca. (2) Ukoliko se prijedlog podnese mjesno nenadlenom sudu taj sud e bez odlaganja donijeti rjeenje kojim e se proglasiti nenadlenim i dostaviti prijedlog mjesno nadlenom sudu. (3) Protiv rjeenja iz stava 2. ovog lana nije doputena alba. (4) Steajni sud je stvarno i mjesno nadlean i za sljedee pravne sporove: 1) za pravne sporove o utvrivanju u tabeli prema l. od 115. do 117. ovog zakona, 2) pravne sporove pobijanja prema l. od 80. do 87. ovog zakona, 3) prava na naknadu prema lanu 4. stav 2.; lanu 26. stav 1.; lanu 29. stav 5.; lanu 43. stav 5.; lanu 58. stav 3. i lanu 64. ovog zakona. (5) Steajni postupak vodi steajni sudija kao sudija pojedinac.

lan 8. Shodna primjena odredbi Zakona o parninom postupku U steajnom postupku na odgovarajui nain primjenjuju se odredbe Zakona o parninom postupku ako ovim ili drugim zakonom nije drugaije odreeno.

lan 9. Naela postupka

(1) Steajni postupak je hitan. (2) Odluke steajnog suda donose se u formi rjeenja. Steajni sudija moe odrediti usmenu raspravu. Rjeenje se donosi nakon sasluanja steajnog dunika ukoliko se time zbog posebnih okolnosti pojedinanog sluaja ne ugroava svrha rjeenja. Ukoliko izostane prethodno sasluanje steajnog dunika, to u rjeenju mora biti posebno obrazloeno, a sasluanje se mora bez odlaganja naknadno provesti. (3) Steajni sudija mora, po slubenoj dunosti, istraiti sve okolnosti koje su od znaaja za steajni postupak. On u tu svrhu naroito moe sasluati steajnog dunika, njegove zakonske zastupnike, svjedoke i vjetake.

lan 10. Obaveze uestvovanja i prinudne mjere (1) Steajni dunik, njegovi zakonski zastupnici i svjedoci su prema steajnom sudu, imenovanom vjetaku i steajnom upravniku obavezni na davanje potpunih i istinitih informacija. Steajni dunik ili njegovi zakonski zastupnici su osim toga obavezni da doprinose osiguranju steajne mase i da se uzdravaju od tetnih radnji. (2) Ukoliko steajni dunik ili neko drugo lice koje je obavezno na davanje informacija ne izvrava svoje obaveze davanja informacija koje, prema zakonu, postoje ili ukoliko postoji osnovana sumnja da ovo lice vri radnje radi oteenja steajne mase ili ne preduzima radnje potrebne za osiguranje mase, steajni sudija moe, prema vlastitoj procjeni ili na prijedlog privremenog steajnog upravnika ili steajnog upravnika, narediti odgovarajua sredstva prinude. (3) Sredstva prinude u smislu stava 2. ovog lana su: 1) prisilno privoenje pred sud, izricanje novane kazne u iznosu od 500,00 KM do 1.700,00 KM koja moe uslijediti nakon neuspjenog privoenja. Rjeenjem kojim se nareuje privoenje istovremeno se moe i zaprijetiti izricanje novane kazne. (4) Protiv rjeenja kojim se odreuje sredstvo prinude moe se uloiti alba. alba ne odlae izvrenje rjeenja.

lan 11. Pravna sredstva (1) Protiv odluka steajnog suda, u sluajevima predvienim ovim zakonom, doputena je alba. (2) Rok za podnoenje albe je osam dana i tee od objavljivanja odluke ili od dana dostavljanja odluke, ako odluka nije objavljena. (3) Steajni sudija moe, ako nae da je alba osnovana, i sam udovoljiti albi. (4) Ukoliko steajni sudija ne udovolji albi duan je da je bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana od njenog prijema, istu dostavi na odluivanje drugostepenom sudu. Za odluivanje o albi nadleno je vijee sainjeno od trojice sudija drugostepenog suda. Vijee je duno odluiti o albi u roku od 15 dana od dana njenog prijema. (5) alba odlae izvrenje rjeenja ukoliko ovim zakonom nije drugaije propisano. (6) U steajnom postupku ne moe se traiti povraaj u preanje stanje, podnositi prijedlog za ponavljanje postupka niti izjaviti revizija.

lan 12. Dostave i javno oglaavanje (1) Steajni sud vri dostavu odluka po slubenoj dunosti. (2) Dostava se smatra izvrenom javnim oglaavanjem ukljuujui i sluajeve u kojima ovaj zakon predvia posebnu dostavu. Dostava se smatra izvrenom istekom dva sljedea radna dana od oglaavanja. III - PRETHODNI POSTUPAK

lan 13. Predujam za trokove prethodnog postupka (1) Ako prijedlog za otvaranje steajnog postupka podnosi steajni povjerilac, on je obavezan da uplati predujam u iznosu koji odredi steajni sudija za pokrie trokova prethodnog postupka. (2) Ako povjerilac ne uplati predujam u roku od 15 dana, steajni sudija e rjeenjem odbaciti prijedlog. (3) Ako steajni postupak bude otvoren prema prijedlogu povjerioca, predujmljeni iznos ulazi u trokove steajnog postupka. (4) Ako je podnosilac prijedloga dunik steajni sudija ga moe osloboditi uplate predujma ako dunik dokae da ima dovoljno sredstava za finansiranje prethodnog postupka. lan 14. Utvrivanje uvjeta za otvaranje steajnog postupka (1) Nakon prijema doputenog prijedloga za otvaranje steajnog postupka, steajni sudija duan je bez odlaganja utvrditi da li postoji razlog za otvaranje steajnog postupka i da li je prijedlog osnovan. On moe u tu svrhu imenovati privremenog steajnog upravnika ili odgovarajueg vjetaka. Naknada za vjetaka odreuje se prema posebnim propisima u skladu sa lanom 237. ovog zakona. (2) Steajni dunik ili njegovi zakonski zastupnici duni su omoguiti potpuni uvid u poslovnu dokumentaciju, a na zahtjev steajnog sudije tu dokumentaciju i predati.

lan 15. Mjere osiguranja (1) Steajni sudija moe rjeenjem odrediti mjere radi osiguranja budue steajne mase, a i ukinuti te mjere. Steajni sudija naroito moe: 1) odrediti mjere radi osiguranja pojedinanih imovinskih vrijednosti, iznosa na raunima ili potraivanja steajnog dunika, ak i ako ova podlijeu razluivanju ili izluivanju; 2) uvjetovati raspolaganje steajnog dunika saglasnou steajnog suda ili ograniiti na drugi nain; 3) postaviti privremenog steajnog upravnika, 4) narediti privremenu zabranu pote na koju se shodno primjenjuju odredbe lana 61. ovog zakona. (2) Ukoliko poslovanje steajnog dunika jo nije obustavljeno, steajni sudija obavezno postavlja privremenog steajnog upravnika. (3) Mjere pojedinanog prinudnog izvrenja pokrenute protiv steajnog dunika privremeno se moraju obustaviti. Izluna i razluna prava povjerilac ne moe ostvariti u prethodnom postupku. (4) Ukoliko je steajni sudija, u skladu sa stavom 1. taka 3. ovog lana, postavio privremenog steajnog upravnika moe i dalje, prema vlastitoj procjeni ili na zahtjev privremenog upravnika, narediti: 1) da privremeni steajni upravnik moe preduzimati pravne radnje i pravne poslove potrebne za nastavak poslovanja u ime i za raun steajnog dunika, uz uvjet da nastavak takvih aktivnosti ne teti duniku, niti potencijalne steajne povjerioce. Privremenom steajnom upravniku u tom sluaju nije potrebna saglasnost steajnog dunika koji je u tom smislu iskljuen iz poslovodstva; 2) da pravne radnje steajnog dunika postaju pravno valjane samo uz prethodnu saglasnost privremenog steajnog upravnika. (5) Ako postoje posebne okolnosti, naroito u sluaju opasnosti od docnje, steajni sudija moe steajnom duniku narediti opu zabranu raspolaganja. U tom sluaju ovlatenje upravljanja i raspolaganja imovinom steajnog dunika prelazi u potpunosti na privremenog steajnog upravnika. alba protiv ove odluke ne odlae njeno izvrenje. (6) U sluaju povrede ogranienja raspolaganja, shodno se primjenjuju odredbe l. 52. i 53. ovog zakona.

(7) Protiv odluke steajnog sudije donesene na osnovu st. od 1. do 5. ovog lana, albu mogu uloiti steajni dunik ili privremeni steajni upravnik. alba steajnog dunika ne odlae izvrenje rjeenja.

lan 16. Zadaci i pravni poloaj privremenog steajnog upravnika (1) Privremeni steajni upravnik duan je osigurati imovinu steajnog dunika i starati se o njoj. (2) Privremeni steajni upravnik duan je ispitati da li e imovina steajnog dunika pokriti trokove postupka i da li postoji razlog za otvaranje steajnog postupka, te podnijeti izvjetaj o svojim nalazima sudu u roku od 30 dana od dana svog imenovanja. (3) Privremeni steajni upravnik vri procjenu da li se poslovanje steajnog dunika u cjelini ili pojedinim dijelovima moe nastaviti. Ukoliko bi nastavkom poslovanja nastala teta za dunika ili za potencijalnu steajnu masu, privremeni steajni upravnik mora podnijeti prijedlog steajnom sudiji za privremenu obustavu poslovanja. Protiv odluke o prijedlogu za obustavu poslovanja albu mogu uloiti dunik kao i privremeni steajni upravnik. (4) Privremeni steajni upravnik duan je namiriti potraivanja koja zasnuje on ili steajni dunik uz njegovu saglasnost osim ako je drugaije ugovoreno ili ureeno ovim zakonom. Privremeni steajni upravnik duan je osigurati da se ovo pravo povjerioca zadovolji i nakon otvaranja steajnog postupka. (5) Privremeni steajni upravnik nije duan namiriti poreska i druga javna davanja nastala u ovom periodu. Ova potraivanja predstavljaju steajna potraivanja u skladu sa lanom 32. ovog zakona. (6) Privremeni steajni upravnik ima ovlatenje da ue u poslovne prostorije dunika i provede neophodne radnje. Dunik, ako je pojedinac, odnosno tijela dunika, ako je dunik pravno lice, obavezna su da dozvole privremenom steajnom upravniku da pregleda poslovne knjige i poslovnu dokumentaciju dunika. (7) Privremeni steajni upravnik duan je steajnom sudiji poloiti raun i podnijeti izvjetaj o svom radu za period privremene uprave. (8) Privremeni steajni upravnik ima pravo na naknadu za svoj rad koja se odreuje u skladu sa lanom 237. ovog zakona.

lan 17. Trajni obligacioni odnosi za vrijeme privremene uprave, javna potraivanja i potraivanja zaposlenika (1) Za vrijeme trajanja privremene uprave ugovorni partner steajnog dunika ne moe otkazati trajni obligacioni odnos. (2) Potraivanje poreza, doprinosa i drugih javnih davanja iz trajnih obligacionih odnosa, koja su nastala u periodu nakon podnoenja prijedloga, privremeni steajni upravnik nije duan namiriti. Takva potraivanja su steajna potraivanja u skladu sa lanom 32. ovog zakona. (3) Privremeni steajni upravnik duan je namiriti potraivanja zaposlenika kao i doprinose po osnovu rada zaposlenika samo u sluaju ako su zaposlenici ostali u radnom odnosu. U protivnom, prava na naknadu iz radnog odnosa kao i potraivanja doprinosa ne prestaju, ali se mogu ostvarivati samo kao steajna potraivanja. Potraivanja zaposlenika koje je zaposlio privremeni steajni upravnik mogu se finansirati zajmom. (4) Druga potraivanja iz trajnih obligacionih odnosa privremeni steajni upravnik duan je namiriti samo ako je u vezi s tim postignut poseban dogovor. U protivnom, takva potraivanja su steajna potraivanja u skladu sa lanom 32. ovog zakona. lan 18. Djelovanje i oglaavanje mjera osiguranja (1) Ogranienja raspolaganja u skladu sa lanom 15. ovog zakona kao i postavljanje privremenog steajnog upravnika, moraju se oglasiti. Odluka kojom su odreene ove mjere dostavlja se steajnom duniku. (2) Odlukom o postavljanju privremenog steajnog upravnika pozivaju se povjerioci da mu bez odlaganja saope koje e mjere osiguranja na predmetima imovine steajnog dunika oni zahtijevati. Predmet na kome se zahtijeva mjera osiguranja, vrsta i osnov nastajanja prava osiguranja, kao i osigurano potraivanje moraju se naznaiti. Ko propusti dati saopenje ili to namjerno odugovlai, ne moe protiv privremenog steajnog upravnika po pitanju prava osiguranja ostvariti prava na naknadu tete, osim ako dokae da je privremeni upravnik znao za postojanje tog prava osiguranja. (3) U pogledu ukidanja mjera osiguranja, shodno se primjenjuje stav 1. ovog lana.

lan 19. Javni registar Steajni sudija odreuje upise u odgovarajue javne registre ogranienja raspolaganja, kao i brisanje tog ogranienja.

lan 20. Odgovornost privremenog steajnog upravnika Na odgovornost i osiguranje privremenog steajnog upravnika shodno se primjenjuju odredbe lana 26. ovog zakona o odgovornosti i osiguranju steajnog upravnika. Za visinu osigurane sume mjerodavna je imovina steajnog dunika o kojoj se stara privremeni steajni upravnik.

lan 21. Prestanak slube privremenog steajnog upravnika (1) Otvaranjem steajnog postupka prava i obaveze privremenog steajnog upravnika prelaze na steajnog upravnika. Privremeni steajni upravnik koji otvaranjem steajnog postupka nije imenovan za steajnog upravnika, duan je izvriti primopredaju dunosti steajnom upravniku i predati mu svu imovinu kojom upravlja, kao i poslovnu dokumentaciju koju je dobio i sainio. (2) Ukoliko steajni upravnik naplati potraivanja koja je privremeni steajni upravnik ostvario u skladu sa l. 16. i 17. ovog zakona, duan je iz naplaenog potraivanja prethodno izmiriti obaveze koje je privremeni upravnik zasnovao u skladu sa istim odredbama. Eventualni viak koji ostane po odbitku obaveza ulazi u steajnu masu. (3) Ukoliko steajni sudija ukine privremenu upravu iz drugih razloga, dunost privremenog steajnog upravnika prestaje tek kada on iz imovine kojom upravlja izmiri nastale trokove i obaveze koje je zasnovao bilo on ili steajni dunik uz njegovu saglasnost, ili kada osigura osiguranje za isplatu namirenja neplaenih ili osporenih obaveza koje je zasnovao. IV - STEAJNI POSTUPAK 1. ORGANI STEAJNOG POSTUPKA lan 22. Steajni sudija (1) Steajni sudija vodi i upravlja steajnim postupkom od podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka do zavretka steajnog postupka. (2) Steajni sudija pri tom vri prava i obaveze u skladu sa odredbama ovog zakona. (3) Steajni sudija imenuje vjetaka u steajnom postupku, privremenog steajnog upravnika, lanove privremenog odbora povjerilaca i steajnog upravnika i vri pravni nadzor nad radom privremenog steajnog upravnika i steajnog upravnika, u skladu sa odredbama ovog zakona.

lan 23. Lica koja mogu biti imenovana za steajnog upravnika (1) Za steajnog upravnika moe se imenovati samo fiziko lice koje raspolae potrebnom strunou i poslovnim iskustvom. (2) Steajni upravnik mora imati zavreno struno obrazovanje i poloen struni ispit. Blie odredbe o vrsti obrazovanja i sadraju strunog ispita propisat e federalni ministar pravde. (3) Federalno ministar pravde e za period do zavretka strunog obrazovanja i polaganja strunog ispita imenovati dovoljan broj steajnih upravnika, po prethodno pribavljenom miljenju predsjednika sudova nadlenih za voenje steajnog postupka, te utvrditi privremenu listu steajnih upravnika. (4) Za steajnog upravnika ne mogu biti imenovana lica koja: 1) bi morala biti izuzeta kao sudije u steajnom postupku; 2) su bliski srodnici steajnog sudije;

3) su odgovorna za obaveze u steaju ili su lanovi organa za zastupanje steajnog dunika, 4) su povjerioci steajnog dunika ili koja su u konkurentskom odnosu sa steajnim dunikom; 5) po posebnom zakonu ne bi mogla biti imenovana za lana nadzornog organa ili organa za zastupanje steajnog dunika; 6) su bila ili jesu zaposlena kod steajnog dunika ili su bila ili jesu lan nekog njegovog organa; 7) su za steajnog dunika radila savjetodavno ili su uestvovala u poslovima vezanim za imovinu i kapital steajnog dunika. lan 24. Listu steajnih upravnika sa zavrenim strunim obrazovanjem i poloenim strunim ispitom utvruje federalni ministar pravde i ona se objavljuje u "Slubenim novinama Federacije BiH".

lan 25. Prava i obaveze steajnog upravnika (1) Steajni upravnik je ovlaten i obavezan bez odlaganja ui u posjed imovine koja spada u steajnu masu, upravljati njom, po mogunosti nastaviti poslovanje do izvjetajnog roita, ako to ne teti steajne povjerioce i unoviti je u skladu sa odlukom skuptine povjerilaca. Ukoliko je tipino za poslovanje i potrebno za njegov nastavak ovlaten je i prije odluke skuptine povjerilaca u tekuem poslovanju unoviti pojedine predmete naroito robu. Steajni upravnik moe, na osnovu izvrnog rjeenja o otvaranju steajnog postupka, zahtijevati izruenje stvari koje se nalaze u posjedu steajnog dunika kao i poslovnu dokumentaciju, ak i kad se ona nalazi u posjedu treih lica. (2) Steajni upravnik je obavezan odmah izvriti detaljan popis steajne mase i taj popis predati steajnom sudiji najkasnije u roku od 45 dana od dana imenovanja. Uz svaki predmet potrebno je navesti oekivani iznos iz unovavanja kao i knjigovodstvenu vrijednost. Steajni upravnik duan je sastaviti popis svih povjerilaca steajnog dunika za koje je saznao i do kojih je doao iz knjiga i poslovne dokumentacije steajnog dunika. (3) Steajni upravnik duan je voditi poslovne knjige, naroito sainiti poetni bilans na osnovu inventarisanja prema stanju na dan otvaranja postupka, kao i podnijeti potrebne izvjetaje nadlenim organima. (4) Nagrada za rad steajnog upravnika odreuje se prema odredbama lana 237. ovog zakona. lan 26. Odgovornost i osiguranje steajnog upravnika (1) U sluaju da steajni upravnik svojom krivicom povrijedi obaveze koje je prema ovom zakonu duan izvravati, obavezan je naknaditi tako prouzrokovanu tetu svim uesnicima steajnog postupka. Od navedenog pravila izuzete su obaveze steajne mase koje nisu u potpunosti ispunjene iz mase, ako steajni upravnik prilikom zasnivanja te obaveze nije mogao predvidjeti da steajna masa nee biti dovoljna za njeno ispunjenje. (2) Steajni upravnik obavezan je neposredno nakon preuzimanja slube zakljuiti kod osiguravajueg drutva osiguranje od odgovornosti za sve rizike odgovornosti koji su povezani s njegovom djelatnou. Visinu osigurane sume odreuje steajni sudija uzimajui u obzir oekivanu steajnu masu i posebne okolnosti postupka. Steajni sudija moe u opravdanim sluajevima osloboditi steajnog upravnika ove obaveze.

lan 27. Nadzor nad radom steajnog upravnika Upravljanje imovinom i vrenje slube steajnog upravnika podlijee pravnom nadzoru steajnog sudije. Steajni sudija moe zahtijevati od steajnog upravnika informaciju o stvarnom stanju i poslovodstvu. Ukoliko steajni upravnik ne ispunjava svoje obaveze, steajni sudija moe nakon prethodne opomene steajnom upravniku odrediti novanu kaznu u iznosu od 500,00 KM do 1.700,00 KM. Ako postoji vaan razlog steajni sudija moe steajnog upravnika smijeniti i imenovati drugog steajnog upravnika. Protiv odluke steajnog sudije steajni upravnik ima pravo albe. alba u ovom sluaju ne odlae izvrenje rjeenja. lan 28. Skuptina povjerilaca (1) Steajni sudija saziva skuptinu povjerilaca. Sazivanje prve skuptine povjerilaca vri se u okviru odluke o otvaranju steajnog postupka. Druge skuptine povjerilaca moraju se sazvati ako to zatrai steajni upravnik, odbor povjerilaca ili najmanje pet povjerilaca koji zajedno zastupaju najmanje petinu prijavljenih iznosa potraivanja.

