Professional Documents
Culture Documents
Skripta Osnove Aon
Skripta Osnove Aon
TEORIJA UENJA...........................................................................................................................................................................................................3
UVOD U AON..................................................................................................................................................................3 Kognitivna psihologija................................................................................................................................................3 Konstruktivizam...........................................................................................................................................................4 Psihologija delovanja - teorija delovanja...................................................................................................................4 ORIJENTISANOST NA DELOVANJE U DIDAKTICI EKONOMSKOG OBRAZOVANJA................................................................6 PSIHOLOKE KOLE...........................................................................................................................................................8 Biheviorizam................................................................................................................................................................8 Humanistika kola.....................................................................................................................................................8
TEORIJA PAMENJA.....................................................................................................................................................................................................9
MODEL SA VIE MEMORIJA...............................................................................................................................................9 REPREZENTACIJA ZNANJA .............................................................................................................................................10 Iskazna (jezika) reprezentacija................................................................................................................................10 Analogna reprezentacija ..........................................................................................................................................12 Aktivna reprezentacija..............................................................................................................................................12 VRSTE ZNANJA................................................................................................................................................................12 TEORIJE ZABORAVLJANJA..............................................................................................................................................13 TEHNIKE ZA POBOLJANJE PAMENJA I SEANJA..........................................................................................................14 KONKRETNE TEHNIKE ITANJA I SAMOSTALNOG UENJA..............................................................................................16
TRADICIONALNA NASTAVA I AKTIVNO-ORIJENTISANA NASTAVA...........................................................................................................18
TA JE AKTIVNO-ORIJENTISANA NASTAVA?...................................................................................................................19
DOBRA NASTAVA.........................................................................................................................................................................................................21
JASNA STRUKTURA PROCESA PODUAVANJA / UENJA..................................................................................................21 INTENZIVNO ISKORIAVANJE VREMENA ZA UENJE.....................................................................................................21 USAGLAENOST ODLUKA O CILJEVIMA, SADRAJIMA I METODAMA..............................................................................22 MNOTVO METODA.........................................................................................................................................................22 INTELIGENTNO (PAMETNO) VEBANJE............................................................................................................................22 INDIVIDUALNO UNAPREIVANJE.....................................................................................................................................22 ATMOSFERA U NASTAVI KOJA POSPEUJE UENJE..........................................................................................................23 SMISLENI RAZGOVORI U NASTAVI..................................................................................................................................23 POVRATNE INFORMACIJE OD UENIKA...........................................................................................................................24 JASNA OEKIVANJA I KONTROLE POSTIGNUA...............................................................................................................24
KOMUNIKACIJA............................................................................................................................................................................................................25
KOMUNICIRATI = IVETI.................................................................................................................................................25 AKSIOMI KOMUNIKACIJE ...............................................................................................................................................26 Transakciona analiza................................................................................................................................................27 ETVOROSTRANI MODEL KOMUNIKACIJE.......................................................................................................................27 AKTIVNO SLUANJE - PODRKA DOBROJ KOMUNIKACIJI................................................................................................29 Aktivno sluanje pravila ........................................................................................................................................29 JA-PORUKE PORUKE KOJIMA SE PREUZIMA ODGOVORNOST........................................................................................30 Oblasti primene JA-poruka.......................................................................................................................................30 KOMUNIKATIVNE VETINE..............................................................................................................................................31 Kontrolisani dijalog ..................................................................................................................................................31 Komunikacione rampe...............................................................................................................................................32
PREZENTACIJA I VIZUELIZACIJA..........................................................................................................................................................................33
PRAVILA ZA OBLIKOVANJE PREZENTACIJE.....................................................................................................................35 Kako pravilno napraviti plakat ?..............................................................................................................................35 Pravila vizuelizacije..................................................................................................................................................36 Pravila za izradu pp-prezentacija ............................................................................................................................37 PRAVILA PREZENTOVANJA..............................................................................................................................................38
Teorija uenja
Teorija uenja
Uvod u AON
Pitnje koje se kao prvo namee kada je re o ktivno-orijentisnoj nstvi jeste: t uenici rade n su? Nstvnik uz pomo rzliitih tehnik rd, metodm uenj i poduvnj teite rd prebcuje n uenike. Cilj ovakvog postupanja jeste sticnje novih znnj i strunih kompetencij z delovnje. U AON uenje je smisleno, ne npmet, prktino, ne verblno, uenje je orijentisno n problem, ui se putem otkri, ne smo receptivno. Uenje je divergentno (stvrlko), ne konvergentno. Ono je interktivno (uenik-nstvnik, uenik-uenik, grupni rd, timski rd) i oslnj se n rzliit nastavna sredstva. Tei se rzvijnju specifinih oblik uenj u kojim se kombinuje prktino i verblno, znnje i umee i to tko d jedno dopunjuje drugo. Takvo uenje celovitih deltnosti krkteristino je z sv on znimnj u kojim je prktini spekt vrlo znjn komponent, intelektulni i prktini delovi su rvnoprvni i sutinski se proimju. Nezmisliv je celovit deltnost ko ob del nisu podjednko rzvijen, povezn i integrisn. (Ivn Ivi, An Peikn, Slobodnk Anti) Aktivnosti uenik u nstvi definisane su ciljevima, metodama i sdrjima. Prirod ktivnosti uenik moe biti spoljnj - prktin, motorik i unutrnj - mison. Mnogobrojni su rzlozi z uvoenje AON. Dokz i nuno utemeljenje ktivno-orijentisne nstve jesu sznnj iz kognitivne psihologije, konstruktivizm i dokzi iz psihologije delovnj i teorije o delovnju.
Kognitivna psihologija
Kognitivn psihologij je nuk koj je usmeren n otkrivnje psihikih proces koji se nlze u osnovi ponnj. Sm re "kognitivno" potie od ltinske rei cognitio to oznv spoznju, sznnje tj. mentlne procese z koje se pretpostvlj d istiu ponnje. To pokriv iroki rspon podruj istrivnj. Istruju se pitnj o delovnju pmenj, pnje, percepcije, o predstvljnju znnj, miljenj, o kretivnosti i o revnju problem. Kognitivn teorij uenj je teorij o rzumevnju nin n koji funkcionie ljudski um dok osob ui. Prem kognitivnim teorijma uenj, uenik ktivno ui kd ini npor da organizuje, uva i pronalazi veze izmeu stare i nove informacije. Kognitivistike teorije uenj bve se misonim ktivnostim kojim se ktivno obruju informcije, uenje se posmtr ko proces orgnizovnj, pothrnjivnj i trenj vez izmeu informcij. Prem kognitivizmu, sutin uenj je u rzvijnju kognitivnih em ili misonih struktur koje ukazuju na odreene spoljnje ili unutrnje pojve ili procese. Pritom se rzvijju nove misone eme i uklpju se u postojee znnje i/ili postojee eme bivju promenjene i prilgoene kko bi se u njih uklopilo novo iskustvo. Zetnici kognitivizm su J. Pje, koji je smtro d dete tokom rzvoj izgruje posebne kognitivne strukture, tzv. "mentlne mpe" ili eme, pomou kojih rzume i reguje n svoj iskustv iz okoline, a potom i L. Vigotski, tvorac koncepta socijlnog uenj, koje stvlj nglsk n drutvenu kulturu u kojoj se dete rzvij, kao i n proces uenj u prostoru izmeu onog to je poznto i onog to moe biti nueno. Noviji predstvnici kognitivizm su R. Ggne, koji je izrdio poznte preporuke kko pristupiti pouvnju vetinama i R. Spiro koji je oblikovo teoriju tzv. kognitivne fleksibilnosti, ko sposobnosti z spontno restrukturirnje neijeg znnj u situcijm koje se bitno menjju s obzirom n zhteve koji se postvljju pred pojedinc.
