Seizmika 1

Sveuilite u Zagrebu
Graevinski fakultet
Diplomski sveuilini studij
Smjer:GEOTEHNIKA
Seizmiko geotehniko inenjerstvo
Prof. dr. sc. Tomislav Ivi

Graevinski fakultet Zagreb
Seizmiki geotehniki problemi

l
Utjecaj lokalnog tla na promjenu seizmike pobude od osnovne stijene
Poveanje seizmikog ubrzanja (amplifikacija) Promjene u spektru odziva
Pojave dinamikih nestabilnosti tla
Slom tla i trajne deformacije ( likvefakcija, slijeganja, klizanja, obruavanja )
Aktivni rasjedi
Zagreb, svibanj 2012
Geotehniko inenjerstvo 11 - TI
Likvefakcija tla
Klizanja, veliki pomaci

Zagreb, svibanj 2012 Geotehniko inenjerstvo 11 - TI 4
Potporne konstrukcije
Graneina, 1880 sruena crkva na rasjedu Bono rasprostiranje tla u obalnoj konstrukciji
Dubrovnik, 1979 karta oteenja
- utjecaj lokalnog tla - mikrozonacija u pravom mjerilu

Dio 5: Temelji, potporne konstrukcije i geotehniki aspekti

Zahtjevi, kriteriji i pravila za lokaciju i temeljno tlo Osnovna pravila i nune provjere pri projektiranju sustava temeljenja, potpornih konstrukcija i interakcije tla i konstrukcije pri djelovanju potresa Razmjerno konzervativan i nepotpun, posebice, za geotehnike konstrukcije ISO/CD 23469 Bases for design of structures Seismic actions for designing geotechnical works moderniji standard za seizmike geotehnike aspekte
EC-8 Seizmika
EC8-5 Sadraj
l l l l
1. Openito 2. Seizmiko djelovanje 3. Svojstva temeljnog tla 4. Zahtjevi za lokaciju i temeljno tlo 5. Sustav temeljenja
l l l l l l
4.1 lokacija aktivni rasjedi, kosine, likvefakcija, zbijanje tla 4.2 istraivanja tla i studije 5.1 opi zahtjevi 5.2 pravila za koncept temeljne konstrukcije 5.3 uinci projektnih djelovanja 5.4 kriteriji za provjere i dimenzioniranje
l l l
6. Meudjelovanje (interakcija tlo-konstrukcija) 7. Potporne konstrukcije DODACI

Geotehniko inenjerstvo 11 - TI 9
Seizmiko djelovanje
Potres gibanje na povrini terena je posljedica prolaska i modifikacija valova od izvora (rasjed) kroz slojeve stijena i tla do povrine terena - Potpuno polje svih djelujuih valova ne moe se rekonstruirati samo iz zapisa na povrini terena uvode se dodatne pretpostavke
Izvor djelovanja nije dovoljno poznat grubi opis
10
Regionalna seizminost
Granice Euroazijske-Afrike tektonske ploe i lokacije potresa

Povijesna seizminost Hrvatska i susjedne zemlje
Seizminost Hrvatske Hrvatski katalog potresa preko 15 000 dogaaja
12
Povijesni dogaaji Dubrovnik, 1667.
13
Povijesni dogaaji Zagreb, 1880.
14
Povijesni dogaaji Zagreb, 1880.
15
Nedavni dogaaj Ston, 1996.