(2) Pravo glasa u skuptini povjerilaca imaju povjerioci koji su prijavili svoja potraivanja, a koje nije osporio steajni upravnik ili neko od povjerilaca s pravom glasa. Povjerioci niih isplatnih redova nemaju pravo glasa. Pravo glasa razlunih povjerilaca je, u smislu lana 39. ovog zakona, ogranieno na iznos s kojim se oni pojavljuju kao steajni povjerioci. (3) Steajni sudija moe u sluaju kada se osporeno potraivanje uini vjerovatnim odluiti o priznavanju prava glasa. Na roitu prisutni povjerioci, steajni dunik i steajni upravnik mogu zahtijevati hitno preispitivanje odluke o pravu glasa. Steajni sudija mora odmah, na osnovu stanja u spisu, donijeti odluku na koju povjerioci nemaju pravo albe. (4) Skuptinom povjerilaca rukovodi steajni sudija. Odluke se donose veinom prisutnih povjerilaca, s tim da suma iznosa potraivanja povjerilaca koji su glasali za odluku mora biti vea od polovine sume iznosa potraivanja prisutnih povjerilaca. (5) Na prvoj skuptini povjerilaca koja uslijedi nakon postavljanja steajnog upravnika, skuptina moe izabrati drugog steajnog upravnika kome je potrebno postavljenje od steajnog sudije. Izbor drugog steajnog upravnika moe predloiti najmanje pet povjerilaca koji zajedno predstavljaju najmanje petinu prijavljenih iznosa potraivanja. Steajni sudija moe odbiti postavljanje izabranog steajnog upravnika ako postoje razlozi koji upuuju na to da je on pristrasan ili nepodoban ili ako ne ispunjava uvjete iz lana 23. ovog zakona. Steajni sudija rjeenjem odluuje o imenovanju novog steajnog upravnika i smjeni dosadanjeg steajnog upravnika. Protiv ovog rjeenja dosadanji steajni upravnik, steajni dunik i svaki povjerilac mogu uloiti albu. alba ne odlae izvrenje rjeenja.

lan 29. Odbor povjerilaca (1) U skladu sa odredbama ovog lana, skuptina povjerilaca iz kruga povjerilaca bira odbor povjerilaca. (2) Radi zatite interesa povjerilaca steajni sudija moe do izbora odbora povjerilaca, ukoliko je potrebno, odrediti privremeni odbor povjerilaca. lanove privremenog odbora povjerilaca skuptina povjerilaca moe promijeniti. (3) U odboru povjerilaca moraju biti zastupljene sljedee grupe povjerilaca: steajni povjerioci sa najviim potraivanjima, steajni povjerioci s malim potraivanjima, predstavnici zaposlenika steajnog dunika i razluni povjerioci. Za lanove odbora mogu biti odreena i lica koja nisu povjerioci ako bi svojim strunim znanjem mogli doprinijeti radu odbora. (4) Odbor povjerilaca sastoji se od neparnog broja lanova koji nije vei od sedam. (5) Odbor povjerilaca duan je podravati i nadzirati steajnog upravnika u njegovom poslovodstvu. Odbor ima pravo zahtijevati od steajnog upravnika podnoenje izvjetaja i polaganje rauna, kao i pravo da vri neposredne kontrole. Odluke odbora povjerilaca donose se prostom veinom glasova prisutnih lanova. (6) Za znaajne pravne poslove steajnog upravnika, ukljuujui preuzimanje obaveza, otuenje i sticanje nekretnina preduzea u cjelini ili pojedinih njegovih dijelova, pokretanje parnica ili zastupanje na parnicama, izrada nacrta steajnog plana prije njegovog podnoenja sudu ili povjeriocima, te prijedloge za prekidanje poslovanja dunika, koji imaju znatan uticaj na obim imovine kojom se upravlja potrebna je saglasnost odbora povjerilaca, ukoliko je on postavljen. U suprotnom, potrebna je saglasnost skuptine povjerilaca. Ukoliko se na dvije uzastopne sjednice odbora povjerilaca ili dvije uzastopne zakazane sjednice skuptine ne donese odluka o davanju saglasnosti, takvu saglasnost moe dati steajni sudija. (7) Steajni sudija moe smijeniti lana odbora, bilo po slubenoj dunosti ili na zahtjev lana odbora ili na zahtjev skuptine povjerilaca. Prije nego to donese odluku o smjenjivanju steajni sudija treba da saslua tog lana odbora povjerilaca. lan odbora povjerilaca ima pravo albe na odluku steajnog sudije, a alba ne odlae izvrenje odluke. (8) Odbor povjerilaca na sjednicama odluuje o pitanjima koja su u njihovoj nadlenosti. Steajni sudija po slubenoj dunosti saziva prvu sjednicu odbora povjerilaca na prijedlog steajnog upravnika ili veine lanova odbora povjerilaca. lanovi odbora povjerilaca na prvoj sjednici biraju predsjednika. (9) Steajni sudija i steajni upravnik mogu prisustvovati sjednicama odbora povjerilaca. Odbor povjerilaca je duan da pozove steajnog sudiju na svoje sjednice. Odbor povjerilaca moe da odlui da odri sjednicu odbora povjerilaca bez prisustva steajnog upravnika. (10) Odbor povjerilaca moe odrati sjednicu ako je prisutna veina ukupnog broja lanova odbora. Odluke se donose veinom glasova prisutnih lanova, a ako su glasovi podijeljeni odluuje steajni sudija. (11) lanovi odbora povjerilaca duni su naknaditi tetu uesnicima ako su povrede obaveza koje imaju, u skladu s ovim zakonom, prouzrokovali svojom krivicom. (12) Naknada za rad lanova odbora povjerilaca, kao i lanova privremenog odbora povjerilaca odreuje se prema posebnim propisima u skladu sa lanom 237. ovog zakona.

2. STEAJNA MASA I RASPOREIVANJE POVJERILACA lan 30. Pojam steajne mase Steajni postupak obuhvata cjelokupnu imovinu koja pripada steajnom duniku u vrijeme otvaranja steajnog postupka, kao i imovinu koju steajni dunik stekne za vrijeme steajnog postupka (steajna masa), ukoliko drugim pravnim propisima nije predvieno drugaije. Steajna masa slui namirenju trokova steajnog postupka, povjerilaca koji u vrijeme otvaranja steajnog postupka imaju osnovan imovinski zahtjev prema steajnom duniku (steajni povjerioci), kao i povjerilaca koji u toku otvorenog steajnog postupka steknu pravo potraivanja prema masi (povjerioci mase).

lan 31. Isplatni redovi steajnih povjerilaca (1) Steajni povjerioci se prema vrsti njihovih potraivanja svrstavaju u isplatne redove. Povjerioci kasnijeg isplatnog reda mogu se namiriti tek poto budu u cijelosti namireni povjerioci prethodnog isplatnog reda. Steajni povjerioci istog isplatnog reda namiruju se srazmjerno veliini svojih potraivanja. (2) Namirenje povjerilaca iz postojeih sredstava slobodne steajne mase vri se prema sljedeem redoslijedu: 1) steajni povjerioci viih isplatnih redova u skladu sa lanom 33. ovog zakona, 2) steajni povjerioci opeg isplatnog reda u skladu sa lanom 32. ovog zakona, 3) steajni povjerioci niih isplatnih redova u skladu sa lanom 34. ovog zakona.

lan 32. Steajni povjerioci opeg isplatnog reda Povjerioci koji u trenutku otvaranja steajnog postupka imaju opravdan imovinski zahtjev prema steajnom duniku (steajni povjerioci) su povjerioci opeg isplatnog reda, ukoliko ne spadaju u vie ili nie isplatne redove prema odredbama l. 33. ili 34. ovog zakona.

lan 33. Steajni povjerioci viih isplatnih redova (1) Prije ostalih steajnih povjerilaca namiruju se ona potraivanja koja potiu iz perioda privremene uprave i koja nasuprot odredbi lana 16. stav 4. i lana 17. st. 3. i 4. ovog zakona nije mogao namiriti privremeni upravnik, ni steajni upravnik, u skladu sa lanom 21. stav 2. ovog zakona. (2) Prije ostalih steajnih povjerilaca, ali poslije povjerilaca iz stava 1. ovog lana namiruju se zaposlenici steajnog dunika sa cjelokupnim potraivanjima iz radnog odnosa. Isto vrijedi i za plaanje naknade tete za povrede na radu koja se isplauje u punom iznosu.

lan 34. Steajni povjerioci niih isplatnih redova (1) Iza ostalih potraivanja steajnih povjerilaca namiruju se sljedeim redoslijedom potraivanja i to, ako su u istom rangu, srazmjerno njihovom iznosu: 1) kamate koje teku od otvaranja steajnog postupka na potraivanja steajnih povjerilaca, 2) trokovi koji su pojedinim steajnim povjeriocima nastali njihovim ueem u postupku, 3) novane kazne i prekrajne novane kazne, kao i imovinsko-pravna teta nastala kao posljedica izvrenog krivinog djela ili prekraja, 4) potraivanja koja se odnose na neku besplatnu uslugu steajnog dunika, 5) potraivanja koja se odnose na povrat zajma koji nadomjeta kapital nekog osnivaa ili potraivanja koja su s tim izjednaena.

(2) Potraivanja za koja je izmeu povjerioca i steajnog dunika ugovoren nii rang u steajnom postupku namiruju se u sluaju sumnje nakon potraivanja navedenih u stavu 1. ovog lana. (3) Kamate na potraivanja nierangiranih steajnih povjerilaca i trokovi nastali povjeriocima zbog uea u postupku imaju isti rang kao potraivanja tih povjerilaca.

lan 35. Izdravanje steajnog dunika (1) Kada je steajni postupak otvoren nad imovinom dunika pojedinca, prva skuptina povjerilaca odluuje o iznosu potrebnom za izdravanje steajnog dunika koji mu preostaje iz njegovih prihoda, ili koji se u nedostatku takvih prihoda odobrava iz steajne mase. Pri tome se odgovarajue uzimaju u obzir eventualni zahtjevi koji trea lica imaju prema njemu po osnovu prava na izdravanje i odredbe o ogranienju izvrenja. Ukoliko skuptina povjerilaca ne donese nikakvu odluku, steajni upravnik moe odobriti primjereno izdravanje. U ostalim sluajevima dunikove obaveze izdravanja za vrijeme nakon otvaranja steaja ne mogu se ostvarivati iz steajne mase. (2) Ukoliko je steajni dunik pojedinac steajni sudija za period do prve skuptine povjerilaca, u skladu sa stavom 1. ovog lana, odreuje iznos koji steajnom duniku preostaje radi primjerenog ivotnog izdravanja iz njegovih primanja ili u njihovom nedostatku iz steajne mase u iznosu koji bi steajnom duniku pripadao po propisima izvrnog prava o ogranienju izvrenja.

lan 36. Nedospjela, uvjetna i nenovana potraivanja (1) Potraivanja koja nisu dospjela s otvaranjem postupka smatraju se dospjelim potraivanjima. (2) Potraivanja vezana za raskidni uvjet u steajnom postupku, sve dok raskidni uvjet ne nastupi, uzimaju se u obzir kao bezuvjetna potraivanja. (3) Potraivanja vezana za odloni uvjet uestvuju u raspodjeli u koliko je taj odloni uvjet nastupio prije konane podjele steajne mase. (4) Nenovana potraivanja ili ona iji novani iznos nije odreen istiu se u vrijednosti na koju se mogu procijeniti u vrijeme otvaranja steajnog postupka. Potraivanja koja su izraena u stranoj valuti ili u nekoj obraunskoj jedinici preraunavaju se u domau valutu prema kursnoj vrijednosti koja je u asu otvaranja postupka mjerodavna za mjesto plaanja. (5) Solidarni dunik i jemac mogu potraivanje, koje bi ubudue mogli stei prema steajnom duniku namirenjem povjerioca, ostvarivati u steajnom postupku samo ako povjerilac ne zahtijeva namirenje svog potraivanja.

lan 37. Izluivanje i naknada za izluna prava (1) Lice koje ima pravo na izdvajanje stvari koja ne pripadaju steajnom duniku (izluni povjerilac) nije steajni povjerilac. Njegovo pravo na izluenje tog predmeta regulira se posebnim zakonom. (2) Pravo na izluivanje ne moe se ostvariti u prethodnom postupku. Nakon otvaranja steajnog postupka pravo na izluenje moe se ostvariti najranije nakon izvjetajnog roita. Ako je predmet izluivanja neophodan za nastavak poslovanja steajnog dunika, steajni upravnik moe zahtjev za izluenje odgoditi za period do 90 dana poev od izvjetajnog roita. Ukoliko je steajnom upravniku nakon isteka ovog perioda predmet izluivanja u sljedeih 90 dana potreban za nastavak poslovanja za ovo je potrebna saglasnost steajnog sudije. Rjeenje se dostavlja steajnom upravniku i izlunom povjeriocu. Uesnici mogu protiv ovog rjeenja uloiti albu. (3) Za period do izvjetajnog roita izlunom povjeriocu pripadaju samo prava potraivanja zbog prekomjerne istroenosti predmeta izluivanja. Nakon izvjetajnog roita izlunom povjeriocu pripadaju prava na naknadu zbog koritenja tog predmeta. Izluni povjerilac ima pravo da bude u potpunosti namiren za sve gubitke vrijednosti stvari za koju je vezano izluno pravo nakon izvjetajnog roita. Ako steajni upravnik nije u mogunosti da zatiti vrijednost te stvari kroz isplate izlunom povjeriocu, onda izluni povjerilac ima pravo da izlui tu stvar nakon to steajnom upravniku da rok od osam dana. (4) Ukoliko je predmet ije se izluivanje moglo zahtijevati prije otvaranja steajnog postupka neovlateno prodat od steajnog dunika, privremenog upravnika ili nakon otvaranja postupka od steajnog upravnika, izluni povjerilac moe zahtijevati ustupanje prava na protuuslugu, ako ona jo nije izvrena. On moe zahtijevati protuuslugu iz steajne mase, ako ona postoji u masi i ako se iz mase moe izdvojiti.

(5) Ako nisu ispunjeni uvjeti iz stava 4. ovog lana, izluni povjerilac moe, kao steajni povjerilac, traiti naknadu tete ako je dunik prodao stvar, i kao troak steajne mase, ako je privremeni steajni upravnik ili steajni upravnik prodao stvar na nelegalan nain.

lan 38. Razluni povjerioci (1) Povjerioci koji imaju razluno pravo na nekom predmetu steajne mase ovlateni su na odvojeno namirenje iz predmeta razlunog prava za glavno potraivanje, kamate i trokove, u skladu sa odredbama l. od 102. do 107. ovog zakona. (2) Razluni povjerioci su: 1) hipotekarni povjerioci i povjerioci zemljinog duga; 2) povjerioci koji su zakonom, pljenidbom, sporazumom pred sudom ili pravnim poslom stekli neko zalono pravo; 3) povjerioci kojima je steajni dunik radi osiguranja prenio neko pravo; 4) povjerioci kojima pripada pravo zadranja.

lan 39. Razluni povjerioci kao steajni povjerioci Razluni povjerioci mogu biti steajni povjerioci ako im je steajni dunik i lino odgovoran. Oni imaju pravo na srazmjerno namirenje iz steajne mase samo ako se odreknu odvojenog namirenja ili se nisu uspjeli odvojeno namiriti u cjelini ili djelimino, u kom se sluaju namiruju srazmjerno visini neizmirenog dijela svog potraivanja.

lan 40. Povjerioci steajne mase Iz steajne mase, prije steajnih povjerilaca, namiruju se trokovi steajnog postupka i dugovi steajne mase.

lan 41. Trokovi steajnog postupka Trokovi steajnog postupka su: 1) sudski trokovi steajnog postupka, 2) nagrade i izdaci vjetaka, privremenog upravnika, steajnog upravnika i lanova privremenog odbora i odbora povjerilaca, 3) drugi trokovi za koje je ovim ili drugim zakonom odreeno da e se namirivati kao trokovi steajnog postupka.

lan 42. Dugovi steajne mase Dugovi steajne mase su obaveze: 1) koje budu zasnovane radnjama steajnog upravnika ili na drugi nain upravljanjem, unovavanjem i raspodjelom steajne mase, a koje ne spadaju u trokove steajnog postupka, 2) iz dvostranoobavezujuih ugovora ukoliko se njihovo ispunjenje zahtijeva za steajnu masu ili ako njihovo ispunjenje mora da uslijedi nakon otvaranja steajnog postupka, 3) iz neosnovanog bogaenja steajne mase.

3. OTVARANJE STEAJNOG POSTUPKA

lan 43. Odluka o prijedlogu za otvaranje steajnog postupka (1) Steajni sudija zakazat e roite vezano za uvjete za otvaranje steajnog postupka nakon to primi izvjetaj privremenog steajnog upravnika zajedno s miljenjem vjetaka koji je eventualno imenovan da ocjeni nesolventnost steajnog dunika. Na roite se poziva predlaga, a ako je to mogue i steajni dunik i privremeni steajni upravnik, te ako je neophodno i vjetaci. (2) Steajni sudija donijet e odluku o otvaranju steajnog postupka ili odbiti prijedlog za otvaranje steajnog postupka u roku od tri dana od zakljuenja steajnog roita. (3) U odluci o odbijanju prijedloga za otvaranje steajnog postupka steajni sudija odluit e o trokovima postupka. (4) Steajni sudija otvara steajni postupak nad imovinom steajnog dunika ako je prijedlog doputen, ako postoji steajni razlog i ako e imovina steajnog dunika, prema predvianju, biti dovoljna da pokrije trokove postupka. Ukoliko imovina steajnog dunika ne pokriva trokove postupka, a prijedlog je doputen i osnovan, steajni sudija moe otvoriti postupak ako zainteresirano lice predujmi dovoljan novani iznos. Predujam se ukljuuje u obavezu steajne mase. (5) Ako je imovina steajne mase nedovoljna za vraanje predujma uplaenog za trokove postupka, lice koje je uplatilo takav predujam moe zahtijevati povrat od svakog lica koje je bilo obavezno da podnese prijedlog za pokretanje steajnog postupka, a svojom krivicom je propustilo da to uini.

lan 44. Direktno otvaranje steajnog postupka (1) Steajni sudija moe da odlui da otvori steajni postupak bez izvrenja prethodnog postupka i bez istraivanja razloga za otvaranje steajnog postupka ako je prijedlog za otvaranje steajnog postupka podnio likvidator. (2) Steajni postupak moe se otvoriti direktno ako je prijedlog za otvaranje postupka podnio povjerilac koji ima pravosnano rjeenje o izvrenju i ako je to rjeenje neizmireno ve 60 dana. U tom sluaju steajni sudija prihvata kao pretpostavku da je postojanje obaveze dunika i nemogunost dunika da plaa, dokazana.

lan 45. Rjeenje o otvaranju postupka (1) Ako se steajni postupak otvori, steajni sudija imenuje steajnog upravnika. (2) Rjeenje o otvaranju steajnog postupka sadri: 1) firmu ili lino ime, te sjedite pravnog lica ili prebivalite fizikog lica steajnog dunika, 2) lino ime i adresu steajnog upravnika, 3) datum i sat otvaranja steajnog postupka. (3) Ako sat otvaranja steajnog postupka nije u rjeenju naveden, trenutkom otvaranja smatra se podne onog dana kada je rjeenje iz stava 2. ovog lana doneseno.

lan 46. Pozivi povjeriocima i dunicima (1) U rjeenju o otvaranju steajnog postupka pozivaju se povjerioci da u roku od 30 dana prijave kod steajnog suda svoja potraivanja u skladu sa lanom 110. ovog zakona. (2) U rjeenju o otvaranju steajnog postupka pozivaju se povjerioci da steajnog upravnika u roku od 30 dana obavijeste koja prava osiguranja potrauju na predmetima imovine steajnog dunika. Potrebno je navesti predmet na kom se potrauje pravo osiguranja, vrsta i razlog nastanka prava osiguranja, kao i osigurano potraivanje. (3) U rjeenju o otvaranju steajnog postupka pozivaju se lica koja imaju obaveze prema steajnom duniku da te obaveze, bez odlaganja, izvravaju prema steajnom duniku.

lan 47. Odreivanje roita (1) U rjeenju za otvaranje steajnog postupka steajni sudija odreuje roita za: 1) skuptinu povjerilaca na kojoj se na osnovu izvjetaja steajnog upravnika, odluuje o daljnjem toku steajnog postupka (izvjetajno roite). Skuptina povjerilaca koja je sazvana da bi sasluala izvjetaj steajnog upravnika (izvjetajno roite) ne smije se odrati prije roita za ispitivanje potraivanja, a ni kasnije od 15 dana od roita za ispitivanje podnesenih potraivanja. 2) skuptinu povjerilaca na kojoj se ispituju prijavljena potraivanja (roite za ispitivanje). Period izmeu isteka roka za prijave i roita za ispitivanje potraivanja treba da iznosi najmanje osam dana a najvie 30 dana. (2) Roita iz stava 1. ovog lana mogu se odrati istovremeno.

lan 48. Objavljivanje i dostavljanje rjeenja o otvaranju steaja (1) Steajni sud duan je javno oglasiti rjeenje o otvaranju steajnog postupka na dan donoenja rjeenja isticanjem rjeenja na oglasnoj tabli suda. Rjeenje se mora objaviti i u "Slubenim novinama Federacije BiH". (2) Steajni sud obavijetava povjerioce i dunikove dunike slanjem kopije rjeenja. (3) Podnosiocu prijedloga za otvaranje steaja i steajnom duniku mora se izvriti lino dostavljanje rjeenja iz stava 1. ovog lana. (4) Kopija rjeenja dostavlja se nadlenom tuilatvu. Nadleno tuilatvo obavijetava se i u sluaju ako do otvaranja steajnog postupka ne doe usljed nedostatka mase.

lan 49. Javni registri Ako su steajni dunik ili predmeti njegove imovine upisani u javne registre, steajni sud duan je narediti sljedee upise u odgovarajue registre: 1) upis otvaranja steajnog postupka, 2) upis odbijanja prijedloga za otvaranje steajnog postupka usljed nedostatka mase u sluaju da je steajni dunik pravno lice koje odbijanjem usljed nedostatka mase prestaje postojati, 3) upis okonanja steajnog postupka.

lan 50. alba protiv rjeenja o otvaranju steajnog postupka (1) Ako prijedlog za otvaranje steajnog postupka bude odbijen podnosilac prijedloga moe uloiti albu, a ako prijedlog bude prihvaen albu moe uloiti steajni dunik. (2) Pravosnana odluka o ukidanju rjeenja o otvaranju steajnog postupka javno se oglaava. Posljedice koje je prouzrokovalo ukinuto rjeenje ostaju na snazi. U ovom sluaju na odluku o ukidanju rjeenja na odgovarajui nain primjenjuje se lan 48. stav 1. ovog zakona.

