PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE BANJA LUKA

Koncept geopolitikog poretka Petera J. Taylora

esej

Predmet: Geopolitika Profesor: Prof D. Kolev dr doc. Student:

Banja Luka, juli 2011. godine 1

Uvod
U okviru Taylorovog koncepta, najprije e biti objanjen pojam ciklusa hegemonije, bez ijeg je razumijevanja po Tayloru nemogue shvatiti pojam geopolitikog poretka. Ciklus hegemonije oznaka je za razdoblje u povijesti geopolitikih i meunarodnih odnosa u kojem je ostvarena prevlast ili hegemonija jedne drave nad ostalima. Hegemonija ne mora apriori oznaavati neto negativno nego je jednostavno naziv za stanje prevlasti jedne drave nad drugima, u kojem su omogueni uvjeti za stvaranje jedinstvenog, sveprisutnog svjetskog geopolitikog poretka. Upravo je postojanje visokog stupnja hegemonije u meunarodnim odnosima najvaniji preduvjet za postojanje i identifikaciju svjetskog geopolitikog poretka. Povijesni razvoj ciklusa hegemonije u modernom smislu (pod meunarodnim sustavom smatramo sustav suverenih teritorijalnih drava, nastao poslije Westphalskog mira 1648. g.) moe se pratiti od poetka 19. stoljea. Tada je nakon pada Napoleona Bonapartea i uruavanja kratkotrajne svjetske moi i prevlasti Francuske dolo do stvaranja prvog ciklusa hegemonije u povijesti britanskog. Britanska hegemonija koja se poela nasluivati jo u 18. stoljeu, kulminirala je sredinom 19. stoljea. Otada ova hegemonija polako slabi, najvie zbog jaanja drugih drava te ujedinjenja Njemake, nakon kojeg se britanski ciklus polako blii kraju. Krajem 19. stoljea poinje novi ciklus hegemonije, onaj Sjedinjenih Amerikih Drava, koji traje sve do kraja hladnog rata krajem 20. stoljea. Po nekima traje jo uvijek u izraenijem obliku, pa ga se naziva drugim amerikim ciklusom hegemonije. Krajem hladnog rata po nekim autorima nastupio je novi ciklus hegemonije koji dosad jo nije dobio svoje posebno ime. Ciklusi hegemonije Velike Britanije i SAD-a mogu se oznaiti kao razdoblja relativne stabilnosti u meunarodnom sustavu u kojem su hegemoni uspjeli nametnuti svoje vanjskopolitike stavove i zamisli veini ostalih aktera tadanjeg geopolitikog poretka. Ova stabilnost dovela je do toga da se hegemonija dovodi u vezu s geopolitikim poretkom.1

Tablica 1. Ciklusi hegemonije i svjetski geopolitiki poretci

1

Rapkin, D. P. (1990.), World Leadership and Hegemony, Boulder Co. Citirano prema: Taylor, P. J. (1993.),

Political Geography, Longman Scientific & Technical, Essex, str. 74

Etape trajanj a

Ciklus hegemonije

Godine tranzicije

Svjetski geopolitiki poredak

Britanski ciklus 1790.-98. 1815.-25. 1844.-51. 1870.-75. hegemonije Rast hegemonije Vrhunac hegemonije Zrela hegemonija Pad hegemonije Dezintegracija dominacije Napoleona Svjetski poredak hegemonije suglasnosti Ravnotea snaga u Europi Svjetski poredak suparnitva suglasnosti Njemaka dominira Europom, Britanija vlada ostatkom svijeta Ameriki ciklus 1890.-96. 1913.-20. 1940.-45. 1967.-73. 1990.-? hegemonije Rast hegemonije Vrhunac hegemonije Zrela hegemonija Pad hegemonije Nova hegemonija? Rast hegemonije SAD-a 1904.-07. 1945.-47. Svjetski poredak britanskog nasljea SAD i Njemaka postaju velesile Svjetski poredak hladnog rata SSSR prijetnja amerikoj hegemoniji Novi svjetski geopolitiki poredak

1813.-15.

