Sveuciliste U Zagrebu Anketa e Ucenje 2010 Rezultati

REZULTATI REZULTATI REZULTATI REZULTATI ANKET ANKET ANKET ANKETE EE E
O O O O E EE E- -- -UENJU UENJU UENJU UENJU

NA SVEUILITU U ZAGREBU NA SVEUILITU U ZAGREBU NA SVEUILITU U ZAGREBU NA SVEUILITU U ZAGREBU
( (( (PROSINAC PROSINAC PROSINAC PROSINAC 2010 2010 2010 2010. GODINE) . GODINE) . GODINE) . GODINE)

SVIBANJ SVIBANJ SVIBANJ SVIBANJ 20 20 20 201 11 11 11 1. GODINE . GODINE . GODINE . GODINE
Rezultati ankete o e-uenju na Sveuilitu u Zagrebu - prosinac 2010.
2/35

SVEUILITE U ZAGREBU

URED ZA E-UENJE

SVEUILITE U ZAGREBU
SVEUILINI RAUNSKI CENTAR

CENTAR ZA E-UENJE

Dr.sc. Zoran Beki
Sandra Kuina Softi, dipl.ing.

SADRAJ SADRAJ SADRAJ SADRAJ
E-UENJE NA SVEUILITU U ZAGREBU........................................................................................................3
PROVEDBA ANKETE......................................................................................................................................3
REZULTATI ANKETE.......................................................................................................................................5
I STANJE NA FAKULTETU/AKADEMIJI....................................................................................................5
II OEKIVANJA FAKULTETA AKADEMIJE OD E-UENJA..........................................................................22
III PLANOVI FAKULTETA/AKADEMIJE U PODRUJU E-UENJA ...............................................................26
ZAKLJUAK................................................................................................................................................30
PRILOG: ANKETNI UPITNIK..........................................................................................................................32
3/35

E EE E- -- -uenje na uenje na uenje na uenje na Sveuilit Sveuilit Sveuilit Sveuilitu uu u u Zagrebu u Zagrebu u Zagrebu u Zagrebu

Donoenjem Strategije e-uenja u lipnju 2007. godine, zapoeo je proces sustavne implementacije e-uenja na
Sveuilitu u Zagrebu. Ured za e-uenje redovito prikuplja podatke o implementaciji e-uenja na sastavnicama
Sveuilita te se prema tim podacima moe zakljuiti da se veina sastavnica Sveuilita u Zagrebu ukljuila u
implementaciju e-uenja na Sveuilitu, iako se poduzete aktivnosti i ostvareni iskoraci sastavnica jo razlikuju:
od onih znaajnih koji se odnose na izradu stratekih planova i provoenje konkretnih sustavnih aktivnosti,
poduprijetih i u financijskom i nastavnom pogledu, pa do tek poetnih koraka kao to su sastanci i rasprave na
fakultetskim vijeima o e-uenju i njegovim mogunostima.
E-uenje na pojedinim sastavnicama Sveuilita koristi se ve niz godina te pojedine sastavnice koriste svoje
sustave za e-uenje ili su ih uspostavili u zadnje dvije godine.
Centar za e-uenje Sveuilinog raunskog centra (Srce), koji obavlja i poslove sveuilinog Ureda za e-uenje,
kontinuirano radi na sustavnoj implementaciji e-uenja. Jedan od temeljnih ciljeva rada Ureda je poticanje i
praenje provedbe sveuiline strategije e-uenja. Centar za e-uenje promovira, potie i iri informaciju o e-
uenju putem mree e-uenja u koju su ukljueni predstavnici za e-uenje sastavnica Sveuilita u Zagrebu,
nastavnici, studenti i svi zainteresirani za e-uenje. Centar organizira i redovita mjesena druenja na temu e-
uenja koja se odravaju svaki trei ponedjeljak u mjesecu u Srcu ve etvrtu godinu za redom. Centar je
uspostavio i odrava sredinji sveuilini sustav za e-uenje Merlin na kojem svi nastavnici Sveuilita u Zagrebu
mogu besplatno otvoriti virtualne kolegije. Trenutno se na sustavu za e-uenje Merlin nalazi preko 1.100 kolegija
te ga koristi oko 15.000 korisnika. Uz sustav za e-uenje Merlin korisnici mogu koristiti e-portfolio sustav i sustav
za webinare. Osim podrke korisnicima putem helpdeska i konzultacija Centar za e-uenje pripremio je i
prirunike za nastavnike i studente o koritenju ovih sustava. Centar je takoer pripremio i odrava teajeve o
osnovama rada u sustavu Merlin te o naprednom radu u sustavu Merlin, teaj o pripremi i odravanju webinara i
teaj kako izraditi e-portfolio koji pomau korisnicima da to lake i bre upoznaju sustave i ponu izraivati svoj
virtualni kolegi.
Provedba ankete Provedba ankete Provedba ankete Provedba ankete

Ured za e-uenje, odnosno Centar za e-uenje u Srcu provodi anketu o e-uenju na Sveuilitu u Zagrebu
sustavno, ve etvrtu godinu zaredom. Cilj ankete je pratiti aktualno stanje i planove fakulteta i akademija vezano
uz primjenu e-uenja, odnosno primjenu ICT u sveuilinoj nastavi. Dodatno, cilj je i sagledavanje pomaka koji su
ostvareni od poetka sustavne primjene na podruju implementacije e-uenja na Sveuilitu u Zagrebu, te
eventualnih promjena u vienjima i oekivanjima fakulteta i akademija Sveuilita u Zagrebu (dalje u tekstu:
sastavnica) od primjene ICT u procesu obrazovanja.
Anketni upitnik je isti kao i prole godine kada su dodana pitanja koja se odnose na utvrivanje stanja na
fakultetu/akademiji vezanih uz e-uenje gdje je procjena postotaka kolegija koji primjenjuju neke od naina
koritenja tehnologije zamijenjena brojem kolegija koji koriste neku od definiranih razina primjene tehnologija e-
uenja. Na prijedlog Povjerenstva za e-uenje, Senat Sveuilita u Zagrebu je na 3. sjednici Senata odranoj 17.
studenoga 2009. donio odliku o oblicima sveuiline nastave prema razini primjene tehnologija e-uenja. Tekst
Odluke je objavljen na web stranicama Sveuilita http://www.unizg.hr/nastava-i-studenti/e-ucenje/

Anketni upitnik ispunjavali su slubeno delegirani predstavnici za e-uenje na odreenom fakultetu/akademiji,
od kojih je jedna od delegiranih osoba prodekan za nastavu. U tom smislu provedena anketa prvenstveno anketa prvenstveno anketa prvenstveno anketa prvenstveno
odraava odraava odraava odraava vienje i vienje i vienje i vienje i stavove uprava fakulteta i stavove uprava fakulteta i stavove uprava fakulteta i stavove uprava fakulteta i akademija o stanju i perspektivi primjene tehnologija e akademija o stanju i perspektivi primjene tehnologija e akademija o stanju i perspektivi primjene tehnologija e akademija o stanju i perspektivi primjene tehnologija e- -- -uenja i ICT uenja i ICT uenja i ICT uenja i ICT
u obrazovnom pr u obrazovnom pr u obrazovnom pr u obrazovnom procesu na Sveuilitu u Zagrebu. ocesu na Sveuilitu u Zagrebu. ocesu na Sveuilitu u Zagrebu. ocesu na Sveuilitu u Zagrebu.

Anketa je provedena u veljai 2011. godine i u njoj su sudjelovali svi fakulteti/akademije Sveuilita u Zagrebu.

Anketni upitnik sastojao se od ukupno 66 pitanja, koja su bila podijeljena u etiri cjeline:

I. Procjena stanja na fakultetu/akademiji
4/35
U ovoj (najveoj) grupi pitanja traeni su podaci o stanju i postojeim uvjetima na sastavnicama
Sveuilita, kao i podaci o razini uporabe ICT i tehnologija e-uenja u obrazovnom procesu.
II. Oekivanja fakulteta/akademije od e-uenja
Kroz odgovore na ovu grupu pitanja uprave fakulteta/akademija su rangirale vanost pojedinih prednosti
i mogunosti koje donose ICT i e-uenje za svaku od sastavnica i konkretne uvjete u kojima ta sastavnica
djeluje.
III. Planovi fakulteta/akademija u podruju e-uenja
Fakulteti/akademije oitovali su se o svojim planovima vezanim uz implementaciju e-uenja u
obrazovnom procesu.
IV. Dodatne napomene i poruke

Odgovore na anketni upitnik dostavile su sve 33 sastavnice Sveuilita u Zagrebu iako nisu sve od njih odgovorile
na sva pitanja.
Ovom prilikom posebno se zahvaljujemo predstavnicima fakulteta i akademija na suradnji u popunjavanju
anketnih upitnika.
U nastavku donosimo osnovne zbirne podatke iz obraenih anketnih upitnika.
5/35

I II I STANJE NA FAKULTETU / AKADE STANJE NA FAKULTETU / AKADE STANJE NA FAKULTETU / AKADE STANJE NA FAKULTETU / AKADEMIJI MIJI MIJI MIJI

Pitanje 1: Kako uprava fakulteta/akademije trenutno vidi ulogu e-uenja, odnosno ICT u unapreenju
kvalitete obrazovnoga procesa?
Od presudnog
znaaja
9%
Vano, sutinski
doprinose
55%
Nisu vani
3% Doprinose, ali ne
znaajno
33%

Pitanje 2: Stanje na fakultetu/akademiji za primjenu e-uenja je
Nepovoljno
6%
Povoljno
73%
Izuzetno povoljno
6%
Neutralno
15%

Pitanje 3: Odnos nastavnika prema e-uenju, odnosno primjeni ICT u obrazovnom procesu je
Pozitivan
55% Neutralan
27%
Suzdran
15%
Izuzetno pozitivan
3%

6/35
Pitanje 4: Odnos studenata prema e-uenju, odnosno primjeni ICT u obrazovnom procesu je
Pozitivan
70%
Izuzetno pozitivan
6%
Neutralan
18%
Suzdran
6%

Pitanje 5: Fakultet/akademija ima strateki i/ili razvojni dokument u kojem je prisutno i pitanje e-
uenja?
Osam fakulteta Sveuilita u Zagrebu ima strateki i/ili razvojni dokument u kojem su prisutna
pitanja e-uenja.
Pitanje 6: Na fakultetu/akademiji se posebno vrednuje doprinos nastavnika u primjeni e-uenja u
nastavi?
31 fakultet/akademija negativno su odgovorili na ovo pitanje. Samo dva fakulteta odgovorila su da
se kod njih posebno vrednuje doprinos nastavnika u primjeni e-uenja u nastavi.
Pitanje 7: Na fakultetu/akademiji postoji informacijski sustav s evidencijom studija, kolegija,
studenata i njihovih rezultata (ocjena)?
Na 32 sastavnice Sveuilita u Zagrebu postoji informacijski sustav s evidencijom studija, kolegija,
studenata i njihovih rezultata.
Pitanje 8: Ako je odgovor na prethodno pitanje "DA" molimo navedite naziv informacijskog sustava
(npr. ISVU).
Ukupno 31 fakultet/akademija koristi informacijski sustav visokih uilita ISVU, a dva fakulteta jo
nisu ula u ISVU i koriste svoje vlastite informacijske sustave.