4. PRAVNE POSLJEDICE OTVARANJA STEAJNOG POSTUPKA a. Ope djelovanje otvaranja steajnog postupka

lan 51. Prelazak prava upravljanja i raspolaganja

Otvaranjem steajnog postupka prava steajnog dunika da upravlja i raspolae imovinom koja pripada steajnoj masi, kao i prava organa, prokuriste, zastupnika i punomonika steajnog dunika prelaze na steajnog upravnika.

lan 52. Raspolaganja steajnog dunika (1) Raspolaganja steajnog dunika predmetom steajne mase nakon otvaranja steajnog postupka bez pravnog su uinka osim onih raspolaganja za koja vrijede opa pravila o zatiti povjerenja u zemljine knjige i druge javne registre. Steajni upravnik moe zahtijevati povrat predmeta raspolaganja, a druga strana ima pravo na povrat izvrene protuusluge ukoliko ta protuusluga jo postoji u steajnoj masi. (2) Za raspolaganja steajnog dunika uinjena na dan otvaranja steajnog postupka pretpostavlja se da su izvrena nakon otvaranja steajnog postupka.

lan 53. Usluge u korist steajnog dunika (1) Ako nakon otvaranja steajnog postupka neko neposredno ispuni obavezu steajnom duniku, oslobaa se svoje obaveze da izvri uslugu steajnom upravniku samo ako u vrijeme izvrenja nije znao za otvaranje steajnog postupka. (2) Pretpostavlja se da lice koje je izvrilo obavezu prije javnog oglaavanja otvaranja steajnog postupka nije znalo za otvaranje steajnog postupka.

lan 54. Podjela imovine pravne zajednice (1) Ako je steajni dunik u pravnoj zajednici sa treim licem (kao npr. suvlasnitvo, zajedniko vlasnitvo, ortakluk) razvrgnue pravne zajednice provodi se izvan steajnog postupka. (2) Iz dijela imovine steajnog dunika, dobivenog razvrgnuem zajednice, moe se traiti odvojeno namirenje obaveza koje su proistekle iz odnosa pravne zajednice. (3) U steajnom postupku su bez uinka ugovorne odredbe kojima se u pravnim zajednicama iz stava 1. ovog lana, iskljuuje trajno ili za odreeno vrijeme pravo da se zahtijeva razvrgnue zajednice ili kojima se za to odreuje poseban otkazni rok.

lan 55. Preuzimanje sporova (1) Otvaranjem steajnog postupka prekidaju se sudski postupci i postupci pred arbitraama ukoliko se odnose na steajnu masu. Prekid traje do zakljuenja steajnog postupka ukoliko se pravni spor prije toga ne nastavi u skladu sa odredbama ovog lana. (2) Pravne sporove o imovini koja pripada steajnoj masi, u kojima je steajni dunik tuilac i koji su u vrijeme otvaranja steajnog postupka u toku, steajni upravnik i protivna stranka u sporu mogu nastaviti u onom stanju u kojem se nalaze. (3) Pravne sporove koji teku u vrijeme otvaranja steajnog postupka i u kojima je steajni dunik tueni, moe preuzeti i steajni upravnik i protivna stranka, ako se tiu: 1) izluenja nekog predmeta iz steajne mase, 2) odvojenog namirenja ili 3) dugova steajne mase. (4) Pravne sporove koji se odnose na steajna potraivanja povjerilac moe nastaviti tek ako steajni upravnik na roitu za ispitivanje ta potraivanja ospori. (5) Ako steajni upravnik odmah prizna zahtjev, protivnik moe ostvarivati pravo na naknadu trokova parninog postupka samo kao steajni povjerilac.

lan 56. Potraivanja steajnih povjerilaca

Steajni povjerioci mogu svoja potraivanja prema steajnom duniku ostvarivati samo u steajnom postupku. lan 57. Izvrenje prije otvaranja steajnog postupka Ako steajni povjerilac u toku posljednjih 60 dana prije podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka ili nakon isteka tog roka tokom prinudnog izvrenja ili prisilnim sudskim osiguranjem stekne razluno pravo ili neko drugo osiguranje na imovini steajnog dunika koja ulazi u steajnu masu, to pravo osiguranja otvaranjem steajnog postupka prestaje. lan 58. Zabrana izvrenja i osiguranja (1) Nakon otvaranja steajnog postupka steajni povjerioci ne mogu protiv steajnog dunika traiti prinudno izvrenje, niti traiti osiguranje na dijelovima imovine koja ulazi u steajnu masu. (2) Postupci iz stava 1. ovog lana, koji su u toku u vrijeme otvaranja steajnog postupka, prekidaju se. (3) Steajni sudija odluuje o prigovorima koji budu podneseni na osnovu odredaba stava 1. ovog lana protiv doputenosti prinudnog izvrenja. (4) Nakon otvaranja steajnog postupka razluni povjerioci mogu da pokrenu postupak protiv dunika da bi izvrili svoja prava izvrenja i osiguranja po opim pravilima izvrnog postupka. Svi prekinuti postupci izvrenja i osiguranja koje su ti povjerioci pokrenuli prije otvaranja steajnog postupka bit e ponovo pokrenuti i voeni na izvrnom sudu u skladu s pravilima izvrnog postupka. (5) Nakon prijema prijedloga za izvrenje razlunog povjerioca, sud moe odluiti da se ne pokree izvrni postupak u skladu sa stavom 4. ovog lana, ili da izvrenje odloi ako steajni upravnik osigura odgovarajuu zatitu potraivanja razlunog povjerioca. Odgovarajua zatita razlunog potraivanja predstavlja zatitu koja je priznata odlukom suda pri emu je vrijednost garancije dovoljna, tako da odlaganje izvrnog postupka nee dovesti do toga da e povjerilac biti oteen na bilo koji nain. lan 59. Zabrana izvrenja radi ostvarivanja potraivanja prema steajnoj masi

(1) Prinudno izvrenje radi ostvarivanja dugova steajne mase koji nisu zasnovani pravnom radnjom steajnog upravnika nije doputeno u roku od est mjeseci od dana otvaranja steajnog postupka. (2) Odredba stava 1. ovog lana ne odnosi se na: 1) obaveze steajne mase iz dvostranoobaveznog ugovora ije je ispunjenje izabrao steajni upravnik, 2) obaveze iz trajnog obligacionog odnosa po isteku prvog roka u kome je steajni upravnik mogao da otkae ugovor, u skladu s ovim zakonom, 3) obaveze iz radnog odnosa ili drugog trajnog obligacionog odnosa ukoliko je steajni upravnik traio ispunjenje protuusluge u korist steajne mase. lan 60. Iskljuivanje sticanja prava na imovinu koja ulazi u steajnu masu

(1) Nakon otvaranja steajnog postupka ne mogu se valjano sticati prava na dijelovima imovine koja ulazi u steajnu masu, ak i u sluaju da se to sticanje ne temelji na raspolaganju steajnog dunika, ni na prinudnom izvrenju ili osiguranju u korist steajnog povjerioca. (2) Odredbe stava 1. ovog lana ne odnose se na sluajeve sticanja povjerenjem u zemljine knjige i druge javne registre.

lan 61. Zabrana pote (1) Ukoliko se to ini potrebnim da bi se razjasnile ili sprijeile pravne radnje steajnog dunika koje su tetne za povjerioce, steajni sudija, na zahtjev steajnog upravnika ili po slubenoj dunosti, donosi rjeenje da se odreene ili sve potanske poiljke za steajnog dunika moraju dostavljati steajnom upravniku. To rjeenje mora biti obrazloeno.

(2) Steajni upravnik ovlaten je otvarati poiljke koje su mu dostavljene. Poiljke iji se sadraj ne odnosi na steajnu masu bez odlaganja se moraju dostaviti steajnom duniku. Prispjela pota protokolie se po pravilima o kancelarijskom poslovanju i evidentira njen prijem i njeno uruenje naslovljenom licu. (3) Protiv rjeenja o zabrani pote steajni dunik moe uloiti albu. Steajni sudija duan je ukinuti rjeenje nakon sasluanja steajnog upravnika ukoliko pretpostavke za njega prestanu da postoje.

lan 62. Dunikove obaveze obavjetavanja i saradnje (1) Steajni dunik obavezan je steajnom sudu, steajnom upravniku, odboru povjerilaca I, prema nareenju steajnog sudije, skuptini povjerilaca davati obavjetenja o svim okolnostima koje se odnose na postupak. (2) Obavjetenja data prema odredbama stava 1. ovog lana mogu se koristiti u krivinom ili prekrajnom postupku protiv steajnog dunika ili njegovih bliskih srodnika, samo uz njegov pristanak. (3) Steajni dunik duan je steajnom upravniku predati svu potrebnu dokumentaciju i pomagati mu pri ispunjenju njegovih zadataka. (4) Steajni dunik obavezan je da se po nareenju steajnog sudije u svako doba stavi na raspolaganje da bi ispunio svoje obaveze obavjetavanja i saradnje. On je duan da se uzdrava od svih radnji koje su protivne ispunjavanju ovih obaveza. (5) Ako se to za pribavljanje istinitih iskaza ini potrebnim, steajni sudija naloit e steajnom duniku da na zapisnik pred steajnim sudijom izjavi da je traenu informaciju dao tano i potpuno prema najboljem znanju i savjesti. (6) Steajni sudija moe protiv steajnog dunika odrediti prinudne mjere u sluaju da: 1) steajni dunik odbija davanje informacije ili izjave o potpunosti datih podataka ili saradnju sa steajnim upravnikom u ispunjavanju njegovih zadataka, 2) uprkos nalogu suda izbjegava ili namjerava izbjei davanje obavjetenja i saradnju, a naroito ako unato zabrane udaljavanja vri pripreme za bjekstvo, 3) je to potrebno da bi se sprijeile radnje steajnog dunika koje su protivne ispunjavanju njegovih obaveza obavjetavanja i uestvovanja, a naroito radi osiguranja steajne mase. (7) Odreivanje sredstava prinude, njihovo provoenje, kao i pravni lijekovi protiv odreivanja sredstava prinude vre se na osnovu lana 10. st. od 2. do 5. ovog zakona.

lan 63. Zastupnici organa (1) U sluaju da je steajni dunik pravno lice, odredbe l. 61. i 62. ovog zakona, shodno se primjenjuju na lanove njegove uprave ili nadzornog organa, kao i na lanove koji odgovaraju svojom imovinom u sluaju da su ovlateni za zastupanje. (2) Odredba stava 1. ovog lana ne odnosi se na lica koja su navedene funkcije napustila prije vie od dvije godine prije podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka. lan 64. Lina odgovornost lanova drutva Ako je steajni postupak otvoren nad drutvom iji lanovi lino odgovaraju za obaveze drutva, zahtjeve protiv lanova drutva po osnovu njihove line odgovornosti, koji proizilaze iz odredbi ovog ili nekog drugog zakona za vrijeme steajnog postupka moe ostvarivati samo steajni upravnik. b. Ispunjenje pravnih poslova lan 65. Pravo steajnog upravnika na izbor (1) Steajni upravnik moe, ako steajni dunik ili njegov saugovara u vrijeme otvaranja steajnog postupka nisu ispunili ili nisu u potpunosti ispunili neki dvostranoobavezujui ugovor, umjesto steajnog dunika da ispuni ugovor i da zahtijeva ispunjenje od druge strane.

(2) Steajni upravnik duan je bez odlaganja izjaviti da li namjerava zatraiti ispunjenje ugovora ako ga druga strana pozove na vrenje prava izbora. U protivnom, steajni upravnik ne moe zahtijevati ispunjenje. (3) Ako steajni upravnik odbije ispunjenje, druga strana moe da ostvaruje svoje potraivanje zbog neispunjenja samo kao steajni povjerilac.

lan 66. Fiksni poslovi (1) Ako je vrijeme ispunjenja obaveza iz fiksnog ugovora nastupilo poslije otvaranja steajnog postupka, ne moe se birati ispunjenje. (2) Druga ugovorna strana steajnog dunika moe traiti naknadu zbog neispunjenja kao steajni povjerilac. (3) Naknada zbog neispunjenja sastoji se u razlici izmeu ugovorene i trine cijene koja u mjestu ispunjenja vai za fiksne ugovore na dan otvaranja steajnog postupka.

lan 67. Djeljive usluge Ako je dugovana usluga djeljiva, te ako je druga ugovorna strana svoju uslugu u vrijeme otvaranja steajnog postupka ve djelimino ispunila, ona e svoje potraivanje na protuuslugu koja odgovara njenoj djelimino ispunjenoj uslugi moi ostvariti kao steajni povjerilac, ak i u sluaju da steajni upravnik zahtijeva ispunjenje preostalog dijela usluge. Druga ugovorna strana nema pravo zbog neispunjenja njenog prava na protuuslugu iz steajne mase zahtijevati povrat onoga to je djeliminim ispunjenjem njene usluge prelo u imovinu steajnog dunika prije otvaranja steajnog postupka.

lan 68. Predbiljeba (1) Ukoliko je u zemljinu knjigu upisana predbiljeba radi osiguranja zahtjeva za sticanje ili ukidanje prava na nekoj dunikovoj nekretnini ili na nekom pravu upisanom u korist steajnog dunika ili radi osiguranja zahtjeva za promjenu sadraja ili reda tog prava, povjerilac svoje potraivanje moe namiriti kao povjerilac steajne mase. Isto vrijedi i ako je steajni dunik preuzeo daljnje obaveze prema povjeriocu, pa ih u cijelosti ili djelimino nije ispunio. (2) Odredba stava 1. ovog lana primjenjuje se na odgovarajui nain i na predbiljebe upisane u druge javne registre kao to su npr. upisnik brodova i aviona.

lan 69. Zadravanje prava vlasnitva (1) Ako je steajni dunik prije otvaranja steajnog postupka pokretnu stvar prodao uz zadravanje prava vlasnitva i kupcu stvar predao u posjed, kupac moe da trai ispunjenje ugovora o prodaji. Isto vrijedi i ako je steajni dunik preuzeo i daljnje obaveze prema kupcu te ih u cijelosti ili djelimino nije ispunio. (2) Ako je prije otvaranja steajnog postupka steajni dunik pokretnu stvar kupio uz zadravanje prava vlasnitva i stvar od prodavca dobio u posjed, steajni upravnik ima pravo na izbor u skladu sa odredbama lana 65. ovog zakona.

lan 70. Najamni i zakupni odnosi nad nepokretnim predmetima (1) Najamni i zakupni odnosi steajnog dunika nad nepokretnim predmetima ili prostorijama postoje i dalje sa djelovanjem za steajnu masu. (2) Prava koja se odnose na vrijeme prije otvaranja steajnog postupka druga ugovorna strana moe ostvarivati samo kao steajni povjerilac.

lan 71. Steajni dunik kao najmodavac ili zakupodavac

(1) Ako je steajni dunik kao najmodavac ili zakupodavac nekretnine ili prostorije prije otvaranja steajnog postupka raspolagao potraivanjima iz najamnog i zakupnog odnosa za neko kasnije vrijeme, ta raspolaganja su djelotvorna samo u mjeri u kojoj se odnose na najamninu odnosno zakupninu za kalendarski mjesec koji tee u vrijeme otvaranja steajnog postupka. Ako je otvaranje steajnog postupka uslijedilo nakon petnaestog dana u mjesecu raspolaganje proizvodi pravni uinak i za sljedei kalendarski mjesec. (2) Raspolaganje iz stava 1. ovog lana smatra se naroito naplata najamnine ili zakupnine. Raspolaganje putem prinudnog izvrenja izjednaeno je sa raspolaganjem na osnovu ugovora. (3) Najmoprimac ili zakupac moe potraivanje najamnine odnosno zakupnine za period naveden u stavu 1. ovog lana prebiti sa potraivanjem koje mu pripada prema steajnom duniku. Ova odredba ne utie na primjenu odredaba lana 78. i lana 79. ta. od 2. do 4. ovog zakona.

lan 72. Steajni dunik kao najmoprimac i zakupac (1) Najam ili zakup nekretnine ili prostorije u koju je steajni dunik uao kao najmoprimac ili zakupoprimac steajni upravnik moe otkazati, bez obzira na ugovoreno trajanje ugovora na kraju svakog mjeseca uz otkazni rok od dva mjeseca. Ako steajni upravnik izjavi otkaz druga strana moe kao steajni povjerilac da zahtijeva naknadu tete nastale prijevremenim prestankom ugovornog odnosa. (2) Ako steajni dunik u vrijeme otvaranja steajnog postupka nije stupio u posjed nekretnine ili prostorije, steajni upravnik i druga strana mogu da odustanu od ugovora. Ako steajni upravnik odustane od ugovora, druga ugovorna strana moe kao steajni povjerilac zahtijevati naknadu tete nastale prijevremenim prestankom ugovornog odnosa. Svaka strana duna je u roku od 15 dana obavijestiti drugu stranu o tome da li namjerava odustati od ugovora, u protivnom gubi pravo na odustanak od ugovora.

lan 73. Zabrana otkaza ugovora o najmu i zakupu Najamni ili zakupni odnos koji je steajni dunik zasnovao kao najmoprimac ili zakupac druga strana ne moe otkazati nakon prijedloga za otvaranje steajnog postupka zbog: 1) docnje u plaanju najamnine ili zakupnine koja je nastupila u vrijeme prije podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka, 2) pogoranja imovinskih odnosa steajnog dunika.

lan 74. Ugovori o radu (1) Danom otvaranja steajnog postupka ne prestaju ugovori o radu zaposlenika steajnog dunika. (2) Otvaranje steajnog postupka je opravdani razlog za otkaz ugovora o radu. Otkazni rok iznosi 30 dana. (3) Ako zaposlenik smatra da otkaz njegova radnog odnosa nije pravno valjan, moe traiti zatitu svojih prava, u skladu sa odredbama Zakona o radu. (4) Steajni upravitelj moe, na osnovu odobrenja steajnog sudije, zakljuiti nove ugovore o radu na odreeno vrijeme s licima koja su potrebna za nastavak poslovanja ili odvijanje steajnog postupka. (5) Plae i ostala pitanja iz radnog odnosa odreuje steajni upravitelj, na osnovu odobrenja steajnog sudije, u skladu sa Zakonom i kolektivnim ugovorom. (6) Plae i ostala primanja iz radnog odnosa, iz stava 4. ovog lana, namiruju se kao obaveze steajne mase. (7) Zahtjevi koji za zaposlenike mogu nastati na osnovu prestanka ugovora o radu, kao to su naknada tete zbog prijevremenog prestanka ugovora o radu ili otpremnina, mogu se ostvariti samo kao steajne trabine opeg isplatnog reda, u skladu sa lanom 32. ovog zakona.

lan 75. Prestanak naloga i ugovora o obavljanju poslova (1) Nalog steajnog dunika koji se odnosi na imovinu koja ulazi u steajnu masu prestaje otvaranjem steajnog postupka. (2) Nalogoprimac duan je radi otklanjanja tete da nastavi s obavljanjem posla i nakon otvaranja steajnog postupka sve dok steajni upravnik ne preuzme obavljanje posla. Smatra se da nalog u tom smislu i dalje postoji. Potraivanja nalogoprimca nastala nastavljanjem obavljanja posla nakon otvaranja steajnog postupka namiruju se kao potraivanja povjerilaca steajne mase.

(3) Ako nalogoprimac koji bez svoje krivice nije saznao za otvaranje steajnog postupka nastavi sa obavljanjem posla, smatrat e se da je nalog bio i dalje na snazi. Nalogoprimac namiruje potraivanja u vezi sa nastavljanjem obavljanja posla kao steajni povjerilac. lan 76. Prestanak punomoi (1) Punomo steajnog dunika koja se odnosi na imovinu koja ulazi u steajnu masu prestaje otvaranjem steajnog postupka. (2) Ako nalog ili ugovor o obavljanju poslova prema lanu 75. stav 2. ovog zakona dalje postoji, smatra se da dalje postoji i punomo data na osnovu tog ugovornog odnosa. (3) Punomonik koji bez svoje krivice ne zna za otvaranje steajnog postupka ne odgovara za tetu, ako zakonom nije drugaije odreeno.

lan 77. Nedoputene odredbe ugovora Nitave su ugovorne odredbe kojima se unaprijed iskljuuje ili ograniava primjena odredaba l. od 65. do 76. ovog zakona. c. Prebijanje i pobijanje lan 78. Doputenost prebijanja potraivanja (1) Ako je steajni povjerilac u vrijeme otvaranja steajnog postupka imao na osnovu zakona ili ugovora pravo na prebijanje, otvaranje steajnog postupka nema uticaja na to njegovo pravo. (2) Ako je u vrijeme otvaranja steajnog postupka potraivanje koje se treba prebiti vezano za odloni uvjet, do prebijanja e doi tek kada se taj uvjet ispuni. Povjerilac koji ima potraivanje pod odlonim uvjetom moe sprijeiti realizaciju protupotraivanja steajnog upravnika ako prui odgovarajue osiguranje. (3) Prebijanje nije iskljueno time to potraivanja glase na razliite valute ili obraunske jedinice ako se ove valute ili obraunske jedinice u mjestu plaanja potraivanja sa kojim se vri prebijanje mogu slobodno mijenjati. Preraunavanje se vri prema kursnoj vrijednosti koja vrijedi u mjestu plaanja u vrijeme dobijanja izjave o prebijanju.

lan 79. Nedoputenost prebijanja potraivanja Prebijanje potraivanja je nedoputeno ako je: 1) obaveza steajnog povjerioca prema steajnoj masi nastala nakon otvaranja steajnog postupka, 2) steajni povjerilac svoje potraivanje nakon otvaranja postupka stekao od nekog drugog povjerioca, 3) steajni povjerilac stekao mogunost prebijanja pravnom radnjom koja se moe pobijati, 4) povjerilac, ije potraivanje treba biti ispunjeno iz imovine steajnog dunika koja ne ulazi u steajnu masu, duguje neto steajnoj masi, 5) povjerilac povezano lice u smislu lana 87. ovog zakona, a steajnom duniku prema tom licu pripada neko potraivanje koje je nastalo ili dospjelo u periodu od est mjeseci prije podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka, osim ako povjerilac ne dokae da u trenutku nastanka mogunosti prebijanja nije znao za prijeteu platenu nesposobnost ili nastalu platenu nesposobnost steajnog dunika.

lan 80. Opa odredba o pobijanju (1) U skladu sa odredbama ovog zakona, pobijati se mogu pravne radnje preduzete prije otvaranja steajnog postupka kojima se remeti ravnomjerno namirenje povjerilaca (oteenje povjerilaca), odnosno kojima se pojedini povjerioci stavljaju u povoljniji poloaj (pogodovanje povjerilaca).

(2) Pravna radnja smatra se preduzetom u trenutku u kome nastupaju njena pravna djelovanja. Kod pravne radnje ograniene rokom ili uvjetom ne uzima se u obzir nastupanje uvjeta ili roka. (3) S pravnom radnjom izjednaeno je proputanje kao i mjere prinudnog izvrenja.

lan 81. Opi razlozi pobijanja (1) Pobijati se moe pravna radnja koja je dala ili omoguila steajnom povjeriocu osiguranje ili namirenje ako je: 1) preduzeta u posljednjih est mjeseci prije podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka, ako je u vrijeme radnje steajni dunik bio plateno nesposoban ili ako je povjerilac u to vrijeme znao za platenu nesposobnost ili to iz grube nepanje nije znao ili 2) preduzeta nakon podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka i ako je povjerilac u vrijeme radnje znao za platenu nesposbnost ili za prijedlog za otvaranje steajnog postupka ili to iz grube nepanje nije znao. (2) Pobijati se moe pravna radnja koja je dala ili omoguila steajnom povjeriocu neuobiajeno osiguranje ili namirenje kao to je namirenje koje on nije ili nije na taj nain, ili u to vrijeme imao pravo zahtijevati ako je: 1) pravna radnja preduzeta u posljednjem mjesecu prije podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka ili nakon podnoenja ovog prijedloga, 2) pravna radnja preduzeta u toku treeg ili drugog mjeseca prije podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka i steajni dunik je u vrijeme pravne radnje bio plateno nesposoban. (3) Smatrat e se da je povjerilac znao za nesposobnost za plaanje ili za prijedlog za otvaranje steajnog postupka ako je znao za okolnosti iz kojih se nuno moralo zakljuiti da postoji nesposobnost za plaanje ili da je podnesen prijedlog za otvaranje steajnog postupka. (4) Za lice koje je sa steajnim dunikom bilo povezano u vrijeme preduzimanja pravne radnje, shodno odredbi lana 87. ovog zakona, pretpostavlja se da je znalo za nesposobnost za plaanje ili prijedlog za otvaranje steajnog postupka.

lan 82. Pobijanje pravnih radnji bez naknade (1) Pravna radnja steajnog dunika bez naknade ili uz neznatnu naknadu moe se pobijati, osim ako je preduzeta pet godina prije podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka. (2) Smatra se da postoji pravna radnja bez naknade ili uz neznatnu naknadu onda kada je steajni dunik odustao od neke imovinske vrijednosti, a da za to nije primio odgovarajuu protuuslugu kao naknadu. (3) Ako se radi o uobiajenom prigodnom poklonu neznatne vrijednosti radnja se ne moe pobijati.

lan 83. Namjerno oteenje Pobijati se moe pravna radnja steajnog dunika koju je on preduzeo u posljednjih pet godina prije podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka ili nakon tog roka s namjerom da oteti povjerioca, pod uvjetom da je druga ugovorna strana znala u vrijeme preduzimanja radnje za namjeru steajnog dunika. Pretpostavlja se da je druga strana znala za namjeru ako je znala da steajnom duniku prijeti nesposobnost za plaanje i da se radnjom oteuju povjerioci.

lan 84. Zajam kojim se nadomjetava kapital (1) Zajam kojim se nadomjetava kapital postoji onda ako neki lan drutva u odreenom vremenu kada je nastupila kriza drutva, drutvu odobri zajam, u kome bi ponaanje lanova drutva kao dobrih privrednika nalagalo unoenje vlastitog kapitala, a ne odobravanje zajma. Isto vrijedi i za druge pravne radnje koje u ekonomskom pogledu odgovaraju odobravanju zajma.