1866.-71.

1989.-91.

Izvor: Taylor, P. J. (1993.), Political Geography, Longman Scientific & Technical, Essex

Geopolitiki poredak je koncept kojim se u geopolitici objanjava sloenost odnosa koji vladaju u geopolitikom sustavu. Geopolitiki poredak je, osim to je koncept koji se primjenjuje u geopolitikim istraivanjima, ujedno i samo stanje geopolitikih odnosa u geopolitikom ili meunarodnom sustavu, tj. specifino stanje meunarodnih odnosa u jednom povijesnom razdoblju, ako se posluimo terminologijom znanosti o meunarodnim odnosima.2 Moemo zakljuiti da je geopolitiki poredak u geopolitici slian povijesnom izrazu odreenog tipa meunarodnih odnosa u znanosti o meunarodnim odnosima.3
2

Za klasifikaciju odreenih stanja u meunarodnim odnosima razvijena je tipologija meunarodnih odnosa. Tip

meunarodnih odnosa je oblik i sadraj meunarodnih odnosa i djelovanja, toliko karakteristian da stvara stanovite crte zajednitva. Npr. bipolarnost je tip meunarodnih odnosa. Specifian pojavni oblik bipolarnosti u povijesti je hladni rat kao izraz bipolarnih meunarodnih odnosa. Prema: Vukadinovi, R. (1998.), Meunarodni politiki odnosi, Barbat, Zagreb
3

Ovdje se opet pokazuje bliskost geopolitike i znanosti o meunarodnim odnosima. Objekt prouavanja i pristup

prouavanju problematike razlikuju im se vie po terminologiji nego to se stvarno razlikuju. No mora se rei da obje imaju svoj sustav elemenata i orua kojima se slue, te razliita svojstva objekta prouavanja na koja se vie usmjeravaju.

Prouavanjem koncepta geopolitikog poretka nije se bavilo mnogo geopolitiara. Veina geopolitiara bavila se prouavanjem geopolitikog poretka kao povijesnog razdoblja u povijesti geopolitikih i meunarodnih odnosa. Njihova istraivanja posebno su se razvila u drugoj polovini 20. stoljea kad je vladao geopolitiki poredak hladnog rata. No zbog ve spomenutog anatemiziranja geopolitike i nepisane zabrane njenog spominjanja, istraivanja su se razvijala pod imenom znanosti o meunarodnim odnosima. Veina istraivanja imala je izraenu jaku geopolitiku komponentu, pa ih se moglo oznaiti geopolitikim istraivanjima. Hladnoratovski autori, kao to su Morgenthau, Kennan, Liska i kasnije Cohen, Kissinger i Brzezinski bavili su se istraivanjem geopolitikog poretka hladnog rata i u tim istraivanjima su zastupali nacionalne interese SAD-a. Jedan od istraivaa koji se bavio istraivanjem teorijskog koncepta geopolitikog poretka je i Robert Cox ija su istraivanja dalje razvili O Tuathail i Agnew. Cox je u svom djelu Social Forces, States and World Orders: beyond International Relations Theory iz 1981. g. razradio koncept geopolitikog poretka kao analitikog sredstva za istraivanje stanja geopolitikih odnosa u svijetu u odreenom povijesnom razdoblju. Cox geopolitiki poredak povezuje s hegemonijom koju jedna drava namee drugima i zatim ju odrava. Geopolitiki poretci kombiniraju socijalne, politike i ekonomske strukture. Stoga su geopolitiki poretci povezani sa svjetskom ekonomijom, te usponom i padom velikih ekonomskih sila koje su ujedno bile i politike sile kroz povijest.4 Geopolitiki poredak takoer se moe poimati i kao skup geopolitikih kodova u kojima je u velikoj mjeri prisutna jedna jedinstvena matrica, koja utjee na sve njih kao izraz jedinstvenog geopolitikog poretka. Geopolitiki kod rezultat je praktinog geopolitikog promiljanja. Sadri skup politiko-geografskih pretpostavki koje podupiru vanjsku politiku drave. Geopolitiki kod obuhvaa definiciju nacionalnih interesa, identifikaciju vanjskih prijetnji tim interesima, planirani odgovor na te prijetnje i opravdanje tog odgovora. Broj geopolitikih kodova moe biti jednak broju drava jer svaka drava ima pravo i moe imati potrebu stvaranja svog geopolitikog koda. Svaki geopolitiki kod je jedinstven, ali na njegovo stvaranje utjee stanje u meunarodnom sustavu. Najvei utjecaj na stvaranje koda svake drave, uz vlastite specifinosti, imaju kodovi susjednih drava.5 Kodovi najjaih drava imaju toliki
4