7/35
Pitanje 9: Na fakultetu/akademiji studenti imaju pristup digitalnoj knjinici/udbenicima i drugim
obrazovnim materijalima u digitalnom obliku?
Da
52%
Ne
48%

Pitanje 10: Fakultet/akademija koristi sustav za e-uenje (LMS)?
Da, koristi sustav
Merlin u Srcu
46%
Ne
12%
Da, koristi LMS
raspoloiv na samoj
instituciji
42%

Pitanje 11: Ako je odgovor na prethodno pitanje "DA" molimo navedite naziv/nazive LMS koji se
koriste
29 fakulteta/akademija koristi sustave za e-uenje. Najvie ih koristi sustave bazirane na sustavu
Moodle (27), od ega njih 15 koristi sredinji sveuilini sustav za e-uenje Merlin. Nekoliko
fakulteta koristi, uz Moodle, i druge sustave kao to su: Claroline, e-front, Microsoft Sharepoint
LMS ili vlastito razvijeni sustav. Na nekim fakultetima nastavnicima je dostupno vie sustava za e-
uenje.
8/35
Pitanje 12: Na fakultetu/akademiji je uspostavljeno i koristi se virtualno okruenje za uenje i
poduavanje (VLE)?
Da
21%
Ne
79%

Pitanje 13a: Uvjeti (opremljenost raunalima, pristup Internetu) za nastavnike fakulteta/akademije za
uporabu e-uenja i ICT u obrazovanju
Izuzetno dobri
21%
Dobri
46%
Zadovoljavajui
18%
Nedovoljni
9%
Bez odgovora
6%

9/35
Pitanje 13b: Uvjeti (opremljenost raunalima, pristup Internetu) za studente fakulteta/akademije za
uporabu e-uenja i ICT u obrazovanju
Izuzetno dobri
18%
Dobri
34%
Zadovoljavajui
30%
Nedovoljni
18%

Pitanje 14: Na fakultetu/akademiji postoji sluba za primjenu ICT i odravanje ICT infrastrukture?
Da
85%
Ne
15%

Pitanje 15: Tehniku podrku pri izradi materijala za e-uenje nastavnici Vae ustanove dobivaju od...
Centar za e-uenje
u Srcu (CEU)
43%
nema je
18%
osobe/slube za
podrku e-uenju u
ustanovi
12%
osobe/slube za
IT/tehniku podrku
u ustanovi
27%

10/35
Pitanje 16: Na fakultetu/akademiji postoji poseban fond/sredstva za unapreenje nastave
Da
30%
Ne
70%

Pitanje 17: Na fakultetu/akademiji postoji poseban fond/sredstva za primjenu e-uenja i izradu
materijala za e-uenje
Da
3%
Ne
97%

Pitanje 18: Ako je fakultet /akademija ukljuen u domau ili meunarodnu suradnju/projekte u
podruju e-uenja, molimo navedite osnovne podatke (partnere, naziv i vrstu projekta i sl.).
Svega tri fakulteta imaju projekte u podruju e-uenja u koje su ukljueni. Radi se o meunarodnim
projektima.

Pitanje 19: Na fakultetu /akademiji postoji sveuilina beina mrea (eduroam wireless)
Da
48%
Ne
52%

Pitanje 20: Sredstva koja je fakultet/akademija uloila u primjenu e-uenja u ak. god. 2009./10.
11/35
0 kn
46%
< 10.000 kn
21%
10.000-50.000 kn
24%
> 50.000 kn
9%

Pitanje 21: Fakultet /akademija ukljuila je aktivno i knjinicu u proces primjene e-uenja (studentima
su dostupni digitalni sadraji knjinice))
Da
45%
Ne
55%

U nastavku slijede odgovori na pitanja u kojima su traeni podaci o broju kolegija koji koriste jednu od razina primjene tehnologija e-uenja u nastavi u 2010. godini.
Odluka o oblicima Sveuiline nastave prema razini primjene tehnologija e-uenja donesena je na Senatu Sveuilita u Zagrebu u studenom 2009.
Broj
kolegija
koji koriste
razinu 1
primjene
tehnologija
e-uenja u
nastavi
Broj
kolegija
koji koriste
razinu 2
primjene
tehnologija
e-uenja u
nastavi
Broj
kolegija
koji koriste
razinu 3
primjene
tehnologija
e-uenja u
nastavi
Ukupni
broj
kolegija na
studiju bez
obzira na
razine
Ukupan
broj
kolegija
prema
podacima
iz ISVU
Broj
kolegija
koji koriste
razinu 1
primjene
tehnologija
e-uenja u
nastavi
Broj
kolegija
koji koriste
razinu 2
primjene
tehnologija
e-uenja u
nastavi
Broj
kolegija
koji koriste
razinu 3
primjene
tehnologija
e-uenj a u
nastavi
Ukupni
broj
kolegija na
studiju bez
obzira na
razine
Ukupan
broj
kolegija
prema
podacima
iz ISVU
Broj
kolegija
koji koriste
razinu 1
primjene
tehnologija
e-uenja u
nastavi
Broj
kolegija
koji koriste
razinu 2
primjene
tehnologija
e-uenja u
nastavi
Broj
kolegija
koji koriste
razinu 3
primjene
tehnologija
e-uenja u
nastavi
Ukupni
broj
kolegija na
studiju bez
obzira na
razine
Broj
kolegija
koji koriste
razinu 1
primjene
tehnologija
e-uenja u
nastavi
Broj
kolegija
koji koriste
razinu 2
primjene
tehnologija
e-uenja u
nastavi
Broj
kolegija
koji koriste
razinu 3
primjene
tehnologija
e-uenja u
nastavi
Ukupni
broj
kolegija na
studiju bez
obzira na
razine
Ukupan broj
kolegija na
integriranim
preddiplomskim
i diplomskim
studijima prema
podacima iz
ISVU
ARH TEH 20 35 6 61 167 28 30 6 64 96 21 16 0 37 0
FER TEH 115 50 10 115 138 251 120 20 251 283 213 0 0 213 0
FKIT TEH 3 2 0 5 177 0 5 0 5 153 0 1 0 1 0
FPRZ TEH 80 73 30 183 138 94 64 60 218 182 0 0 0 51 0
FSB TEH 60 5 0 65 373 13 2 0 15 380 0 0 0 0 0
GEODET TEH 14 27 - 55 55 6 15 - 68 82 4 5 - 20 0
GRAD TEH 33 12 - 45 52 8 4 - 12 138 2 - - 2 0
GRAF TEH 2 9 6 17 81 1 10 7 18 71 - - - - 0
GTF TEH 44 0 0 55 63 19 0 0 50 51 - - - 0 0
MET TEH 8 3 0 37 47 4 0 0 40 41 2 0 0 21 0
RGN TEH 48 2 0 77 98 83 13 0 123 201 15 0 0 97 0
TTF TEH 9 1 0 10 144 1 0 0 1 137 0 0 0 0 0
PMF PRI 105 39 - 105 389 120 20 - 120 787 - 7 - - 688
FBF BMED 0 0 0 0 0 - - - - 68 100 0 0 115 120 6 0 157 173
MF BMED - - - - 0 - - - - 0 0 11 23 4 38 329
STF BMED 0 0 0 0 0 - - - - 166 0 0 0 0 52 16 0 68 97
VEF BMED - - - - 0 - - - - 0 357 0 0 357 141 5 0 141 143
AGR BTEH 40 18 8 66 190 57 10 5 72 269 3 2 1 6 0
PBF BTEH - 6 - 6 162 - 3 - 3 164 - - - - 0
MF BTEH 7 4 0 11 123 4 1 0 5 0 0 0 0 0 0
EF DRU 150 3 1 215 228 45 - - 73 115 211 0
ERF DRU 150 18 0 168 223 141 8 0 147 225 62 30 0 62 0
FOI DRU 43 113 15 171 177 5 36 15 56 104 22 21 4 47 - - - - 15
FPZ DRU 120 30 0 120 0 45 10 0 45 0 12 0 0 12 0
KIF DRU 0 0 0 0 71 - - - - 0 0 34 0 34 0 113 3 116 139
PRAVO DRU - - - - 116 29 0 0 29 94 30 0 0 30 216
UF DRU - - - - 0 - - - - 0 - - - - - - - - 355
FF HUM 137 280 96 513 1310 80 145 82 307 - 31 57 33 121
HS HUM - - - - 291 - - - - 241 18 1 0 18 0
KBF HUM 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 - - - - 382
ADU UMJ - 3 - 3 346 2 - 2 252 0
ALU UMJ 15 0 0 260 - 15 0 0 57 0 10 0 0 30 0
MA UMJ 2 3 - 5 473 2 3 - 5 202 0
1205 736 172 2368 5632 1051 501 195 1786 4502 902 174 38 1485 324 163 7 520 2537 Ukupno
Diplomski studiji
24
Poslijediplomski studiji
25
U
s
t
a
n
o
v
a
P
o
d
r
u
j
e
Integrirani preddiplomski i diplomski studij Preddiplomski studij
23

Podaci o broju kolegija u ISVU sustavu dobiveni iz ISVU sustava na dan 5. travnja 2011. godine.
ISVU nema podatke o poslijediplomskim studijima.
Broj kolegija/predmeta je broj predmeta koji se nalazi u nastavnom programu (ukljuujui i strune studije). Studijski programi na pojedinoj sastavnici mogu dijeliti dio predmeta
te se isti predmet moe izvoditi na vie studijskih programa. Predmeti koje se ne izvode, ali ih studenti ipak upisuju (npr. za studente dodiplomskih studija) se ne nalaze u
nastavnom programu.
Broj predmeta koje je upisao barem jedan student obuhvaa i predmete koji se ne nalaze u nastavnom programu, ali ih studenti imaju na upisnom listu za akademsku godinu
2010./2011.

U nastavku slijede odgovori na pitanja u kojima su traene kvantitativne procjene o broju osobnih i
prijenosnih raunala koje imaju studenti i nastavnici, te koliko nastavnici koriste e-mail i imaju svoje
web stranice ili e-portfolio.
Ovisno od relativnog broja studenata pojedinog fakulteta/akademije "veliina" pojedinog
fakulteta/akademije koji je sudjelovao u anketi iskazana je veliinom krunice na grafu.
Prosjek na razini Sveuilita u Zagrebu oznaen je plavom linijom.
Pitanje 26: Postotak studenata koji kod kue/u studentskom domu imaju vlastito osobno (stolno)
raunalo
-20
0
20
40
60
80
100
Fakulteti i akademije po podrujima
%
PRIROD
TEH
BIOTEH
BIOMED
DRUST
HUMAN
UMJET
UNIZG

Tri etvrtine studenata (74,9%) koji studiraju na Sveuilitu u Zagrebu ima vlastito stolno raunalo.
Pitanje 27: Postotak studenata koji imaju vlastito prijenosno (notebook) raunalo
-20
0
20
40
60
80
100
%
PRIROD
TEH
BIOTEH
BIOMED
DRUST
HUMAN
UMJET
UNIZG

Svega 39,4% studenata na Sveuilitu u Zagrebu ima vlastito prijenosno raunalo.
15/35
Pitanje 28: Postotak nastavnika koji imaju vlastito prijenosno (notebook) raunalo
-20
0
20
40
60
80
100
%
PRIROD
TEH
BIOTEH
BIOMED
DRUST
HUMAN
UMJET
UNIZG

Vie od polovice nastavnika (65,9%) Sveuilita u Zagrebu ima vlastito prijenosno raunalo.
Pitanje 29: Postotak nastavnika koji aktivno koristi e-mail
-20
0
20
40
60
80
100
%
PRIROD
TEH
BIOTEH
BIOMED
DRUST
HUMAN
UMJET
UNIZG

88,7% nastavnika aktivno koristi e-mail.
16/35
Pitanje 30: Postotak nastavnika koji ima vlastite web stranice/e-portfolio
-20
0
20
40
60
80
100
%
PRIROD
TEH
BIOTEH
BIOMED
DRUST
HUMAN
UMJET
UNIZG

40,1% nastavnika ima vlastite web stranice i/ili e-portfolio.
Pitanje 31: Postotak nastavnika koji su koristili e-portfolio u nastavi
-20
0
20
40
60
80
100
%
PRIROD
TEH
BIOTEH
BIOMED
DRUST
HUMAN
UMJET
UNIZG

17,0% nastavnika koristi e-portfolio u nastavi.

17/35

II OEKIVANJA FAKULTETA / AKADEMIJE OD E II OEKIVANJA FAKULTETA / AKADEMIJE OD E II OEKIVANJA FAKULTETA / AKADEMIJE OD E II OEKIVANJA FAKULTETA / AKADEMIJE OD E- -- -UENJA UENJA UENJA UENJA

Tablica u nastavku sadri popis svih aspekata i mogunosti (elemenata) koje donosi e-uenje u proces
obrazovanja, a za koje je traeno vrednovanje vanosti u kontekstu konkretnih uvjeta djelovanja pojedinih
fakulteta/akademije.
Elementi su u tablicu upisani redoslijedom sukladno vanosti (rangu) koji su dobili na temelju ocjena svih
fakulteta/akademija Sveuilita u Zagrebu. Ovisno od ranga pojedinom elementu je dodijeljena odgovarajua
boja iz "spektra" od crvene do plave boje.
Zbog omoguavanja usporedbe ope ocjene na razini Sveuilita sa vienjima fakulteta/akademija unutar
pojedinog podruja u tablici su navedene i vrijednosti po pojedinim podrujima, a uporabom istog naela dodjele
boje, omoguena je i usporedba "spektra" prioriteta izmeu podruja.