(2) Pravna radnja kojom se za potraivanje lana drutva za vraanje zajma kojim se nadomjeta kapital ili za neko njemu odgovarajue potraivanje dalo osiguranje, i to ako je radnja bila preduzeta u posljednjih pet godina prije podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka ili nakon tog roka, moe se pobijati. (3) Pravna radnja kojom je za potraivanje nekog lana drutva na povrat zajma koji nadomjeta kapital osigurano namirenje, ako je radnja bila preduzeta u posljednjoj godini prije podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka ili nakon tog roka, moe se pobijati.

lan 85. Pokretanje postupka pobijanja (1) Ovlaten na pobijanje pravnih radnji iz lana 80. ovog zakona, jeste steajni upravnik u ime steajnog dunika. (2) Pravne radnje mogu pobijati i povjerioci, pod uvjetom da steajni upravnik na poziv povjerioca ne pokrene parnicu u roku od 30 dana od dana prijema poziva od povjerioca. (3) Tuba za pobijanje pravnih radnji moe se podnijeti u roku od dvije godine od otvaranja steajnog postupka. Pravna radnja moe se pobijati i isticanjem protivtube ili prigovora u parnici i u tom sluaju ne vai navedeni rok. (4) Tuba iz stava 1. ovog lana podnosi se protiv lica prema kome je ili u iju korist je pobojna radnja preduzeta. (5) Ako se zahtjev za pobijanje pravne radnje prihvati, pobijana pravna radnja je bez uinka prema steajnoj masi i protivna je strana duna vratiti u steajnu masu sve imovinske koristi steene na osnovu pobijane radnje. (6) Primalac usluge bez naknade ili uz neznatnu naknadu mora vratiti ono to je primio samo ako je time obogaen, osim ako je znao ili je morao znati da se takvom uslugom oteuju povjerioci.

lan 86. Protuzahtjevi protivnika pobijanja (1) Ako protivnik pobijanja vrati ono to je stekao na osnovu pobojne radnje njegovo potraivanje ponovo oivljava. (2) Protuusluga e se isplatiti iz steajne mase ako je ona jo prisutna u masi i moe se izdvojiti iz nje, ili ako je masa obogaena za vrijednost te usluge. Protivnik pobijanja moe svoje pravo na povrat protuusluge da ostvaruje kao steajni povjerilac.

lan 87. Povezana lica (1) Povezanim licima steajnog dunika pojedinca, u smislu ovog zakona, smatraju se: 1) brani drug steajnog dunika, ak i ako je brak sklopljen tek nakon pravne radnje ili ako je prestao u posljednjoj godini prije preduzimanja radnje, 2) srodnici steajnog dunika ili branog druga iz take 1. ovog stava u pravoj liniji, te braa i sestre odnosno polubraa i polusestre steajnog dunika ili branog druga iz take 1. ovog stava, kao i brani drugovi tih lica, 3) lica koja ive u domainstvu sa steajnim dunikom ili su u posljednjoj godini koja je prethodila radnji ivjela u domainstvu sa steajnim dunikom. (2) Povezanim licima steajnog dunika ili pravnog lica, u smislu ovog zakona, smatraju se: 1) lanovi upravnih i nadzornih tijela i lino odgovorni lanovi steajnog dunika, kao i lica koja u kapitalu steajnog dunika uestvuju sa vie od 10 %, 2) lice ili drutvo koje zbog svoje poloajno-pravne ili radno-ugovorne veze sa steajnim dunikom imaju priliku biti upoznati s privrednim poloajem steajnog dunika, 3) lice koje je u linoj vezi, opisanoj u stavu 1. ovog lana, s jednim od lica iz ta. 1. ili 2. ovog stava zakonom obaveznog na uvanje tajne o poslovima steajnog dunika,

4) trea lica koja su, faktiki, u poziciji da na steajnog dunika vre uticaj koji je izjednaen sa uticajem lana drutva sa veinskim udjelom ili organa za zastupanje. Ako se kod navedenih treih lica radi o pravnim licima ovo vrijedi i za organe ovlatene za zastupanje treeg lica. 5. UPRAVLJANJE I UNOVAVANJE STEAJNE MASE a. Osiguranje steajne mase

lan 88. Preuzimanje steajne mase (1) Nakon otvaranja steajnog postupka steajni upravnik duan je ui u posjed cjelokupne imovine koja ulazi u steajnu masu i njome upravljati. (2) Steajni upravnik moe na osnovu izvrnog rjeenja o otvaranju steajnog postupka zahtijevati od suda da naredi steajnom duniku predaju stvari i odredi izvrenje radnje kojima e se ta naredba prisilno ostvariti. Uz nalog za predaju sud moe po slubenoj dunosti odrediti i mjere prisile protiv zastupnika koji po zakonu zastupa dunika - pravno lice ili dunika - pojedinca iz lana 62. ovog zakona.

lan 89. Rauni steajnog dunika (1) Danom otvaranja steajnog postupka gase se rauni steajnog dunika i prestaju prava lica koja su bila ovlatena da raspolau imovinom steajnog dunika na tim raunima. (2) Steajni upravnik otvorit e nove raune steajnog dunika i odrediti lica koja e biti ovlatena da raspolau sredstvima na tim raunima. (3) Sredstva s ugaenih rauna prenijet e se na nove raune.

lan 90. Firma steajnog dunika Nakon otvaranja steajnog postupka uz firmu ili naziv steajnog dunika dodaje se oznaka "u steaju".

lan 91. Predmeti od vrijednosti (1) Odbor povjerilaca moe odrediti gdje e se i pod kojim uvjetima pohraniti ili uloiti gotov novac, vrijednosni papiri i dragocjenosti. Odluku o pohranjivanju ili ulaganju navedenih stvari od vrijednosti moe da donose steajni sudija ako odbor povjerilaca nije osnovan ili ako jo nije donio odgovarajuu odluku. (2) Ako je osnovan odbor povjerilaca steajni upravnik ima pravo da preuzme pohranjeni ili uloeni novac, vrijednosne papire ili dragocjenosti samo ako priznanicu zajedno sa njim potpie jedan lan odobra povjerilaca. Uputstva koje je steajni upravnik dao u pogledu pohranjivanja ili ulaganja imaju pravno djelovanje samo ako ih je potpisao i jedan lan odbora povjerilaca. (3) Skuptina povjerilaca moe u pogledu pohranjivanja i ulaganja donijeti odluku koja odstupa od pravila iz st. 1. i 2. ovog lana.

lan 92. Peaenje Steajni upravnik moe radi osiguranja stvari koje ulaze u steajnu masu zatraiti da slubeno lice suda popie i zapeati dunikove stvari.

lan 93. Popis predmeta steajne mase (1) Steajni upravnik duan je da sastavi popis predmeta steajne mase.

(2) Za svaki predmet potrebno je navesti njegovu vrijednost. Ako vrijednost ovisi o tome hoe li dunikovo preduzee nastaviti poslovanje ili ne, potrebno je navesti obje vrijednosti. Ako je to potrebno, procjena pojedinih dijelova imovine moe da se povjeri vjetacima. lan 94. Popis povjerilaca (1) Steajni upravnik duan je da sastavi popis svih dunikovih povjerilaca za koje je saznao iz knjige i poslovne dokumentacije steajnog dunika, prijave njihovih trabina ili na neki drugi nain. (2) U popisu se odvojeno vode povjerioci sa pravom odvojenog namirenja i steajni povjerioci po pojedinim isplatnim redovima. Za svakog povjerioca potrebno je navesti adresu, kao i osnov i iznos njegovog potraivanja. Za razlune povjerioce potrebno je dodatno oznaiti i predmet na kojem postoji razluno pravo i vjerovatnu visinu iznosa za koji povjerilac nee biti odvojeno namiren. Sastavljanje popisa povjerilaca steajni upravnik moe, po potrebi, da povjeri i vjetacima. (3) U popisu e se navesti koje su mogunosti za prebijanje. Potrebno je procijeniti i visinu obaveza steajne mase za sluaj uzastopnog i neprekinutog unovenja imovine steajnog dunika.

lan 95. Pregled imovine (1) U roku koji ne moe biti dui od 45 dana od dana imenovanja steajni upravnik duan je napraviti ureen pregled u kome se nabrajaju i meusobno ureuju predmeti koji ine steajnu masu i obaveze steajnog dunika sa stanjem na dan otvaranja steajnog postupka. Pregled imovine mora sadravati procjenu sa kojim dijelom steajne mase se moe raunati u steajnom postupku za namirenje povjerilaca steajnog dunika. (2) Steajni sudija e na zahtjev steajnog upravnika ili nekog povjerioca naloiti odgovornim licima steajnog dunika da nakon sainjavanja pregleda imovine daju izjavu pred steajnim sudijom o tome da li su u pregledu imovine u potpunosti navedeni predmeti i obaveze.

lan 96. Stavljanje popisa i pregleda na uvid Popis predmeta steajne mase i popis povjerilaca, kao i pregled imovine steajni upravnik duan je da izloi u slubenim prostorijama suda najkasnije osam dana prije izvjetajnog roita.

lan 97. Poslovne knjige i poreske obaveze (1) Poslovne knjige steajnog dunika poslije otvaranja steajnog postupka vodi steajni upravnik ili lice koje on odredi. (2) Otvaranjem steajnog postupka zapoinje nova poslovna godina. Vrijeme do izvjetajnog roita ne uraunava se u zakonske rokove za sastavljanje i objavljivanje zavrnog rauna. (3) Revizora za ocjenu zavrnog rauna u steajnom postupku postavlja steajni sudija nakon to je omoguio steajnom upravniku i odboru povjerilaca da se izjasne o licu koje treba da bude postavljeno za revizora. b. Odluka o unovenju steajne mase lan 98. Izvjetajno roite (1) Na izvjetajnom roitu steajni upravnik duan je da podnese izvjetaj o ekonomskom stanju steajnog dunika i uzrocima tog stanja. Steajni upravnik posebno je duan da se izjasni da li postoje izgledi da se poslovanje steajnog dunika nastavi u potpunosti ili djelimino, koje mogunosti postoje za prijedlog reorganizacije i koje bi posljedice u datom sluaju nastupile po namirenje povjerilaca. (2) Steajnom duniku i povjeriocima na izvjetajnom roitu omoguit e se da se izjasne o izvjetaju steajnog upravnika.

lan 99. Odluka o daljnjem poslovanju steajnog dunika

(1) Skuptina povjerilaca odluuje na izvjetajnom roitu da li e se poslovanje steajnog dunika obustaviti ili privremeno nastaviti. Povjerioci mogu steajnom upravniku dati nalog da izradi prijedlog reorganizacije i odrediti cilj koji se planom reorganizacije ima postii. Povjerioci mogu na kasnijim roitima mijenjati svoje odluke. (2) Skuptina povjerilaca odreuje nain i uvjete unovavanja dunikove imovine.

lan 100. Obustava poslovanja prije odluke povjerilaca (1) Ako steajni upravnik smatra da poslovanje steajnog dunika treba obustaviti prije izvjetajnog roita, duan je da pribavi saglasnost odbora povjerilaca, ako je on osnovan. (2) Prije nego to odbor povjerilaca donese odluku o obustavi poslovanja ili ako odbor povjerilaca nije osnovan, steajni upravnik je prije obustave poslovanja duan o tome da obavijesti steajnog dunika. Steajni sudija e na zahtjev steajnog dunika i nakon to saslua steajnog upravnika, zabraniti obustavu poslovanja, ako se odluka o tome bez znatnog smanjenja steajne mase moe odgoditi do izvjetajnog roita.

lan 101. Unovavanje steajne mase (1) Nakon izvjetajnog roita steajni upravnik duan je bez odlaganja unoviti imovinu koja ulazi u steajnu masu, ako to nije u suprotnosti sa odlukom skuptine povjerilaca. (2) Prilikom unovenja imovine steajne mase steajni upravnik duan je da se pridrava odluke skuptine ili odbora povjerilaca o uvjetima i nainu prodaje.

lan 102. Unovavanje nekretnina (1) Nekretnine se unovavaju po odredbama izvrnog postupka za izvrenje o nepokretnosti, a ako se ne uspije na taj nain steajni upravnik moe da ih unovi slobodnom pogodbom. (2) Ako je pokuaj unovenja odreene nekretnine ostao bezuspjean, steajni upravnik moe tu nekretninu da izdvoji iz steajne mase tako to e je predati povjeriocima srazmjerno njihovim potraivanjima, ako je oni prihvate. (3) Imovina koja se nije mogla rasporediti povjeriocima, u smislu stava 2. ovog lana, predaje se licima koja imaju udjela u steajnom duniku, ako je on pravno lice odnosno duniku - pojedincu. (4) Ako su nekretnine optereene razlunim pravom, za prodaju neposrednom pogodbom potrebna je saglasnost razlunog povjerioca. Iz dijela dobivenog prodajom koji pripada razlunom povjeriocu izdvaja se 5 % za steajnu masu. (5) Razluni povjerilac ima pravo pogledati stvar.

lan 103. Unovavanje pokretnih stvari i prava (1) Steajni upravnik moe unoviti pokretne stvari na kojima postoji razluno pravo javnim nadmetanjem ili slobodnom pogodbom, ako tu stvar ima u svom posjedu. (2) Steajni upravnik moe naplatiti ili na drugi nain unoviti potraivanje koje je steajni dunik ustupio ili zaloio radi osiguranja nekog prava. (3) Ako steajni upravnik ima pravo na unovenje pokretne stvari u skladu sa stavom 1. ovog lana, duan je razlunom povjeriocu, na njegov zahtjev, dati obavjetenje o stanju te stvari. Umjesto obavjetenja on moe dozvoliti da povjerilac razgleda stvar. (4) Ako je steajni upravnik ovlaten za naplatu potraivanja u skladu sa stavom 2. ovog lana duan je razlunom povjeriocu, na njegov zahtjev, dati obavjetenje o potraivanju. Umjesto obavjetenja on moe povjeriocu dozvoliti uvid u knjige i poslovnu dokumentaciju steajnog dunika.

lan 104. Obavijest o namjeri otuenja (1) Prije nego steajni upravnik otui treem licu pokretnu stvar ili pravo na ije unovavanje je ovlaten u skladu sa lanom 103. ovog zakona, duan je razlunog povjerioca obavijestiti na koji nain namjerava da otui taj predmet. On je duan povjeriocu dati priliku da u roku od osam dana predloi povoljnije unovenje predmeta uz predoavanje konkretne ponude sa uputom na platenu sposobnost kupca. (2) Ako razluni povjerilac u roku iz stava 1. ovog lana ili blagovremeno prije otuenja predloi povoljniju mogunost unovavanja, steajni upravnik duan je iskoristiti mogunost unovavanja koju je naveo povjerilac ili ga dovesti u poziciju kao da ju je iskoristio. (3) Druga mogunost unovavanja moe se sastojati i u tome da razluni povjerilac sam preuzme predmet.

lan 105. Podjela ostvarenog iznosa kod pokretnih stvari na kojima postoji razluno pravo (1) Nakon to steajni upravnik proda pokretnu stvar ili pravo ostvareni iznos od prodaje e se najprije koristiti da se namire trokovi steajne mase vezani za identifikaciju prava i unovavanje. Ostatak ostvarenog iznosa koristit e se za namirenje razlunih povjerilaca bez odlaganja. (2) Ako je stvar spomenutu u lanu 103. ovog zakona steajni upravnik prenio na povjerioca, povjerilac e biti obavezan da u steajnu masu uplati iznos koji je potreban za namirenje trokova utvrivanja prava potraivanja i za plaanje poreza kojima je takva prodaja optereena. (3) Trokovi iz stava 2. ovog lana, kao i trokovi identifikacije stvari i odreivanja razlunih prava vezanih za nju odreuju se paualno u iznosu od 5% od ostvarene prodajne cijene. (4) Ako stvarni trokovi budu vei od paualne stope od 5% odredit e se u stvarnoj visini. Ako je zbog unovavanja steajna masa optereena porezom iznos tog poreza pridodaje se trokovima unovavanja.

lan 106. Zatita povjerioca od odugovlaenja unovavanja Ako je steajni upravnik ovlaten za unovavanje predmeta na kome postoji razluno pravo i ako odugovlai unovavanje nakon izvjetajnog roita, povjeriocu se mora iz steajne mase nadoknaditi gubitak vrijednosti njegovog udjela u unovavanju.

lan 107. Unovavanje od povjerioca (1) Povjerilac je ovlaten za unovavanje pokretne stvari ili potraivanja na kojima postoji razluno pravo ako tu stvar ima u posjedu ili ako mu je steajni upravnik prepustio potraivanje na unovavanje. (2) Na zahtjev steajnog upravnika i nakon sasluanja povjerioca steajni sudija moe odrediti rok unutar kojeg povjerilac mora unoviti predmet. Nakon isteka roka pravo na unovavanje stie steajni upravnik.

lan 108. Pravne radnje od posebne vanosti (1) Steajni upravnik duan je da pribavi saglasnost odbora povjerilaca za pravne radnje koje su od posebne vanosti za steajni postupak. Ako odbor povjerilaca nije osnovan, saglasnost daje skuptina povjerilaca. (2) Saglasnost iz stava 1. ovog lana potrebna je naroito ako se: 1) namjerava otuiti preduzee ili neki pogon, robno skladite u cjelini, nekretnina, brodovi, avioni, udio steajnog dunika u nekom drugom preduzeu koje treba sluiti uspostavljanju trajne veze sa tim preduzeem, ili pravo na povremena primanja, 2) namjerava uzeti zajam kojim bi steajna masa bila znato optereena,

3) namjerava pokrenuti ili preuzeti parnica znatne vrijednosti predmeta spora, ako se preuzimanje takve parnice namjerava odbiti ili se radi rjeavanja ili izbjegavanja takve parnice namjerava sklopiti nagodba ili ugovor o izabranom sudu.

lan 109. Pravna valjanost radnje Krenje odredbe lana 108. ovog zakona ne utie na pravnu valjanost radnje steajnog upravnika.

6. NAMIRENJE POVJERILACA

lan 110. Prijava potraivanja (1) Povjerilac pisano prijavljuje svoja potraivanja steajnom sudu. U prijavi se navodi: 1) firma i sjedite odnosno ime, prebivalite ili boravite povjerioca; 2) pravni osnov i iznos potraivanja; 3) broj irorauna ili nekog drugog rauna povjerioca. (2) Povjerioci koji imaju potraivanja u stranoj valuti prijavljuju ih u domaoj valuti. (3) Steajni upravnik sastavit e popis svih potraivanja zaposlenika i ranijih zaposlenika steajnog dunika dospjelih do otvaranja steaja i predoiti im na potpis prijavu njihovih potraivanja u dva primjerka. Zaposlenici i raniji zaposlenici mogu prijaviti razliku svojih potraivanja ako smatraju da popisom steajnog upravnika njihova potraivanja nisu u cijelosti obuhvaena. (4) Ako se prijavljuju potraivanja o kojima je u toku parnini postupak u prijavi se navodi sud pred kojim se vodi taj postupak uz navoenje broja predmeta. (5) Razluni povjerioci oznaavaju u prijavi dio imovine steajnog dunika na koji se odnosi njihov zahtjev i iznos do kojega njihova potraivanja po predvianju nee biti pokrivena tim razlunim pravom. (6) Izluni povjerioci oznaavaju u prijavi predmet u imovini na koji se njihov zahtjev odnosi. (7) Potraivanja nierangiranih povjerilaca prijavljuju se samo ukoliko steajni sudija posebno pozove na prijavljivanje tih potraivanja. U prijavi takvih potraivanja naznauje se da se radi o potraivanju nieg isplatnog reda, kao i rang na koji povjerilac ima pravo. U protivnom, nierangirana potraivanja nee biti uzeta u obzir prilikom diobe. (8) Steajni povjerioci podnose prijavu svojih potraivanja u dva primjerka s dokazima o osnovanosti potraivanja.

lan 111. Tabela Steajni sud duan je svako prijavljeno potraivanje sa podacima navedenim u lanu 110. ovog zakona unijeti u tabelu. Tabela se zajedno s priloenim prijavama i ispravama izlae u slubenim prostorijama suda na uvid svim uesnicima najmanje osam dana prije roita za ispitivanje.

lan 112. Tok ispitnog roita (1) Prijavljena potraivanja povjerilaca ispituje steajni sudija na roitu za ispitivanje potraivanja. (2) Na roitu za ispitivanje potraivanja uestvuju steajni upravnik, povjerioci koji su prijavili svoje potraivanje, kao i druga lica koja, s obzirom na poslove koje su obavljali kod steajnog dunika mogu pruiti podatke o postojanju i visini prijavljenih potraivanja. (3) Roite za ispitivanje potraivanja odrat e se i ako mu ne budu prisutni svi povjerioci koji su prijavili svoja potraivanja, a uredno su pozvani.

lan 113. Naknadne prijave (1) Potraivanja prijavljena nakon isteka roka za prijavljivanje mogu se ispitati na ispitnom roitu, ako to predloi steajni upravnik. (2) Potraivanja prijavljena nakon isteka roka za prijavljivanje koja nisu ispitana na ispitnom roitu, te potraivanja prijavljena najkasnije u roku od tri mjeseca nakon prvog ispitnog roita, ali ne poslije objavljivanja poziva za zavrno roite, mogu se ispitati na jednom ili vie posebnih ispitnih roita koja e, na prijedlog povjerilaca koji nisu blagovremeno prijavili svoje potraivanje, odrediti steajni sudija rjeenjem, uz uvjet da u roku od 15 dana solidarno uplate predujam za pokrie trokova tog roita. Ako se predujam ne uplati u roku posebno ispitno roite se nee odrati, a neblagovremene prijave bit e odbaene. (3) Povjerioci ija se potraivanja naknadno ispituju nisu duni naknaditi trokove postupka drugim povjeriocima. (4) Prijave podnesene nakon isteka rokova iz stava 2. ovog lana odbacit e se. (5) O odbacivanju neblagovremeno podnesenih prijava iz st. 2. i 4. ovog lana odluuje rjeenjem steajni sudija. Rjeenje se objavljuje na oglasnoj ploi suda i dostavlja podnosiocu prijave, steajnom upravniku i steajnom povjeriocu koji je predloio odbacivanje prijave. (6) Protiv rjeenja o odbacivanju prijave pravo na albu ima podnosilac prijave, a protiv rjeenja kojim je utvreno da je naknadno podnesena prijava blagovremena, steajni upravnik i bilo koji od steajnih povjerilaca. (7) Ako je sud, u skladu sa odredbama lana 110. ovog zakona, pozvao povjerioce niih isplatnih redova da prijave svoja potraivanja tako da rok odreen za te prijave istie kasnije od osam dana prije ispitnog roita, na troak steajne mase odredit e se posebno ispitno roite. (8) Poziv za posebno ispitno roite se objavljuje. Na to se roite posebno pozivaju steajni upravnik i dunik pojedinac.

lan 114. Uvjeti i djelovanja utvrivanja (1) Steajni upravnik mora izjaviti da li potraivanje priznaje ili ga osporava. Ako razluni povjerioci prijavljuju svoja potraivanja kao steajni povjerioci, u skladu sa lanom 39. ovog zakona, steajni upravnik moe da utvrdi takva potraivanja odreujui da takav povjerilac mora dokazati u kojoj mjeri dobro koje slui za osiguranje nije dovoljno za namirenje. (2) Prigovor steajnog dunika ili steajnog povjerioca ne spreava priznavanje. Steajni sudija u listu s tabelom unosi biljeku o rezultatu ispitivanja i ko je uloio prigovor. (3) U pogledu iznosa i ranga priznatih potraivanja upis u tabelu ima djelovanje kao pravosnana presuda. (4) Greke u pisanju i ostale oigledne greke u tabeli moraju se po slubenoj dunosti ispraviti. (5) Ako steajni povjerilac naknadno prijavi svoje potraivanje u manjem iznosu to e se pribiljeiti u tabelu. Steajni upravnik moe osporena potraivanja na roitu za ispitivanje, na zahtjev steajnog povjerioca, priznati na naknadnom roitu za ispitivanje. Potraivanja osporena na roitu za ispitivanje steajni upravnik moe naknadno priznati pisanim saoptenjem steajnom sudu. lan 115. Sporna potraivanja Ako je steajni upravnik osporio neko potraivanje povjerilac se upuuje na parnicu radi utvrenja osporenog potraivanja. Ukoliko je osporeno potraivanje za koje postoji izvrni naslov, steajni upravnik duan je podii tubu da dokae osnovanost osporavanja. Ako su steajni dunik ili povjerilac na roitu za ispitivanje osporili prijavljeno potraivanje mogu pokrenuti parnicu da dokau osnovanost osporavanja. Stranka koja je duna da pokrene parnicu vezanu za osporeno potraivanje mora da pokrene tu parnicu u roku od 30 dana od dana roita za ispitivanje na kojem je potraivanje osporeno. Ako stranka koja je duna da pokrene parnicu to ne uini u tom roku smatrat e se da se odrekla prava na pokretanje parnice.

lan 116. Djelovanje odluke (1) Pravosnana odluka kojom se utvruje potraivanje i njegov isplatni red ili kojom se neki prigovor proglaava osnovanim ima djelovanje prema steajnom upravniku i svim steajnim povjeriocima.