Cox, R. (1981.), Social Forces, States and World Orders: beyond International Relations Theory, Millenium, vol. Taylor, P. J. (1993.), Political Geography, Longman Scientific & Technical, Essex, str. 64

X, str. 126-155. Prema: Taylor, P. J. (1993.), Political Geography, Longman Scientific & Technical, Essex, str. 64
5

utjecaj da djeluju ne samo na susjedne drave, ve na kodove ostalih drava u regiji, na kontinentu ili u cijelom svijetu ako je drava toliko jaka to je hegemonija. Svjetski geopolitiki poredak takoer se moe poimati i kao dana raspodjela moi u svijetu, po kojoj se ravna i u skladu s kojom djeluje veina politikih elita u svijetu. Ova raspodjela moi svakako ukljuuje periode stabilnosti i hegemonske cikluse, te svojevrstan red i poredak izmeu vjerojatnosti u svijetu u kojem vlada hegemonija. Geopolitiki poredak izraz je posebnog sluaja hegemonije. Pojedini geopolitiki poredak razdoblje je u kojem nasuprot meunarodnoj anarhiji prevladava vladavina velikih sila koje vre akomodaciju svojih interesa. 6 No, anarhija u uem smislu ostaje jer u svijetu nikad nije uspostavljena jedinstvena sredinja vlast ve prevladava meunarodni sustav suverenih teritorijalnih drava.

Zakljuak
Promjena ili prijelaz iz jednog geopolitikog poretka u drugi dogaa se kada se stvore za to povoljni uvjeti u geopolitikom sustavu, tj. kad jedan geopolitiki poredak doivljava krizu. Potrebno je da geopolitiki odnosi u jednom geopolitikom poretku postanu toliko nestabilni da omogue pojavu brze geopolitike tranzicije u kojoj nastaje sljedei svjetski geopolitiki poredak. Za pojavu geopolitike tranzicije koja moe dovesti do kraja jednog i uspostave drugog svjetskog geopolitikog poretka, potrebna je snana promjena globalnih geopolitikih odnosa, koja se kroz povijest nije deavala iznenadno i brzo. No, kako se pribliavamo sadanjosti, moemo rei da su posljednje dvije promjene geopolitikog poretka tj. geopolitike tranzicije bile bre nego one prije njih. Misli se na prijelaz u geopolitiki poredak hladnog rata, u II. svjetskom ratu i na stvaranje novog svjetskog geopolitikog poretka svretkom hladnog rata. Period nakon II. svjetskog rata, od 1945. do 1947. g., vrlo je dobar primjer geopolitike tranzicije. Dogaaji koji su se deavali u Europi i bivem SSSR-u od 1989. do 1991. godine imali su utjecaj na zbivanja u cijelom svijetu. Bila je to posljednja geopolitika tranzicija ija je sredinja etapa trajala otprilike dvije godine.

Literatura
6

Isto, str. 74

1. Rapkin, D. P. (1990.), World Leadership and Hegemony, Boulder Co. 2. Cox, R. (1981.), Social Forces, States and World Orders: beyond International Relations Theory, Millenium, vol. X, 3. Taylor, P. J. (1993.), Political Geography, Longman Scientific & Technical, Essex,