Akcelerogram potresa StonStonSlano (Croatia, M = 6.0, 1996)
Naglaeni efekti lokalnih uvjeta tla
16
Pojednostavljeni pregled seizmikih zona u Hrvatskoj
17
Pojednostavljeni pregled seizmikih zona u Zagrebu
18
Tipovi tla u EC8

- Pojednostavljena tipizacija tla -Tipu tla pridrueni su amplifikacijski faktori koji s uglavnom mjerodavni za mala seizmika ubrzanja -Za vanije graevine potrebna detaljnija geotehnika i geofizika istraivanja -Studije seizmikog odziva tla daju bolji uvid i realnije projektne seizmike parametre
19
Uspostava seizmikog geotehnikog profila tla

l
Za vanije graevine ili za nepovoljna temeljna tla (tipovi D, S1, S2) potrebna detaljnija geotehnika i geofizika istraivanja Za uspostavu seizmikog profila potrebni su podaci o dubljim slojevima tla do stijene ili tla tipa A dubina od 30m u EC8 je kompromisno odreena dubina utjecaja. Za dublje aluvijalne naslage preporuljivo barem jedna buotina od 50m ili do tvrde podloge kombinirana geotehnika i geofizika istraivanja
Geotehniko inenjerstvo 11 - TI 20
Karakterizacija temeljnog tla primjer luka Ploe

10 5 0 -5 -10 -15 -20 -25 C M
CL CH CL CL CL CL CL-CH CL CL-CH CL
qc - CPT ( MPa ) 0 2 4 6 8 10
C-M-S-G ( % ) CPT klasifikacija

20 40 60 80 100 C M S SG N S/SM
Ip (%)
0 10 20 30 40 50 60
gustoca ( Mg / m3 )
1 1.2 1.4 1.6 1.8 2
e0
0.4 0.6 0.8 1.0 1.2 0
CaCO3 ( % )
20 5% 1.0 40 60
B-4 S
1.95
SM C/SC
CL
1.9 0.5
nadmorska visina (m n.m.)
-30 -35 -40 -45 -50 -55 -60 -65 -70 -75 -80 -85 -90 -95
SS - 1 SS - 2 SS - 3 SS - 4 SS - 5 SS - 6 SS - 9 SS - 10 SS - 11 SS - 17 granica pijeska i praha FR - CPT ( % ) 6 4 2 0
CL-CH SM C/SM wet dry B-1 B-2 B-3 B-4 B-5 B-6 B-7 B-8 2.0
qc
FR
G
GM
CaCO3 org
CH CH CL CL CL CL
CH
GM
CH CL CL CL CL CL CL CL CL
CL SC-ML G / rock e0 - edometar e0 = Gs w0
-100 Zagreb, svibanj 2012
21
Uspostava seizmikog profila

LUKA PLOCE -TERMINAL ZA RASUTE TERETE projektni seizmicki geotehnicki profil
brzina posmicnih valova 100 200 300 400 500 600 vs ( m / s ) 800 900 1000 1100 1200
10 0 -10 -20 -30 -40 -50
700
nadmorska visina ( m n.m.)
Geotehnicki model lokacije vs (SPT) N -1 vs (SPT) za B-1 i B-2 S/SM vs (CPT) -7 SM -11 down-hole C/SC -15 ReMi projektne CL vrijednosti
-27 -33 -36 -38
CL-CH SM C/SM GM
-54
-60 -70 -80 -90 -100 -110

SPT nije mjerodavan IGH downhole B-4 ( do 79 m )
-60.5
CH GM
-74
CL
-83 -88
SC-ML G / rock
od 0 - 95 m dubine p osnovni period prosjecni vs ave 1 T 0 = 0.98 sec 387 m / s 2 T 0 = 0.87 sec 438 m / s
-95
bedrock
22
Geotehnika istraivanja - nelinearna svojstva tla moduli posmika

1E-005 0.0001 0.001 0.01 0.1 1 10
reducirani modul posmika, G / Gmax
0.8
0.6 DSDSS Resonant column Projektne vrijednosti Vueti i Dobry (1991) raspon za IP 30 - 50 Krivulja za prosjeno tlo ( Seed i dr, 1986)
0.4
0.2
0 1E-005
0.0001
cikli ka posmi na deformacija, g ( % )

