Professional Documents
Culture Documents
Svjetske Integracije
Svjetske Integracije
UN ima 193 drave lanice, gotovo su sve meunarodno priznate. U lanstvu nisu Tajvan, DAR Sahara, Palestinski teritoriji i Vatikan.
OSNIVANJE: Nakon II.svj.rata u nadi da e sprijeiti budue ratove meu narodima. Povelja Organizacije je potpisana 24.6.1945. u San Franciscu, a stupila je na snagu 24.10.1945. Povelju je potpisalo 50 drava -osnivaa, u nekim izvorima pie 51, a taj broj ukljuuje i Poljsku kao dravu-osnivaa. UN su osnovale 5 zemalja pobjednica 2.svj.rata, one su stalne lanice Vijea sigurnosti s pravom veta: SAD, UK, Francuska, Kina (prije Tajvan), Rusija (SSSR). Zamijenio je neuinkovitu Ligu naroda (1919.)
Slubeni jezici UN-a su engleski, francuski, panjolski, mandarinski, arapski i ruski; njemaki je proglaen kao dokumentarni jezik
Kompleks zgrada je smjeten na 18 hektara povrine izmeu 42. i 48. ulice, uz obale rijeke East i Prvu aveniju. ine ga 4 zgrade: Generalna skuptina, konferencijska dvorana, zgrada Vijea sigurnosti i knjinica Hammarskjold te veliki vrt. John D. Rockefeller Jr. Je poklonio UNu to zemljite, nekada Zaljev kornjaa. Zgrade UN-a projektirali su Le Corbusier, Oscar Niemeyer i Sven Markelius
Generalna skuptina
Vijee sigurnosti
Tajnitvo
Generalna skuptina
U njemu predstavnici zemalja lanica raspravljaju o pitanjima iz osnivake Povelje Odluuju o sastavu organa Donose proraun
Predsjednik Generalne skuptine 2013. godine je John William Ashe iz Antigue i Barbude ( GRULAC)
Vijee sigurnosti
Zaduen za ouvanje mira i sigurnosti u svijetu U Vijeu su predstavnici 5 stalnih lanica s pravom veta te 10 nestalnih lanica koje bira Generalna skuptina svake dvije godine Raspolae mirovnim oruanim snagama (plavim kacigama) Pripadnici mirovnih snaga biraju se iz vojnih snaga zemalja lanica Moe se sastati u bilo kojem trenutku, lokacija nije odreena Od 1.1.2008. Hrvatska je lanica Vijea sigurnosti. Predsjednik Vijea sigurnosti se bira svaki mjesec
Tajnitvo
Administrativni organ UN-a Brine se o tekuem poslovanju Provodi politike odluke i program UN -a Svakih 5 godina Generalna skuptina bira novog tajnika UN-a Trenutni glavni tajnik UN-a je Junokorejac Ban Ki-moon, od 2007.godine. Sjedite Tajnitva je u New Yorku, a ono ima svoje urede u Beu, Nairobiju i enevi
ECOSOC
Bavi se usklaivanjem djelatnosti UN -a te specijalnih organizacija koje djeluju na gospodarskome, socijalnome, humanitarnome i dr. podrujima.. U Vijeu su 54 drave lanice.
Glavni pravosudni organ UN-a Osnovan 1945.godine osnivakom Poveljom UN-a. Nadlean za pitanja vezana za osnivaku Povelju i probleme koje mu predloe lanice. Sastoji se od 15 sudaca iji mandat traje 9 godina. Biraju ih predstavnici Generalne skuptine i Vijea sigurnosti. Sjedite suda se nalazi u nizozemskom gradu Haagu.
Organizacije UN-a
Skrbi o kvaliteti ivotnog standarda djece i omladine U cijelosti se financira dobrovoljnim prilozima vlada i fondacija, te tvrtki i graana. Brojne osobe iz javnog ivota pomau rad UNICEF-a kao veleposlanici dobre volje. Utemeljen 11.12.1946. na Osnivakoj skuptini UN-a. Iako je 1953. ime promijenjeno u United Nations Childrens Fund, akronim UNICEF je zadran. Sjedite: New York Predsjednik: Anthony Lake
Ured visokog povjerenika UN-a za izbjeglice Osnovano 14.12.1950 Sjedite: eneva, CH Predsjednik: Antonio Guterres Poznati UNHCR ambasadori dobre volje: Angelina Jolie, Giorgio Armani, Khaled Hosseini
Osnovan 16.11.1945. Sjedite: Pariz Glavni programi: obrazovanje, prirodne i drutvene znanosti, sociologija, kultura i komunikacija s informatikom. Ravnateljica: Irina Bokova ( 2009. ->) RH je lanica od 1.6.1992.