Strana - 3
Teorija uenja
Prem kognitivizmu, nglsk kod uenj jeste n oblikovnju novih misonih em i prilgovnju postojeih, tipine metode poduvnj prem kognitivistikim nelim su korienje primer i model z usvjnje i povezivnje pojmov, vebe ktegorizcije i poreenj, izrd dijgrm i em, oslnjnje n rnije nueno u sticnju novih znnj, kombinovnje nin uenj itd.
Konstruktivizam
Konstruktivizm ko teorijski koncept oznv izgrdnju znnj n temelju vlstitog iskustv (iskustveno uenje), p je zbog tog nin sticnj znnj jedinstven kod svkog pojedinc. Pritom se nastoji d uenici to vie smostlno biraju i preruju informcije i tako stvrju hipoteze i donose odluke n temelju vlstitih mentlnih model (kognitivnih struktur, em) kojim orgnizuju lino iskustvo. Prem konstruktivizmu, nastavnik podstie uenike d smostlno otkrivju nel i zkone u sdrjim koje ue, pri emu informcije koje mora nuiti prethodno trnsformie u oblik koji je prilgoen nivou ve usvojenog znnj uenik. Jedn od njpozntijih zetnik konstruktivizm je J. Bruner koji istie d poduvnje treb: zsnivti n iskustvim i kontekstim u kojim uenici ele i mogu da ue strukturirti ga tko d je sticnje novih znnj u domenu prethodno postignutih mogunosti uenik oblikovti ga n nin d se premouju procepi izmeu steenog i dostupnog znnj i time popunjvti prznine u ve steenom znnju. Nstvnik, njpre, uvodi uenike u neko novo podruje i pomae im d otkriju kko e njlke i njdelotvornije sticti novo znnje, a vremenom ih osamostaljuje tko d nue kko smi mogu uiti (engl. lern to lern). Prem konstruktivizmu, u procesu uenj je poeljno to vie koristiti smostln rd uenik n problemim koji su povezni sa grdivom koje valja savldti, tj. uenici treb d revju sloenije i sa relnim svetom povezne zdtke, da koriste nlize slujev, da rde n projektim itd. Neophodno je d svki pedgoki uoblien zdtk bude povezn s neposrednim iskustvom dolescent, s dogaajima u njegovoj sredini i u njegovom vremenu. Nstvnik e uspeno voditi proces uenj ukoliko u ueniku ne vidi smo objekt poduvnj, ve i osobu koj moe svrsishodno d utie n sopstvenu ktivnost (Slubeni glsnik RS - Prosvetni glsnik). Umesto oblikovnj nin poduvnj i uenj u kojem uenici treb d memoriu i reprodukuju sdrje i n tkv nin steknu nov znnj (biheviorizm), pokujte da oblikujete okolinu z uenje i zdtke n takav nin d uenici to vie stiu prktin iskustv. Cilj ovakvog pristupa jeste da uenici bez pomoi nstvnik prouvju prikldno odbrne nstvne sdrje, da smi stvrju nove pojmove i postvljju hipoteze, da rde i sruju n projektim, ko i da dobijju vei uvid u relne uslove u kojim se kolsk znnj primenjuju u prksi (konstruktivizam).
Teorija uenja
Motivacijski faktori Visoko i nisko motivisni pojedinci bitno se rzlikuju u brzini uenj i pmenj. Nisko motivisne osobe brzo zborvljju, imju slbu koncentrciju, pogreno shvtju i znnje im je ueg obim. Njvniji inioci motivcije su: 1. 2. 3. 4. 5. 6. nmer uenj interes z grdivo - bvljenje onim to ns znim je zdovoljstvo elj z postignuem nivo spircije - elj, tenj z postiznjem neeg uspeh i neuspeh u uenju - uspeh je visokomotivacijski fktor poznvnje rezultt uenj - motivacija z budue uenje.
Uspen motivcij i relno postvljen cilj omogui e nm d preemo n druge ktivnosti ije je izvravanje neophodno kada je u pitanju dosezanje cilj.
Strana - 5
Teorija uenja
Strana - 6
Teorija uenja
Na slici je prikazana jedna ema orijentacije na delovanje. Malim slovima u poligonima predstavljen je problem, a u pravouganicima je veim slovima predstavljeno reenje problema u okviru ove orijentacije. Pokuaj da napravi svoju mapu uma na ovu temu.
Strana - 7
Teorija uenja
Psiholoke kole
Pored navedenih teorija koje ine osnove aktivno-orijentisane nastave, valja pomenuti jo neke psiholoke kole koje izuavaju vidove ponaanja nastavnika i uenika u procesu uenja.
Biheviorizam
Prema uenju biheviorista, osobama koje ue treba pohvala ili podsticaj za uenje. Uspeni nastavnici esto nagrauju svoje uenike pohvalom, pridavanjem panje ili nekom drugom vrstom ohrabrivanja. To postiu postavljanjem zadataka koje svi uenici mogu da urade i uproavanjem sloenih zadataka. Podrka ueniku treba da usledi to je pre mogue. Uenik iji je zadatak ocenjen za kratko vreme, motivisaniji je od uenika koji nedeljama eka ocenu svog rada. Uspeni nastavnici esto hvale i ohrabruju uenike tokom procesa uenja i naglaavaju kljune rei ili pojmove na poetku i na kraju asa. esto koriste i stare informacije kao uvod u nove sadraje. Prema biheviorizmu, poduavanje je potrebno ralaniti u manje i dobro potkrepljene korake. Ovaj pristup primenjuje se u nastavi redovnom upotrebom testova, kvizova i drugih metoda procene i samoprocene znanja i planiranjem i sprovoenjem razliitih oblika pohvaljivanja i nagraivanja uenika za ostvarene rezultate, odnosno uskraivanjem nagrade ili prikladnim kanjavanjem za neeljene oblike ponaanja uenika. Predstavnici biheviorizma su Votson, Torndajk i Skiner.
Humanistika kola
Humanistiki pristup podrazumeva zadovoljavanje emocionalnih potreba onoga ko ui. Humanistiki psiholozi smatraju da kolski sistem moe delovati negativno na emocije uenika, proizvodei u uenicima strah, ponienje, ismevanje i obezvreivanje. Pripadnici humanistike kole veruju da su emocionalni faktori i lini rast i razvoj najvee vrednosti koje mogu biti ignorisane u drutvu koje preferira materijalistike vrednosti. Pripadnici humanistike orijentacije veruju da uenici kroz kolski sistem treba da zadovolje prvenstveno svoje line interese i talente kako bi ih razvili na nain koji njima najbolje odgovara. Nastavnici moraju uenike usmeravati da koriste svoje sopstvene snage. Od nastavnika se oekuje da, kroz zajedniki dogovor sa uenicima, pomognu uenicima u pronalaenju znanja i vetina koje ele da naue. Zato je potrebno nainiti ugovor o uenju ili akcioni plan za svakog pojedinca, a metode i ritam uenja prilagoditi individualnim potrebama uenika. Uenici treba da preuzmu odgovornost za svoje uenje. Osim za nain i sadraj onoga to ue, poeljno je da uenici preuzmu odgovornost i za efikasnost svoga uenja. Nastavnici su ti koji ih moraju podsticati da budu aktivni i samostalni, ali umereno, da ne gue njihovu kreativnost. U suprotnom moe doi do neeljenih posledica, obzirom da previe pomoi nastavnika uglavnom negativno utie na osamostaljivanje uenika. Lina procena i samoprocena uspeha u uenju poeljnija je nego provera od strane nastavnika. Time se osnauje oslanjanje uenika na samog sebe, to humanisti smatraju kljunim za uspean rad i uenje, jer uenje je najlake i najefikasnije kada se odvija u situaciji u kojoj nema straha.