(2) Stranka koja je uspjela u sudskom sporu moe traiti od steajnog upravnika da ispravi tabelu potraivanja.

lan 117. Namirenje steajnih povjerilaca (1) S namirenjem steajnih povjerilaca moe se poeti tek nakon roita za ispitivanje. (2) Steajni upravnik moe prema vlastitoj procjeni vriti djelimine diobe. Povjerioci niih isplatnih redova prema lanu 34. ovog zakona ne uzimaju se u obzir prilikom djeliminih dioba. (3) Diobe obavlja steajni upravnik. Prije svake diobe steajni upravnik duan je da pribavi saglasnost odbora povjerilaca, ako je takav postavljen, ili skuptine povjerilaca ako odbor povjerilaca nije postavljen.

lan 118. Diobni popis Prije diobe steajni upravnik sainit e popis potraivanja koja se uzimaju u obzir prilikom diobe. Taj popis stavlja se na uvid svim uesnicima u prostorijama steajnog suda. Steajni upravnik duan je da javno objavi zbir potraivanja i iznos steajne mase koji je na raspolaganju za diobu.

lan 119. Uzimanje u obzir spornih potraivanja (1) Steajni povjerilac ije potraivanje nije priznato i za ije potraivanje ne postoji izvrni naslov ili konana presuda, mora najkasnije u roku od 15 dana nakon javnog objavljivanja u skladu sa lanom 118. ovog zakona, dokazati steajnom upravniku da je i za koji iznos podigao tubu za utvrivanje ili je preuzet postupak u ranije pokrenutoj parnici. Prigovor steajnog dunika ili steajnog povjerioca nije od uticaja, osim ako u zakonskom roku sud utvrdi da je prigovor osnovan. (2) Ako se dokaz iz stava 1. ovog lana blagovremeno podnese onda se dio koji otpada na to potraivanje zadrava kod diobe sve dok je parnica u toku.

lan 120. Uzimanje u obzir razlunih povjerilaca (1) Povjerilac koji ima pravo na odvojeno namirenje duan je najkasnije u zakonskom roku predvienom u lanu 119. ovog zakona podnijeti dokaz steajnom upravniku da se i za koji iznos odrekao odvojenog namirenja, ili da nije odvojeno namiren, ili da unovavanje dobra koje slui za osiguranje nije dovelo do namirenja linog potraivanja. Ako se dokaz ne podnese blagovemeno njegovo potraivanje kod diobe ne uzima se u obzir. (2) Ako je steajni upravnik ovlaten za unovavanje predmeta na kome postoji razluno pravo, ili ako taj predmet jo nije unovio nee se primijeniti stav 1. ovog lana.

lan 121. Naknadno uzimanje u obzir Povjerioci koji nisu uzeti u obzir kod djelimine diobe, a koji naknadno ispune uvjete iz l. 119. i 120. ovog zakona, dobijaju kod sljedee diobe iz preostale steajne mase unaprijed iznos koji ih izjednaava sa ostalim povjeriocima. lan 122. Izmjene diobnog popisa Steajni upravnik duan je da izvri promjene popisa koje su potrebne na osnovu l. 119., 120. i 121. ovog zakona u roku od tri dana nakon isteka zakonskog roka propisanog odredbom lana 119. stav 1. ovog zakona. lan 123. Prigovori protiv diobnog popisa (1) Kod diobe diobnog popisa povjerioci mogu steajnom sudu podnijeti prigovor na diobni popis u roku od osam dana nakon isteka zakonskog roka predvienog lanom 119. stav 1. ovog zakona.

(2) Odluka steajnog suda, kojom se prigovori odbijaju, dostavlja se povjeriocu i steajnom upravniku. Povjerilac moe protiv te odluke da uloi albu u roku od osam dana neposredno viem sudu. (3) Odluka steajnog suda kojom se nareuje ispravka popisa dostavlja se povjeriocu i steajnom upravniku i u prostorijama suda stavlja na uvid uesnicima. Protiv rjeenja o prigovoru, pravo na albu imaju steajni upravnik i povjerilac. Rok za albu poinje sa danom kada je odluka stavljena na uvid uesnicima.

lan 124. Glavna dioba (1) Prilikom davanja saglasnosti za glavnu diobu steajni sudija odreuje roite za glavnu diobu. Na roitu za glavnu diobu steajni sudija e sa povjeriocima i steajnim upravnikom razmotriti prijedlog diobe. U sluaju prigovora povjerioca primjenjuju se odredbe lana 123. stav 1. ovog zakona. Na roitu za glavnu diobu prijedlog diobe se moe mijenjati ili dopunjavati. Ukoliko nema prijedloga za izmjenu i dopunu ili nakon to su oni usvojeni, steajni sudija daje saglasnost na prijedlog diobe. (2) Steajni upravnik duan je izvriti diobu nakon to je steajni sudija dao saglasnost na prijedlog diobe. Steajni sudija vraanjem podnesene dokumentacije obavjetava povjerioce ija potraivanja nisu u cjelini ili djelimino ispunjena da se neispunjena potraivanja prema steajnom duniku mogu ostvarivati u redovnom izvrnom postupku. Obavjetenje se vri po pravilima o linom dostavljanju. (3) Uz navedeno obavjetenje povjeriocima se dostavljaju izvrne isprave izvoda iz diobnog popisa na koji je steajni sudija dao saglasnost. (4) Steajni upravnik duan je na roitu za glavnu diobu poloiti zavrni raun i podnijeti izvjetaj. (5) Stvari koje se ne mogu unoviti mogu se povjeriocima prepustiti po procijenjenoj vrijednosti uz zaraunavanje na priznata potraivanja ukoliko oni na to pristanu. U protivnom se one imaju da izrue steajnom duniku odnosno lanu drutva. (6) Steajni upravnik podnosi dokaz steajnom sudu o izvrenoj diobi. (7) Izmeu objavljivanja poziva za roite za glavnu diobu i njegovog odravanja mora proi rok od najmanje 15 dana, a najvie 30 dana.

lan 125. Polaganje zadranih iznosa Steajni upravnik duan je da poloi kod suda iznose koji su bili zadrani kod glavne diobe.

7. ZAKLJUENJE STEAJNOG POSTUPKA

lan 126. Rjeenje o zakljuenju steajnog postupka (1) Odmah nakon okonanja glavne diobe, steajni sudija donosi rjeenje o zakljuenju steajnog postupka. (2) Rjeenje, kao i razlozi za zakljuenje steajnog postupka objavljuju se u "Slubenim novinama Federacije BiH". lan 127. Prava steajnih povjerilaca nakon zakljuenja postupka (1) Steajni povjerioci mogu nakon zakljuenja steajnog postupka ostvarivati svoja preostala potraivanja prema duniku pojedincu po opim pravilima graanskog prava. (2) Steajni povjerioci koji su sa svojim potraivanjima uestvovali u steajnom postupku mogu nakon zakljuenja postupka provoditi prinudno izvrenje protiv steajnog dunika samo na osnovu izvrne isprave izvoda iz tabele. Zahtjev za izdavanje izvrne isprave izvoda iz tabele moe se podnijeti tek nakon zakljuenja steajnog postupka. Za izdavanje izvrne isprave nadlean je steajni sud.

lan 128. Naknadna dioba

(1) Steajni sudija e na prijedlog steajnog upravnika, steajnih povjerilaca ili po slubenoj dunosti odrediti naknadnu diobu ako se nakon zakljunog roita: 1) ispune uvjeti da se zadrani iznosi podijele steajnim povjeriocima, 2) iznosi koji su plaeni iz steajne mase vrate nazad u steajnu masu, 3) naknadno pronae imovina koja ulazi u steajnu masu. (2) Zakljuenje steajnog postupka ne spreava odreivanje naknadne diobe. (3) Steajni sudija moe odustati od odreivanja naknadne diobe te iznos koji je na raspolaganju za podjelu povjeriocima ili naknadno pronaenu imovinu prepustiti steajnom duniku ako to smatra primjerenim, s obzirom na neznatnu visinu iznosa ili neznatnu vrijednost predmeta, te trokove naknadne diobe. Odreivanje naknadne diobe steajni sudija moe uvjetovati uplatom predujma kojim e se pokriti trokovi naknadne diobe.

lan 129. Pravni lijek (1) Rjeenje kojim se odbija prijedlog za naknadnu diobu dostavlja se predlagau. Protiv tog rjeenja predlaga ima pravo na albu. (2) Rjeenje kojim se odreuje naknadna dioba dostavlja se steajnom upravniku, steajnom duniku i povjeriocu koji je zahtijevao naknadnu diobu. Protiv tog rjeenja steajni dunik pojedinac ima pravo na albu.

lan 130. Provoenje naknadne diobe Nakon odreivanja naknadne diobe raniji steajni upravnik e iznos kojim se moe slobodno raspolagati ili iznos dobijen unovenjem naknadno pronaenog predmeta steajne mase podijeliti prema diobnom popisu. Steajni upravnik polae raun steajnom sudiji.

lan 131. Iskljuenje povjerilaca mase (1) Povjerioci steajne mase mogu zahtijevati namirenje samo iz sredstava koja nakon diobe ostanu u steajnoj masi. (2) Ovo pravo imaju povjerioci steajne mase za ije je zahtjeve steajni upravnik saznao: 1) kod djelimine diobe tek nakon podnoenja diobnog popisa, 2) kod glavne diobe tek nakon zakljuenja roita za glavnu diobu ili 3) kod naknadne diobe tek nakon javnog oglaavanja. lan 132. Zakljuenje steajnog postupka zbog nedostatka steajne mase

(1) Ako se nakon otvaranja steajnog postupka ispostavi da steajna masa nije dovoljna ni za pokrie trokova steajnog postupka, steajni sudija zakljuit e postupak. Postupak se nee zakljuiti ako se predujmi dovoljan novani iznos. U odnosu na ovaj predujam na odgovarajui nain primjenjuju se odredbe lana 13. i lana 43. stav 4. ovog zakona. (2) Prije zakljuenja steajnog postupka steajni sudija sasluat e predstavnika skuptine povjerilaca, steajnog upravnika i povjerioce steajne mase. Ako to predloi steajni upravnik, navedeno sasluanje mogue je provesti ve na izvjetajnom roitu. (3) Ako u steajnoj masi postoje gotovinska sredstva, steajni upravnik je, prije zakljuenja, duan da namiri trokove postupka. Steajni upravnik nee dalje biti obavezan na unovavanje predmeta steajne mase.

lan 133. Prijava nedovoljnosti steajne mase (1) Ako su trokovi steajnog postupka pokriveni, a steajna masa nije dovoljna da ispuni ostale dospjele obaveze steajne mase, steajni upravnik prijavit e steajnom sudu da postoji nedovoljnost steajne mase. Tako e postupiti i ako steajna masa prema predvianjima nee biti dovoljna da ispuni postojee ostale obaveze mase u trenutku dospjelosti. (2) Steajni sud e javno objaviti prijavu nedovoljnosti steajne mase. Prijava e se posebno dostaviti povjeriocima steajne mase. (3) Obaveza steajnog upravnika na unovavanje i upravljanje steajnom masom ostaje i nakon prijave nedovoljnosti steajne mase.

lan 134. Namirenje povjerilaca steajne mase u sluaju nedovoljnosti mase

(1) Steajni upravnik duan je izmiriti obaveze steajne mase sljedeim redoslijedom: 1) trokove steajnog postupka, 2) dugove steajne mase koji su zasnovani nakon prijave nedovoljnosti steajne mase, a koji ne ulaze u trokove steajnog postupka, 3) ostale dugove steajne mase. (2) Dugovima steajne mase, u smislu odredbe stava 1. taka 2. ovog lana, smatraju se i obaveze: 1) iz dvostranoobavezujueg ugovora, ije je ispunjenje izabrao steajni upravnik nakon to je podnio prijavu o nedovoljnosti steajne mase, 2) iz trajnog obligacionog odnosa nakon prvog termina u kojem je steajni upravnik nakon prijave nedovoljnosti mase mogao otkazati taj odnos, 3) iz trajnog obligacionog odnosa, ako je steajni upravnik nakon prijave nedovoljnosti mase zahtijevao protuuslugu za steajnu masu.

lan 135. Zabrana izvrenja Nakon to je steajni upravnik prijavio nedovoljnost steajne mase nedoputeno je izvrenje namirenja steajne mase, u smislu lana 134. stav 1. taka 3. ovog zakona. lan 136. Zakljuenje steajnog postupka nakon prijave nedovoljnosti steajne mase

(1) Steajni sudija zakljuit e steajni postupak im je steajni upravnik izvrio diobu steajne mase u skladu sa lanom 134. ovog zakona. (2) Steajni upravnik duan je za svoju djelatnost nakon prijavljivanja nedovoljnosti steajne mase da posebno poloi raun steajnom sudiji. (3) Ako se nakon zakljuenja steajnog postupka pronau predmeti koji pripadaju steajnoj masi, steajni sudija e, na prijedlog steajnog upravnika, povjerioca steajne mase ili po slubenoj dunosti, odrediti naknadnu diobu. U ovom sluaju na odgovarajui nain se primjenjuju odredbe lana 128. stav 3., l. 129. i 130. ovog zakona.

lan 137. Obustava zbog prestanka razloga za otvaranje steajnog postupka

Steajni postupak se obustavlja na prijedlog steajnog dunika ako se prui osiguranje da nakon obustave postupka na strani steajnog dunika nee nastupiti platena nesposobnost, kao ni prijetea platena nesposobnost. Prijedlogu e se udovoljiti samo ako se uini vjerovatnim nepostojanje razloga za otvaranje steajnog postupka.

lan 138. Obustava uz saglasnost povjerilaca (1) Steajni postupak obustavit e se na prijedlog steajnog dunika ako on nakon isteka roka za prijavu potraivanja pribavi saglasnost svih steajnih povjerilaca koji su prijavili potraivanja. Sud e prema slobodnoj ocjeni odluiti je li potrebna saglasnost steajnih povjerilaca ija su potraivanja osporili steajni upravnik ili steajni dunik, te razlunih povjerilaca, odnosno da li je tim povjeriocima potrebno pruiti odgovarajue osiguranje. (2) Postupak e se na prijedlog steajnog dunika obustaviti i prije isteka roka za prijavljivanje potraivanja, ako nisu poznati drugi povjerioci, osim onih iju saglasnost steajni dunik podnese. lan 139. Postupak kod obustave (1) Prijedlog za obustavu steajnog postupka prema l. 137. i 138. ovog zakona javno se objavljuje. On se u slubenim prostorijama suda stavlja na uvid uesnicima. U sluaju predvienog u lanu 138. ovog zakona uz prijedlog se prilau i izjave o saglasnosti povjerilaca. Steajni povjerioci mogu u roku od osam dana od dana objavljivanja prijedloga, pisano ili usmeno na zapisnik izjaviti prigovor protiv tog prijedloga. (2) Steajni sudija odluuje o obustavi steajnog postupka nakon sasluanja podnosioca prijedloga, steajnog upravnika i predstavnika odbora povjerilaca, ako je ovaj odbor osnovan, a u sluaju prigovora i nakon sasluanja povjerioca koji je uloio prigovor. (3) Prije obustave steajnog postupka steajni upravnik duan je izmiriti nesporne obaveze steajne mase, a za sporne dati osiguranje.

lan 140. Oglaavanje i djelovanje zakljuenja i obustave (1) Rjeenje kojim se zakljuuje steajni postupak prema l. 132. i 136. ovog zakona, odnosno obustavlja prema l. 137. i 138. ovog zakona, kao i razlozima zakljuenja, odnosno obustave javno se objavljuje. Steajni dunik, steajni upravnik i lanovi odbora povjerilaca moraju biti unaprijed obavijeteni o trenutku kada e zakljuenje, odnosno obustava poeti proizvoditi pravne posljedice u skladu sa lanom 12. stav 2. ovog zakona. U ovom sluaju na odgovarajui nain primjenjuje se odredba lana 126. ovog zakona. (2) Sa obustavom steajnog postupka, steajni dunik ponovo stie pravo da slobodno raspolae imovinom koja je inila steajnu masu. U ovom sluaju na odgovarajui nain primjenjuje se odredba lana 127. ovog zakona. (3) Po pravosnanosti rjeenja o zakljuenju steajnog postupka steajni sudija nareuje brisanje steajnog dunika iz registra, a po obustavi steajnog postupka steajni sudija nareuje brisanje zabiljebe upisa.

lan 141. Pravni lijek (1) Ako se postupak zakljui prema odredbama l. 132. i 136. ovog zakona, odnosno obustavi postupka prema odredbama l. 137. i 138. ovog zakona, svaki steajni povjerilac, a ako je zakljuenje uslijedilo prema odredbi l. 132. i 136. ovog zakona i steajni dunik ima pravo na albu protiv odluke suda. (2) Ukoliko sud odbije prijedlog iz l. 137. i 138. ovog zakona pravo na albu ima steajni dunik. V - REORGANIZACIJA 1. PRIPREMA REOGRANIZACIJE DUNIKA

lan 142. Osnovna odredba (1) Nakon otvaranja steajnog postupka doputeno je izraditi steajni plan u kojem se moe odstupiti od zakonskih odredbi o unovenju i raspodjeli steajne mase.

(2) Steajnim planom naroito se moe: 1) ostaviti steajnom duniku sva ili dio njegove imovine radi nastavljanja poslovanja steajnog dunika; 2) prenijeti dio ili sva imovina steajnog dunika na jedno ili vie ve postojeih lica ili lica koja e tek biti osnovana; 3) steajni dunik pripojiti drugom licu ili spojiti s jednim ili vie lica; 4) prodati sva ili dio imovine steajnog dunika sa ili bez razlunih prava; 5) raspodijeliti sva ili dio imovine steajnog dunika izmeu povjerilaca; 6) izvriti pretvaranje potraivanja u uloge; 7) odrediti nain namirenja steajnih povjerilaca; 8) namiriti ili izmijeniti razluna prava; 9) smanjiti ili odgoditi isplata obaveza steajnog dunika; 10) obaveze steajnog dunika pretvoriti u kredit; 11) preuzeti jemstvo ili dati drugo osiguranje za ispunjenje obaveza steajnog dunika; 12) urediti odgovornost steajnog dunika nakon zavretka steajnog postupka, 13) izdati nove akcije i sl.

lan 143. Podnoenje plana (1) Steajni dunik moe steajni plan podnijeti zajedno s prijedlogom otvaranja steajnog postupka. Nakon otvaranja steajnog postupka steajni plan imaju pravo steajnom sudu podnijeti steajni upravnik i steajni dunik. Nee se uzeti u obzir plan koji se podnose sudu nakon zavrnog roita. (2) Ako je na skuptini povjerilaca steajnom upravniku naloena izrada steajnog plana on je duan taj plan podnijeti steajnom sudu u roku od 30 dana od dana odravanja skuptine povjerilaca. Sud moe produiti rok za podnoenje plana za jo 30 dana pod odreenim okolnostima. Sa steajnim upravnikom u izradi plana savjetodavno sarauje odbor povjerilaca, ako je osnovan, i dunik pojedinac.

lan 144. Sadraj plana Steajni plan sastoji se od pripremne osnove i osnove za provoenje. Uz plan se prilau i isprave navedene u l. 154. i 155. ovog zakona.

lan 145. Pripremna osnova (1) U pripremnoj osnovi steajnog plana navode se mjere koje su preduzete prije otvaranja steajnog postupka ili se jo trebaju da preduzmu, kako bi se stvorio osnov za planirano ostvarivanje prava uesnika. (2) Pripremna osnova mora da sadri i sve ostale podatke o osnovama i posljedicama plana koji su znaajni za donoenje odluke povjerilaca o planu i za njegovu sudsku potvrdu.

lan 146. Osnova za provoenje (1) Osnova za provoenje sadri odredbe o tome kako e se planom izmijeniti pravni poloaj steajnog dunika i drugih uesnika u postupku. (2) Steajni plan ukljuuje: opis naina, vremena i iznosa do kog povjerioci s osiguranim pravima i druge vrste povjerilaca trebaju biti isplaeni ili namireni na neki drugi nain, konverzije potraivanja povjerilaca u kapital steajnog dunika, novog zaduivanja dunika i vrste garancija koje e biti ponuene svakoj od kategorija povjerilaca i novih investitora, kao i nain na koji e oni biti isplaeni u cijelosti ili zatieni od teta koje mogu biti rezultat primjene plana, stepena do kog se duniku moe oprostiti njegov dug; naina kompenzacije koji se nudi svim kategorijama, te razlika u smislu raspodjele u sluaju likvidacije dunika; finansijskih prognoza i vrsta mjera koje trebaju da se preduzmu da bi se povratila profitabilnost preduzea dunika; naina izvrenja reorganizacije, posebno u vezi sa organizacionim, upravljakim, finansijskim, tehnikim mjerama i mjerama za smanjenje broja zaposlenih; izvora finansiranja i finansijskog plana za primjenu steajnog plana, ukljuujui poveanje osnovnog kapitala i duga, kao i drugih mjera koje su preduzete u skladu sa ovim zakonom. lan 147. Razvrstavanje uesnika u steajnom planu (1) Uesnici u steajnom planu razvrstavaju se pri utvrivanju njihovih prava u grupe. Povjerioci s razliitim pravnim poloajem razvrstavaju se u steajnom planu u posebne grupe. Kod toga treba razlikovati:

1) povjerioce s pravom odvojenog namirenja, ako plan zadire i u njihova prava, 2) steajne povjerioce koji nisu nieg isplatnog reda, 3) steajne povjerioce pojedinih niih isplatnih redova, ako njihova potraivanja ne prestaju prema lanu 150. ovog zakona. (2) Povjerioci istog pravnog poloaja mogu se svrstavati u grupe prema istovrsnosti privrednih interesa. Takvo razvrstavanje mora da se temelji na valjanim razlozima. U planu e se navesti kriterijumi za razvrstavanje. (3) Posebnu grupu init e zaposleni ako uestvuju kao steajni povjerioci s potraivanjima koja nisu neznatna. Posebne grupe mogu da se oblikuju od povjerilaca s malim potraivanjima.