18/35
Rang unutar podruja
Oekivanje od primjene e-uenja
Srednja
vrijednost
ocjene
(1-6)
Rang na
Sveuilitu
u Zagrebu
Tehniko
podruje
Prirodoslovno
podruje
Biotehniko
podruje
Biomedicinsko
podruje
Drutveno
podruje
Humanistiko
podruje
Umjetniko
podruje
Vea dostupnost (on-line) nastavnih materijala
5,06 1 1 (4,88) 1 (4,74) 2 (4,77) 2 (4,73) 2 (4,73) 1 (4,72) 1 (4,71)
Poveanje kvalitete obrazovanja
4,97 2 3 (4,79) 2 (4,65) 3 (4,73) 3 (4,70) 3 (4,66) 2 (4,65) 2 (4,61)
Mogunost pristupa dodatnim obrazovnim materijalima
na Internetu 4,88 3 4 (4,71) 3 (4,56) 4 (4,58) 4 (4,58) 4 (4,56) 3 (4,61) 3 (4,60)
Mogunost pristupa materijalima digitalne knjinice
4,82 4 5 (4,65) 3 (4,56) 4 (4,58) 5 (4,57) 4 (4,56) 4 (4,55) 4 (4,53)
Upoznavanje studenata s e-uenjem kao alatom i
okruenjem za cjeloivotno uenje 4,79 5 6 (4,62) 4 (4,53) 5 (4,52) 6 (4,48) 6 (4,50) 5 (4,54) 4 (4,53)
Modernizacija sustava sveuilinoga obrazovanja
4,74 6 2 (4,83) 14 (4,00) 1 (5,00) 1 (4,75) 1 (5,29) 12 (4,25) 20 (3,67)
Transparentnost obrazovnoga procesa
4,74 6 7 (4,56) 5 (4,41) 6 (4,46) 8 (4,42) 7(4,49) 7 (4,48) 6 (4,46)
Prilagodba europskim i svjetskim iskustvima i trendovima
4,68 7 8 (4,50) 6 (4,35) 8 (4,34) 9 (4,36) 9 (4,34) 10 (4,32) 9 (4,30)
Mogunost da nastavnik i studenti vrijeme osobnoga
kontakta iskoriste za najkvalitetnije oblike komunikacije i
uenja 4,65 8 8 (4,50) 5 (4,41) 6 (4,46) 7 (4,47) 5 (4,52) 6 (4,50) 5 (4,49)
Iskoritavanje mogunosti novih tehnologija u procesu
obrazovanja 4,62 9 9 (4,44) 8 (4,26) 9 (4,28) 11 (4,30) 10 (4,33) 11 (4,31) 10 (4,29)
Poveanje mogunosti komunikacije meu studentima u
procesu uenja 4,56 10 10 (4,38) 7 (4,29) 7 (4,37) 10 (4,32) 8 (4,36) 8 (4,37) 8 (4,35)
Mogunost multimedijalnoga prikazivanja nastavnoga
materijala 4,53 11 11 (4,35) 7 (4,29) 9 (4,28) 12 (4,26) 11 (4,30) 9 (4,34) 7 (4,37)
Mogunost kontinuirane samoprovjere znanja studenata
4,53 11 11 (4,35) 8 (4,26) 8 (4,34) 10 (4,32) 10 (4,33) 11 (4,31) 10 (4,29)
Neovisnost uenja o vremenu i prostoru
4,50 12 12 (4,32) 10 (4,15) 12 (4,10) 15 (4,11) 14 (4,15) 15 (4,12) 13 (4,12)
Vea dostupnost nastavnika studentima
4,47 13 13 (4,29) 9 (4,21) 10 (4,19) 13 (4,17) 12 (4,21) 14 (4,18) 12 (4,19)
Omoguavanje kolaboracijskoga uenja
4,38 14 14 (4,21) 11 (4,12) 11 (4,16) 14 (4,16) 13 (4,17) 13 (4,23) 11 (4,24)
Poveanje mogunosti komunikacija studenata s
nastavnikom 4,35 15 15 (4,18) 12 (4,09) 13 (4,07) 17 (4,04) 16 (4,08) 16 (4,08) 14 (4,05)
Mogunost prilagodbe osobnom stilu uenja
4,32 16 16 (4,15) 13 (4,06) 13 (4,07) 16 (4,07) 15 (4,10) 16 (4,08) 14 (4,05)
Mogunost pristupa hrvatskih studenata meunarodnim
obrazovnim sadrajima u okviru studiranja u Hrvatskoj 4,24 17 19 (4,06) 15 (3,97) 14 (4,01) 17 (4,04) 17 (4,01) 17 (4,01) 15 (4,01)
Mogunost pristupa hrvatskih studenata meunarodnim
obrazovnim studijima i programima 4,12 18 20 (3,97), 16 (3,88) 15 (3,92) 18 (3,94) 18 (3,94) 18 (3,94) 16 (3,94)
Mogunost odabira obrazovnih modula prema vlastitim
potrebama 3,97 19 21 (3,79) 17 (3,71) 16 (3,76) 20 (3,76) 20 (3,78) 20 (3,74) 18 (3,71)
Mogunost pristupa stranih studenata studijima u
Hrvatskoj
3,97 19 21 (3,79) 17 (3,71) 16 (3,76) 19 (3,79) 19 (3,84) 19 (3,86) 17 (3,85)
Omoguavanje virtualnih kontakata studenata i
nastavnika sa strunjacima iz gospodarstva 3,85 20 22 (3,68) 18 (3,59) 17 (3,67) 21 (3,66) 21 (3,68) 21 (3,70) 19 (3,69)
Mogunost provjere znanja studenata i polaganja ispita u
virtualnom okruenju
3,62 21 23 (3,50) 19 (3,35) 18 (3,40) 22 (3,39) 22 (3,46) 22 (3,47) 21 (3,45)
19/35

III III III III PLANOVI FAKULTETA / AKADEMIJE U PODRUJU E PLANOVI FAKULTETA / AKADEMIJE U PODRUJU E PLANOVI FAKULTETA / AKADEMIJE U PODRUJU E PLANOVI FAKULTETA / AKADEMIJE U PODRUJU E- -- -UENJA UENJA UENJA UENJA
Pitanje 1: Planira li fakultet/akademija izradu vlastitog stratekog/razvojnog dokumenta koji e
urediti i pitanja e-uenja?
Da, u iduih 12
mjeseci
24%
Da, dugorono
43%
Ne
9%
Fakultet ve ima takav
dokument
24%

Pitanje 2: Jeste li kao fakultet/akademija zainteresirani za uporabu VLE/LMS Merlin u sklopu CEU
Da, u iduih 12
mjeseci
6%
Da, dugorono
15%
Ve koristimo
46%
Ne
33%

Petnaest fakulteta / akademija je navelo da ve koristi VLE/LMS Merlin u sklopu Ceu, a dva fakulteta
iskazala su interes za koritenjem u slijedeih 12 mjeseci.
20/35
Pitanje 3 i 4: Ukoliko ste na prethodno pitanje odgovorili NE molimo obrazloite zato..
Jedanaest fakulteta odgovorilo je da nije zainteresirano za koritenje VLE/LMS-a Merlin; deset jer
imaju vlastiti LMS a jedan jer ne vide prednost e-uenja s obzirom da osobitu panju pridaju
osobnom kontaktu.
Pitanje 5: Ukoliko planirate uspostaviti vlastiti sustav za e-uenje (LMS), a ne koristiti onaj u Srcu
molimo navedite razlog:

Pitanje 6: Planira li fakultet/akademija financijski podupirati razvojne projekte u podruju primjene
e-uenja (npr. financirati izradu materijala za e-uenje)?
Da, dugorono
79%
Ne
12%
Da, u iduih 12
mjeseci
9%

9% fakulteta/akademija e financijski poduprijeti razvojne projekte u podruju primjene e-uenje u
slijedeih godinu dana. Ipak veina (79%) fakulteta/akademija planira dugorono ili to nema u
planu (12%).
21/35
Pitanje 7: Planira li fakultet/akademija uporabu tehnologija e-uenja za izradu studijskih programa
koji e preteno/u potpunosti biti on-line?
Da, dugorono
55%
Ne
39%
Da, u idue 2 godine
6%

Pitanje 8: Planira li fakultet/akademija uporabu tehnologija e-uenja za izradu obrazovnih programa u
okviru cjeloivotnoga obrazovanja, a koji e preteno/u potpunosti biti on-line?
Ne
27%
Da, dugorono
70%
Da, u idue 2 godine
3%

Pitanje 9: Planira li fakultet/akademija uporabu tehnologija e-uenja za izlazak na meunarodno
trite obrazovanja s on-line studijskim programima?
Da, dugorono
49%
Ne
45%
Da, u idue 2 godine
6%

22/35

Pitanje 10: Fakultet/akademija je u plan rada za 2011. godinu uvrstila i aktivnosti definirane
Strategijom e-uenja Sveuilita u Zagrebu?
Da
55%
Ne
45%

Pitanje 11: Ako je odgovor na prethodno pitanje DA, molim navedite koje
Od 18 fakulteta /akademija koje su navele da su u plan rada svoje ustanove za 2011. godinu
uvrstile i aktivnosti definirane Strategijom e-uenja Sveuilita u Zagrebu, njih 17 navelo je i koje
su to aktivnosti. Najvie ih je navelo da su se aktivnosti odnosile na edukaciju nastavnika,
poveanje broja kolegija razine 2. i 3 sukladno Odluci o oblicima sveuiline nastave prema razini
primjene tehnologija e-uenja, zatim izradu stratekog dokumenta o e-uenju, razvoj infrastrukture
(prvenstveno beini pristup), uspostava e-portfolio sustava,....
Pitanje 12: Fakultet/akademija planira u 2011. godinu u primjenu e-uenja uloiti financijska
sredstva u iznosu
0 kn
30%
< 10.000 kn
24%
10.000-50.000 kn
37%
> 50.000 kn
9%

23/35

Zakljuak Zakljuak Zakljuak Zakljuak

Anketa je provedena u veljai 2011. godine za razdoblje 2010. godine odnosno sa stanjem na
dan 31. prosinca 2010. Ovo je etvrta anketa koja se provodi nakon donoenja Strategije e-
uenja i poetka sustavne implementacije e-uenja na Sveuilita u Zagrebu. Anketa
omoguava osvrt na proces implementacije e-uenja na Sveuilitu u Zagrebu i realizaciju
aktivnosti definiranih Strategijom e-uenja.
Po rezultatima ovogodinje ankete 55% uprava fakulteta i akademija Sveuilita u Zagrebu
smatra da je uloga e-uenja odnosno ICT-a u unaprjeenju kvalitete obrazovnoga procesa vana
i sutinski doprinosi a 9% njih smatra i da je od presudnoga znaaja. Usporeujui ovaj podatak
s prijanje tri ankete moe se uoiti da se ukupni postotak (64%) onih koji smatraju e-uenje
vanim za kvalitetu obrazovnog procesa znaajno smanjio u odnosu na prijanje godine (79% -
2007.; 76% - 2008.; 70% - 2009.). Ovaj pad moe se tumaiti na vie naina. S jedne strane
dolo je do redovite zamjene uprava na mnogim sastavnicama, te postoji mogunost da su nove
uprave nedovoljno upoznate s mogunostima e-uenja, strategijom e-uenja Sveuilita i
ostvarenim rezultatima. S druge strane oigledno se radi i o odreenoj razoaranosti rezultatima
e-uenja, posebno kod onih koji su oekivali lagano postizanje rezultata 'preko noi'. Svakako su
prisutne i situacije da je potpora e-uenju bila samo deklarativna, a da se u trenutku kada je
potrebno alocirati konkretne resurse i napore u sustavnost i odrivost e-uenja takva potpora
uskrauje.
Iako se smanjio broj sastavnica koje vide doprinos ICT u unapreenju kvalitete obrazovnog
procesa, 79% uprava fakulteta/akademija smatra da je stanje na sastavnici povoljno ili ak
izuzetno povoljno za primjenu e-uenja (isti postotak kao i prole godine). Prema rezultatima
ankete odnos 76% studenata Sveuilita u Zagrebu prema e-uenju odnosno primjeni ICT u
obrazovnom procesu je pozitivan i izuzetno pozitivan dok takav stav ima manji broj nastavnika:
58%.
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
E-uenje suti nski dopri nosi kval i teti obrazovanja
Povol jno stanje za pri mjenu e-uenj a na fakul tetu
Pozi ti van odnos nastavni ka prema e-uenju Pozi ti van odnos studenata prema e-uenju
Fakul tet kori sti sustav za e-uenje
2007 2008 2009 2010

Slika 1: Odgovori sastavnica Sveuilita u Zagrebu na osnovna pitanja vezana uz procjenu stanja
na sastavnicama (postotak sastavnica koje pozitivno odgovaraju na pitanja
24/35
Stav uprave o sustavnom uvoenju novih tehnologija i metoda e-uenja sigurno utjee i na stav
nastavnika, pa tako ukoliko su u upravi nastavnici koji ne primjenjuju ove tehnologije u svojem
radu u nastavi vrlo je velika vjerojatnost da nee takve projekte i promjene niti podrati ili
pokretati. Posebice se treba naglasiti ulogu prodekana za nastavu, koji s jedne strane mogu
znaajno doprinijeti unapreenju nastave primjenom tehnologija e-uenja, ali mogu i oteati ili
obezvrijediti nastojanja vezana uz unapreenje kvalitete nastave primjenom novih tehnologija.