Strana - 8
Teorija pamenja
Teorija pamenja
Uslov za razvoj kompetencije za delovanje, kao osnovnog cilja nastave, podrazumeva postojanje baze znanja, koja moe da se koristi prilikom upravljanja procesima. Sledei tekst bavi se pitanjem psiholokih procesa koji uestvuju u stvaranju takve baze znanja, nainom "organizovanja" baze znanja, kao i procesima koji mogu da spree dostupnost zapamenih informacija i nainima na koje nastavnici i uenici mogu da oblikuju proces uenja u cilju nastajanja raspoloive baze znanja. Model sa vie memorija (prijem informacije, obrada informacije, pamenje informacija i pozivanje informacija) U osnovi sledeeg pristupa nalazi se model pamenja sa vie memorija, koji se empirijski dosta dobro potvrdio.
U ovom modelu pamenje poinje od raznih vizuelnih, auditivnih, kinestetikih, olfaktornih (miris) i gustativnih (ukus) utisaka koji aktiviraju ula u nekom organizmu. Odreeni utisci bavezno izazivaju orijentacionu reakciju (npr. skretanje pogleda na predmete koji se kreu po ivici vidnog polja) da bi uli u senzornu kratkotrajnu memoriju. Informacije se pamte vrlo kratko i ispituje se njihova relevantnost. Ukoliko se izgovori ime nekog uenika, to e kod njega verovatno izazvati panju i informacija e se proslediti do kratkotrajne memorije, iako istovremeno na uenika utie veliki broj raznih drugih nadraaja. Masa informacija senzorne kratkotrajne memorije (prianje onog koji sedi pored, oseaj toplote, buka automobila ispred zgrade...) brie se bez svesne obrade i
Strana - 9
Teorija pamenja
delimine informacije se nesvesno obrauju (mnoge studije o efikasnosti reklama pokazuju takve nesvesne procese obrada). Kapacitet kratkotrajnog pamenja, koje stoji na raspolaganju radnoj memoriji za kognitivnu obradu, ogranien je na oko 7 do 9 jedinica znanja, koje bez dalje obrade i prerade ostaju kratko vreme (oko 20 sekundi) u kratkotrajnoj memoriji. Ako se u tom periodu dodaju nove jedinice znanja, stare jedinice znanja ispadaju iz kratkotrajnog pamenja. Kratkotrajno pamenje moe da se rastereti saetim merama, takozvanim "chunks" - deliima (npr. AIDA= attention, interest, desire, action = panja, zainteresovanost, elja, akcija), koji saimaju informaciju i rastereuju kratkotrajnu memoriju. Da bi neka informacija prela u dugotrajnu memoriju potrebno je da pojedinac informaciji da odreeni znaaj i da se informacija zadri neko vreme u kratkotrajnoj memoriji, kako bi se mogla ponavljati i obraivati (elaboracija). Informacija jednom zapamena u dugotrajnoj memoriji vie se ne zaboravlja. Jedan od pokazatelja dugotrajnosti pamenja je injenica da mnogi ljudi pod hipnozom mogu da se sete nekih informacija koje ne znaju u svesnom stanju (npr. jela koja su se sluila na 10. roendanu). To se moe uporediti se ogromnom bibliotekom. U dugakim redovima nalazi se na hiljade knjiga, a da li moemo da pronaemo knjigu koja nam treba zavisi od brojnih faktora: Da li postoji dobar sistem ureenja? Da li se deavaju greke prilikom klasifikacije novih knjiga? Da li se bibliotekarka dobro snalazi u biblioteci? Da li se knjiga intenzivno i angaovano trai ili se brzo odustaje?
Reprezentacija znanja
(Edelman str.146 i dalje, Vajdenman/Krap str. 171 i dalje) Kod unutranje reprezentacije znanja razlikujemo iskaznu (jeziku) i analognu (npr. slikovnu), kao i aktivnu reprezentaciju. Sadraji pamenja mogu biti viestruko kodirani, a razlika izmeu iskaznog i analognog kodiranja empirijski je potvrena.
Prehladu primer, ita tekst o vitaminu C ili o prehladi, proces uenja moe da ima sledei ishod:
Strana - 10
podstie
prehlad a
prouzrokuje
unitavanje
virusi
Znanje koje je nastalo u toku procesa uenja, npr. itanjem nekog teksta
Proitana izjava: "Vitamin C lei prehladu" u kratkotrajnoj memoriji (KTM) aktivira u dugotrajnoj memoriji (DTM) vor "vitamin C" i "prehlada". Odavde u mrei znanja dolazi do irenje nadraaja to ostale delove mree znanja (npr. "vitamin C podstie stvaranje belih krvnih zrnca") ini raspoloivim za KTM. Kada se prepoznaju novi konteksti, prave se nove veze (npr. "bela krvna zrnca unitavaju viruse"). to se novo znanje vie elaborira (obrauje i prerauje) na predznanje, to se bre i lake moe pozvati iz seanja (u smislu irenja nadraaja u mrei znanja). Povezivanjem propozicija nastaju koncepti za odreenu oblast znanja. Pored toga, uz pojmove u mreama znanja definisani su i atributi / karakteristike, koji ove pojmove odreuju. Potrebni atributi pojma "otac" su na primer "genetsko poreklo" i "muki pol". Ako su pored toga klasifikovane i karakteristike koje nisu obavezne, ali slue boljoj orijentaciji ("po pravilu ivi sa majkom", "ima vaspitnu funkciju" ...) tada govorimo o jednoj emi. eme se mogu podeliti na eme pojmova ("otac") i eme dogaaja koje sadre proceduralno znanje o procesima delovanja. eme dogaaja nazivamo i skripte. Naa skripta na temu poseta restoranu kae nam npr. da bi nakon sopstvenog izbora mesta, izbora menija, jela i konverzacije pre odlaska trebalo i da platimo. eme mogu da se hijerarhijski organizuju. Tako npr. eme "ptica" i "kanarinac" stoje u hijerarhijskoj vezi. Kanarinac mora da ispuni dodatne karakteristike ("ut je", "zna da peva"), a tipine karakteristike ptice (ima krila, moe da leti, ima perje) ne moraju da se ponavljaju kod hijerarhijskog poretka prilikom eme "kanarinac", to zahteva i ekonominost pamenja.
Strana - 11
Teorija pamenja
Analogna reprezentacija
O analognoj reprezentaciji govorimo kada se reprezentacija konkretno oslanja na percepciju. Kod vizuelne percepcije seanje aktivira npr. neku sliku, koja ima slinosti sa prvobitnom percepcijom. Za druge kanale percepcije (auditivni, gustativni...) mogu se zamisliti slini primeri. Teorija o dvostrukom kodiranju ("dual coding") potie od Alana Paivia. Po ovoj teoriji, u zavisnosti od informacije postoji iskazna/jezika reprezentacija, analogna reprezentacija ili kombinacija obe vrste reprezentacija. U mnogim sluajevima se analogno reprezentovani sadraji bolje pamte i imaju veu brzinu obrade informacija ("efekat nadreenosti slike"). Dvostruko kodiranje, po pravilu, poveava verovatnou pozivanja informacije iz pamenja. Dvostruko kodiranje se vri kod pamenja informacija koje se mogu analogno reprezentovati (nasuprot npr. "operations research").