lan 148. Prava razlunih povjerilaca (1) Steajnim planom ne smije se zadirati u pravo razlunih povjerilaca na namirenje iz predmeta na kojima postoje prava odvojenog namirenja, ako tim planom nije izriito odreeno. (2) Ako je steajnim planom drugaije odreeno u osnovi za provoenje za razlune povjerioce, posebno e se navesti u kojem se dijelu njihova prava smanjuju, na koje vrijeme se odgaa njihovo namirenje, te koje jo odredbe plana prema njima djeluju. lan 149. Prava steajnih povjerilaca Za povjerioce koji nisu niih isplatnih redova u osnovi za provoenje navodi se u kojem se dijelu njihova potraivanja smanjuju, na koje vrijeme se odgaa njihovo namirenje, kako se osiguravaju, te koje druge odredbe plana djeluju prema njima.

lan 150. Prava steajnih povjerilaca niih isplatnih redova (1) Ako steajnim planom nije drugaije odreeno smatrat e se da su njegovim prihvatanjem potraivanja steajnih povjerilaca niih isplatnih redova prestala. (2) Ako se steajnim planom odstupi od odredbe stava 1. ovog lana, u osnovi, za provoenje e se za svaku grupu povjerilaca niih isplatnih redova navesti podaci propisani u lanu 149. ovog zakona. (3) Steajnim planom se ne moe iskljuiti niti ograniiti odgovornost steajnog dunika nakon okonanja steajnog postupka za novane kazne i sa njime izjednaene obaveze.

lan 151. Naelo jednakog postupanja prema svim uesnicima (1) Svim uesnicima pojedine grupe steajnim planom moraju da se osiguraju ista prava. (2) Razliito postupanje prema uesnicima iste grupe doputeno je samo uz saglasnost svih uesnika koji su time pogoeni. U tom sluaju steajnom planu potrebno je priloiti izjave o saglasnosti dotinih uesnika. (3) Nitavan je svaki dogovor steajnog upravnika, dunika i drugih lica s pojedinim uesnicima kojim se tim uesnicima za njihovo ponaanje pri glasanju ili inae u vezi sa steajnim postupkom jami pogodnost koja steajnim planom nije predviena.

lan 152. Odgovornost steajnog dunika (1) Ako steajnim planom nije drugaije odreeno steajni dunik se namirenjem steajnih povjerilaca u skladu s osnovom za provoenje oslobaa svojih preostalih obaveza prema tim povjeriocima. (2) Ako je steajni dunik javno privredno drutvo, komanditno drutvo ili drutvo s neogranienom solidarnom odgovornou, stav 1. ovog lana, na odgovarajui se nain primjenjuje na linu odgovornost lanova drutva.

lan 153. Stvarnopravni odnosi Ako se prema steajnom planu trebaju zasnivati, mijenjati, prenositi ili ukidati prava na stvarima i pravima steajnog dunika, potrebne izjave volje uesnika mogu se unijeti u osnovu za provoenje. Izjave koje treba upisati u zemljine knjige ili koje druge odgovarajue upisnike moraju se dati u skladu sa zemljinoknjinim odnosno drugim odgovarajuim upisnim propisima. lan 154. Pregled imovine Ako se predvia da e se povjerioci namiriti iz prihoda preduzea koje e nastaviti voditi steajni dunik ili tree lice, uz steajni plan treba priloiti i pregled imovine u kojem e se, uz navoenje njihove vrijednosti, popisati dijelovi imovine i obaveze koje bi trebalo ispuniti ako plan stupi na snagu. Uz to potrebno je prikazati i koji se rashodi i prihodi mogu oekivati u vremenskom razdoblju tokom koga bi povjerioce trebalo namiriti i kojim se redoslijedom prihoda i izdataka jami sposobnost preduzea za plaanje tokom tog vremenskog razdoblja.

lan 155. Daljnji prilozi (1) Ako je steajnim planom predvieno da dunik pojedinac nastavlja da vodi preduzee planu treba priloiti izjavu steajnog dunika da je spreman nastaviti s voenjem preduzea na osnovu plana. Ako je steajni dunik drutvo s neogranienom solidarnom odgovornou ili komanditno drutvo, steajnom planu treba priloiti odgovarajuu izjavu lino odgovornih lanova drutva. Izjava steajnog dunika nije potrebna ako je plan podnio sam dunik. (2) Ako je steajnim planom predvieno da neki povjerioci dobiju udjele u duniku-pravnom licu, ili da postanu njegovi lanovi, ili da steknu odreena prava u djelatnosti dunika-pojedinaca planu treba priloiti izjavu o saglasnosti svakoga od tih povjerilaca. (3) Ako je tree lice preuzelo obaveze prema povjeriocima za sluaj da steajni plan bude odobren planu treba priloiti i izjavu tog treeg lica. (4) Ako su steajnim planom predviene statusne promjene steajnog dunika (pripajanje, spajanje i sl.) planu treba da se priloe i izjave pravnih lica koja e uestvovati u statusnim promjenama.

lan 156. Odbacivanje plana (1) Steajni sud e steajni plan odbaciti po slubenoj dunosti ako: 1) nisu potovani propisi o pravu na podnoenje i sadraju plana, te ako podnosilac plana taj nedostatak ne moe otkloniti ili ga ne otkloni unutar primjerenog roka koji mu je sud odredio, 2) oito nema izgleda da plan koji je steajni dunik podnio povjerioci prihvate ili sud potvrdi, 3) prava koja bi sudionici trebali stei prema osnovi za provoenje plana koji je steajni dunik podnio oito se ne mogu ostvariti. (2) Ako je dunik u steajnom postupku ve podnio steajni plan koji su povjerioci odbili, koji sud nije potvrdio ili koji je dunik povukao nakon javnog zakazivanja roita za raspravljanje o planu, sud e odbaciti novi plan steajnog dunika ako to odbacivanje zatrai steajni upravnik, uz saglasnost odbora povjerilaca, ako je taj odbor osnovan. (3) Protiv rjeenja kojim se steajni plan odbacuje podnosilac plana ima pravo na albu.

lan 157. Izjanjenja o steajnom planu (1) Ako steajni plan ne bude odbaen steajni sud zatrait e da se o njemu u roku od 30 dana izjasne: 1) odbor povjerilaca, ako je osnovan, 2) dunik, ako je plan podnio steajni upravnik,

3) steajni upravnik, ako je plan podnio steajni dunik. (2) Steajni sud moe pozvati organe uprave nadlene za predmet poslovanja steajnog dunika, te nadlenu privrednu komoru da se izjasne o predloenom steajnom planu.

lan 158. Obustava unovenja imovine steajnog dunika i namirenja povjerilaca Ako bi provoenje podnesenog steajnog plana bilo ugroeno nastavljanjem unovenja i diobe steajne mase, steajni sud moe, na prijedlog steajnog dunika ili steajnog upravnika, odrediti obustavu unovenja i diobe te mase. Sud nee odrediti obustavu ili e ve donijeto rjeenje o obustavi staviti van snage ako bi uslijed obustave mogla nastupiti znatna teta za steajnu masu ili ako steajni upravnik, uz saglasnost odbora povjerilaca ili skuptine povjerilaca, zatrai nastavak unovenja i diobe mase.

lan 159. Izlaganje steajnog plana Steajni plan se sa svim svojim prilozima i prispjelim izjanjenjima izlae u sudskoj pisarnici na uvid sudionicima.

2. PRIHVATANJE I POTVRDA PLANA

lan 160. Roite za raspravljanje i glasanje o steajnom planu (1) Steajni sud zakazat e roite na kojem e se raspravljati i glasati o steajnom planu i pravu glasa steajnih povjerilaca. Roite se mora odrati u roku od 30 dana od dana donoenja rjeenja o odreivanju roita. (2) Roite za raspravljanje i glasanje mora biti objavljeno. U objavi treba istai da se u steajni plan i prispjele stavove o planu moe izvriti uvid u pisarnici steajnog suda. (3) Steajni povjerioci koji su prijavili svoja potraivanja, razluni povjerioci, steajni upravnik i dunik posebno e se pozvati na roite za raspravljanje i glasanje o planu. S pozivom potrebno je dostaviti i kopiju plana ili saetak njegovog bitnog sadraja koji je podnosilac plana na zahtjev suda duan da podnese sudu.

lan 161. Spajanje s ispitnim roitem Roite za raspravljanje i glasanje o steajnom planu ne smije se odrati prije roita za ispitivanje potraivanja. Ta se dva roita mogu spojiti.

lan 162. Pravo glasa steajnih povjerilaca (1) Na pravo glasa steajnih povjerilaca pri glasanju o steajnom planu na odgovarajui nain primjenjuju se pravila ovog zakona o utvrivanju prava glasa steajnih povjerilaca. Razluni povjerioci imaju pravo glasa kao i steajni povjerioci samo ako im je steajni dunik i lino odgovoran i ako se odreknu svoga prava na odvojeno namirenje ili ne budu odvojeno namireni. (2) Povjerioci na ija potraivanja steajni plan ne djeluje nemaju pravo glasa.

lan 163. Pravo glasa razlunih povjerilaca (1) Ako je steajnim planom ureen i pravni poloaj razlunih povjerilaca na roitu e se pojedinano raspraviti prava tih povjerilaca. Pravo glasa imaju oni razluni povjerioci ija razluna prava nije osporio steajni upravnik, ni koji od razlunih povjerilaca, niti koji od steajnih povjerilaca. Na pravo glasa nosioca osporenih ili nedospjelih prava, te prava vezanih uz odloni uvjet na odgovarajui nain primjenjuju se pravila ovog zakona o utvrivanju prava glasa tih povjerilaca. (2) Razluni povjerioci na iji pravni poloaj steajni plan ne djeluje nemaju pravo glasa.

lan 164. Popis prava glasa Na osnovu rasprave na roitu steajni sudija e da utvrdi popis povjerilaca i prava glasa koja im pripadaju.

lan 165. Izmjena plana Podnosilac steajnog plana ima pravo, na osnovu rasprave o planu na roitu, sadrajno izmijeniti pojedine odredbe steajnog plana. O izmijenjenom planu moe da se glasa na istom roitu.

lan 166. Posebno roite za glasanje (1) Steajni sud moe odrediti posebno roite za glasanje o steajnom planu. U tom sluaju vremensko razdoblje izmeu roita za raspravljanje i roita za glasanje ne smije biti due od 30 dana. (2) Na roite za glasanje pozivaju se svi povjerioci s pravom glasa i steajni dunik. U sluaju izmjene plana potrebno je da se posebno ukae na tu izmjenu. lan 167. Glasanje pisanim putem (1) Ako je odreeno posebno roite za glasanje o steajnom planu povjerioci mogu i pisano da glasaju. (2) Steajni sud e povjeriocima s pravom glasa, nakon roita za raspravljanje o steajnom planu, dostaviti glasaki listi i tako ih obavijestiti o njihovom pravu glasa. Pisano glasanje uzet e se u obzir samo ako bude primljeno na sudu najkasnije tri dana prije odravanja roita za glasanje. Sud e na to upozoriti povjerioce dostavljajui im glasake listie.

lan 168. Glasanje po grupama Svaka grupa povjerilaca s pravom glasa odvojeno glasa o steajnom planu.

lan 169. Potrebne veine (1) Smatrat e se da su povjerioci prihvatili steajni plan ako je u svakoj grupi veina povjerilaca glasala za plan i ako zbir potraivanja povjerilaca koji su glasali za plan premauje zbir potraivanja povjerilaca koji su glasali protiv tog da se plan prihvati. (2) Povjerioci koji imaju neko zajedniko pravo ili ija su prava do nastanka steajnog razloga inila jedinstveno pravo raunaju se pri glasanju kao jedan povjerilac. Na odgovarajui nain postupit e se i s nosiocima razlunih prava ili prava plodouivanja.

lan 170. Zabrana opstrukcije (1) Smatrat e se da je glasaka grupa prihvatila steajni plan, iako potrebna veina unutar grupe nije postignuta ako: 1) povjerioci te grupe steajnim planom nisu stavljeni u loiji poloaj od onoga u kojem bi bili da plana nema, 2) primjereno uestvuju u privrednim koristima koje bi uesnicima trebale pripasti na osnovu steajnog plana, 3) je veina glasakih grupa plan prihvatila s potrebnom veinom. (2) Smatrat e se da primjereno uestvovanje povjerilaca neke grupe u privrednim koristima u smislu stava 1. ovog lana postoji ako: 1) prema steajnom planu ni jedan drugi povjerilac ne bi trebao primiti imovinsku korist koja bi prelazila puni iznos njegovog potraivanja, 2) imovinsku korist ne bi primio ni povjerilac koji bi u sluaju da plana nema bio u isplatnom redu iza povjerioca grupe, niti steajni dunik ili lice koje u njemu ima udjela,

3) ako se nijedan od povjerilaca koji bi u sluaju da steajnog plana nema bio u istom isplatnom redu s povjeriocima te grupe, ne stavlja u bolji poloaj od onoga u kojem se nalaze ti povjerioci.

lan 171. Pristanak steajnih povjerilaca niih isplatnih redova (1) Smatrat e se da su grupe povjerilaca koji potrauju kamate koje teku nakon otvaranja steajnog postupka i povjerilaca koji potrauju naknadu trokova svog uestvovanja u steajnom postupku pristale na steajni plan ako je steajni dunik planom osloboen tih obaveza ili se, u skladu s odredbom lana 150. ovog zakona, uzima da je steajni dunik osloboen tih obaveza, te ako prema planu ak ni glavna potraivanja tih steajnih povjerilaca nee biti podmirena u cijelosti. (2) Smatrat e se da su grupe koje su za jedan isplatni red iza obaveza steajnog dunika po osnovu novanih kazni i slinih obaveza pristale na steajni plan ako nijedan steajni povjerilac planom nije stavljen u bolji poloaj od povjerilaca tih grupa. (3) Ako u glasanju ne sudjeluje niti jedan povjerilac pojedine grupe smatrat e se da je ta grupa pristala na steajni plan.

lan 172. Pristanak steajnog dunika (1) Smatrat e se da je steajni dunik dao svoj pristanak na steajni plan ako planu ne prigovori najkasnije na roitu za glasanje pisano ili usmeno na zapisnik. (2) Steajni sud prigovor iz stava 1. ovog lana nee uzeti u obzir ako steajni dunik steajnim planom nije stavljen u tei poloaj od onog u kojem bi bio da plana nema, te ako niti jedan povjerilac ne dobiva privrednu korist koja prelazi puni iznos njegovog potraivanja. (3) Odredba st. 1. i 2. ovog lana na odgovarajui nain primjenjuje se i na akcionare, nosice udjela, te na nosioce drugih osnivakih prava pravnih lica.

lan 173. Potvrda steajnog plana (1) Nakon to steajni plan prihvate povjerioci i nakon to na njega pristane steajni dunik, steajni sud e da odlui o tome hoe li plan potvrditi. (2) Steajni sud e prije toga sasluati steajnog upravnika, odbor povjerilaca, ako je osnovan, i steajnog dunika. (3) Rjeenje o potvrdi steajnog plana sadri osnovu za provoenje plana koju su povjerioci prihvatili.

lan 174. Uvjetni plan Ako je steajnim planom predvieno da se prije potvrde moraju izvriti odreene radnje ili ostvariti druge mjere, plan se smije potvrditi samo ako su te pretpostavke ispunjene. Sud e potvrdu uskratiti po slubenoj dunosti ako se te pretpostavke ne ispune ni nakon isteka primjerenog roka koji je odredio. lan 175. Povreda procesnih odredbi Steajni sud e po slubenoj dunosti da uskrati potvrdu steajnog plana ako: 1) su pri njegovoj izradi bitno povrijeeni propisi o njegovom sadraju, obradi i prilozima o prihvatanju od povjerilaca i o pristanku steajnog dunika, osim ako se ti nedostaci mogu otkloniti ili 2) je prihvatanje plana postignuto na nedoputen nain, naroito stavljanjem u povoljniji poloaj pojedinih povjerilaca.

lan 176. Zatita povjerilaca (1) Na prijedlog povjerioca steajni sud e odbiti potvrivanje steajnog plana ako je povjerilac:

1) planu prigovorio najkasnije na roitu za glasanje pisano ili usmeno na zapisnik i 2) ako je planom stavljen u loiji poloaj od onog u kojem bi bio da plana nema. (2) Prijedlog iz stava 1. ovog lana doputen je samo ako povjerilac uini vjerovatnim da je planom stavljen u loiji poloaj.

lan 177. Objava odluke (1) Rjeenje kojim se steajni plan potvruje ili kojim se potvrda uskrauje proglaava se na roitu za glasanje ili na posebnom roitu koje e se odrati u roku od 15 dana od dana donoenja rjeenja. (2) Ako se steajni plan potvrdi sud e steajnim povjeriocima koji su prijavili svoje potraivanje i razlunim povjeriocima, upuujui ih na odluku o potvrdi plana, dostaviti kopiju plana ili saetak njegovog kratkog sadraja. lan 178. Pravni lijek Protiv rjeenja kojim se steajni plan potvruje ili se potvrda plana uskrauje, povjerioci i steajni dunik imaju pravo na albu. 3. UINCI POTVRENOG STEAJNOG PLANA I NADZOR NAD ISPUNJENJEM PLANA

lan 179. Osnovni uinci plana (1) Rjeenje o potvrdi steajnog plana djeluje prema svim uesnicima od svoje pravosnanosti. Ako je predvieno zasnivanje, izmjena, prijenos ili ukidanje prava na dijelovima imovine, ili prijenos poslovnih udjela u nekom drutvu s ogranienom odgovornou, smatrat e se da su u rjeenju sadrane izjave volje uesnika date u propisanom obliku; to na odgovarajui nain vrijedi i za rjeenjem obuhvaene izjave o preuzimanju obaveza na kojima se temelji zasnivanje, izmjena, prijenos ili ukidanje prava na dijelovima imovine ili prijenos poslovnih udjela i dionica. Ovo vrijedi i za steajne povjerioce koji svoja potraivanja nisu prijavili, te za uesnike koji su planu prigovorili. (2) Rjeenje o potvrdi steajnog plana ne djeluje na prava steajnih povjerilaca protiv sudunika i dunikovih jemaca, te na prava tih povjerilaca na dijelovima imovine koji ne spadaju u steajnu masu, ili na osnovu predbiljebe koja se odnosi na te predmete. Steajni dunik se, meutim, na osnovu rjeenja oslobaa od obaveza prema svojim sudunicima, jemcima ili drugim regresnim ovlatenicima na isti nain kao i prema svojim povjeriocima. (3) Ako je neki povjerilac namiren u veoj mjeri nego to bi imao pravo prema steajnom planu on nema obavezu vratiti primljeno.

lan 180. Prestanak odredbe o odlaganju namirenja i oslobaanju duga (1) Ako je na osnovu rjeenja o potvrdi steajnog plana namirenje potraivanja steajnih povjerilaca odloeno ili je steajni dunik djelimino osloboen obaveze na namirenje, odlaganje odnosno osloboenje prestaje vrijediti u odnosu na onog povjerioca prema kojem je steajni dunik znatno zakasnio s ispunjenjem prihvaenog plana. Smatrat e se da je steajni dunik znatno zakasnio s ispunjenjem plana ako nije platio dospjelu obavezu, iako ga je povjerilac pisano opomenuo i pritom mu odredio naknadni rok u trajanju od najmanje 15 dana. (2) Ako se prije potpunog ispunjenja steajnog plana nad imovinom steajnog dunika otvori novi steajni postupak odlaganje i otpust prestaju vrijediti u odnosu na sve steajne povjerioce.

lan 181. Osporena potraivanja i odvojeno namirenje (1) Ako je neko potraivanje osporeno na ispitnom roitu ili ako visina potraivanja razlunog povjerioca koja e se odvojeno namiriti nije utvrena, nee se smatrati da steajni dunik kasni s ispunjenjem steajnog plana u smislu odredbe lana 180. ovog zakona, ako steajni dunik to potraivanje do konanog utvrivanja njegove visine uzima u obzir u onom obimu koji odgovara odluci steajnoga suda o pravu glasa povjerioca pri glasanju o planu. Ako nije donio odluku o pravu glasa, sud e, na prijedlog steajnog dunika ili povjerioca, naknadno utvrditi obim u kojem steajni dunik privremeno mora uzeti u obzir navedeno potraivanje.