0.001
0.01
0.1
10
23
Geotehnika istraivanja - nelinearna svojstva tla priguenje

1E-005 25 0.0001 0.001 0.01 0.1 1 10
20
priguenje , D ( % )
15
DSDSS Resonant column Projektne vrijednosti Vueti i Dobry (1991) raspon za IP 30 - 50 Krivulja za prosjeno tlo ( Seed i dr, 1986)
10
0 1E-005
0.0001
0.001
0.01
0.1
10
cikli ka posmi na deformacija, g ( % )
24
Seizmiki odziv tla na lokaciji iskustvena oekivanja
Za meka tla : Amplifikacija samo pri manjim seizmikim ubrzanjima podloge Pri veim ubrzanjima problem postaju znatni pomaci
25
Seizmiki odziv lokacije promjene spektra odziva

10
5
10
5
EC 8 GT-D Type 1
EC 8 GT-D Type 1
Spektralno ubrzanje ( g )
1
0.5
Spektralno ubrzanje ( g )
1
0.5
0.2
0.2
0.1
0.05
SPEKTRI ODZIVA NA VRHU PROJEKTNOG PROFILA 1 akcelerogram: ULCINJ

izvorni akcelerogram sloj 2 linearno elasticna analiza sloj 2 nelinearna analiza
0.1
0.05
SPEKTRI ODZIVA NA VRHU PROJEKTNOG PROFILA akcelerogram: STON

izvorni akcelerogram sloj 2 linearno elasticna analiza sloj 2 nelinearna analiza
0.02
amax base = 0.25 g profil 1 T = 0.98 sec

0.02 0.05
0.02
amax base = 0.25 g
profil 1 T = 0.98 sec

0.20 0.50
0.01 0.01
0.10
0.20
0.50
1.00
2.00
5.00
10.00
0.01 0.01
0.02
0.05
0.10
1.00
2.00
5.00
10.00
Period T ( sec )
Modifikacije spektra odziva - akcelerogram ULCINJ
Period T ( sec )
Modifikacije spektra odziva - akcelerogram STON
26
Seizmiki odziv lokacije amplifikacija signala

LUKA PLOCE
brzina posmicnih valova vs ( m / s ) 30 200 20 10 0 8 razina mora N S/SM SM C/SC CL CL-CH SM C/SM GM -50 -60 -70 -80 -90 -100 CH GM CL 30 40 50 60 70 80 90 100
Akcelerogrami NEPH4 STON BAR ULCINJ
Analiza seizmickog odziva tla

ELASTICNO D = 8%
DAF = amax / a max base
0 1 2 3 4 0
profil - 1
NELINEARNO amax = 0.35g a max ( g )

0.2 0.4 0.6
max. posm. def ( % )

0.8 0.001 0.01 0.1 1 10
priguenje ( % )
0 10 20
400
600
800
0 10 20
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
nadmorska visina m n.m.
-10 -20 -30 -40
projektne vrijednosti vs ( m / s ) profil 1
T0 = 0.98 sec SC-ML vs ave = 387 m/s

bedrock
G / rock
27
Seizmiki odziv lokacije amplifikacija signala

Maksimalna ubrzanja tla na povrini terena u zavisnosti o maksimalnom ubrzanju na osnovnoj stijeni
(g)
PROMJENA OSNOVNOG PERIODA TLA IZNAD STIJENE TIJEKOM POTRESA ( nelinearne analize seizmickog odziva )
osnovni period profila , T ( sec )
0.8 DAF 0.6

1
2 1.5 1 0.5 0 100

3
maksimalno ubrzanje na vrhu profila a
1 2 3 4
NEPH4 STON BAR ULCINJ amax = 0.19 g amax = 0.30 g amax = 0.40 g
max top
2.0
1 1 32 3 2 33 22
1.5
1.0
a)
1 1 3 1 2 3 2 3 2 1 44 4
b)
23
0.4
2 1 3 2 2 4 3 11 3 3 3
1 22 33
2 32 3
osnovni periodi za Gmax profil 1 profil 2 reducirani profil 1
profil 1 profil 2 profil1 - vrh reducirani profil 1