Aktivna reprezentacija
Navoenjem ove vrste reprezentacije ukazuje se na injenicu da odvijanje mnogih motorikih procesa tee automatski, tako to se koristi proceduralno i esto neverbalizovano znanje, koje se ne moe jednostavno analogno (npr. slikovno) predstaviti (npr. vonja bicikla). Sa druge strane, kod obraivanja informacija kroz delovanje korienjem semantikog, proceduralnog i kondicionalnog (vidi dole) znanja, produbljuje se obrada informacija na osnovu nove konstrukcije znanja, koja se pri tome stvara, to se na drugi nain ne moe postii. Do sada je ostalo nejasno u emu je specifinost ove vrste reprezentacije znanja. Verovatno se radi samo o reprezentaciji uz aktiviranje vie ula i uz intenzivnije uee emocija (doivljaji uspeha...).
Vrste znanja
(Gagne/Berliner str. 288 i dalje, Dubs str.166 i dalje) Znanje je logiki pregled injenica i generalizacija o objektivnoj stvarnosti koju je ovek usvojio i trajno zadrao u svesti. ine ga sve injenice, informacije i vetine koje je ovek stekao iskustvom ili obrazovanjem. Predstavlja klju za inteligentno ponaanje. U psihologiji se kod zapamenog znanja pravi razlika izmeu razliitih vrsta znanja, kojima po empirijskim dokazima odgovara i razliito uee delova mozga u procesu pamenja. Deklarativno znanje je znanje o injenicama, konceptima, pojmovima ("znati ta"). Slui za opis informacija neophodnih za reavanje problema, opis objekata i injenica i odnosa meu njima. Ono se deli na semantiko znanje - bezlino poznavanje injenica, i epizodno znanje - znanje o linim i autobiografskim injenicama. Stie se uz pomo prezentacija, demonstracija i rasprava. Proceduralno znanje je znanje o procedurama koje opisuju redosled aktivnosti, naine promene stanja, okruenja (naini reavanja problema) i znanje o postupcima za upotrebu znanja (znati kako, npr. kako se vozi automobil). Koristi se za implementaciju postupaka uenja (na primer strategija), a stie se heuristikim pristupom, kooperativnim uenjem i reavanjem problema. Kondicionalno (uslovljeno) znanje podrazumeva znati kada i pod kojim uslovima neto vai, kada i zato je potrebno koristiti odreeni postupak u uenju. Veoma je efikasno i stie se kroz praktinu primenu (simulaciju). Predstavlja primenu deklarativnog i proceduralnog znanja pod odreenim uslovima. Nasuprot psiholokom razlikovanju pojma deklarativnog, proceduralnog i kondicionalnog znanja, u pedagogiji se postavlja pitanje znaaja znanja o injenicama (deklarativno znanje) i znanja o metodama (proceduralno i kondicionalno znanje). Razliite vrste znanja moraju u procesu uenja da budu u jednom smislenom meusobnom odnosu da bi se razvila kompetencija za delovanje. Dubs to vrlo lepo objanjava na primeru pojma "likvidnost".
Strana - 12
Teorija pamenja
Prvo, znam ta znai pokazatelj "likvidnost". Znam formulu (deklarativno znanje). Uim kako se obraunava (proceduralno znanje) i saznajem u kojoj situaciji mogu/kad je potrebno da je primenim (kondicionalno znanje). Kod obrade praktinih problema relevantne informacije o datom sluaju zadravaju se u kratkotrajnoj memoriji. U dugotrajnoj memoriji tada dolazi do irenja nadraaja u potrazi za relevantnim, ve zapamenim, iskaznim ili proceduralnim i kondicionalnim informacijama. U procesu obrade postojea mrea znanja konano se proiruje novim elementima znanja i dodatno umreava. U sluaju metakognitivnog znanja re je o svesnom znanju uenika o sopstvenoj kognitivnoj aktivnosti i o individualnim aktivnostima koje se primenjuju radi upravljanja kognitivnim procesima.
Teorije zaboravljanja
(Micel str. 241 i dalje, ermer 167 i dalje) Uslov zaboravljanja je da je neki sadraj bio nekad poznat i zapamen u DTM. Ovde govorimo o tragovima pamenja (engram), koje neki naueni sadraj ostavlja na anatomsko-psiholokom nivou (promene ribonukleinske kiseline - sinteza belanevina, promene na nervnim elijama, vae sinapse). Razliite teorije zaboravljanja istiu razliite uzroke zaboravljanja: raspadanje tragova engrama zbog nekorienja, ometanje, meanje slinih sadraja - interferencija, potiskivanje neprijatnih sadraja i nedostatak adekvatnih nadraaja za pozivanje seanja. Teorija o raspadanju tragova je za kratkotrajnu memoriju eksperimentalno potvrena. Trag pamenja vremenom propada ako ne dolazi do njegovog uvrivanja ponavljanjem / korienjem. Ova teorija vai samo za kratkotrajno pamenje (vidi gore). Teorija interferencije potvrena je kod kratkotrajnog i dugotrajnog pamenja. Kod uenja slinog sadraja prethodno uenje smeta naknadnom uenju (proaktivna barijera) i naknadno uenje smeta prethodnom (retroaktivna barijera) ukoliko je vea slinost nauenog materijala. Ovde je re, recimo o slinosti po zvunosti (fonetski), po znaenju, po izgledu i uopte po vrsti prezentacije / reprezentacije (iskazne, analogne ... ). Teorijom interferencije mogu se objasniti i pojave zasienja kod stalnog uenja slinog materijala. Teorija potiskivanja potvrena je eksperimentalno za dugorono pamenje. Sadraji koji su povezani sa negativnim emotivnim asocijacijama bre se zaboravljaju od neutralnih ili pozitivnih sadraja. Ovaj mehanizam verovatno slui za zatitu vlastite vrednosti. Nedostatak adekvatnih nadraaja za pozivanje seanja je eksperimentalno potvren za DTM. Trajno zapameni sadraji u DTM ne mogu da se pozovu ako nisu asocijativno povezani sa drugim sadrajima u pamenju ili ako se ove veze ne "neguju" (koriste). esto se usled spoljanjeg izazivanja nadraaja za pozivanje iz seanja omoguava seanje. Na primer "pomislite na Pavlovljevog psa" i setiete se teorije o klasinom uslovljavanju.