Osam fakulteta Sveuilita u Zagrebu ima Strategiju e-uenja, a na (samo) dva fakulteta se
posebno vrednuje doprinos nastavnika u primjeni e-uenja u nastavi. Iako se radi samo o
etvrtini sastavnica, ovaj podatak ukazuje ozbiljnost i spremnost ovih sastavnica da e-uenje
uklope u sastavni dio svojeg nastavnog programa i plana rada te da prepoznaju i cijene trud i
rezultate svojih nastavnika u e-uenju.

U 2010. godini na 32 sastavnice Sveuilita u Zagrebu postoji sustav s evidencijom studija,
kolegija, studenata i njihovih rezultata od ega 31 sastavnica koristi sustav ISVU dok jedan
fakultet koristi svoj vlastiti sustav.

U 2010. godini, 88% sastavnica ve koristi sustav za e-uenje i ta brojka je u stalnom porastu o
odnosu na prijanje godine (79% 2008, 76% 2009) dok virtualno okruenje za uenje i
pouavanje ima svega 21% sastavnica i ta brojka je neto nia u odnosu na prijanje ankete
(24%). Od 33 sastavnice Sveuilita u Zagrebu na etiri sastavnice se jo ne koristi ili neznatno
koristi sustav za e-uenje, to je porast u odnosu na prijanje godine. Kao sustav za e-uenje
prevladava Moodle odnosno njegove inaice.

Sastavnice smatraju da su uvjeti (opremljenost raunalima, pristup internetu) za nastavnike sve
loiji iz godine u godinu tako su oni izuzetno dobri na samo 21% sastavnica a dobri na 46%
sastavnica. Isti uvjeti za studente su i dalje u porastu u odnosu na prijanje godine i sada 52%
sastavnica smatra da imaju dobre ili izuzetno dobre uvjete za pristup studenata internetu. Obje
brojke ukazuju na potrebu za kontinuiranim i sustavnim ulaganjima u infrastrukturu sastavnica,
posebice za potrebe nastavnika, zatim raunalne uionice, raunala koja e biti dostupna
studentima te za sveuilinom beinom mreom (48% sastavnica ima beinu mreu to je
porast u odnosu na prijanju godinu).

Jo uvijek sve sastavnice Sveuilita u Zagrebu nemaju slubu za primjenu ICT-a i odravanje ICT
infrastrukture no ta brojka raste sa svakom godinom (70% 2008; 79% 2009; 85% 2010).
Tehniku pomo nastavnicima pri izradi materijala za e-uenje jo uvijek nema 18% sastavnica
a na sastavnicama organizirana je razliito: 12% sastavnica ima osobe/slubu za podrku e-
uenju, na 27% sastavnica za to su zaduene osobe/slube za IT/tehniku podrku; nastavnici
43% sastavnica tu podrku dobivaju u Centru za e-uenje Srca to je znaajan porast u odnosu
na prijanju godinu (24% 2009). prema rezultatima ankete moe se zakljuiti da je Centar za e-
uenje prepoznat kao sredinje mjesto za potporu nastavnicima i studentima, ali i upravama
sastavnica u koritenju i primjeni tehnologija e-uenja u nastavi. Koritenjem usluga Centra za
e-uenje dio sastavnica rijeio je problem zapoljavanja osoba izvan nastave koji je veliki
problem za sve sastavnice Sveuilita

Svega 30% sastavnica ima poseban fond/sredstva za unaprjeenje nastave.

Sudjelovanje fakulteta/akademija u domaim i meunarodnim projektima u podruju e-uenja
je neznatno i svega tri fakulteta ima takve projekte.

Svega 45% sastavnica Sveuilita u Zagrebu je aktivno ukljuilo i knjinicu u proces primjene e-
uenja, a 52% njih je omoguilo studentima pristup digitalnoj knjinici/udbenicima i drugim
obrazovnim materijalima u digitalnom obliku. Ovaj podatak ukazuje da knjinice jo uvijek nisu
prepoznate kao vaan i sastavni u primjeni e-uenja.

25/35
Neto vie od polovice sastavnica Sveuilita u Zagrebu uloilo je odreena sredstva u primjenu
e-uenja u ak. god. 2009./2010. Najvei dio njih uloio je izmeu 10.000 i 50.000 kuna (to je
porast u odnosu na prijanju godinu) dok su svega tri sastavnice uloile preko 50.000 kuna.

0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
2007 2008 2009 2010
>50.000
10-50.000
<10.000
ni ta

Slika 2: Razina namjenskih godinjih investicija u e-uenje na sastavnicama Sveuilite u
Zagrebu (u kunama )
Podaci koji se odnose na broj kolegija koji koriste neku od definiranih razina primjene
tehnologija e-uenja koje smo dobili ukazuju da veina sastavnica ne zna koji broj kolegija
imaju na preddiplomskim, diplomskim, integriranim i poslijediplomskim studijima. Prema
podacima sastavnica na Sveuilitu u Zagrebu ima 6.239 kolegija na preddiplomskim,
diplomskim, poslijediplomskim i integriranim preddiplomskim i diplomskim studijima dok
prema podacima iz ISVU ta je brojka 11.546. Stoga podatak o broju kolegija na veini pojedinih
sastavnica pa tako i na Sveuilitu u Zagrebu i dalje ostaje nepoznanica. Pokuali smo dobivene
podatke usporediti s onima iz ISVU kao referentnim podatkom meutim nismo uspjeli. Razlog je
to jo uvijek sve sastavnice Sveuilita u Zagrebu ne koriste ISVU, to neke sastavnice jo nisu
upisale sve podatke vezane uz studente preddiplomskih i diplomskih studija u njega i to podaci
vezani uz poslijediplomske studije nisu upisani u ISVU.
Prema dostavljenim podacima sa sastavnica od broja kolegija koji koriste neku od razina
tehnologija e-uenja u nastavi najvie je onih koji su na prvoj razini 3488, na drugoj razini je
1574 kolegija a na treoj 412.
Anketa ukazuje da je postotak studenata koji kod kue/u studentskom domu ima vlastito
stolno raunalo u porastu u odnosu na prolu godinu i prijanje godine i iznosi 74,9% a porastao
je i postotak studenata koji imaju prijenosno raunalo (23,1% 2008; 33,2% 2009; 39,4% 2010).
Procjena broja nastavnika koji aktivno koriste e-mail je i dalje vrlo velika (88,7%) iako jo uvijek
ima nastavnika koji rijetko koriste e-mail kao sredstvo komunikacije a neki ga ak niti ne
koriste. Postotak nastavnika koji imaju vlastite web stranice i /ili e-portfolio je 40,01 % a svega
17% nastavnika koristi e-portfolio u nastavi. Ovo pitanje u svezi koritenja e-portfolija u nastavni
uveli smo ove godine s obzirom da je ovaj alat dostupan putem sustava za e-uenje Merlin ili
samostalno, a nastavnici ga mogu koristiti kao alat za praenje rada studenata i vrednovanje
njihovog rada na kolegiju. E-portfolio sustav dostupan je i na nekolicini fakulteta a rezultati koji
su postignuti njihovim uvoenje u nastavu su vrlo pozitivni.

26/35
2007
2008
2009
2010
0
10
20
30
40
50
60
70
80
studenti/ stolno
raunalo
studenti/ prijenosno
raunalo
nastavnici/prijenosn
o raunalo

Slika 3: Postotak studenata na Sveuilitu u Zagrebu koji imaju a) stolno raunalo i b) prijenosno
raunalo te postotak nastavnika koji imaju c) prijenosno raunalo
Gledajui odgovore sastavnica o oekivanju od primjene e-uenja ove godine meu prvih pet su:
vea dostupnost on-line nastavnih materijala, poveanje kvalitete obrazovanja, mogunost
pristupa dodatnim obrazovnim materijalima na Internetu, mogunost pristupa materijalima
digitalne knjinice te upoznavanje studenata s e-uenjem kao alatom i okruenjem za
cjeloivotno uenje. U usporedbi s prethodnim anketama ovi odgovori su u prvih pet bili i
prijanjih godina s neto drugaijim rasporedom. Vea dostupnost on-line materijala je ve trei
puta najvee oekivanje sastavnica od primjene e-uenja i ukupno je prva, a na drugom mjestu
je poveanje kvalitete obrazovanja.

27/35
0,00
1,00
2,00
3,00
4,00
5,00
6,00
Poveanje kval i tete obrazovanja
Moderni zaci ja sveui l i noga obrazovanja
Iskori tavanje mogunosti novi h tehnol ogi ja
Pri l agodba trendovi ma u EU i svi jetu
Transparentnost obrazovnoga procesa
E-pi smenost studenata - pri prema za cjel oi votno uenje
Dostupnost on-l i ne nastavnih materi jal a
Pri stup dodatni m obrazovni m materi jal i ma
Mul ti medi jal na prezentaci ja nastavnoga materi jal a
Pri stup materi jal i ma digi tal ne knji nice
Neovi snost o vremenu i prostoru
Dostupnost nastavni ka studenti ma
Poveanje komuni kaci je studenata s nastavni kom
Vri jeme osobnoga kontakta za najkval i tetni je obl i ke komuni kaci je i
uenja
Poveanje komuni kaci je meu studenti ma
Omoguavanje kol aboraci jskoga uenja
Omoguavanje vi rtual ni h kontakata studenata i nastavni ka sa
strunjaci ma i z gospodarstva
Pri l agodba osobnom sti l u uenja
Odabi r obrazovni h modul a prema oosbni m potrebama
Konti nui rana samoprovjera znanja
On-l i ne provjera znanja studenata
Vi rtual na mobi l nost studenata i z RH
Pri stup studenata i z RH studi ji ma i zvan RH
Pri stup strani h studenata studi ji ma u RH
2007 2008 2009 2010

Slika 4: Ocjena (rangiranje) mogunosti tehnologija e-uenja na svim sastavnicama Sveuilita u Zagrebu (na skali od 1 do 6)

28/35
Planovi fakulteta i akademija u podruju primjene e-uenja su veinom dugoroni pa tako 43%
sastavnica dugorono planira izraditi strateki dokument koji e urediti pitanja e-uenja ili ga
uope ne planira izraditi (9%). 79% njih dugorono planira financijski poduprijeti razvojne
projekte u podruju primjene e-uenja u odnosu na svega njih 9% koji namjerava to uiniti u
iduih 9%. Tri etvrtine sastavnica planira (od ega 70% dugorono) planira koristiti tehnologije
e-uenja za izradu obrazovnih programa u okviru cjeloivotnoga obrazovanja koji e u preteno
ili u potpunosti biti on-line.
Ove godine 45% sastavnica je reklo da ne planira uporabu tehnologija za izlazak na
meunarodno trite obrazovanja s on-line studijskim programima a 49% njih to planira
dugorono. Ovi podaci ukazuju na ne prepoznavanje vanosti prisutnosti i konkurentnosti na
meunarodnom tritu kao vanog imbenika u realizaciji Bolonjskog procesa i prikljuenja
europskom obrazovnom prostoru.
Sveukupno gledajui planove sastavnica u podruju e-uenja veina se odnosi na dugorone
korake to uglavnom znai odgaanje i minimum aktivnosti. Pridoda li se tome i podatak da
45% sastavnica ili tonije 15 njih nije u plan rada za slijedeu akademsku godinu uvrstilo niti
jednu aktivnost definiranu Strategijom e-uenja Sveuilita u Zagrebu moe se zakljuiti da
uprave sastavnica nisu Strategiju, niti e-uenje shvatile ozbiljno te sve preputaju sluaju i/ili
volji nastavnika.
Kao i prole godine gledajui rezultate ankete i znanja koja su skupljena na terenu mogue je
sastavnice podijeliti u tri skupine.
- Fakulteti koji koriste e-uenje ve niz godina i koji po predispoziciji svojega fakulteta
odnosno nastavnog programa razvijaju i primjenjuju e-uenje. Njima je Strategija e-
uenja potvrda i poticaj da i dalje rade.
- Druga skupina je najvea i u kojoj su sastavnice na kojima je e-uenje bilo primijenjeno
kao iskorak pojedinih nastavnika ili nije bilo e-uenja uope. Ovdje se mogu izdvojiti
sastavnice koje su Strategiju ozbiljno shvatile, uprave su krenule u sustavnu
implementaciju e-uenja na sastavnici i ve se mogu vidjeti znaajni rezultati. Ovu
skupinu svakako treba pohvaliti i istaknuti kao dobar primjer. Drugi dio ove skupine ine
sastavnice koje su neto zapoele ali su zastale, veinom se napredak svodi na naelnu
podrku uprava i volju i trud pojedinih nastavnika, no sustavna implementacija je
izostala.
- I trea skupina, koja je najmanja, ali ipak postoji, su sastavnice koje su se ogluile na
Strategiju e-uenja i nisu prepoznale mogunosti e-uenja i nisu nita poduzele vezano
uz implementaciju e-uenja.