4 PROSJECNA KRIVULJA za akcelerograme 2 i 3 a
top
0.2
4
44
= 0.29 * ln(a base) + 0.79
150
prosjecna brzina posmicnih valova, v s ave ( m / s )
200
250
300
350
400
450
0.19
0.25
0.3
0.35
R 2= 0.981325
0.4
0 0 0.2 0.4 0.6 0.8

maksimalno ubrzanje na osnovici profila a max base ( g )
28
Ocjena likvefakcijskog potencijala

Prema broju udaraca SPT
29
Korelacije iz literature oprezna upotreba
30
Kalibracija energije SPT - N60
31
Sustav temeljenja
l Treba
izbjegavati tzv. mijeani sustav dubokog i plitkog temeljenja na istoj konstrukciji. l Analogno nisu preporuljiva plitka temeljenja iste konstrukcije na bitno razliitim tlima tvrdo-meko, poboljanonepoboljano l Povezivanje temelja samaca ili traka veznim gredama ili ploom
Elementi sustava temeljenja
Interakcija meudjelovanje temeljnog tla i konstrukcije koje rezultira kompatibilnim silama i pomacima u kontaktnom (interface) elementu temelju konstrukcije
33
Interakcija tlo temelj konstrukcija 1

lU
statikim uvjetima trajna optereenja od gornje konstrukcije ili tla i vode u potpornim konstrukcijama l Prolazna optereenja vozila, plovila.. l Dinamika djelovanja strojeva Poznat ili definiran izvor djelovanja
34
Eurocode 8-5 i interakcija tlo-konstrukcija

l
Poglavlje 6. Meudjelovanje (interakcija tlokonstrukcija)

l l l l l l
Za veinu graevina djeluje povoljno, pa se ne uzima u obzir Treba je uzeti u obzir (potencijalno nepovoljna) za: konstrukcije gdje se uzimaju u obzir efekti 2 reda, masivne ili duboke temeljne konstrukcije (stupovi mostova, offshore kesoni, silosi), uske visoke konstrukcije (dimnjaci, tornjevi), konstrukcije na vrlo mekom tlu s vs < 100 m/s
35
Opa skica problema interakcije tlo-konstrukcija

- Slojevi tla daleko od konstrukcije podvrgnuti su seizmikoj pobudi koju ine razni nadolazei valovi: P,S,R,L -Seizmiki pomaci tla prisiljavaju na pomake ukopani temelj, i posljedino gornju konstrukciju. Pomaci temelja razlikuju se od pomaka tla (razlika krutosti temelja i tla)
kinematska interakcija
- pomaci temelja izazivaju vibracije gornje konstrukcije; razvijaju se inercijalne sile i momenti koji se prenose na osnovicu temelje i okolno tlo
inercijalna interakcija
Eurocode 8-5 i interakcija tlo-konstrukcija 2

l Efekti
kinematske interakcije se zanemaruju osim kod pilota kad se istodobno pojave sljedei uvjeti:
l Temeljno
tlo je tipa D, S1 ili S2 (meke gline ili likvefabilna tla) l Podruje umjerene ili visoke seizminosti- agS > 0.1 g l Vanost graevine III ili IV
Piloti primjeri inercijskih i kinematskih optereenja
Shema pseudo-statike analize pilota upotrebom p-y krivulja (nelinearne opruge)

Piloti primjeri inercijskih i kinematskih optereenja (most Peljeac)
39
Procjena seizmike stabilnosti kosina
TRADICIONALNO: - dodatna horizontalna sila ekvivalentna statika sila - Seizmiki koeficijent ks = 1/3-1/2 a max - F s > 1.0
Procjena seizmike stabilnosti kosina 2