Strana - 13
Teorija pamenja
Tabelarni prikaz pamenja, vrsta i reprezentacije znanja i zaboravljanja. Karakteristike pamenja stvaranje propozicija, mrea, ema i skripti u DTM Zato pamtimo? Vrste znanja Reprezentacija znanja Zaboravljanje
deklarativno
jezika
ponavljanje i vebanje
proceduralno
analogna
ometanje (inhibicija i interferencija), meanje slinih sadraja potiskivanje neprijatnih sadraja slabljenje i nestanak engrama nedostatak drai prilikom prijema informacija
kondicionalno
aktivna
metakognitivno
sluajno
Literatura Autor: Jorg Hekendorf, u saradnji sa dr Mihaelom Habererom, Kornelijom Miler, dr Rajner ulcom, Karlsruhe, februar 2007. Mecig/uster, str.7 i dalje., Edelman, str.168 i dalje
Teorija pamenja
Faze vebe, domai zadatak, faze ponavljanja na poetku asa, metoda kartica ... Razgovor sa uenicima o smislu / znaenju gradiva Veza sa praksom, vanost za ispit, veza sa privatnim ivotom... Predstrukturiranje nastavnog gradiva Predstrukturiranjem uenicima se na raspolaganje stavljaju koncepti u kojima se predstojee gradivo lake klasifikuje i kasnije bolje poziva iz seanja. Npr. hijerarhijska vizualizacija gradiva na tabli, pregledi, advance organizer, centralne reenice, podele ... ema za klasifikaciju Odlian primer za emu klasifikacije je nastavni as biologije na kome se pravi analogija izmeu krvotoka i vodovodnog sistema u gradu (zatvoreni sistem, postrojenja za preiavanje itd.) Elaboracija: povezana obrada nastavnog gradiva i produbljivanje obrade uspostavljanje veza sa poznatim oblastima gradiva i sa sopstvenim ivotnim iskustvom uspostavljanje veze u okviru jednog i izmeu razliitih nivoa reprezentacije: o jeziko povezivanje (tehnika rime, stvaranje mostova) o povezivanje jezikih i slikovnih materijala, npr. LOCI metoda, metoda kljunih rei o povezivanje pisanog gradiva i aktivnost npr. kupoprodajni ugovor povezati sa kupovinom hleba svako jutro strukturisanje gradiva od strane uenika (meta plan, mapa uma...) integracija elemenata znanja u postojeu strukturu od strane uenika interpretacija i ocenjivanje injenica, diskusija Korienje raznih senzora uenici glasno izgovaraju rei vizualizacija procesa i struktura od strane nastavnika i uenika iskusiti primenu znanja (igra uloga, planska igra, projekti) analogni materijal (karikature, grafikoni), verbalizovati i oceniti Voditi rauna o interferenciji meu slinim sadrajima /metodama kombinacija gradiva, metoda, kodiranja (jeziki, slikovno, kroz delovanje) u toku jednog i na raznim asovima Organizacija procesa uenja koja podstie motivaciju razjasniti kratkorone i dugorone ciljeve i prednosti procesa uenja postaviti parcijalne ciljeve nagraivati za ostvarenje deliminih ciljeva unapred utvrditi nagradu planirati vreme za uenje i vreme za pauze Rastereena i prijatna atmosfera za rad i (pozitivne) emocije u procesu uenja komunikacija bez povreivanja vannastavne mere za poboljanje odnosa u odeljenju iskazati zadovoljstvo uspehom npr. kroz individualni razgovor sa uenikom dozvoliti humor i smene izjave/nastavnik i sam to ugrauje u nastavu vrednovati sadraj, postavljati etika pitanja, dozvoliti i emocionalne diskusije
Strana - 15
Teorija pamenja
Literatura Dubs, R.: Lehrerverhalten. Verlag des schweizerischen Kaufmnnischen Verbandes, 1995 (Dubs, R.: "Ponaanje nastavnika", izdanje vajcarskog ekonomskog udruenja, 1995.) Edelmann,W.: Lernpsychologie. Ksel Verlag, 2000 (Edelman, V.: "Psihologija ucenja", Kosel Verlag, 2000.) Gage, N.L., Berliner D.C.: Pdagogische Psychologie. Beltz Verlag, 1996 (Gage, N.L., Berliner D.C.: "Pedagoka psihologija", Beltzt Verlag, 1996.) Metzig, W., Schuster, M.: Lernen zu lernen, Springer Verlag 2003 (Mecig, V., uster, M.: "Uciti kako uciti", Springer Verlag, 2003.) Mietzel, G.: Pdagogische Psychologie des Lernens und Lehrens. Hogrefe Verlag, 2003 (Micel, G.: "Pedagoka psihologija ucenja i poducavanja", Hogrefe Verlag, 2003.) Schermer, F.J.: Lernen und Gedchtnis, Kohlhammer Verlag, 2002 (ermer, F.J.: "Ucenje i pamcenje", Kohlhammer Verlag, 2002.)
Strana - 16
Teorija pamenja
LOCI tehnika Jedinice znanja koje moraju da se naue (rei, aspekti...) povezuju se sa odreenim putem (npr. kroz selo) i tamonjim lokalitetima (po mogustvu poznate strukture sa velikom "izraajnom snagom"). Npr. pamenje sastojaka za hleb: Kalup za hleb zaglavljen je za vrata, na putu do bate okliznuo sam se na puter, brano je letelo kao perje kroz vazduh, na sanduetu je stajalo pakovanje soli, potar mi je dobacio paketi kvasca, a iz bate preko puta gledao me je suncokret velikih zrna... Metoda sa kljunim reima Npr. Amerikanac ui panski. Za neku novu nepoznatu re (npr. carta = pismo) trai neku kljunu re u sopstvenom jeziku (carta = kolica za kupovinu) i vizuelno povezuje ova dva pojma (pismo u kolicima za kupovinu). Ova tehnika je efektna u razliitim oblastima, ne zahteva puno vremena i njena efikasnost je potvrena u praksi. Tehnika sa karticama Procedura: Uenje 7 jedinica znanja (ako mogu da se lako uspostave veze uiti i vie od toga - u suprotnom samostalno odrediti broj jedinica znanja i sklapati reenice, povezivati sa slikama...) Dinamika provere i ponavljanja: provera nakon 30 minuta nenauene jedinice ponoviti jo jednom u toku dana kompletno ponavljanje nakon 1-2 dana kompletno ponavljanje nakon 3-4 dana kompletno ponavljanje nakon 1-2 nedelje
Izrada kartica moe se podeliti na vie osoba, a napravljena kartoteka moe da se koristi za kviz.
Strana - 17
Strana - 18
ta je aktivno-orijentisana nastava?