(2) Ako prema konanom utvrenju potraivanja proizae da je steajni dunik platio premalo duan je da doplati manjak. U tom sluaju smatrat e se da steajni dunik znatno kasni s ispunjenjem steajnog plana tek ako ne doplati manjak premda ga je povjerilac pisano opomenuo i pritom mu za to odredio naknadni rok u trajanju od najmanje 15 dana. (3) Ako prema konanom utvrenju proizae da je steajni dunik platio previe, on moe zahtijevati povrat vika samo ako taj viak prelazi i nedospjeli dio potraivanja na koje povjerilac ima pravo na osnovu steajnog plana.

lan 182. Izvrenje na rjeenju o potvrdi steajnog plana (1) Na osnovu pravosnanog rjeenja o potvrdi steajnog plana steajni povjerioci ija su potraivanja utvrena mogu da pokrenu postupak prinudnog izvrenja protiv steajnog dunika. S neosporenim potraivanjem izjednaeno je i ono ije je osporavanje otklonjeno. (2) Odredba stava 1. ovog lana primjenjuje se i na prinudno izvrenje protiv treeg lica ako je rjeenjem iz stava 1. ovog lana utvreno da je preuzela jemstvo za ispunjenje steajnog plana, osim ako pritom nije zadrala pravo prigovora prethodne tube. (3) Prava koja mu pripadaju u sluaju znatnog kanjenja steajnog dunika s ispunjenjem steajnog plana povjerilac moe prinudno ostvariti na osnovu rjeenja kojim je potvren steajni plan i rjeenja kojim je utvreno njegovo potraivanje u steajnom postupku, ako uini vjerovatnim da je steajnog dunika propisno opomenuo, te da je protekao rok koji je naknadno odredio steajnom duniku. Povjerilac nije duan dokazati zakanjenje steajnog dunika.

lan 183. Zakljuenje steajnog postupka (1) Steajni sud donijet e rjeenje o zakljuenju steajnog postupka im rjeenje o potvrdi steajnog plana postane pravosnano. (2) Prije zakljuenja steajnog postupka steajni upravnik duan je namiriti nesporne obaveze steajne mase, a za sporne pruiti odgovarajue osiguranje. (3) Sud e objaviti izreku rjeenja s naznakom razloga za zakljuenje steajnog postupka. Sud e 15 dana unaprijed izvijestiti steajnog dunika, steajnog upravnika i lanove odbora povjerilaca o tome kada e nastupiti pravne posljedice zakljuenja steajnog postupka.

lan 184. Uinci zakljuenja steajnog postupka (1) Donoenjem rjeenja o zakljuenju steajnog postupka prestaju slube steajnog upravnika i lanova odbora povjerilaca, osim ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. Steajni dunik ponovno stie pravo slobodnog raspolaganja steajnom masom. (2) Odredba stava 1. ovog lana ne odnosi se na propise o nadzoru nad ispunjenjem steajnog plana. (3) Parnicu koja je u toku, a koja za predmet ima pobijanje pravne radnje steajnog dunika vezane uz steajni postupak, steajni upravnik ili povjerilac koji je podigao pobojnu tubu u skladu sa lanom 85. stav 2. ovog zakona moe voditi dalje i nakon zakljuenja postupka ako je to predvieno steajnim planom. U tom e se sluaju parnica voditi za raun steajnog dunika, ako planom nije drugaije odreeno. lan 185. Nadzor nad ispunjenjem plana (1) Po pravilu, za provoenje steajnog plana moe se predvidjeti da e se njegovo ispunjenje nadzirati. (2) Ako je nadzor predvien nakon zakljuenja steajnog postupka nadzirat e se steajni dunik da li ispunjava svoje obaveze prema povjeriocima u skladu sa rjeenjem iz stava 1. ovog lana. (3) Ako je to u rjeenju iz stava 1. ovog lana predvieno, nadzor se protee i na ispunjenje potraivanja koja povjerioci, u skladu s tim rjeenjem, imaju prema privrednim drutvima koja su osnovana nakon otvaranja steajnog postupka radi preuzimanja, ili daljnjeg voenja preduzea, ili pogona steajnog dunika - drutvo preuzimalac.

lan 186. Dunosti i ovlatenja steajnog upravnika (1) Nadzor iz lana 185. ovog zakona obavljaju steajni upravnik i odbor povjerilaca, te steajni sud na nain predvien steajnim planom. U tom sluaju slube steajnog upravnika i lanova odbora povjerilaca nee prestati zakljuenjem steajnog postupka. (2) Tokom trajanja nadzora steajni upravnik duan je da odbor povjerilaca, ako je osnovan, i sud jednom godinje izvijesti o ispunjenju plana, te o daljnjim izgledima za njegovo ispunjenje. Time se ne utie na pravo odbora povjerilaca i suda da u svako doba zahtijevaju pojedinana obavjetenja ili podnoenje meuizvjetaja.

lan 187. Podnoenje prijave Utvrdi li steajni upravnik da se potraivanja ije se ispunjenje nadzire ne ispunjavaju ili ne mogu ispuniti, duan je o tome, bez odlaganja, obavijestiti steajni sud i sve povjerioce kojima, prema rjeenju o potvrdi steajnog plana, pripadaju zahtjevi protiv steajnog dunika ili drutva preuzimaoca.

lan 188. Poslovi za koje je potrebna saglasnost U osnovni, za provoenje steajnog plana moe se predvidjeti da e za valjanost odreenih pravnih poslova steajnog dunika ili drutva - preuzimaoca tokom trajanja nadzora biti potrebna prethodna saglasnost steajnog upravnika. Na radnje steajnog dunika preduzete bez saglasnosti steajnog upravnika na odgovarajui nain primjenjuju se odredbe ovog zakona o pravnim radnjama steajnog dunika preduzetim nakon otvaranja steajnog postupka mimo steajnog upravnika. lan 189. Krediti (1) Po pravilu, za provoenje steajnog plana moe se predvidjeti da e steajni povjerioci biti u isplatnom redu iza povjerilaca s potraivanjima po osnovu kredita ili zajmova koje e steajni dunik ili drutvo-preuzimalac preuzeti tokom trajanja nadzora ili koje je povjerilac steajne mase ostavio na snazi i tokom trajanja nadzora. U tom e sluaju biti potrebno da se utvrdi ukupni iznos za kredite te vrste (kreditni okvir). Taj iznos ne smije da prelazi vrijednost predmeta imovine navedenih u pregledu imovine. (2) Steajni povjerioci iz stava 1. ovog lana namirivat e se samo iza onih povjerilaca s kojima je dogovoreno da e se i u kojoj visini kredit koji su odobrili, s obzirom na glavno potraivanje, kamate i trokove nalaziti unutar kreditnog okvira i kojima je steajni upravnik takav dogovor pisano potvrdio.

lan 190. Kasniji isplatni red potraivanja novih povjerilaca Potraivanja povjerilaca iz ugovornih odnosa zasnovanih tokom trajanja nadzora namirivat e se iza potraivanja povjerilaca po osnovu kredita iz lana 189. stav 1. ovog zakona. U istom su poloaju i potraivanja po osnovu trajnog obligacionog odnosa zasnovanog ugovorom prije nadzora za vrijeme nakon prvog roka u kojem je povjerilac mogao izjaviti otkaz nakon poetka nadzora.

lan 191. Uzimanje u obzir kasnijeg isplatnog reda (1) Kasniji isplatni red steajnih povjerilaca i povjerilaca iz lana 190. ovog zakona uzima se u obzir samo u steajnom postupku otvorenom prije ukidanja nadzora. (2) U tom novom steajnom postupku povjerioci iz stava 1. ovog lana nalaze se ispred ostalih povjerilaca kasnijeg isplatnog reda.

lan 192. Objava nadzora (1) Rjeenje steajnog suda kojim je odreen nadzor nad ispunjenjem steajnog plana objavit e se zajedno s rjeenjem o zakljuenju steajnog postupka, s tim to e se objaviti, ako su za to ispunjeni uvjeti iz ovog zakona, i lista poslova za koje

je potrebna prethodna saglasnost steajnog upravnika, visina predvienog kreditnog okvira, te je li predvien i nadzor nad drutvom-preuzimaocem. (2) Podaci iz stava 1. ovog lana upisat e se u odgovarajue javne knjige po slubenoj dunosti.

lan 193. Ukidanje nadzora (1) Steajni sud donijet e rjeenje o ukidanju nadzora ako: 1) su potraivanja ije se ispunjenje nadzire ispunjena ili je njihovo ispunjenje osigurano, ili 2) je od zakljuenja steajnog postupka prolo tri godine, a nije podnesen prijedlog za otvaranje novog steajnog postupka. (2) Rjeenje iz stava 1. ovog lana e se objaviti. U tom rjeenju e da se odredi brisanje u odgovarajuim javnim knjigama upisa nadzora i ogranienja odreenih u vezi s nadzorom. lan 194. Trokovi nadzora Trokove nadzora snosi steajni dunik. Drutvo preuzimalac snosi trokove nastale nadzorom koji se nad njime provodi. VI - MEUNARODNI STEAJ 1. MEUNARODNA NADLENOST SUDA U FEDERACIJI lan 195. Iskljuiva nadlenost (1) Nadleni steajni sud u Federaciji iskljuivo je nadlean za provoenje steajnog postupka protiv steajnog dunika ije je sjedite na podruju Federacije. Ako se dokae da se sredite poslovnog djelovanja steajnog dunika nalazi u inozemstvu, a njegovo je sjedite upisano u Federaciji, nadleni steajni sud u Federaciji iskljuivo je nadlean za provoenje steajnog postupka protiv tog steajnog dunika ako se, prema pravu drave u kojoj steajni dunik ima sredite poslovnog djelovanja, ne moe otvoriti steajni postupak u toj dravi po tom osnovu. (2) Postupak iz stava 1. ovog lana obuhvata cjelokupnu imovinu steajnog dunika, bez obzira na to da li se ta imovina nalazi u Federaciji ili u inozemstvu (glavni steajni postupak). (3) Kada se upisano sjedite steajnog dunika nalazi u inozemstvu, a sredite njegovog poslovnog djelovanja u Federaciji, u steajnom postupku iskljuivo je mjesno nadlean steajni sud na ijem se podruju nalazi sredite poslovnog djelovanja steajnog dunika. lan 196. Meunarodna nadlenost prema poslovnoj jedinici, odnosno imovini stranog steajnog dunika u Federaciji

(1) Ako steajni sud u Federaciji nije nadlean prema odredbi lana 195. stav 1. ovog zakona, taj sud nadlean je za provoenje steajnog postupka protiv steajnog dunika ako taj dunik ima poslovnu jedinicu bez svojstva pravnog lica u Federaciji. (2) Kada se u Federaciji ne nalazi sredite poslovnog djelovanja, a ni poslovna jedinica steajnog dunika, ve samo njegova imovina, steajni postupak u Federaciji mogue je otvoriti u ovim sluajevima kada: 1) se u dravi u kojoj steajni dunik ima sredite poslovnog djelovanja steajni postupak protiv njega ne moe otvoriti zbog uvjeta predvienih u steajnom pravu te drave, premda postoji steajni razlog, 2) prema pravu drave u kojoj steajni dunik ima sredite poslovnog djelovanja steajni postupak obuhvata samo imovinu steajnog dunika u toj dravi, 3) se otvaranje steajnog postupka u Federaciji predlae na osnovu lana 233. ovog zakona; 4) se otvaranje posebnog steajnog postupka u Federaciji predlae u okviru postupka za priznanje strane odluke o otvaranju steajnog postupka.

(3) Za provoenje postupka iz stava 1. i 2. ta. 1., 2. i 3. ovog lana, nadlean je steajni sud na ijem se podruju nalazi poslovna jedinica steajnog dunika, a ako steajni dunik nema poslovne jedinice u Federaciji, steajni sud na ijem se podruju nalazi imovina steajnog dunika. Ako bi vie steajnih sudova bilo mjesno nadleno, postupak provodi sud kojem je prvom podnesen prijedlog za otvaranje steajnog postupka. (4) Postupak iz st. 1. i 2. ovog lana obuhvata samo imovinu steajnog dunika koja se nalazi u Federaciji (poseban steajni postupak). (5) Kada je steajni postupak ve otvoren u dravi u kojoj steajni dunik ima sredite poslovnog djelovanja, prilikom otvaranja domaeg steajnog postupka na osnovu stava 1. odnosno stava 2. ovog lana sud nee ispitivati steajne razloge.

2. OPE ODREDBE

lan 197. Osnovno naelo Steajni postupak i njegovi pravni uinci odreuju se prema pravu drave u kojoj je postupak otvoren, ukoliko ovaj zakon u daljnjim odredbama neto drugo ne odreuje. lan 198. Izluna i razluna prava (1) U pogledu izlunih i razlunih prava na predmetima koji se nalaze u dravi priznanja strane odluke o otvaranju steajnog postupka, primijenit e se pravo drave priznanja, ako se ti predmeti u trenutku otvaranja stranog steajnog postupka nisu nalazili na podruju drave otvaranja tog postupka. (2) Ukoliko su prava nad predmetima steajne imovine unesena u javne registre smatra se da se predmet nalazi u dravi u kojoj se vodi javni registar. lan 199. Ugovor o radu U pogledu uinaka steajnog postupka na ugovore o radu zaposlenika iskljuivo je mjerodavno steajno pravo drave koje je mjerodavno za ugovore o radu. lan 200. Uraunavanje Povjerilac smije da zadri ono to je primio u posebnom steajnom postupku koji je otvoren u drugoj dravi i koji obuhvata samo imovinu steajnog dunika koja se nalazi u toj drugoj dravi. Primljeno e se, nakon odbitka trokova koje je povjerilac imao u ostvarivanju namirenja u tom posebnom steajnom postupku, uraunati u steajnu kvotu koja mu pripada u glavnom steajnom postupku. Tog uraunavanja nee biti ako je povjerilac djelimino namirenje potraivanja u posebnom steajnom postupku ostvario kao razluni povjerilac ili na osnovu doputenog prebijanja.

lan 201. Saradnja steajnih upravnika (1) Steajni upravnik steajnog postupka otvorenog kod nadlenog steajnog suda u Federaciji i upravnik steajnog postupka otvorenog kod suda u drugoj dravi nad istim steajnim dunikom meusobno e saraivati. Ti upravnici meusobno su duni jedan drugome dati sva pravno doputena obavjetenja koja mogu biti od znaaja za provoenje tih postupaka. (2) Steajni upravnik glavnog steajnog postupka otvorenog u Federaciji duan je potraivanje prijavljeno u tom postupku da prijavi u stranom steajnom postupku, ako to od njega zatrai i na to ga ovlasti povjerilac potraivanja.

3. PRETPOSTAVKE I POSTUPAK PRIZNANJA STRANE ODLUKE O OTVARANJU STEAJNOG POSTUPKA

lan 202. Primjena opih pravila o priznanju stranih sudskih odluka

Na priznanje stranih odluka o otvaranju steajnog postupka na odgovarajui se nain primjenjuju opa pravila prava Federacije o priznanju stranih sudskih odluka, ako odredbama ovog zakona nije drugaije predvieno.

lan 203. Mjesna nadlenost i sastav suda (1) Prijedlog za priznanje podnosi se steajnom sudu na ijem se podruju nalazi poslovna jedinica steajnog dunika u Federaciji, a ako steajni dunik nema poslovnu jedinicu u Federaciji steajnom sudu na podruju kojeg se nalazi imovina ili dio imovine steajnog dunika. (2) Ako steajni dunik ima poslovne jedinice na podruju razliitih steajnih sudova ili ako se njegova imovina nalazi na podruju razliitih steajnih sudova za donoenje odluke o priznanju mjesno je nadlean sud kojem je prvom podnesen prijedlog za otvaranje steajnog postupka. (3) Ako se imovina steajnog dunika u Federaciji sastoji u potraivanju smatrat e se da se potraivanje steajnog dunika nalazi u mjestu u kojem dunici steajnog dunika imaju svoje sjedite odnosno prebivalite. (4) O priznanju strane odluke o otvaranju steajnog postupka, te o otvaranju steajnog postupka u Federaciji, na osnovu strane odluke, odluuje steajni sud.

lan 204. Prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju steajnog postupka (1) Prijedlog za priznanje odluke stranog suda ili drugog nadlenog tijela o otvaranju steajnog postupka moe podnijeti strani steajni upravnik ili povjerilac steajnog dunika. (2) Uz prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju steajnog postupka treba priloiti: 1) izvornik ili ovjereni prijepis odluke, te ovjereni prijevod na jedan od slubenih jezika. 2) potvrdu nadlenog stranog tijela o njenoj izvrnosti, 3) popis poznate imovine steajnog dunika u Federaciji, te popis njegovih povjerilaca s odgovarajuim dokazima. (3) Sud e odbaciti prijedlog uz koji ne budu podneseni prilozi iz stava 2. ovog lana, ako nedostaci ne budu otklonjeni u primjerenom roku.

lan 205. Pretpostavke za priznanje strane odluke o otvaranju steajnog postupka

(1) Strana odluka o otvaranju steajnog postupka priznat e se ako: 1) je odluka donesena od suda odnosno tijela koji su prema pravu Federacije nadleani za rjeavanje u stvarima s meunarodnim elementom, 2) je odluka izvrna prema pravu drave u kojoj je donesena, ak i ako nije pravosnana, 3) priznanje odluke ne bi bilo u protivnosti s javnim poretkom Federacije. (2) Strana odluka o otvaranju steajnog postupka priznat e se pod uvjetom iz stava 1. taka 2. ovog lana i ako nije pravosnana. (3) Prijedlog za priznanje strane odluke sud e odbiti ako u povodu prigovora steajnog dunika ili kojeg drugog sudionika u postupku utvrdi da steajnom duniku akt kojim je postupak bio pokrenut nije dostavljen u skladu sa zakonom drave u kojoj je odluka donesena i ako su u tom postupku bila povrijeena njegova osnovna prava na uee u steajnom postupku.

lan 206. Odreivanje privremenih mjera i zabrana izvrenja i osiguranja

(1) im je prijedlog za priznanje strane odluke podnesen steajni sud moe da odredi mjere osiguranja odnosno da imenuje privremeno steajnog upravnika, u skladu s odredbama ovog zakona o prethodnom postupku. (2) Nakon objave oglasa na oglasnoj ploi suda, prema lanu 207. stav 1. ovog zakona, nije mogue, dok tee postupak za priznanje, pokrenuti parnini postupak kao ni postupak izvrenja ili osiguranja u kojem je steajni dunik stranka. Parnini postupci te postupci izvrenja i osiguranja koji su bili u toku prekidaju se objavom oglasa. (3) Izuzetno od stava 2. ovog lana izluni i razluni povjerioci iz lana 198. ovog zakona mogu i za vrijeme trajanja postupka priznanja pokrenuti odnosno nastaviti prekinuti izvrni postupak radi ostvarenja svog zahtjeva, odnosno potraivanja protiv stranog steajnog dunika, ali samo pod uvjetom ako se sa tim sloi strani steajni upravnik. . (4) Steajni sud odreuje po slubenoj dunosti da se prijedlog za priznanjem strane odluke o otvaranju steajnog postupka, kao i rjeenje o privremenim mjerama, odnosno o postavljenju privremenog upravnika odmah zabiljei u odgovarajuim javnim registrima odnosno u javnim knjigama.

lan 207. Oglas u povodu prijedloga za priznanje (1) Poto primi prijedlog za priznanje strane odluke steajni sud e bez odlaganja da objavi oglas u "Slubenim novinama Federacije BiH" i na oglasnoj ploi suda u kojem e navesti: 1) podatke o sudu koji objavljuje oglas sa brojem predmeta, 2) podatke o stranoj odluci ije se priznanje trai i njenom bitnom sadraju, 3) podatke o stranom steajnom upravniku, te podatke o odluci kojom je imenovan, ako nije imenovan odlukom o otvaranju steajnog postupka, 4) poziv povjeriocima,stranom steajnom duniku i svim drugim licima koja imaju pravni interes da u roku od 30 dana od objave oglasa u "Slubenim novinama Federacije BiH" prijave steajnom sudu svoja potraivanja, te da se u podnesku izjasne o postojanju pretpostavki za priznanje strane odluke, te moguim tekoama u namirenju potraivanja u stranom steajnom postupku. (2) Prijedlog za priznanje strane odluke i objavljeni oglas iz stava 1. ovog lana steajni sud dostavit e stranom steajnom duniku, stranom steajnom upravniku, te onim povjeriocima ije je prebivalite odnosno sjedite u Federaciji poznato.

lan 208. Ispitivanje pretpostavki za priznanje (1) Pri odluivanju o prijedlogu za priznanje strane odluke steajni sud e se ograniiti na to da ispita jesu li ispunjene pretpostavke za priznanje navedene u lanu 205. st. 1. i 2. ovog zakona. Potrebna objanjenja sud moe traiti od tijela ija se odluka priznaje, te od uesnika u postupku. (2) Lice koje se u svom podnesku protivi priznanju steajni sud moe sasluati. (3) Steajni sud obratit e posebnu panju na potrebu hitnog rjeavanja prijedloga za priznanje strane odluke.

lan 209. Rjeenje o priznanju (1) Rjeenje o priznanju strane odluke o otvaranju steajnog postupka u odnosu na krug lica prema kojima djeluje ima isti uinak kao i rjeenje steajnog suda u Federaciji o otvaranju steajnog postupka. (2) U rjeenju iz stava 1. ovog lana steajni sud e navesti koje uinke ima priznata strana odluka. (3) Kada se rjeenjem o priznanju strane odluke o otvaranju steajnog postupka kao pravni uinak odreuje otvaranje steajnog postupka u Federaciji, rjeenje o priznanju ima ujedno pravno znaenje rjeenja o otvaranju steajnog postupka. (4) O priznanju strane odluke o otvaranju steajnog postupka objavit e se oglas u "Slubenim novinama Federacije BiH". Oglas e se objaviti i isticanjem na oglasnoj tabli suda. (5) Rjeenje iz stava 1. ovog lana dostavlja se predlagau, stranom steajnom upravniku, steajnom duniku, pravnim licima koja za steajnog dunika obavljaju poslove platnog prometa, te nadlenom tuilatvu. Rjeenje e se dostaviti tijelima koja vode javne registre koja e po slubenoj dunosti, na osnovu dostavljenog rjeenja zabiljeiti priznanje strane odluke o otvaranju steajnog postupka.

lan 210. alba protiv rjeenja o priznanju (1) Protiv rjeenja o priznanju strane odluke o otvaranju steajnog postupka strani steajni dunik, strani steajni upravnik i povjerioci imaju pravo na albu. (2) alba protiv rjeenja o priznanju ne zadrava njegovo izvrenje.

lan 211. Priznavanje strane odluke o otvaranju steajnog postupka kao prethodno pitanje (1) Ako o priznanju strane odluke o otvaranju steajnog postupka nije doneseno posebno rjeenje svaki sud moe o priznanju te odluke rjeavati u postupku kao o prethodnom pitanju, ali samo s uinkom za taj postupak. (2) Pravne posljedice priznanja strane odluke o otvaranju steajnog postupka nastupaju danom donoenja odluke u kojoj je o navedenom priznanju odlueno kao o prethodnom pitanju. U odnosu na ostale pravne posljedice na odgovarajui nain se primjenjuje l. od 213. do 218. ovog zakona.

4. DJELOVANJE PRIZNANJA STRANE ODLUKE O OTVARANJU STEAJNOG POSTUPKA a) Priznanje nakon otvaranja steajnog postupka u Federaciji

lan 212. Priznanje strane odluke u sluaju prethodno otvorenog steajnog postupka u Federaciji (1) Strana odluka o otvaranju steajnog postupka koja ispunjava pretpostavke za priznanje prema lanu 205. ovog zakona priznaT e se i ako je prije podnoenja prijedloga za priznanje otvoren protiv dunika steajni postupak u Federaciji prema odredbi lana 196. st. 1. ili 2. ovog zakona. (2) Priznata strana odluka o otvaranju steajnog postupka proizvodi djelovanje predvieno u odredbama l. od 221. do 225. ovog zakona. Strani steajni upravnik ne moe osporiti potraivanja koja su ve utvrena u ranije pokrenutom postupku u Federaciji. Ako je na dan podnoenja prijedloga za priznanje strane odluke o otvaranju steajnog postupka istekao rok od 15 dana od dana javne objave prvog diobnog popisa u steajnom postupku u Federaciji, dioba u steajnom postupku u Federaciji nee se provoditi na osnovu odluke o diobi donesene u stranom steajnom postupku. b) Priznanje bez posljedice otvaranja steajnog postupka u Federaciji BiH. lan 213. Ope pravilo (1) Djelovanja priznate strane odluke o otvaranju steajnog postupka odreuju se prema pravu drave u kojoj je postupak otvoren ukoliko nisu suprotni s osnovnim naelima steajnog prava Federacije i ukoliko ovim zakonom nije ta drugo predvieno. (2) Djelovanje priznate strane odluke je od dana objave rjeenja o priznanju na oglasnoj ploi suda prema lanu 209. stav 4. ovog zakona.

lan 214. Izvrenje i osiguranje (1) Namirenja koja su ostvarena putem izvrnog postupka u Federaciji u vremenu izmeu dana otvaranja stranog steajnog postupka i dana objave oglasa o prijedlogu za priznanje strane odluke o otvaranju steajnog postupka na oglasnoj ploi prema lanu 207. stav 1. ovog zakona kao i razluna prava to su putem izvrnog postupka ili postupka osiguranja u Federaciji u tom vremenu nastala, gube pravno djelovanje. (2) U sluaju gubitka pravnog djelovanja prema stavu 1. ovog lana povjerilac je duan ono to je stekao po toj osnovi, nakon odbijanja trokova to su nastali u izvrnom postupku odnosno postupku osiguranja, predati steajnom upravniku.