Iako je dio odgovornosti na upravama sastavnica, takoer treba upozoriti i da uprava Sveuilita
treba imati jasniji, vri i transparentniji stav prema implementaciji e-uenja na sveuilitu: od
uspostave mehanizama za planiranje, dodjelu i realizaciju resursa za potrebe e-uenja,
odlunijeg poticanja koritenja zajednikih resursa (sveuilini sustav za e-uenje naspram
dupliciranja sustava na sastavnicama) te moda i najvanije - definirane strateke ciljeve
Sveuilita u podruju obrazovanja (pedagoka naela, vrednovanje nastave, izbor u znanstveno-
nastavno zvanje...).

Sveuilite u Zagrebu Anketni upitnik o e-uenju u 2010. godini
Copyright Sveuilite u Zagrebu, Srce, Centar za e-uenje 29 / 35

S V E U I L I T E U Z A G R E B U
SREDINJI SVEUILINI URED ZA E-UENJE
ANKETNI UPITNIK O E-UENJU
U 2010. GODINI
NA FAKULTETIMA I AKADEMIJAMA SVEUILITA
Anketa se provodi vezano uz praenje primjene Strategije e-uenja Sveuilita u Zagrebu.
Cilj ankete je utvrditi pomake, trendove, stanje i aktualne planove fakulteta i akademija krajem 2010.
(na dan 31. 12. 2010.) a vezano uz primjenu e-uenja, odnosno openito primjenu informacijske i
komunikacijske tehnologije (ICT) u nastavi.
Unaprijed se zahvaljujemo na pozornosti i izdvojenom vremenu za popunjavanje ankete.
Molimo da anketu popunjavate kemijskom olovkom.

<>
Naziv fakulteta / akademije

<> <>
Titula, ime i prezime prodekana Titula, ime i prezime predstavnika za e-uenje

Potpis prodekana Potpis predstavnika za e-uenje

M.P. Datum popunjavanja: _______________________

Sijeanj 2011.
30 / 35
RJENIK POJMOVA
E-uenje (engl. e-learning) je proces obrazovanja (proces uenja i poduavanja) uz uporabu
informacijske i komunikacijske tehnologije koja doprinosi unapreenju kvalitete toga procesa i
kvalitete ishoda obrazovanja.
E-uenje (u irem smislu) predstavlja visokokvalitetni proces obrazovanja u kojem nastavnici i
studenti aktivno surauju s ciljem postizanja zadanih obrazovnih ciljeva. Pri tome intenzivno
koriste informacijsku i komunikacijsku tehnologiju za stvaranje prilagodljivog virtualnog okruenja
u kojem razvijaju i koriste multimedijalne interaktivne obrazovne materijale, ostvaruju meusobnu
komunikaciju i suradnju, studenti izvravaju pojedinane ili grupne zadatke i projekte, te provode
kontinuiranu samoprovjeru i provjeru znanja.
Tehnologije e-uenja ukljuuju razliite alate i mogunosti ICT: od uporabe PowerPoint
prezentacija tijekom nastave, izrade multimedijalnih prezentacija na CD i DVD medijima, pa preko
uporabe web sjedita za diseminaciju obrazovnih materijala, sve do interaktivnih sustava za
provjeru i samoprovjeru znanja i kompleksnih sustava za upravljanje online uenjem i sustava za
izgradnju i podravanje virtualnih okruenja za uenje i poduavanje.
Sustav za e-uenje (engl. learning management system, LMS) je programski (softverski) sustav
koji omoguava upravljanje i isporuku elektronikih (on-line) sadraja studentima ili uenicima.
esto su dijelovi takvog sustava i moduli za razvoj on-line obrazovnih sadraja, moduli za provjeru
znanja i slino. Primjeri takvih sustava, zastupljeni u Hrvatskoj, su Moodle, WebCT, Blackboard,
IBM Lotus LMS, Claroline, AHyCo, itd.
Virtualno okruenje za uenje i poduavanje (engl. virtual learning environment, VLE) je
cjelovito okruenje sastavljeno od niza programskih sustava i alata (ukljuujui LMS i razliite
oblike socijalnog softvera, npr. forum, chat, wiki, blog itd), obino povezano i s administrativnim
informacijskim sustavima i digitalnom knjinicom. U takvom okruenju nastavnici i studenti
komuniciraju, surauju i zajedniki ostvaruju napredak u obrazovnom procesu nadopunjujui
mogunosti tradicionalnog obrazovanja u uionici.
Online uenje je oblik obrazovnog procesa u kojem zahvaljujui uporabi ICT student moe proi
pojedine ili sve segmente obrazovnog programa bez klasinog kontakta s nastavnikom u uionici,
odnosno koristei mogunost udaljenog pristupa elektronikim obrazovnim materijalima i
mogunost vremenski sinkronog ili asinkronog kontakta na daljinu s nastavnikom i drugim
studentima putem mrenih komunikacijskih alata (npr. mail ili forum).
Mjeoviti (hibridni) oblik e-uenja je pristup obrazovanju, koji se temelji na kombinaciji klasinih
oblika nastave s nastavom koja se odvija on-line, tj. u nekom obliku virtualnog okruenja za uenje
i poduavanje.
VANE NAPOMENE
Odgovori na pojedina pitanja u ovom anketnom upitniku podrazumijevaju (nedvojbeno)
subjektivnu procjenu stanja. Molimo ipak da pri tome pokuate to tonije ocijeniti stvarno stanje
na fakultetu/akademiji, a mi emo kod analize odgovora i interpretacije rezultata ankete uvaiti
injenicu da se radi o procjeni, a ne o tono izmjerenim pokazateljima stanja.
Ukoliko u slubenim fakultetskim dokumentima ne postoje jasne odrednice o planovima i
oekivanjima od e-uenja, molimo da kod odgovaranja polazite od raspoloivih stavova uprave
fakulteta i fakultetskog vijea o navedenim pitanjima, odnosno o pitanjima organizacije i kvalitete
nastave na fakultetu/akademiji.

31 / 35

I II I STANJE NA FAKULTETU / AKADEMIJI STANJE NA FAKULTETU / AKADEMIJI STANJE NA FAKULTETU / AKADEMIJI STANJE NA FAKULTETU / AKADEMIJI
Oznakom Oznakom Oznakom Oznakom oznaite odabrani odgovor ( oznaite odabrani odgovor ( oznaite odabrani odgovor ( oznaite odabrani odgovor ( E EE E ): ): ): ):
1 11 1 Kako uprava fakulteta/akademije trenutno vidi ulogu e Kako uprava fakulteta/akademije trenutno vidi ulogu e Kako uprava fakulteta/akademije trenutno vidi ulogu e Kako uprava fakulteta/akademije trenutno vidi ulogu e- -- -uenja, uenja, uenja, uenja,
odnosno ICT u unapr odnosno ICT u unapr odnosno ICT u unapr odnosno ICT u unapreenju kvalitete obrazovnog procesa eenju kvalitete obrazovnog procesa eenju kvalitete obrazovnog procesa eenju kvalitete obrazovnog procesa
E EE E od presudnog znaaja od presudnog znaaja od presudnog znaaja od presudnog znaaja
E EE E vano, sutinski doprinose vano, sutinski doprinose vano, sutinski doprinose vano, sutinski doprinose
E EE E doprinose, ali ne znaajno doprinose, ali ne znaajno doprinose, ali ne znaajno doprinose, ali ne znaajno
E EE E nisu vani nisu vani nisu vani nisu vani
2 22 2 Stanje na fakultetu/akademiji je za primjenu e Stanje na fakultetu/akademiji je za primjenu e Stanje na fakultetu/akademiji je za primjenu e Stanje na fakultetu/akademiji je za primjenu e- -- -uenja uenja uenja uenja E EE E izuzetno povoljno izuzetno povoljno izuzetno povoljno izuzetno povoljno
E EE E povoljno povoljno povoljno povoljno
E EE E neutralno neutralno neutralno neutralno
E EE E nepovolj nepovolj nepovolj nepovoljno no no no
3 33 3 Odnos nastavnika prema e Odnos nastavnika prema e Odnos nastavnika prema e Odnos nastavnika prema e- -- -uenju, odnosno primjeni ICT u uenju, odnosno primjeni ICT u uenju, odnosno primjeni ICT u uenju, odnosno primjeni ICT u
obrazovnom procesu je obrazovnom procesu je obrazovnom procesu je obrazovnom procesu je
E EE E izuzetno pozitivan, lako prihvaaju sve ICT novosti izuzetno pozitivan, lako prihvaaju sve ICT novosti izuzetno pozitivan, lako prihvaaju sve ICT novosti izuzetno pozitivan, lako prihvaaju sve ICT novosti
E EE E pozitivan, primjenjuju ICT u nastavi pozitivan, primjenjuju ICT u nastavi pozitivan, primjenjuju ICT u nastavi pozitivan, primjenjuju ICT u nastavi
E EE E neutralan, povremeno primjenjuju ICT u nastavi neutralan, povremeno primjenjuju ICT u nastavi neutralan, povremeno primjenjuju ICT u nastavi neutralan, povremeno primjenjuju ICT u nastavi
E EE E suzdran, rijetko pr suzdran, rijetko pr suzdran, rijetko pr suzdran, rijetko primjenjuju ICT u nastavi imjenjuju ICT u nastavi imjenjuju ICT u nastavi imjenjuju ICT u nastavi
E EE E negativan, ne primjenjuju ICT u nastavi negativan, ne primjenjuju ICT u nastavi negativan, ne primjenjuju ICT u nastavi negativan, ne primjenjuju ICT u nastavi
4 44 4 Odnos studenata prema e Odnos studenata prema e Odnos studenata prema e Odnos studenata prema e- -- -uenju, odnosno primjeni ICT u uenju, odnosno primjeni ICT u uenju, odnosno primjeni ICT u uenju, odnosno primjeni ICT u
obrazovnom procesu je obrazovnom procesu je obrazovnom procesu je obrazovnom procesu je
E EE E izuzetno pozitivan izuzetno pozitivan izuzetno pozitivan izuzetno pozitivan
E EE E pozitivan pozitivan pozitivan pozitivan
E EE E neutralan neutralan neutralan neutralan
E EE E suzdran suzdran suzdran suzdran
E EE E negativan negativan negativan negativan
5 55 5 Fakultet/akademija ima str Fakultet/akademija ima str Fakultet/akademija ima str Fakultet/akademija ima strateki i/ili razvojni dokument u kojem je ateki i/ili razvojni dokument u kojem je ateki i/ili razvojni dokument u kojem je ateki i/ili razvojni dokument u kojem je
prisutno i pitanje e prisutno i pitanje e prisutno i pitanje e prisutno i pitanje e- -- -uenja uenja uenja uenja
E EE E DA (dokumente donesene u 2010. molimo dostaviti u DA (dokumente donesene u 2010. molimo dostaviti u DA (dokumente donesene u 2010. molimo dostaviti u DA (dokumente donesene u 2010. molimo dostaviti u
elektronikom obliku) elektronikom obliku) elektronikom obliku) elektronikom obliku)
E EE E NE NE NE NE
6 66 6 Na fakultetu/akademiji se posebno vrednuje doprinos nastavnika u Na fakultetu/akademiji se posebno vrednuje doprinos nastavnika u Na fakultetu/akademiji se posebno vrednuje doprinos nastavnika u Na fakultetu/akademiji se posebno vrednuje doprinos nastavnika u
primjeni e primjeni e primjeni e primjeni e- -- -uenja u nastavi uenja u nastavi uenja u nastavi uenja u nastavi
E EE E DA DA DA DA E EE E NE NE NE NE
7 77 7 Na fakultetu/akademiji postoji informacijski sustav s evidencijom Na fakultetu/akademiji postoji informacijski sustav s evidencijom Na fakultetu/akademiji postoji informacijski sustav s evidencijom Na fakultetu/akademiji postoji informacijski sustav s evidencijom
studija, kolegija, studenata i njihovih rezultata (ocjena) studija, kolegija, studenata i njihovih rezultata (ocjena) studija, kolegija, studenata i njihovih rezultata (ocjena) studija, kolegija, studenata i njihovih rezultata (ocjena)
8 88 8 Ako je odgovor na prethodno pitanje "DA" molimo navedite naziv Ako je odgovor na prethodno pitanje "DA" molimo navedite naziv Ako je odgovor na prethodno pitanje "DA" molimo navedite naziv Ako je odgovor na prethodno pitanje "DA" molimo navedite naziv
informacijskog sustav informacijskog sustav informacijskog sustav informacijskog sustava (npr. ISVU) a (npr. ISVU) a (npr. ISVU) a (npr. ISVU)