AON je projekat iji je cilj da unese inovacije u pristup uenju/nastavi u kolama kod nas, da promeni metode nastave/uenja u naim kolama, tako da uenike bolje opremi relevantnim znanjima i vetinama za budui profesionalni i privatni ivot, koji e se odvijati u bitno izmenjenim drutveno-ekonomskim uslovima. Ovaj pokuaj promene zabrinjavajue loeg stanja u naem obrazovanju oslanja se na postojee samoinicijativne, samonikle pokuaje pojedinih kola i nastavnika, koji uprkos optem demotiviuem kontekstu jo uvek izuzetno dobro rade svoj pedagoki posao. Studiozno razmatrajui sve elemente koji ine jedan obrazovni sistem, uoili smo da je najjaa strana naeg obrazovnog sistema upravo nastavni kadar, koji se kroz postojei sistem usavravanja moe obuiti za primenu metoda aktivno-orijentisane nastave. Koristimo izraz aktivno-orijentisana nastava (AON), jer smatramo da je re o istom procesu gledanom iz dva razliita ugla: iz ugla uenika i iz ugla nastavnika. Sintagma uenje/nastava ukazuje na nerazdvojivost i komplementarnost ova dva procesa (uenja i nastave), na njihovu tesnu meuzavisnost i uslovljenost: ono to se deava u jednom od njih, automatski oblikuje ta se zbiva na drugoj strani (npr. ako nastavnik predaje, uenici mogu da sluaju ili da glume da sluaju). U naoj koli fokus je stalno na onome ta radi nastavnik - tako se piu pripreme (ta e nastavnik raditi na asu), koncipiraju nastavni planovi i programi (koje sadraje e predavati), tako se i ocenjuje kvalitet kolskog rada (da li je nastavnik ispredavao ceo program i uredno popunio dnevnik) umesto da je fokus na tome koliko uenici znaju i umeju nakon te nastave. Kljuna odlika AON projekta jeste pomeranje fokusa na aktivnosti uenika i to na aktivnosti relevantne za konkretni predmet. Ovo pomeranje zahteva veu samostalnost nastavnika u dizajniranju nastave, jer on postaje kreator vlastite nastave, a ne njen administrator. Dva osnovna cilja koje AON eli da ostvari su: poboljanje kvaliteta znanja i vetina koje uenici stiu u koli promena poloaja uenika u koli iz uloge pasivnog receptora znanja u ulogu aktivnog konstruktora vlastitog znanja. Zato AON? AON je stvoren zbog ozbiljnih problema u obrazovanju kod nas. Uenici srednju kolu zavravaju sa slabim znanjem i jo slabijim vetinama. Na proverama znanja, zvaninim testiranjima (PISA studija), u istraivanjima, na prijemnim ispitima za fakultet i slino nai uenici pokazuju zabrinjavajue nizak nivo usvojenih znanja. Rezultati su jo slabiji ako se prilikom procene osposobljenost uenika da praktino primene svoja znanja. Nain usvajanja i procenjivanja znanja u postojeoj koli koncipiran je, uglavnom, na reprodukciji nastavnog gradiva, dok su zanemareni svi drugi vidovi aktivnosti uenika (reavanje problema, projekatski rad, istraivaki rad, kooperativni oblici rada, itd.). Na seminarima AON, nastavnici i struni saradnici u kolama procenili su da su vaspitnoobrazovnih ciljeva koji se u najmanjoj meri ostvaruju u naoj koli: sticanje vetina za reavanje odreenih problema, sposobnost primene steenih znanja u novim situacijama, razvijanje samostalnosti u uenju i intelektualnom radu, razvijanje sposobnosti komuniciranja i dijaloga. Ako ovako nesumnjivo vane ciljeve naa kola ne uspeva da realizuje, pa to je ve samo po sebi dovoljan signal (bolje rei alarm) da se u obrazovanju neto pod hitno mora menjati! AON je tako koncipiran da osposobljava uenike da izgrade sistem logiki povezanih znanja (sa otvorenim kopama za proirivanje postojeih i uvoenje novih znanja) i vetina koje e moi da primene u razliitim kolskim i ivotnim prilikama. Kako se ui, kako se pretrauje literatura, kako se pronalaze kljune rei u tekstu, kako se pravi pregled gradiva, rezime, kako se nalaze potrebne informacije koje nisu unapred date, kako se postavlja relevantno pitanje, kako se tumae grafikoni, crtei, kako se prave pojmovne mape, kako se prati sopstveno uenje, kako se procenjuje vlastita efikasnost u uenju i mnoge druge opte
Strana - 19
intelektualne vetine nisu gradivo nijednog posebnog kolskog predmeta, a trebalo bi da su deo obuke u svakom predmetu. Neophodno je da svaka od naunih disciplina u svoje sadraje uvrsti i ono to je specifino za rad u svakoj njenoj pojedinanoj oblasti izuavanja. Nain prezentovanja nastavnog sadraja u koli i ispitivanja njegove usvojenosti moraju biti bazirani na ovim vetinama. One su okosnica intelektualnog rada u koli. Samostalnost i efikasnost uenika u uenju procenjuje se upravo preko ovih parametara. Oni su univerzalni instrumenti koji ueniku omoguavaju ovladavanje vrlo razliitim nastavnim sadrajima. Vladanje ovim intelektualnim vetinama kljuna je odlika smislenog uenja sa razumevanjem, a ne samo uspenost reprodukcije prethodno izloenog sadraja. Nivo osposobljenosti naih uenika veoma je nizak, jer u redovnoj nastavnoj praksi dominira tradicionalni oblik rada: predavanje - ispitivanje - ocenjivanje uspenosti reprodukcije. AON osposobljava uenike kako se efikasno ui i intelektualno radi, kroz stalno praktikovanje ovih znanja i vetina u redovnim nastavnim situacijama. Zahtevi i oekivanja koje pred uenike stavlja realan ivot u potpunom su raskoraku sa onim kako su spremani za taj ivot. Osam ili dvanaest godina od njih se najee trailo da ponavljaju gradivo sa razumevanjem i zato ne treba oekivati da mogu tek tako, usput, bez namenske obuke, da razviju ljubav i samostalnost u intelektualnom radu, da naue da uoavaju probleme i da se nose s njima, da pokazuju inicijativu i kreativnost, da postavljaju pitanja, da razviju svest o sebi i potovanje drugih, da znaju da biraju, odluuju potpuno svesni zato to ine, da znaju da predvide posledice odreenih akcija i pre nego to ih preduzmu, da argumentovano napadaju i brane svoje stavove, itd. Sve su ovo znanja i vetine koje bi trebalo da se ue i da se vebaju u razliitim disciplinama, na razliitim materijalima i kroz obrazovanje u koli kao instituciji. AON osposobljava uenike za ivot van kole, time to se kroz vrlo razliite kolske aktivnosti podstie celokupan razvoj i daje mogunost za ispoljavanje i unapreivanje bogatog repertoara sposobnosti. Ovo, naravno, postavlja i pitanje ocenjivanja u aktivno-orijentisanoj nastavi, kako se daje ocena i ta ona znai. To je jedno od vrlo sloenih i vanih pitanja kojim se bavimo u AON-u. Mali je broj odluka koje u svojoj praksi donose nastavnici. Jedino to jo zavisi od njih jeste izbor metoda koje e primeniti u radu sa uenicima, a i taj izbor je stegnut izmeu nakovnja - vremena i ekia - programa. Nain evaluiranja nastavnikog rada takoe je jedna od vanih sistemskih poluga kojom su oni gurnuti u ulogu kolskih administratora, onih koji uredno vode dnevnik. Obim i zahtevi posla nadzornika su i ovu slubu stavili u ulogu inspektora papira, a ne strunjaka, profesionalaca koji su svojim dobrim poznavanjem profesije i steenim iskustvom zasluili da savetuju svoje kolege u praksi. Sve u svemu, niko ne proverava rezultate onoga zbog ega uenici idu u kolu: njihova znanja, kao i njihovu osposobljenost da steena znanja praktino primene. Sve analize procesa obrazovanja ukazuju da je nastavnik nezamenljiva figura obrazovnog procesa, ali da mu se bitno menja uloga u novim uslovima ivota i u modernom sistemu kolovanja. U AON konceptu nastavnik je glavni organizator i dizajner nastavnih situacija. On je osoba koja smilja i postavlja takve nastavne situacije koje e svojom konstrukcijom motivisati uenike i nuno ih navoditi na aktivnosti relevantne za dati nastavni sadraj i predmet. Teite posla nastavnika je na pripremi, na organizaciji asa, odnosno na radu pre nastavnog asa. Jedini nain da uenici budu konstruktori vlastitog znanja, a ne skupljai injenica, jeste da oni aktivno rade na sticanju svog znanja, a da im je nastavnik partner, saradnik, iskusni vodi koji ih usmerava i podstie kada i koliko je potrebno. Zato i kaemo da je proces uenja proces konstrukcije znanja kroz asimetrinu interakciju dva partnera (asimetrinu, jer je re o partnerima koji nemaju jednako znanje i iskustvo: jedan je zreliji i postupno, u logikim i primerenim koracima vodi drugoga u procesu sticanja znanja). Partnerski poloaj podrazumeva punopravno aktivno uestvovanje uenika, koje se nee svesti na puko odgovaranje na postavljena pitanja nastavnika.