ALTERNATIVNO: odreivanje kritinog ubrzanja i procjena pomaka
41
Ocjena seizmike stabilnosti nasutih brana
- Analiza seizmikog odziva - ciklika svojstva tla - procjena trajnih pomaka
42
Procjena seizmikih zemljanih pritisaka na potporne konstrukcije 1

Volumenske sile (statike)
43

Mononobe Okabe , oko 1920. godine
44
Procjena seizmikih zemljanih pritisaka na potporne konstrukcije 3 E AE = E AS + E AD
45

EC 8: k k k
h h v
=a
max
za ukopane stijene i sidrene zidove (mali pomaci)

max
= 1/2 a
za gravitacijske zidove s doputenim pomacima

h
= 1/2 do 2/3 k
ALTERNATIVNO: - Procjena trajnih pomaka
46

Seizmika 1

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Seizmika 1

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sveuilite u Zagrebu

Diplomski sveuilini studij

Seizmiko geotehniko inenjerstvo

Prof. dr. sc. Tomislav Ivi

Seizmiki geotehniki problemi

Utjecaj lokalnog tla na promjenu seizmike pobude od osnovne stijene

Poveanje seizmikog ubrzanja (amplifikacija) Promjene u spektru odziva

Pojave dinamikih nestabilnosti tla

Slom tla i trajne deformacije ( likvefakcija, slijeganja, klizanja, obruavanja )

Zagreb, svibanj 2012

Seizmiki geotehniki problemi

Zagreb, svibanj 2012

Seizmiki geotehniki problemi

Klizanja, veliki pomaci

Seizmiki geotehniki problemi

Zagreb, svibanj 2012

Seizmiki geotehniki problemi

Zagreb, svibanj 2012

Dubrovnik, 1979 karta oteenja

- utjecaj lokalnog tla - mikrozonacija u pravom mjerilu

Dio 5: Temelji, potporne konstrukcije i geotehniki aspekti

6. Meudjelovanje (interakcija tlo-konstrukcija) 7. Potporne konstrukcije DODACI

Zagreb, svibanj 2012

Izvor djelovanja nije dovoljno poznat grubi opis

Zagreb, svibanj 2012

Granice Euroazijske-Afrike tektonske ploe i lokacije potresa

Povijesna seizminost Hrvatska i susjedne zemlje

Seizminost Hrvatske Hrvatski katalog potresa preko 15 000 dogaaja

Zagreb, svibanj 2012

Povijesni dogaaji Dubrovnik, 1667.

Zagreb, svibanj 2012

Povijesni dogaaji Zagreb, 1880.

Zagreb, svibanj 2012

Povijesni dogaaji Zagreb, 1880.

Zagreb, svibanj 2012

Nedavni dogaaj Ston, 1996.

Naglaeni efekti lokalnih uvjeta tla

Zagreb, svibanj 2012

Pojednostavljeni pregled seizmikih zona u Hrvatskoj

Zagreb, svibanj 2012

Pojednostavljeni pregled seizmikih zona u Zagrebu

Zagreb, svibanj 2012

Tipovi tla u EC8

Zagreb, svibanj 2012

Uspostava seizmikog geotehnikog profila tla

Zagreb, svibanj 2012

Karakterizacija temeljnog tla primjer luka Ploe

C-M-S-G ( % ) CPT klasifikacija

nadmorska visina (m n.m.)

CL SC-ML G / rock e0 - edometar e0 = Gs w0

-100 Zagreb, svibanj 2012

Uspostava seizmikog profila

10 0 -10 -20 -30 -40 -50

nadmorska visina ( m n.m.)

-60 -70 -80 -90 -100 -110

Zagreb, svibanj 2012

Geotehnika istraivanja - nelinearna svojstva tla moduli posmika

reducirani modul posmika, G / Gmax

cikli ka posmi na deformacija, g ( % )

Zagreb, svibanj 2012

Geotehnika istraivanja - nelinearna svojstva tla priguenje

cikli ka posmi na deformacija, g ( % )

Zagreb, svibanj 2012