Osnovano 1964.
Sjedite u enevi, CH Popis A ( 100 lanova)
brown - List A blue - List B, orange - List C, green - List D red - not assigned to any list
Organizacija za prehranu i poljoprivredu Utemeljena 16.10.1945. u Quebecu, CAN Od 1951. sjedite je u Rimu, ITA CILJ: poboljanje razine prehrane i standarda, unapreenje poljoprivredne proizvodnje i ivota u seoskim zajednicama. Hrvatska primljena u lanstvo 6.11.1993. 16.10 Svjetski dan hrane
Svjetska meteoroloka organizacija Osnovana 23.3.1950. Sjedite: eneva, CH Predsjednik: David Grimes
Izvori
https://en.wikipedia.org/wiki/President_of_the_United_Nations_General_Assembly
http://hr.wikipedia.org/wiki/Ujedinjeni_narodi
https://en.wikipedia.org/wiki/United_Nations Https://en.wikipedia.org/wiki/President_of_the_United_Nations_Security_Council http://hr.wikipedia.org/wiki/UNICEF http://en.wikipedia.org/wiki/UNICEF http://www.unhcr.hr/osnovne-injenice http://en.wikipedia.org/wiki/United_Nations_Conference_on_Trade_and_Development http://en.wikipedia.org/wiki/International_Monetary_Fund#History http://hr.wikipedia.org/wiki/Svjetska_zdravstvena_organizacija
Pakt je osnovan 4.64.1949. u Washingtonu, na temelju osnivake Povelje UN -a. Cilj: Obrana Zapadne Europe od mogueg napada komunistikih zemalja (SSSR) Nakon raspada SSSR-a i Varavskog ugovora, ciljevi NATO-a su 1991.g. proireni na odravanje mira i uklanjanje krinih arita u svijetu. Sjedite: Bruxelles, B Pokretanje programa PFP (Partnership for peace) sve Europske zemlje u NATO-u Hrvatska je 3.8.2008. u skupu NATO-a u Bukuretu postala lanica.
Varavski ugovor
Vojni savez istoka Sklopljen 1955. kao reakcija na NATO Potpisale ga Poljska, SSSR, Maarska, ehoslovaka, Bugarska, Rumunjska, DR Njemaka i Albanija Raspadom SSSR-a i komunizma, raspada se i Varavski pakt (1991.)
OPEC
Organizacija zemalja izvoznica nafte Osnovan 1950., ine ga Alir, Indonezija, Irak, Iran, Kuvajt, Libija, Nigerija, Katar, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Venezuela. Nekad i Ekvator i Gabon Sjedite: Be, Austrija Cilj: voenje zajednike politike zemalja lanica povezano s proizvodnjom i prodajom nafte.
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj Sastoji se od 34 drave lanice Zalae se za unapreivanje meunarodne razmjene meu dravama lanicama, za razvijanje meudravnih trgovinskih odnosa, ubrzavanje ekonomskog razvoja, odravanje financijske stabilnosti i usklaivanje ekonomske politike zemalja lanica. Sjedite je u Parizu 16.4.1948 (OEEC) 30.10.1961. (OECD)
G8
Nema sjedite ni slubena tijela Industrijski najrazvijenije i gospodarski najmonije drave svijeta SAD, Kanada, Rusija, Japan, Njemaka, Francuska, Italija, UK Utemeljena 1970. na samitu 7 najrazvijenijih drava ( no SSSR) od 1998. jest G8, ukljuujui i RF Sastaju se jedanput u godini, raspravljaju o meunarodnim problemima
EU se takoer prezentira unutar G8, ali ona ne moe biti domain sastanka ili predsjedavati skupinom ine 66.5% svjetskog gospodarstva Predsjednik se bira svake godine. Za 2013.god to je premijer Velike Britanije David Cameron
GATT( General Agreement Tariffs and Trade) je osnovan 1947. godine u Parizu, a stupio je na snagu 1.1.1948. Glavno je sredite premjeteno u NY. Cilj: liberalizacija meunarodne trgovine i protivljenje zatvaranja u vlastito dvorite. Provodio je carine meu zemljama lanicama. Svjetski dogovor o carinama GATT je 1994. godine u Marakeu (Maroko) preimenovan u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) Sjedite WTO-a je u enevi, CH.