Strana - 20
Dobra nastava
Dobra nastava
Da li se moemo sloiti oko toga ta je to dobra nastava? Ako posmatrate sa finansijske strane, dobra nastava je ona gde 100 uenika u amfiteatru prati predavanje, jer se trokovi predavaa rasporeuju na tih 100 uenika, angaovano je minimum nastavnih sredstava... A da li takvom nastavom postiemo maksimum? Na kraju krajeva, ta je maksimum? Da li maksimum postoji? Ako pokuamo da pojednostavimo, dobra nastava je ona koja za rezultat ima ostvarenje ishoda propisanih kurikulumom i ciljeva koje nastavnik sam sebi postavlja. Kakvu god nastavu primenili, uvek e se juriti ostvarenje ishoda i ciljeva. Nekad e se do cilja doi lako i brzo, a nekad e biti potrebno dodatno angaovanje i nastavnika i uenika da bi se samo pribliili ciljevima. U oba sluaja je ishod ostvaren, ali evidentno je da postoji razlika meu ova dva navedena sluaja. Svi e veoma lako prepoznati sluaj gde se brzo ostvaruju ishodi kao primer dobre nastave, a da li e tako lako uoiti ta je to to takvu nastavu ini dobrom? Nemaki pedagog Hilbert Majer je u svojoj knjizi Pedagogija definisao 10 obleja dobre nastave, koja su predstavljena u daljem tekstu.
Dobra nastava
Mnotvo metoda
Raznovrsnost metoda postoji kada se koristi bogatstvo raspoloivih tehnika insceniranja, modela radnji i tokova u nastavi, kada socijalna forma varira i kad se praktikuju razliiti osnovni vidovi nastave (nastava u formi seminara, individualni rad sa radnim listovoma, rad u grupama, projekat) Indikatori: miks socijalnih formi proizvodi najvee efekte uenja u kongitivnoj i socijalnoj oblasti kombinacija seminarskog i situativnog uenja kada uenici sami konstruiu svoje znanje, omoguava optimalan uspeh nema razloga za zaziranje od metodskog miksa 2/3 nastave i dalje je frontalna nastava metoda mora da obeava dostizanje cilja Saveti: meavina socijalnih formi kombinacija uenja u formi kursa i situacijskog uenja
Individualno unapreivanje
Individualna podrka postoji u nastavi gde se nastavnik emotivno posveuje ueniku, postavlja dijagnoze stanja u uenju za svakog uenika i tako kroz unutranju diferencijaciju odgovara na idividualne potrebe u uenju i interesovanju uenika. Individualna podrka se odnosi na sve uenike, a ne samo na one slabije. Slabijim uenicima neophodna je pomo kod osnovnih strategija uenja, kao i u sticanju metodske kompetencije, u cilju postizanja boljeg znanja i umea.
Strana - 22
Dobra nastava
Dobrim uenicima treba da se ouva motivacija, da im se nadogradi specijalno znanje i da steknu rutinu u upotrebi metoda i strategija kojima su ovladali. Saveti: nastavnik izdaje dijagnoze o stepenu nauenog pomo uenicima pri strukturisanju strategija uenja (strategije ponavljanja, elaboracije, kontrole) metodske mogunosti (kartice za uenje, strateke kartice, kognitivno modeliranje)
Dobra nastava
Saveti: obezbediti vreme i prostor za razgovor pomoi uenicima da dou do tanog odgovora stvoriti dobro okvirno znanje o slinim temama sa primerima uvebavati razliite forme razgovora (sa specifinim formulacijama) razgraniiti nastavnikovo predavanje od razgovora u nastavi
Komunikacija
Komunikacija
Komunicirati = iveti
Komunikacija uvek postoji, jer ak i kada utimo komuniciramo. Uvoenjem aktivne nastave mora se vie raditi i na poboljanju kvaliteta komunikacije sa uenicima, jer uenici postaju glavni nosioci asova aktivne nastave. Naravno, i komunikaciju na relaciji nastavnik nastavnik treba poboljati zbog obimnijih priprema i ideja koje se raaju iz razgovora sa kolegama. (Na taj nain emo i sebi olakati pripremu asova aktivne nastave).
Komunikacija podrazumeva da postoji neto to se razmenjuje izmeu dve osobe, dve grupe ili, uopteno govorei, izmeu poiljaoca i primaoca poruke, a to se percipira preko najmanje jednog od pet ula. Meuljudska komunikacija poinje percepcijom ponaanja. U elemente ponaanja spadaju: mirisi, taktilni nadraaji, rei, intonacija, brzina ili sporost govora, pauze, smeh i uzdisaj, dranje tela, pokreti (govor tela) itd. Iz svega toga sagovornik konstruie itav kosmos unutranjih slika, predstava, probuenih seanja, misli, tumaenja i oseanja, koji takoe mogu postati motiv za sopstveno ponaanje, a time i za komunikaciju. Komunikacija je: temelj svih meusobnih odnosa klju uspenog razvoja temelj uspene nastave bitna pretpostavka uspenog uenja sporazumevanje i jednakopravni dijalog svih uesnika.
Komunikacija ima funkcije: stratekog uticaja na sagovornika u smislu sopstvenih namera, manipulacije, pronalaenja istine u sukobu miljenja ili u sudskoj sali, razumevanje postizanje sporazuma, kao i funkciju zabave ili razbibrige. Komunikacija predstavlja osnovu za nastavu, jer se moe poi od toga da uspeno razumevanje izmeu nastavnika i uenika predstavlja vanu pretpostavku za prijatno i ureeno meusobno ophoenje u nastavi. U nastavi, koja treba da pospeuje samostalnost i vodi ka samoodgovornosti, od posebnog je znaaja obezbediti odlino meusobno razumevanje nastavnika i uenika. Osnovni elementi komunikacionog procesa su: poiljalac izvor poruke primalac osoba koja prima poruku poruka svrha koju treba preneti kanal (medijator) nain na koji prenosimo poruku (licem u lice, memorandumom, telefonom, faksom, radiom, internetom, televizijom...) kodiranje (ifrovanje) pretvaranje poruke u verbalne i neverbalne simbole dekodiranje tumaenje poruke od strane primaoca tj. razumevanje poruke
Strana - 25
Komunikacija
povratna informacija (feedback) povratna reakcija (informacija) ime poruka postaje potpuna i tada primalac poruke postaje davalac povratne informacije buka (smetnje, umovi) sve to ometa prenos, prijem ili feedback poruke.
Razumevanje se odigralo kada uesnici u komunikaciji, u procesu postepenog pribliavanja, zajedniki ustanove da se primljena i poslata poruka poklapaju. Ovaj proces zahteva vreme i trud. Iz tog razloga je razumevanje, u smislu da poiljalac moe da bude siguran u to da je ono to je on mislio ba tako i doprlo do primaoca, veoma malo verovatno, a nesporazumi uobiajeni i prirodni. Redukcija nesporazuma povezana je sa razliitim pretpostavkama. Ona se odnosi kako na stavove o komunikaciji, tako i na komunikativne vetine koje se mogu vebati. Namera odlunost u elji da se postigne razumevanje Strpljenje spremnost na zahtevno uspostavljanje zajednike osnove, uprkos injenici da je mala verovatnoa da se razumevanje postigne Samodoivljaj precizno opaanje sopstvenog ponaanja i sopstvenih unutranjih procesa poput oseanja, predstava, motiva ili potreba Doivljaj drugih precizno opaanje ponaanja onog drugog u komunikaciji (sagovornika) Upravljanje opaanjem pomeranje fokusa u opaanju sa sebe na drugu osobu u skladu sa situacijom Razlikovanje posmatranja od tumaenja Komunikativne vetine - pomau da se, to je pre mogue, ostvari sigurno razumevanje: otvara vrata komunikaciji, aktivno sluanje, JAporuke, kontrolisani dijalog, izbegavanje komunikacijskih rampi.