(3) Odredbe st. 1. i 2. ovog lana ne primjenjuju se na izvrna namirenja odnosno u postupku izvrenja ili postupku osiguranja nastala razluna prava povjerilaca koji su navedeni u lanu 198. i lanu 220. stav 1. ovog zakona. (4) Odredbe st. 1. i 2. ovog lana ne primjenjuju se ako je izmeu dana otvaranja stranog steajnog postupka i dana objave oglasa o prijedlogu za priznanje na oglasnoj tabli suda, prema lanu 207. stavu 1. ovog zakona, prolo vie od godinu dana.

lan 215. Raspolaganje steajnog dunika (1) Raspolaganja steajnog dunika koja su preduzeta u vremenu izmeu dana otvaranja stranog steajnog postupka i dana objave rjeenja o priznanju strane odluke o otvaranju steajnog postupka na oglasnoj tabli suda prema lanu 209. stav 4. ovog zakona, gube pravni uinak ako su protivna interesima povjerilaca steajnog dunika i bude dokazano da je protivna strana znala ili morala znati u trenutku raspolaganja steajnog dunika da je protiv njega u inozemstvu otvoren steajni postupak. Protivna strana ima pravo na protuuslugu iz strane steajne mase ako je njome poveana vrijednost steajne mase. (2) Ako je raspolaganje steajnog dunika uslijedilo nakon objave oglasa o prijedlogu za priznanje u "Slubenim novinama Federacije BiH" prema lanu 207. stav 1. ovog zakona, smatrat e se da je protivna strana znala ili morala znati u trenutku raspolaganja steajnog dunika da je protiv njega otvoren steajni postupak u inozemstvu. (3) Raspolaganja steajnog dunika preduzeta nakon otvaranja stranog steajnog postupka ne gube pravni uinak ako za njih vrijede opa pravila o zatiti povjerenja u javne knjige. Ta raspolaganja mogu se pobijati prema pravu drave mjerodavnom za pobijanje.

lan 216. Usluge u korist steajnog dunika (1) Lice sa sjeditem odnosno prebivalitem u Federaciji koje je dunik stranog steajnog dunika, duno je odmah, im sazna o otvaranju steajnog postupka u inozemstvu da obavijesti stranog steajnog upravnika o postojanju svoje obaveze, te o trenutku njezinog dospjea. (2) Svoju dospjelu obavezu to je lice ovlateno direktno ispuniti stranom steajnom duniku ako je od dana slanja obavijesti stranom steajnom upravniku proteklo osam dana, a sud u Federaciji nije do tog momenta, u skladu sa lanom 206. stav 1. ovog zakona, odredio mjere osiguranja ili imenovao privremenog steajnog upravnika. Eventualni trokovi odlaganja ispunjenja dospjele obaveze smatraju se trokovima steajne mase. (3) Ako je obaveza direktno ispunjena stranom steajnom duniku u vremenu izmeu dana otvaranja stranog steajnog postupka i dana objave, rjeenje o priznanju strane odluke o otvaranju steajnog postupka na oglasnoj tabli suda prema lan 209. stav 4. ovog zakona, a bez izvjetavanja stranog steajnog upravnika o postojanju obaveze, lice iz stava 1. ovog lana nee biti osloboeno svoje obaveze ako se dokae da je u trenutku direktnog ispunjenja obaveze stranom steajnom duniku znalo ili moralo znati da je protiv njega otvoren steajni postupak u inozemstvu. (4) Ako je obaveza direktno ispunjena stranom steajnom duniku nakon objavljivanja oglasa o prijedlogu za priznanje u "Slubenim novinama Federacije BiH" prema lanu 207. stav 1. ovog zakona, smatrat e se da je dunik steajnog dunika znao ili morao znati da je protiv njega otvoren steajni postupak u inozemstvu.

lan 217. Prebijanje (1) Prebijanje nije doputeno ako je potraivanje ustupljeno u vremenu izmeu dana otvaranja stranog steajnog postupka i dana objave rjeenja o priznanju strane odluke o otvaranju steajnog postupka na sudskoj tabli prema lanu 209. stav 4. ovog zakona, a bude dokazano da je novi povjerilac (cesionar) u trenutku ustupanja znao ili morao znati da je protiv dunika otvoren steajni postupak u inozemstvu. (2) Ako je potraivanje ustupljeno nakon objavljivanja oglasa o prijedlogu za priznanje u "Slubenim novinama Federacije BiH" prema lanu 207. stav 1. ovog zakona, smatrat e se da je novi povjerilac (cesionar) u trenutku ustupanja znao ili morao znati da je protiv dunika otvoren steajni postupak u inozemstvu.

lan 218. Privilegovana potraivanja, izluni i razluni povjerioci (1) Priznanje strane odluke o otvaranju steajnog postupka ne utie na pravo povjerilaca da svoja potraivanja, navedena u lanu 220. stav 1., ta. 1. i 2. ovog zakona, namire u punom iznosu ako im je za to dovoljan dio imovine steajnog dunika

koji nije optereen pravima treih koji se u trenutku objave rjeenja o priznanju na oglasnoj ploi, prema lanu 209. stav 4. ovog zakona, nalazi u Federaciji. (2) Radi ostvarenja i osiguranja svojih prava, povjerioci iz stava 1. ovog lana ovlateni su i nakon priznanja strane odluke o otvaranju steajnog postupka da vode protiv dunikove imovine parnini postupak, te postupke izvrenja i osiguranja. (3) Izluni i razluni povjerioci iz lana 198. ovog zakona ovlateni su voditi u Federaciji parnine postupke i postupke izvrenja odnosno osiguranja pod uvjetima pod kojima bi ih mogli voditi da je u Federaciji otvoren steajni postupak. (4) Izvrni sud na prijedlog stranog steajnog upravnika odgodit e izvrni postupak iz stava 2. ovog lana ako je to nuno da bi se postiglo namirenje povjerilaca steajnog dunika u veoj steajnoj kvoti. Odlaganje moe trajati do tri mjeseca s mogunou odreenja novog odlaganja, ali najdalje do prve diobe u stranom steajnom postupku. Izvrni sud moe u svakom trenutku na prijedlog povjerioca ili stranog steajnog upravnika opozvati odlaganje ako vie ne postoje uvjeti za njega. c) Priznanje s posljedicom otvaranja steajnog postupka u Federaciji

lan 219. Priznanje strane odluke s posljedicom otvaranja steajnog postupka u Federaciji (1) U prijedlogu za priznanje strane odluke o otvaranju steajnog postupka moe strani steajni upravnik ili povjerilac kao neposrednu pravnu posljedicu priznanja zahtijevati otvaranje steajnog postupka u Federaciji. Otvaranje posebnog steajnog postupka u Federaciji steajni upravnik moe zahtijevati i u podnesku upuenom steajnom sudu u roku od 15 dana od prijema pismena iz lana 207. stava 2. ovog zakona. Otvaranje tog postupka povjerilac moe zahtijevati i u podnesku koji upuuje steajnom sudu na osnovu lana 207. stav 1. taka 4. ovog zakona. (2) U sluaju iz stava 1. ovog lana pravne posljedice odreuje iskljuivo steajno pravo Federacije, izuzev ako l. od 197. do 201. i l. od 220. do 225. ovog zakona izriito neto drugo ne predviaju. U ovom sluaju na odgovarajui nain primjenjuju se l. od 214. do 217. ovog zakona.

d) Otvaranje posebnog steajnog postupka u Federaciji kao posljedica priznanja strane odluke o otvaranju steajnog postupka

lan 220. Otvaranje posebnog steajnog postupka u Federaciji na prijedlog povjerioca (1) Sud e uvijek otvoriti steajni postupak na prijedlog: 1) nadlenog zavoda za zdravstveno osiguranje i nadlenog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje za potraivanja koja se, prema zakonu, obavezno izdvajaju iz prihoda odnosno iz plaa, te tijela Federacije i njezinih jedinica lokalne samouprave i uprave za potraivanja po osnovu poreza i druga potraivanja koja ine prihod budeta, i 2) zaposlenika steajnog dunika s redovnim mjestom rada u Federaciji. (2) Na prijedlog povjerioca koji ne pripada povjeriocima iz stava 1. ovog lana sud e otvoriti steajni postupak u Federaciji samo ako povjerilac uini vjerovatnim da bi namirenje njegovog potraivanja u stranom steajnom postupku bilo vezano uz posebne tekoe. (3) Izuzetno od odredaba st. 1. i 2. ovog lana, radi ostvarenja to ravnomjernijeg i potpunijeg namirenja povjerilaca na meunarodnom nivou, steajni sud nee otvoriti steajni postupak u Federaciji ako cijeni da bi otvaranje tog postupka, s obzirom na veliinu potraivanja povjerilaca iz st. 1. i 2. ovog lana bilo ekonomski neprimjereno. Pri ocjeni sud se moe savjetovati sa stranim steajnim upravnikom.

lan 221. Ovlatenja stranog steajnog upravnika (1) Pored steajnog upravnika posebnog steajnog postupka i povjerilaca koji u njemu uestvuju i strani steajni upravnik moe u tom postupku osporavati prijavljena potraivanja.

(2) Pravo pobijanja pravnih radnji steajnog dunika pripada u steajnom postupku u Federaciji i stranom steajnom upravniku. (3) Trokovi stranog steajnog upravnika koji nastanu u vezi sa vrenjem ovlatenja iz st. 1. i 2. ovog lana ne smatraju se trokovima steajnog postupka u Federaciji.

lan 222. Namirenje povjerilaca (1) Nakon namirenja trokova i ostalih obaveza steajne mase, izlunih i razlunih povjerilaca, te povjerilaca iz lana 220. stav 1. ovog zakona preostala steajna masa podijelit e se povjeriocima u skladu s odlukom o diobi koju e steajni sud donijeti na osnovu odluke o diobi ili njoj odgovarajue diobne osnove donesene u stranom steajnom postupku. Ako pri izradi strane odluke ili diobne osnove nisu uzeta u obzir potraivanja utvrena u steajnom postupku u Federaciji, steajni sud e preostalu steajnu masu podijeliti na povjerioce ija su potraivanja utvrena u steajnom postupku u Federaciji vodei pri tome rauna u kojoj su mjeri pojedini od njih uzeti u obzir pri dodjeli steajne mase u stranom steajnom postupku. (2) Steajni sud nee pri podjeli preostale steajne mase uzeti u obzir stranu odluku o diobi ako je u njoj predviena podjela rezultat primjene pravila koja su protivna javnom porektu Federacije. Isto vrijedi kada strana odluka o diobi nije steajnom sudu dostavljena unutar roka koji je on odredio. (3) Steajna masa koja preostane nakon namirenja povjerilaca prema odredbama st. 1. i 2. ovog lana predat e se odmah stranom steajnom upravniku. (4) Ako steajna masa nije dovoljna da bi se namirila utvrena potraivanja u steajnom postupku u Federaciji prema st. 1. i 2. ovog lana povjerioci mogu nenamireni dio svojih potraivanja namiriti samo u stranom steajnom postupku prema pravilima stranog steajnog prava.

lan 223. Posebni steajni postupak u stranoj dravi (1) Ako povjerilac djelimino namiri svoja potraivanja u posebnom steajnom postupku koji je protiv steajnog dunika otvoren u nekoj stranoj dravi, a kojim je obuhvaena samo imovina steajnog dunika u toj stranoj dravi, on smije zadrati steeno. Primljeno e se nakon odbijanja trokova koje je povjerilac imao u ostvarivanju namirenja u tom stranom posebnom steajnom postupku uraunati u steajnu kvotu koja mu pripada u posebnom steajnom postupku u Federaciji. Tog uraunavanja nee biti ako je povjerilac djelimino namirenje potraivanja u tom stranom posebnom steajnom postupku ostvario kao razluni povjerilac ili na osnovu doputenog prebijanja. (2) Odredbe stava 1. ovog lana primjenit e se i kada je povjerilac djelimino namirio svoje potraivanje putem izvrnog postupka u stranoj dravi.

lan 224. Prijava potraivanja u stranom steajnom postupku (1) Steajni upravnik posebnog steajnog postupka otvorenog u Federaciji duan je potraivanje prijavljeno u tom postupku prijaviti u stranom steajnom postupku ako to od njega zatrai i na to ga ovlasti povjerilac tog potraivanja. (2) Domai steajni upravnik ovlaten je u stranom glavnom steajnom postupku vriti pravo glasa na osnovu potraivana prijavljenog u posebnom steajnom postupku u Federaciji, ako povjerilac tog potraivanja ne uestvuje u glasanju.

lan 225. Saradnja steajnih upravnika (1) Osim meusobne izmjene obavjetenja, prema lanu 201. ovog zakona, steajni upravnik posebnog steajnog postupka u Federaciji duan je steajnom upravniku stranog glavnog steajnog postupka omoguiti da se izjasni o nainu unovenja imovine steajnog dunika koju obuhvata domai posebni steajni postupak. (2) Steajnom upravniku stranog glavnog steajnog postupka dostavit e se i steajni plan posebnog steajnog postupka u Federaciji. On ima pravo i sam da predloi steajni plan posebnog steajnog postupka.

5. NEPRIZNAVANJE STRANE ODLUKE O OTVARANJU STEAJNOG POSTUPKA

lan 226. Odbijanje prijedloga za priznanje (1) Ako odbije prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju steajnog postupka steajni sud e, na prijedlog povjerioca ili steajnog dunika, ako je to potrebno radi ravnomjernog namirenja svih dunikovih povjerilaca, otvoriti steajni postupak u Federaciji. (2) Prijedlog iz stava 1. ovog lana moe se podnijeti u roku od osam dana od dana objave rjeenja o odbijanju prijedloga za priznanje strane odluke na oglasnoj tabli suda i "Slubenim novinama Federacije BiH". Taj prijedlog moe biti sadran u podnesku koji se upuuje steajnom sudu na osnovu lana 207. stav 1. taka 4. ovog zakona. (3) Steajni postupak iz stava 1. ovog lana obuhvata samo imovinu steajnog dunika koja se nalazi u Federaciji.

lan 227. alba (1) Protiv rjeenja kojim se odbija prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju steajnog postupka strani steajni dunik, strani steajni upravnik i povjerioci imaju pravo albe. (2) alba ne zadrava izvrenje rjeenja. lan 228. Prijedlog za otvaranje steajnog postupka kada se strana odluka o otvaranju steajnog postupka ne moe priznati

(1) Svaki povjerilac kao i steajni dunik ovlateni su da trae otvaranje steajnog postupka u Federaciji nezavisno o tome to je otvoren glavni steajni postupak u stranoj dravi ako su ispunjeni uvjeti zbog kojih bi se prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju steajnog postupka mogao odbiti. (2) Sud e dozvoliti otvaranje steajnog postupka u Federaciji u sluaju iz stava 1. ovog lana ako to zahtijeva naelo ravnomjernog namirenja svih dunikovih povjerilaca. (3) Prilikom donoenja rjeenja o otvaranju steajnog postupka iz stava 1. ovog lana steajni sud e o nemogunosti priznanja strane odluke o otvaranju steajnog postupka odluiti kao o prethodnom pitanju. (4) Steajni postupak iz stava 1. ovog lana obuhvata samo imovinu steajnog dunika koja se nalazi u Federaciji. 6. STRANA PRINUDNA PORAVNANJA I DRUGI STEAJNI POSTUPCI

lan 229. Strana odluka o odobrenju prinudnog poravnanja ili stranog steajnog plana Na priznanje strane odluke o odobrenju prinudnog poravnanja ili steajnog plana, kao i na priznanja strane odluke donesene u kojem drugom slinom postupku na odgovarajui nain primjenit e se odredbe ovog zakona o priznanju strane odluke o otvaranju steajnog postupka. VII - KAZNENE ODREDBE lan 230. (1) Novanom kaznom od 500,00 KM do 1.700,00 KM kaznit e se za prekraj odgovorno lice steajnog dunika ako: 1) ne podnese prijedlog za otvaranje steajnog postupka (lan 4. stav 2.); 2) ne preda steajnom upravniku svu potrebnu dokumentaciju i ne pomae mu u radu (lan 62. st. 3. i 4.); 3) ne da potpune i istinite informacije predvienim subjektima (lan 10. stav 1.); 4) ne omogui steajnom sudiji uvid u poslovnu dokumentaciju i koju na zahtjev steajnog sudije ne preda (lan 14. stav 2.).

(2) Za prekraje iz stava 1. ovog lana a u skladu sa lanom 63. ovog zakona, kaznit e se lanovi uprave i nadzornog odbora steajnog dunika novanom kaznom od 200,00 KM do 1.500,00 KM.

lan 231. Novanom kaznom od 500,00 KM do 1.500,00 KM kaznit e se za prekraj privremeni steajni upravnik ako: 1) ne osigura imovinu i staranje o njoj (lan 16. stav 1.); 2) ne namiri potraivanja u skladu sa lanom 16. stav 4. ovog zakona; 3) ne poloi raun i ne podnese izvjetaj o svom radu za period privremene uprave (lan 16. stav 7.); 4) ne zakljui osiguranje od odgovornosti kod osiguravajueg drutva ( l. 20. i 26. stav 2.). lan 232. Novanom kaznom od 200,00 KM do 1.500,00 KM kaznit e se za prekraj steajni upravnik ako: 1) ne saini detaljan popis steajne mase, popis svih povjerilaca steajnog dunika za koje je saznao iz poslovne dokumentacije (lan 25. stav 2.); 2) ne vodi poslovne knjige, ne sastavi poetni bilans stanja imovine dunika (lan 25. stav 3.); 3) ne podnese potrebne izvjetaje nadlenim organima (lan 25. stav 3.); 4) ne stara se o ostvarivanju potraivanja dunika, ne preduzima mjere da unovi imovinu dunika (lan 25. stav 1.); 5) na zahtjev steajnog sudije ne dostavi informaciju o stvarnom stanju i poslovodstvu (lan 27.); 6) ne zakljui osiguranje od odgovornosti kod osiguravajueg drutva (lan 26. stav 2.).

VIII - PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 233. Postupak steaja pokrenut prije stupanja na snagu ovog zakona, ako je donesena odluka o otvaranju postupka steaja i ako je steajni upravnik preuzeo dunost po odredbama ranijeg zakona, zavrit e se po propisima koji su vaili do dana stupanja na snagu ovog zakona.

lan 234. Pravne radnje dunika preduzete prije stupanja na snagu ovog zakona moi e se pobijati po odredbama ovog zakona ako nisu bile izuzete od pobijanja po odredbama Zakona o steaju i likvidaciji.

lan 235. (1) U postupcima steaja koji su pokrenuti po prijedlozima Zavoda za platni promet Federacije Bosne i Hercegovine, a u kojima nije otvoren steajni postupak i u kojima stranke nisu preduzele ni jednu radnju u posljednje tri godine do dana donoenja ovog zakona, sud e, putem oglasa koji e se objaviti u "Slubenim novinama Federacije BiH" i oglasnoj tabli suda, pozvati zainteresirane stranke da preuzmu postupak u roku od 30 dana od dana objavljivanja, a trokovi objavljivanja e se predujmiti iz budeta Federacije. (2) Ukoliko zainteresirane stranke pisano zatrae voenje postupka sud e postupak nastaviti, a zainteresirane stranke e smatrati predlagaem u postupku u smislu lana 4. ovog zakona. (3) Ukoliko u ostavljenom roku prijedlog za voenje postupka ne stavi ni jedna zainteresirana stranka sud e postupak obustaviti.

lan 236. (1) Pravilnik o programu strunog ispita za steajnog upravnika i nainu njegovog polaganja donijet e federalni ministar pravde u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Odredba lana 23. stav 2. ovog zakona poet e se primjenjivati nakon est mjeseci od dana stupanja na snagu Pravilnika iz stava 1. ovog lana.

lan 237. (1) Propis o naknadama i nagradama vjetaka, privremenog steajnog upravnika, steajnog upravnika i lanova odbora povjerilaca donijet e federalni ministar pravde u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, a visinu naknada odnosno nagrada rjeenjem odreuje steajni sudija uzimajui u obzir obim poslova i rad, te vrijednost steajne mase. (2) Protiv rjeenja o visini naknade i nagrade steajni upravnik, steajni dunik, odbor povjerilaca, kao i svaki steajni povjerilac imaju pravo na albu.

lan 238. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o steaju i likvidaciji ("Slubene novine Federacije BiH", broj 23/98).

lan 239. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slubenim novinama Federacije BiH". Predsjedavajui Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Slavko Mati, s. r. Predsjedavajui Predstavnikog doma Parlamenta Federacije BiH Muhamed Ibrahimovi, s. r.

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STEAJNOM POSTUPKU

lan 1. U Zakonu o steajnom postupku (Slubene novine Federacije BiH, broj 29/03) lan 33. stav 2. mijenja se i glasi: (2) Prije ostalih steajnih povjeritelja, ali poslije povjeritelja iz stava 1. ovog lana namiruju se zaposlenici steajnog dunika sa potraivanjima iz radnog odnosa za posljednjih osam mjeseci do dana otvaranja steajnog postupka, a u visini najnie plae za svaki mjesec obraunate prema Opem kolektivnom ugovoru za teritoriju Federacije i doprinosima u skladu sa zakonom. Isto vrijedi i za plaanje naknada tete za povrede na radu koje se isplaaju u punom iznosu. lan 2. U lanu 69. dodaje se stav 3. koji glasi: (3) Prije otvaranja procedure steajnog postupka potrebno je prethodno uraditi kontrolu poslovanja, kao i kontrolu izvrene privatizacije za preduzea koja su privatizirana ili su u procesu privatizacije. lan 3. lan 74. mijenja se i glasi: (1) Poslije otvaranja steajnog postupka, steajni upravnik mora pisanim putem, u roku od 60 dana, raskinuti radni odnos sa zaposlenikom steajnog dunika po osnovu procjene da nema potrebe za radom zaposlenika u toku odvijanja steajnog postupka. (2) Zahtjevi koji za zaposlenike mogu nastati na osnovu prestanka ugovora o radu, kao to su naknada tete zbog prijevremenog prestanka ugovora o radu ili otpremninama, mogu se ostvarivati samo kao steajna potraivanja opeg isplatnog reda u skladu sa lanom 32. Zakona. (3) Prednost pri novom zaposlenju imaju zaposlenici kojima je prestao radni odnos poslije otvaranja steajnog postupka ako ispunjavaju uvjete za rad na poslovima za koje se ukazala potreba kod steajnog dunika. lan 4. Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenim novinama Federacije BiH.

PREDSJEDAVAJUI DOMA NARODA PARLAMENTA FEDERACIJE BIH Slavko Mati, s. r.

PREDSJEDAVAJUI
PREDSTAVNIKOG DOMA

PARLAMENTA FEDERACIJE BIH Muhamed Ibrahimovi, s.r.

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O STEAJNOM POSTUPKU

lan 1. U Zakonu o steajnom postupku (Slubene novine Federacije BiH, br. 29/03 i 32/04) u lanu 5. stav 3. rijei: federalnog ministra odbrane (u daljem tekstu: federalni ministar odbrane) zamjenjuje se rijeima: federalnog ministra energije, rudarstva i industrije (u daljem tekstu: federalni ministar energije). U st. 4. i 5. rije odbrane zamjenjuje se rijeju energije. lan 2. Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u Slubenim novinama Federacije BiH.

PREDSJEDAVAJUI DOMA NARODA PARLAMENTA FEDERACIJE BiH Slavko Mati

PREDSJEDAVAJUI PREDSTAVNIKOG DOMA PARLAMENTA FEDERACIJE BiH Muhamed Ibrahimovi