Svjetska banka
Pet organizacija koje ine Svjetsku banku su: Meunarodna banka za Cilj: pomo u razvoju zemalja lanica, obnovu i razvoj (IBRD) voenje brige o meunarodnoj zamjeni i Meunarodna razvojna ravnotei platne bilance, usmjeravanje stranih investicija u razvojne projekte, asocijacija (IDA) stvaranje boljih radnih i ivotnih uvjeta, Meunarodna financijska davanje jamstava ili pomo pri dodjeli korporacija (IFC) kredita.. Multilateralna agencija za investicijske garancije Sjedite Svjetske banke je u (MIGA) Washingtonu. Meunarodni centar za rjeavanje investicijskih sporova (ICSID)
Osnovana je 1944.godine
Suradnje drava
1.
Sustav preferencija: sustav parcijalnog reduciranja tarifnih i/ili koliinskih zapreka u trgovini robom izmeu drava. Zona slobodne trgovine: zona internog liberaliziranja trgovine robom izmeu integracijskih partnera Carinska unija: potpuno ukidanje tarifne i netarifne protekcije u trgovini robom i usklaivanje stavova prema treim zemljama
Zajedniko trite: vra zajednica s nesmetanim kretanjem robe, usluga, radne snage i kapitala kao i loboda otvaranja podrunica stranih poduzea Gospodarska zajednica/unija: najvii stupanj zajednitva, u kojem se usuglaavaju i objedinjuju dijelovi gospodarske politike i stvaraju snane zajednike institucije
2.
3.
Commonwealth
Britanska zajednica naroda Zajednica UK-a s bivim britanskim kolonijama i dominionima, nastala 1926.godine. lanice surauju u trgovini, zdravstvu, kolstvu i sportu. Sjedite: Marlborough House, London 54 lanice Irska i Zimbabve su bive lanice, a Fiji je suspendiran.
lanice Commonwealtha
NAFTA North American Free Trade Agreement (Sjevernoameriki sporazum o slobodnoj trgovini)
CUFTA
Canada US Free Trade Agreement ( Kanadsko-ameriki sporazum o slobodnoj trgovini) Potpisan 1988. Na snazi je od 1.1.1989.
LAFTA (ALADI)
Latin American Free Trade Association Osnovana 18.2.1960. u Montevideu (URUG), a 1961. preimenovana u LAIA (Latin American Integration Association) 14 lanica 12.8.1980. ALADI establishment
ASEAN
Vojno-gospodarski savez zbog obrane zemalja osnivaica ( Malezije, Tajlanda, Indonezije, Singapura i Filipina) od prodora komunizma.
Sjedite: Jakarta, Indonezija lanice: Bruneji, Kamboda, Laos, Mjanmar, Vijetnam i zemlje osnivaice
ASEAN
Iz vojnog saveza se pretvarao u ekonomski Trgovinsko povezivanje s EU 1980. Od 1992. bescarinska zona slobodne trgovine nepoljoprivrednim proizvodima Vana uloga u zaustavljanju graanskog rata u Kambodi po.90. Slobodnoj trgovinskoj zoni ASEANA su se pridruili i Australija, Novi Zeland, SAD, Meksiko i ile
Colombo plan
Jedna od veih i vanijih integracija na podruju Azije Plan za koperativni gosp. i soc. razvoj drava Azije i Pacifika. Nastao na poticaj UK-a 1950. u Columbu (ri Lanka) Od 1953. pomo tim zemljama pruaju i Japan i SAD uto: bive lanice, plavo: sadanje
Arapska liga
Savez osnovan 1945. u Kairu zbog politiko -ekonomske i vojne suradnje arapskih drava
Zemlje lanice: Egipat, Saudijska Arabija, Somalija, Djibuti, Komoros, Oman, Jemen, Katar, Irak, Alir, Tunis, Maroko, Libija, Sudan, Sirija, UAE, Mauritanija, Palestina, Bahrain, Jordan
Osnovana 25.5.1953.g u Addis Abebi (ETI) Cilj: Borba, potpuna dekolonizacija Afrike te ujedinjenje i suradnja zemalja na svim podrujima ljudske djelatnosti. Tei stvaranju jedinstvenoga afrikog trita bez ogranienja u meunarodnoj trgovini. lanica je 53, Maroko je otiao nakon to je primljena Zapadna Sahara. Rasputena je 9.7.2002. Raspustio ju je Thabo Mabeki, sadanji predsjednik JAR-a.
Nakon rasputanja Organizacije afrikog jedinstva, formira se Afrika unija Najvei izazov s kojim se sukobljava Afrika unija jest taj da na kontinentu s vie od 830 milijuna stanovnika ima ak 60% mlaih od 20 godina. Mauritanija je suspendirana od dravnog udara 2005., a Maroko je 1984. napustio OAJ.