9 99 9 Na fakultetu/akademiji studenti imaju pristup digitalnoj Na fakultetu/akademiji studenti imaju pristup digitalnoj Na fakultetu/akademiji studenti imaju pristup digitalnoj Na fakultetu/akademiji studenti imaju pristup digitalnoj
knjinici/udbenicima i drugim obrazovnim materijalima u knjinici/udbenicima i drugim obrazovnim materijalima u knjinici/udbenicima i drugim obrazovnim materijalima u knjinici/udbenicima i drugim obrazovnim materijalima u
digitalnom obliku digitalnom obliku digitalnom obliku digitalnom obliku
10 10 10 10 Fakultet/akademija koristi sustav za e Fakultet/akademija koristi sustav za e Fakultet/akademija koristi sustav za e Fakultet/akademija koristi sustav za e- -- -uenje (LMS) uenje (LMS) uenje (LMS) uenje (LMS) E EE E DA, koristi LMS raspol DA, koristi LMS raspol DA, koristi LMS raspol DA, koristi LMS raspoloiv oiv oiv oiv na samoj instituciji na samoj instituciji na samoj instituciji na samoj instituciji
E EE E DA, koristi sustav MERLIN u Srcu DA, koristi sustav MERLIN u Srcu DA, koristi sustav MERLIN u Srcu DA, koristi sustav MERLIN u Srcu
E EE E DA, DA, DA, DA, koristi LMS raspoloiv na drugom mjestu koristi LMS raspoloiv na drugom mjestu koristi LMS raspoloiv na drugom mjestu koristi LMS raspoloiv na drugom mjestu
E EE E NE NE NE NE
11 11 11 11 Ako se koristi LMS raspoloiv na instituciji ili na drugom mjestu Ako se koristi LMS raspoloiv na instituciji ili na drugom mjestu Ako se koristi LMS raspoloiv na instituciji ili na drugom mjestu Ako se koristi LMS raspoloiv na instituciji ili na drugom mjestu
molimo navedite naziv/nazive LMS koji se koriste molimo navedite naziv/nazive LMS koji se koriste molimo navedite naziv/nazive LMS koji se koriste molimo navedite naziv/nazive LMS koji se koriste

12 12 12 12 Na fakultetu/ Na fakultetu/ Na fakultetu/ Na fakultetu/akademiji je uspostavljeno i koristi se virtualno akademiji je uspostavljeno i koristi se virtualno akademiji je uspostavljeno i koristi se virtualno akademiji je uspostavljeno i koristi se virtualno
okruenje za uenje i poduavanje (VLE) okruenje za uenje i poduavanje (VLE) okruenje za uenje i poduavanje (VLE) okruenje za uenje i poduavanje (VLE)
13a 13a 13a 13a Uvjeti (opremljenost raunalima, pristup Internetu) za nastavnike Uvjeti (opremljenost raunalima, pristup Internetu) za nastavnike Uvjeti (opremljenost raunalima, pristup Internetu) za nastavnike Uvjeti (opremljenost raunalima, pristup Internetu) za nastavnike
fakulteta/akademije za uporabu e fakulteta/akademije za uporabu e fakulteta/akademije za uporabu e fakulteta/akademije za uporabu e- -- -uenja i ICT u obrazovanju uenja i ICT u obrazovanju uenja i ICT u obrazovanju uenja i ICT u obrazovanju
E EE E izuzetn izuzetn izuzetn izuzetno dobri o dobri o dobri o dobri
E EE E dobri dobri dobri dobri
E EE E zadovoljavajui zadovoljavajui zadovoljavajui zadovoljavajui
E EE E nedovoljni nedovoljni nedovoljni nedovoljni
13b 13b 13b 13b Uvjeti (opremljenost raunalima, pristup Internetu) za studente Uvjeti (opremljenost raunalima, pristup Internetu) za studente Uvjeti (opremljenost raunalima, pristup Internetu) za studente Uvjeti (opremljenost raunalima, pristup Internetu) za studente
fakulteta/akademije za uporabu e fakulteta/akademije za uporabu e fakulteta/akademije za uporabu e fakulteta/akademije za uporabu e- -- -uenja i ICT u obrazovanju uenja i ICT u obrazovanju uenja i ICT u obrazovanju uenja i ICT u obrazovanju
E EE E izuzetno dobra izuzetno dobra izuzetno dobra izuzetno dobra
E EE E dobra dobra dobra dobra
E EE E zadovoljavajua zadovoljavajua zadovoljavajua zadovoljavajua
E EE E nedovoljna nedovoljna nedovoljna nedovoljna
14 14 14 14 Na fak Na fak Na fak Na fakultetu/akademiji postoji sluba za primjenu ICT i odravanje ultetu/akademiji postoji sluba za primjenu ICT i odravanje ultetu/akademiji postoji sluba za primjenu ICT i odravanje ultetu/akademiji postoji sluba za primjenu ICT i odravanje
ICT infrastrukture ICT infrastrukture ICT infrastrukture ICT infrastrukture
15 15 15 15 Tehniku podrku pri izradi materijala za e Tehniku podrku pri izradi materijala za e Tehniku podrku pri izradi materijala za e Tehniku podrku pri izradi materijala za e- -- -uenje nastavnici Vae uenje nastavnici Vae uenje nastavnici Vae uenje nastavnici Vae
ustanove dobivaju od ustanove dobivaju od ustanove dobivaju od ustanove dobivaju od
E EE E osobe/slube za IT/tehniku podrku na ustanovi osobe/slube za IT/tehniku podrku na ustanovi osobe/slube za IT/tehniku podrku na ustanovi osobe/slube za IT/tehniku podrku na ustanovi
E EE E osob osob osob osobe/ e/ e/ e/slube za podrku e slube za podrku e slube za podrku e slube za podrku e- -- -uenju na ustanovi uenju na ustanovi uenju na ustanovi uenju na ustanovi
E EE E Centra za e Centra za e Centra za e Centra za e- -- -uenje u Srcu uenje u Srcu uenje u Srcu uenje u Srcu
E EE E nema je nema je nema je nema je
32 / 35
16 16 16 16 Na fakultetu/akademiji postoji poseban fond / sredstva za Na fakultetu/akademiji postoji poseban fond / sredstva za Na fakultetu/akademiji postoji poseban fond / sredstva za Na fakultetu/akademiji postoji poseban fond / sredstva za
unapreenje nastave unapreenje nastave unapreenje nastave unapreenje nastave
17 17 17 17 Na fakultetu/akademiji postoji poseban fond / sredstva za Na fakultetu/akademiji postoji poseban fond / sredstva za Na fakultetu/akademiji postoji poseban fond / sredstva za Na fakultetu/akademiji postoji poseban fond / sredstva za
primj primj primj primjenu e enu e enu e enu e- -- -uenja i izradu materijala za e uenja i izradu materijala za e uenja i izradu materijala za e uenja i izradu materijala za e- -- -uenje uenje uenje uenje
18 18 18 18 Ako je fakultet /akademija ukljuen u domau ili meunarodnu Ako je fakultet /akademija ukljuen u domau ili meunarodnu Ako je fakultet /akademija ukljuen u domau ili meunarodnu Ako je fakultet /akademija ukljuen u domau ili meunarodnu
suradnju/projekte u podruju e suradnju/projekte u podruju e suradnju/projekte u podruju e suradnju/projekte u podruju e- -- -uenja, molimo navedite osnovne uenja, molimo navedite osnovne uenja, molimo navedite osnovne uenja, molimo navedite osnovne
podatke (partnere, naziv i vrstu projekta i sl.). podatke (partnere, naziv i vrstu projekta i sl.). podatke (partnere, naziv i vrstu projekta i sl.). podatke (partnere, naziv i vrstu projekta i sl.).
U sluaju U sluaju U sluaju U sluaju potrebe ove podatke dostavite na zasebnom listu papira. potrebe ove podatke dostavite na zasebnom listu papira. potrebe ove podatke dostavite na zasebnom listu papira. potrebe ove podatke dostavite na zasebnom listu papira.

19 19 19 19 Na fakultetu/akademiji postoji sveuilina beina mrea Na fakultetu/akademiji postoji sveuilina beina mrea Na fakultetu/akademiji postoji sveuilina beina mrea Na fakultetu/akademiji postoji sveuilina beina mrea
(eduroam wireless) (eduroam wireless) (eduroam wireless) (eduroam wireless)
20 20 20 20 Sredstva koja je fakultet/akademija uloila u primjenu e Sredstva koja je fakultet/akademija uloila u primjenu e Sredstva koja je fakultet/akademija uloila u primjenu e Sredstva koja je fakultet/akademija uloila u primjenu e- -- -uenja u uenja u uenja u uenja u
ak. god. 2009./10. ak. god. 2009./10. ak. god. 2009./10. ak. god. 2009./10.
E EE E 0 0 0 0 kuna kuna kuna kuna
E EE E < 10.000 kuna < 10.000 kuna < 10.000 kuna < 10.000 kuna
E EE E 10.000 10.000 10.000 10.000- -- -50.000 kuna 50.000 kuna 50.000 kuna 50.000 kuna
E EE E > 50.000 kuna > 50.000 kuna > 50.000 kuna > 50.000 kuna
21 21 21 21 Fakultet / akademija ukljuila je aktivno i knjinicu u proces Fakultet / akademija ukljuila je aktivno i knjinicu u proces Fakultet / akademija ukljuila je aktivno i knjinicu u proces Fakultet / akademija ukljuila je aktivno i knjinicu u proces
primjene e primjene e primjene e primjene e- -- -uenja (studentima su dostupni digitalni sadraji uenja (studentima su dostupni digitalni sadraji uenja (studentima su dostupni digitalni sadraji uenja (studentima su dostupni digitalni sadraji
knjinice) knjinice) knjinice) knjinice)
E EE E DA DA DA DA
E EE E NE NE NE NE
22 22 22 22 Ako je neki od nastavnika na Vaoj Ako je neki od nastavnika na Vaoj Ako je neki od nastavnika na Vaoj Ako je neki od nastavnika na Vaoj ustanovi dobio nagradu u ustanovi dobio nagradu u ustanovi dobio nagradu u ustanovi dobio nagradu u
podruju e podruju e podruju e podruju e- -- -uenja, molim navedite ime nastavnika i naziv nagrade uenja, molim navedite ime nastavnika i naziv nagrade uenja, molim navedite ime nastavnika i naziv nagrade uenja, molim navedite ime nastavnika i naziv nagrade
(nije potrebno navoditi nagrade za najbolji e (nije potrebno navoditi nagrade za najbolji e (nije potrebno navoditi nagrade za najbolji e (nije potrebno navoditi nagrade za najbolji e- -- -kolegij Sveuilita u kolegij Sveuilita u kolegij Sveuilita u kolegij Sveuilita u
Zagrebu) Zagrebu) Zagrebu) Zagrebu)

33 / 35

Sukladno odluci Senata o Sukladno odluci Senata o Sukladno odluci Senata o Sukladno odluci Senata o oblicima Sveuiline nastave prema razini primjene tehn oblicima Sveuiline nastave prema razini primjene tehn oblicima Sveuiline nastave prema razini primjene tehn oblicima Sveuiline nastave prema razini primjene tehnologija e ologija e ologija e ologija e- -- -uenja uenja uenja uenja
(materijal u prilogu) navedite podatke o broju kolegija koji su koristili pojedinu razinu primjene tehnologija navedite podatke o broju kolegija koji su koristili pojedinu razinu primjene tehnologija navedite podatke o broju kolegija koji su koristili pojedinu razinu primjene tehnologija navedite podatke o broju kolegija koji su koristili pojedinu razinu primjene tehnologija
e ee e- -- -uenja u nastavi u 2010. godini : uenja u nastavi u 2010. godini : uenja u nastavi u 2010. godini : uenja u nastavi u 2010. godini :
Studij Studij Studij Studij Ukupni broj kolegija na Ukupni broj kolegija na Ukupni broj kolegija na Ukupni broj kolegija na
studiju bez obzira na studiju bez obzira na studiju bez obzira na studiju bez obzira na
razine razine razine razine
Broj kolegija koji koriste Broj kolegija koji koriste Broj kolegija koji koriste Broj kolegija koji koriste
raz raz raz razinu 1 primjene inu 1 primjene inu 1 primjene inu 1 primjene
tehnologija e tehnologija e tehnologija e tehnologija e- -- -uenja u uenja u uenja u uenja u
nastavi nastavi nastavi nastavi
Broj kolegija koji koriste Broj kolegija koji koriste Broj kolegija koji koriste Broj kolegija koji koriste
razinu 2 primjene razinu 2 primjene razinu 2 primjene razinu 2 primjene
tehnologija e tehnologija e tehnologija e tehnologija e- -- -uenja u uenja u uenja u uenja u
nastavi nastavi nastavi nastavi
Broj kolegija koji Broj kolegija koji Broj kolegija koji Broj kolegija koji
koriste razinu 3 koriste razinu 3 koriste razinu 3 koriste razinu 3
primjene tehnologija primjene tehnologija primjene tehnologija primjene tehnologija
e ee e- -- -uenja u nastavi uenja u nastavi uenja u nastavi uenja u nastavi
23 23 23 23 preddiplomski preddiplomski preddiplomski preddiplomski studiji studiji studiji studiji
24 24 24 24 diplomski diplomski diplomski diplomski studiji studiji studiji studiji
2 22 25 55 5 poslijediplomski poslijediplomski poslijediplomski poslijediplomski
studiji studiji studiji studiji

Procijenite postotke za 2010. godinu u sljedeim pitanjima i oznakom Procijenite postotke za 2010. godinu u sljedeim pitanjima i oznakom Procijenite postotke za 2010. godinu u sljedeim pitanjima i oznakom Procijenite postotke za 2010. godinu u sljedeim pitanjima i oznakom oznaite odgovor u odgovarajuem oznaite odgovor u odgovarajuem oznaite odgovor u odgovarajuem oznaite odgovor u odgovarajuem
stupcu ( stupcu ( stupcu ( stupcu ( E EE E ): ): ): ):

0 0 0 0 - -- - 10 % 10 % 10 % 10 % 10 10 10 10 - -- - 30 % 30 % 30 % 30 % 30 30 30 30 - -- - 50 % 50 % 50 % 50 % 50 50 50 50 - -- - 70 % 70 % 70 % 70 % 70 70 70 70 - -- - 90 % 90 % 90 % 90 % 90 90 90 90- -- -100 % 100 % 100 % 100 %
26 26 26 26
Postotak studenata koji kod kue/u st Postotak studenata koji kod kue/u st Postotak studenata koji kod kue/u st Postotak studenata koji kod kue/u studentskom domu udentskom domu udentskom domu udentskom domu
imaju vlastito osobno (stolno) raunalo imaju vlastito osobno (stolno) raunalo imaju vlastito osobno (stolno) raunalo imaju vlastito osobno (stolno) raunalo

27 27 27 27
Postotak studenata koji imaju vlastito prijenosno Postotak studenata koji imaju vlastito prijenosno Postotak studenata koji imaju vlastito prijenosno Postotak studenata koji imaju vlastito prijenosno
(notebook) raunalo (notebook) raunalo (notebook) raunalo (notebook) raunalo

28 28 28 28
Postotak nastavnika koji imaju vlastito prijenosno Postotak nastavnika koji imaju vlastito prijenosno Postotak nastavnika koji imaju vlastito prijenosno Postotak nastavnika koji imaju vlastito prijenosno
(notebook) raunalo (notebook) raunalo (notebook) raunalo (notebook) raunalo

29 29 29 29
Postotak nastavnika koji aktiv Postotak nastavnika koji aktiv Postotak nastavnika koji aktiv Postotak nastavnika koji aktivno koristi e no koristi e no koristi e no koristi e- -- -mail mail mail mail

30 30 30 30
Postotak nastavnika koji ima vlastite web stranice/e Postotak nastavnika koji ima vlastite web stranice/e Postotak nastavnika koji ima vlastite web stranice/e Postotak nastavnika koji ima vlastite web stranice/e- -- -
portfolio portfolio portfolio portfolio

31 31 31 31
Postotak nastavnika koji su koristili e Postotak nastavnika koji su koristili e Postotak nastavnika koji su koristili e Postotak nastavnika koji su koristili e- -- -portfolio u nastavi portfolio u nastavi portfolio u nastavi portfolio u nastavi

34 / 35

II OEKIVANJA FAKULTETA / AKADEMIJE OD E II OEKIVANJA FAKULTETA / AKADEMIJE OD E II OEKIVANJA FAKULTETA / AKADEMIJE OD E II OEKIVANJA FAKULTETA / AKADEMIJE OD E- -- -UENJA UENJA UENJA UENJA
E EE E- -- -uenje donosi mnoge nove ili doda uenje donosi mnoge nove ili doda uenje donosi mnoge nove ili doda uenje donosi mnoge nove ili dodatne mogunosti u proces obrazovanja, omoguava ili olakava da se tne mogunosti u proces obrazovanja, omoguava ili olakava da se tne mogunosti u proces obrazovanja, omoguava ili olakava da se tne mogunosti u proces obrazovanja, omoguava ili olakava da se
pojedini elementi obrazovnog procesa izvode kvalitetnije i uinkovitije. pojedini elementi obrazovnog procesa izvode kvalitetnije i uinkovitije. pojedini elementi obrazovnog procesa izvode kvalitetnije i uinkovitije. pojedini elementi obrazovnog procesa izvode kvalitetnije i uinkovitije.
Ocijenite s pozicije vaeg fakulteta/akademije vanost pojedinih aspekata ili moguih doprinosa e Ocijenite s pozicije vaeg fakulteta/akademije vanost pojedinih aspekata ili moguih doprinosa e Ocijenite s pozicije vaeg fakulteta/akademije vanost pojedinih aspekata ili moguih doprinosa e Ocijenite s pozicije vaeg fakulteta/akademije vanost pojedinih aspekata ili moguih doprinosa e- -- -
uenja: uenja: uenja: uenja:
C CC C nevano nevano nevano nevano > > > > > > > > C CC C > > > > > > > > C CC C vano > > vano > > vano > > vano > > C CC C > > > > > > > > C CC C > > > > > > > > izuzetno vano izuzetno vano izuzetno vano izuzetno vano
1 11 1 Modernizacija sustava sveuilinog obrazovanja Modernizacija sustava sveuilinog obrazovanja Modernizacija sustava sveuilinog obrazovanja Modernizacija sustava sveuilinog obrazovanja
C CC C C CC C C CC C C CC C C CC C
2 22 2 Prilagodba europskim i svjetskim iskustvima i trendovima Prilagodba europskim i svjetskim iskustvima i trendovima Prilagodba europskim i svjetskim iskustvima i trendovima Prilagodba europskim i svjetskim iskustvima i trendovima
3 33 3 Poveanje kvalitete obrazovanja Poveanje kvalitete obrazovanja Poveanje kvalitete obrazovanja Poveanje kvalitete obrazovanja
4 44 4 Transparentnost obrazovnog procesa (ciljevi, kriteriji, dinamika i slino) Transparentnost obrazovnog procesa (ciljevi, kriteriji, dinamika i slino) Transparentnost obrazovnog procesa (ciljevi, kriteriji, dinamika i slino) Transparentnost obrazovnog procesa (ciljevi, kriteriji, dinamika i slino)
5 55 5 Iskoritavanje mogunosti novih tehnologija u procesu obrazovanja Iskoritavanje mogunosti novih tehnologija u procesu obrazovanja Iskoritavanje mogunosti novih tehnologija u procesu obrazovanja Iskoritavanje mogunosti novih tehnologija u procesu obrazovanja
6 66 6 Neovisnost uenja o vremenu i prostoru Neovisnost uenja o vremenu i prostoru Neovisnost uenja o vremenu i prostoru Neovisnost uenja o vremenu i prostoru - -- - fleksibilnost uenja fleksibilnost uenja fleksibilnost uenja fleksibilnost uenja
7 77 7 Mog Mog Mog Mogunost prilagodbe osobnom stilu uenja (dinamika uenja, unost prilagodbe osobnom stilu uenja (dinamika uenja, unost prilagodbe osobnom stilu uenja (dinamika uenja, unost prilagodbe osobnom stilu uenja (dinamika uenja,
mogunost ponavljanja i slino) mogunost ponavljanja i slino) mogunost ponavljanja i slino) mogunost ponavljanja i slino)
8 88 8 Mogunost odabira obrazovnih modula prema vlastitim potrebama Mogunost odabira obrazovnih modula prema vlastitim potrebama Mogunost odabira obrazovnih modula prema vlastitim potrebama Mogunost odabira obrazovnih modula prema vlastitim potrebama - -- -
izborna podruja izborna podruja izborna podruja izborna podruja
9 99 9 Vea dostupnost (on Vea dostupnost (on Vea dostupnost (on Vea dostupnost (on- -- -line) nastavnih materijala line) nastavnih materijala line) nastavnih materijala line) nastavnih materijala
(24 sata na dan, od bilo kuda) (24 sata na dan, od bilo kuda) (24 sata na dan, od bilo kuda) (24 sata na dan, od bilo kuda)
10 10 10 10 Mogunost pristupa materijalima digitalne knjinice Mogunost pristupa materijalima digitalne knjinice Mogunost pristupa materijalima digitalne knjinice Mogunost pristupa materijalima digitalne knjinice
11 11 11 11 Mogunost pristupa dodatnim obrazovnim materijalima dostupnim na Mogunost pristupa dodatnim obrazovnim materijalima dostupnim na Mogunost pristupa dodatnim obrazovnim materijalima dostupnim na Mogunost pristupa dodatnim obrazovnim materijalima dostupnim na
Internetu Internetu Internetu Internetu
12 12 12 12 Mogunost multimedijalnog / vizualno atraktivnog prikazivanja nastavnog Mogunost multimedijalnog / vizualno atraktivnog prikazivanja nastavnog Mogunost multimedijalnog / vizualno atraktivnog prikazivanja nastavnog Mogunost multimedijalnog / vizualno atraktivnog prikazivanja nastavnog
materijala materijala materijala materijala
13 13 13 13 Mogunost da nastavnik i studenti vrijeme osobnog kontakta iskoriste za Mogunost da nastavnik i studenti vrijeme osobnog kontakta iskoriste za Mogunost da nastavnik i studenti vrijeme osobnog kontakta iskoriste za Mogunost da nastavnik i studenti vrijeme osobnog kontakta iskoriste za
najkvalitetnije oblike komunikacije i uenja najkvalitetnije oblike komunikacije i uenja najkvalitetnije oblike komunikacije i uenja najkvalitetnije oblike komunikacije i uenja
14 14 14 14 Vea dostupnost profesora / nastavnika stud Vea dostupnost profesora / nastavnika stud Vea dostupnost profesora / nastavnika stud Vea dostupnost profesora / nastavnika studentima entima entima entima
15 15 15 15 Poveanje mogunosti (oblika, naina) komunikacije studenata s Poveanje mogunosti (oblika, naina) komunikacije studenata s Poveanje mogunosti (oblika, naina) komunikacije studenata s Poveanje mogunosti (oblika, naina) komunikacije studenata s
profesorom / nastavnikom profesorom / nastavnikom profesorom / nastavnikom profesorom / nastavnikom
16 16 16 16 Poveanje mogunosti komunikacije meu studen Poveanje mogunosti komunikacije meu studen Poveanje mogunosti komunikacije meu studen Poveanje mogunosti komunikacije meu studentima u procesu uenja tima u procesu uenja tima u procesu uenja tima u procesu uenja
17 17 17 17 Omoguavanje virtualnih kontakata/komunikacije studenata i nastavnika Omoguavanje virtualnih kontakata/komunikacije studenata i nastavnika Omoguavanje virtualnih kontakata/komunikacije studenata i nastavnika Omoguavanje virtualnih kontakata/komunikacije studenata i nastavnika
sa strunjacima iz gospodarstva / iz prakse sa strunjacima iz gospodarstva / iz prakse sa strunjacima iz gospodarstva / iz prakse sa strunjacima iz gospodarstva / iz prakse
18 18 18 18 Omog Omog Omog Omoguavanje kolaboracijskog uenja (komunikacija s nastavnikom i uavanje kolaboracijskog uenja (komunikacija s nastavnikom i uavanje kolaboracijskog uenja (komunikacija s nastavnikom i uavanje kolaboracijskog uenja (komunikacija s nastavnikom i
drugi studentima unutar grupe kod zajednikog rada na projektu / drugi studentima unutar grupe kod zajednikog rada na projektu / drugi studentima unutar grupe kod zajednikog rada na projektu / drugi studentima unutar grupe kod zajednikog rada na projektu /
problemu) problemu) problemu) problemu)
19 19 19 19 Mogunost kontinuirane samoprovjere znanja studenata Mogunost kontinuirane samoprovjere znanja studenata Mogunost kontinuirane samoprovjere znanja studenata Mogunost kontinuirane samoprovjere znanja studenata
20 20 20 20 Mogunost provjere znanja studenata i polaganja ispita u virtualnom Mogunost provjere znanja studenata i polaganja ispita u virtualnom Mogunost provjere znanja studenata i polaganja ispita u virtualnom Mogunost provjere znanja studenata i polaganja ispita u virtualnom
okruenju okruenju okruenju okruenju
21 21 21 21 Mogunost pristupa hrvatskih studenata meunarodnim / stranim Mogunost pristupa hrvatskih studenata meunarodnim / stranim Mogunost pristupa hrvatskih studenata meunarodnim / stranim Mogunost pristupa hrvatskih studenata meunarodnim / stranim
obrazovn obrazovn obrazovn obrazovnim programima i studijima im programima i studijima im programima i studijima im programima i studijima - -- - meunarodni studij na daljinu iz meunarodni studij na daljinu iz meunarodni studij na daljinu iz meunarodni studij na daljinu iz
Hrvatske Hrvatske Hrvatske Hrvatske
22 22 22 22 Mogunost pristupa hrvatskih studenata meunarodnim / stranim Mogunost pristupa hrvatskih studenata meunarodnim / stranim Mogunost pristupa hrvatskih studenata meunarodnim / stranim Mogunost pristupa hrvatskih studenata meunarodnim / stranim
obrazovnim sadrajima u okviru studiranja u Hrvatskoj obrazovnim sadrajima u okviru studiranja u Hrvatskoj obrazovnim sadrajima u okviru studiranja u Hrvatskoj obrazovnim sadrajima u okviru studiranja u Hrvatskoj
23 23 23 23 Mogunost pristupa stranih studenata studijima u Hrvatskoj Mogunost pristupa stranih studenata studijima u Hrvatskoj Mogunost pristupa stranih studenata studijima u Hrvatskoj Mogunost pristupa stranih studenata studijima u Hrvatskoj
24 24 24 24 Upoznavanje studenata s e Upoznavanje studenata s e Upoznavanje studenata s e Upoznavanje studenata s e- -- -uenjem, kao alatom i okruenjem za uenjem, kao alatom i okruenjem za uenjem, kao alatom i okruenjem za uenjem, kao alatom i okruenjem za
cjeloivotno uenje cjeloivotno uenje cjeloivotno uenje cjeloivotno uenje
35 / 35

III III III III PLANOVI FAKULTETA / AKADEMIJE U PODRUJU E PLANOVI FAKULTETA / AKADEMIJE U PODRUJU E PLANOVI FAKULTETA / AKADEMIJE U PODRUJU E PLANOVI FAKULTETA / AKADEMIJE U PODRUJU E- -- -UENJA UENJA UENJA UENJA
1 11 1 Planira li fakultet/akademija izradu vlastitog Planira li fakultet/akademija izradu vlastitog Planira li fakultet/akademija izradu vlastitog Planira li fakultet/akademija izradu vlastitog
stratekog/razvojnog dokumenta koji e urediti i pitanja e stratekog/razvojnog dokumenta koji e urediti i pitanja e stratekog/razvojnog dokumenta koji e urediti i pitanja e stratekog/razvojnog dokumenta koji e urediti i pitanja e- -- -
uenja? uenja? uenja? uenja?
E EE E fakultet ve ima takav dokument fakultet ve ima takav dokument fakultet ve ima takav dokument fakultet ve ima takav dokument
E EE E DA, u iduih 12 mjeseci DA, u iduih 12 mjeseci DA, u iduih 12 mjeseci DA, u iduih 12 mjeseci
E EE E DA (dugorono) DA (dugorono) DA (dugorono) DA (dugorono)
E EE E NE NE NE NE
2 22 2 Jeste li kao fakultet/akademija zainteresirani za uporabu Jeste li kao fakultet/akademija zainteresirani za uporabu Jeste li kao fakultet/akademija zainteresirani za uporabu Jeste li kao fakultet/akademija zainteresirani za uporabu
virtualnog okruenja (VLE) / sustava za e virtualnog okruenja (VLE) / sustava za e virtualnog okruenja (VLE) / sustava za e virtualnog okruenja (VLE) / sustava za e- -- -uenje (LMS) Merlin u uenje (LMS) Merlin u uenje (LMS) Merlin u uenje (LMS) Merlin u
sklopu Centra za e sklopu Centra za e sklopu Centra za e sklopu Centra za e- -- -uenje u Srcu? uenje u Srcu? uenje u Srcu? uenje u Srcu?
E EE E ve koristimo ve koristimo ve koristimo ve koristimo
E EE E DA, u iduih 12 mjese DA, u iduih 12 mjese DA, u iduih 12 mjese DA, u iduih 12 mjeseci ci ci ci
E EE E NE NE NE NE
3 33 3 Ukoliko ste na prethodno pitanje odgovorili NE molimo Ukoliko ste na prethodno pitanje odgovorili NE molimo Ukoliko ste na prethodno pitanje odgovorili NE molimo Ukoliko ste na prethodno pitanje odgovorili NE molimo
obrazloite zato obrazloite zato obrazloite zato obrazloite zato
E EE E fakultet ve ima vlastiti LMS fakultet ve ima vlastiti LMS fakultet ve ima vlastiti LMS fakultet ve ima vlastiti LMS
E EE E planiramo uspostaviti vlastiti LMS planiramo uspostaviti vlastiti LMS planiramo uspostaviti vlastiti LMS planiramo uspostaviti vlastiti LMS
E EE E ________________________ ________________________ ________________________ ________________________
________________________ ________________________ ________________________ ________________________
4 44 4 Ukoliko planir Ukoliko planir Ukoliko planir Ukoliko planirate uspostaviti vlastiti sustav za e ate uspostaviti vlastiti sustav za e ate uspostaviti vlastiti sustav za e ate uspostaviti vlastiti sustav za e- -- -uenje (LMS) a ne uenje (LMS) a ne uenje (LMS) a ne uenje (LMS) a ne
koristiti onaj u Srcu molimo navedite razlog koristiti onaj u Srcu molimo navedite razlog koristiti onaj u Srcu molimo navedite razlog koristiti onaj u Srcu molimo navedite razlog

5 55 5 Planira li fakultet/akademija financijski podupirati razvojne Planira li fakultet/akademija financijski podupirati razvojne Planira li fakultet/akademija financijski podupirati razvojne Planira li fakultet/akademija financijski podupirati razvojne
projekte u podruju primjene e projekte u podruju primjene e projekte u podruju primjene e projekte u podruju primjene e- -- -uenja (npr. financirati izradu uenja (npr. financirati izradu uenja (npr. financirati izradu uenja (npr. financirati izradu
materijala za e materijala za e materijala za e materijala za e- -- -uenje)? uenje)? uenje)? uenje)?
E EE E DA, u iduih 12 mjeseci DA, u iduih 12 mjeseci DA, u iduih 12 mjeseci DA, u iduih 12 mjeseci
E EE E NE NE NE NE
6 66 6 Planira li fakultet/akademija uporabu tehnologija e Planira li fakultet/akademija uporabu tehnologija e Planira li fakultet/akademija uporabu tehnologija e Planira li fakultet/akademija uporabu tehnologija e- -- -uenja za uenja za uenja za uenja za
izradu studijskih programa koji e preteno/u potpunosti biti on izradu studijskih programa koji e preteno/u potpunosti biti on izradu studijskih programa koji e preteno/u potpunosti biti on izradu studijskih programa koji e preteno/u potpunosti biti on- -- -
line? line? line? line?
E EE E DA, u idue 2 godine DA, u idue 2 godine DA, u idue 2 godine DA, u idue 2 godine
E EE E NE NE NE NE
7 77 7 Planira li f Planira li f Planira li f Planira li fakultet/akademija uporabu tehnologija e akultet/akademija uporabu tehnologija e akultet/akademija uporabu tehnologija e akultet/akademija uporabu tehnologija e- -- -uenja za uenja za uenja za uenja za
izradu obrazovnih programa u okviru cjeloivotnog obrazovanja, a izradu obrazovnih programa u okviru cjeloivotnog obrazovanja, a izradu obrazovnih programa u okviru cjeloivotnog obrazovanja, a izradu obrazovnih programa u okviru cjeloivotnog obrazovanja, a
koji e preteno/u potpunosti biti on koji e preteno/u potpunosti biti on koji e preteno/u potpunosti biti on koji e preteno/u potpunosti biti on- -- -line? line? line? line?
E EE E NE NE NE NE
8 88 8 Planira li fakultet/akademija uporabu tehno Planira li fakultet/akademija uporabu tehno Planira li fakultet/akademija uporabu tehno Planira li fakultet/akademija uporabu tehnologija e logija e logija e logija e- -- -uenja za uenja za uenja za uenja za
izlazak na meunarodno trite obrazovanja s on izlazak na meunarodno trite obrazovanja s on izlazak na meunarodno trite obrazovanja s on izlazak na meunarodno trite obrazovanja s on- -- -line studijskim line studijskim line studijskim line studijskim
programima? programima? programima? programima?
E EE E NE NE NE NE
9 99 9 Fakultet / akademija je u plan rada za 2011. godinu uvrstila i Fakultet / akademija je u plan rada za 2011. godinu uvrstila i Fakultet / akademija je u plan rada za 2011. godinu uvrstila i Fakultet / akademija je u plan rada za 2011. godinu uvrstila i
aktivnosti definirane Strategijom e aktivnosti definirane Strategijom e aktivnosti definirane Strategijom e aktivnosti definirane Strategijom e- -- -uenja S uenja S uenja S uenja Sveuilita u Zagrebu? veuilita u Zagrebu? veuilita u Zagrebu? veuilita u Zagrebu?
E EE E DA DA DA DA
E EE E NE NE NE NE
10 10 10 10 Ako je odgovor na prethodno pitanje DA, molim navedite koje Ako je odgovor na prethodno pitanje DA, molim navedite koje Ako je odgovor na prethodno pitanje DA, molim navedite koje Ako je odgovor na prethodno pitanje DA, molim navedite koje

11 11 11 11 Fakultet / akademija planira u 2011. godini u primjenu e Fakultet / akademija planira u 2011. godini u primjenu e Fakultet / akademija planira u 2011. godini u primjenu e Fakultet / akademija planira u 2011. godini u primjenu e- -- -uenja uenja uenja uenja
uloiti financijska sredstva u iznosu uloiti financijska sredstva u iznosu uloiti financijska sredstva u iznosu uloiti financijska sredstva u iznosu
E EE E 0 kuna 0 kuna 0 kuna 0 kuna
E EE E < 10.000 kuna < 10.000 kuna < 10.000 kuna < 10.000 kuna
E EE E 10.000 10.000 10.000 10.000- -- -50.000 50.000 50.000 50.000 kuna kuna kuna kuna
E EE E > 50.000 kuna > 50.000 kuna > 50.000 kuna > 50.000 kuna

IV IV IV IV DODATNE NAPOMENE I PORUKE DODATNE NAPOMENE I PORUKE DODATNE NAPOMENE I PORUKE DODATNE NAPOMENE I PORUKE
Ukoliko smo propustili postaviti neko pitanje ili nam elite neto dodatno priopiti ili predloiti molimo upiite: Ukoliko smo propustili postaviti neko pitanje ili nam elite neto dodatno priopiti ili predloiti molimo upiite: Ukoliko smo propustili postaviti neko pitanje ili nam elite neto dodatno priopiti ili predloiti molimo upiite: Ukoliko smo propustili postaviti neko pitanje ili nam elite neto dodatno priopiti ili predloiti molimo upiite:

Jo jednom Vam zahvaljujemo na vremenu izdvojenom za popunjavanje ovog upitnika.
U sluaju da imate pitanja u vezi popunjavanja ovog upitnika molimo da pitanja poaljete na e-
mail adresu ueu@unizg.hr ili nas nazovete na telefon Centra za e-uenje u Srcu :(01) 616 51 71.
POPUNJENI UPITNIK MOLIMO DOSTAVITE NA ADRESU:
Sveuilini raunski centar Srce, Centar za e-uenje,
J. Marohnia 5, 10000 Zagreb

Sveuciliste U Zagrebu Anketa e Ucenje 2010 Rezultati

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Sveuciliste U Zagrebu Anketa e Ucenje 2010 Rezultati

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

REZULTATI REZULTATI REZULTATI REZULTATI ANKET ANKET ANKET ANKETE EE E

O O O O E EE E- -- -UENJU UENJU UENJU UENJU

You might also like