Najvea greka koju su neki poslovni ljudi pravili, osim to su mislili da sva mudrost potie od njih samih, bila je neshvatanje da komunikacija, razgovor, mora biti neto dvosmerno. Mora prenositi svoje ideje drugima, ali i sluati njihove.
Aksiomi komunikacije
(Paul Watzlawick i grupa Palo-Alto) 1. Nemogue je ne komunicirati nemogue je da se osoba ne ponaa. I utanje, povlaenje, okretanje na drugu stranu jeste ponaanje i, u prisustvu drugih, komunikacija. 2. Svaka komunikacija ima sadrinski i referentni aspekt drugi aspekt uslovljava i odreuje prvi. U komunikacijskim procesima se mogu razlikovati dva aspekta: 1) sadraj - ono o emu ljudi razgovaraju; 2) odnos - u kakvom odnosu su jedan prema drugom, pri emu razumevanje sadraja poruke zavisi od njihovog odnosa. 3. Svaka interakcija je kruna ne postoji poetak u komunikaciji, jer svaki od uesnika uvek ve neto donosi sa sobom. Ponaanje je uvek reakcija na prethodno ponaanje. Uzrok koji pretpostavljamo se uvek vidi ve kao dejstvo, a dejstvo koje pretpostavljamo opet kao uzrok sledee reakcije. Primer: Nastavnik: Ti to ne razume, jer ne radi domae zadatke. Uenik: Kako da radim domae zadatke ako ne razumem?
Strana - 26
Komunikacija
4. Svaka komunikacija je verbalna i neverbalna svaka se poruka moe preneti jeziki (verbalno), ali i neverbalno, odnosno mimikom, gestikulacijom i intonacijom. Verbalna komunikacija ini svega oko petinu ukupne ljudske komunikacije, dok neverbalni delovi imaju znatno veu ulogu u komunikaciji. Umee razgovaranja osnovno je sredstvo rada i najuestaliji pristup razvojnog delovanja. Uenici se odgajaju sluanjem i gledanjem svojih uitelja. 5. Komunikacija je ili simetrina ili komplementarna ovaj aksiom govori o odnosu u kome se nalaze partneri u komunikaciji, ali i o tome kakva je njihova interakcija. Odnos nastavnik uenik usled vaspitno-obrazovnog zadatka sam je po sebi komplementaran, pri emu nastavnik zauzima nadreenu, a uenik podreenu poziciju. Ovo, meutim, ne iskljuuje mogunost da i u ovom referentnom okviru nastavnik simetrino komunicira sa uenikom.
Transakciona analiza
nema konflikta
rodi t elj
roditelj
kritik o
podravajue
odrasli
odrasli
Simetrina komunikacija
de t e
dete
prilagoeno
slobodno
Strana - 27
Komunikacija
ta sadri vest? Pogledajmo precizno neku vest. Svaka vest sadri itav paket sa puno razliitih poruka i to je ono to ini postupak meuljudske komunikacije tako komplikovanim i podlenim smetnjama, ali istovremeno i tako uzbudljivim i neizvesnim. Frideman ulc fon Tun razlikuje etiri strane jedne vesti. Svaka vest ima: 1. Materijalni sadraj o emu informiem kroz nju saznajemo neto i o stanju poiljaoca: ima potrebu da prenese neku materijalnu informaciju. 2. Poruka o sebi (samootkrivanje) koju poruku prenosim o sebi u svakoj vesti se krije i poruka o poiljaocu. 3. Odnos ta mislim o tebi i u kakvom smo odnosu iz vesti proizilazi kakav odnos ima poiljalac prema primaocu, ta on o njemu misli. Ovo se esto pokazuje u izabranoj formulaciji, u intonaciji i drugim neverbalnim prateim signalima. Za ovu stranu vesti primalac je posebno osetljiv, jer kroz nju osea kako se odnosi sagovornik prema njemu kao osobi. Poslati poruku uvek znai izraziti odreenu vrstu odnosa prema onome kome se obraamo. 4. Apel ta elim da ti uradi? retko kad se neto kae tek tako gotovo sve vesti imaju funkciju da podstaknu primaoca da neto uradi. Pokuaj da se na nekoga utie moe biti vie ili manje otvoren ili sasvim prikriven. Primena modela u praksi Ako je nastavnik svestan toga da svaki njegov iskaz sadri ove etiri strane, moe efikasnije da uoblii svoju komunikaciju. Saveti koji se mogu definisati na osnovu etvorostranog modela poruke: Ne reagujte impulsivno na poruke uenika (vesti koje dolaze od strane uenika), ve pokuajte da otkrijete etiri strane iskaza. Uenici ponekad svojim iskazom o nekom materijalnom sadraju skriveno poruuju da imaju potekoe u uenju. Pokuajte da otkrijete ta uenici zaista ele ili misle. Da li iza kritike zapravo stoji neka nuna situacija? Pokuajte ee direktno da saoptavate i da istaknete onu stranu vesti koju elite. Moete da ohrabrite i uenike da rade to isto time se na obe strane stvara vea jasnoa. Skrivene poruke koje se mogu pogreno razumeti su najplodnije tle za potekoe. Nasuprot tome vai: otvorenim vestima se u velikoj meri obezbeuje dobra komunikacija.
Materijalni sadraj Apel
VEST
Odnos
Strana - 28
Komunikacija
Aktivno sluanje znai: da se razume kontekst u kome se nalazi osoba koja govori (nain razmiljanja, iskustva, ocena iskustva, oekivanja i strahovanja) i da se objektivno i kratko da povratna informacija o tome ta smo od injenica, oseanja, interesa razumeli, da bi osoba koju sluamo mogla da izvri korekciju onoga to smo razumeli. Koje dejstvo nameravam time da postignem? Objektivno (bez predrasuda) razumevanje iskustva/naina sagledavanja Razjanjenje za osobu koja govori (prianjem, povratnom informacijom i korekcijom esto i govorniku tek tada postaje jasno o emu je tu zapravo re) Usporavanje razgovora (izbegavanje razmene paljbe, odlaganje odgovora dok se svari reeno) Osoba koja govori osea se (esto prvi put istinski) shvaenom => oputanje.
Komunikacija
Pruati konstruktivnu podrku pomagati sagovorniku u razumevanju sutine problema, stavljati se u njegovu poziciju, pomoi mu da uvidi i druga gledita, pokazati potovanje, ne nuditi gotove recepte i opta mesta, ve ideje i predloge, izbegavati ubice razgovora, davati dobar feedback. Pruati emocionalnu podrku i ohrabrivati pokazati prihvatanje, podsticati na priu, ali dozvoliti i pauzu i utanje, pomagati sagovorniku da ostane u kontaktu sa svojim oseanjima, da prepozna i iskae svoja oseanja, potrebe i oekivanja i ta je to to zaista eli i to mu u sutini predstavlja problem, pratiti neverbalnu komunikaciju, reflektovati i verbalizovati emocionalni sadraj, ali ne preuzimati sagovornikovu odgovornost. Upuivati JA-poruke umereno priati o linom iskustvu, miljenju, oseanjima, ali se odupreti tome da se popunjava prostor sopstvenom priom. Poeljno je iskazivati iskrenost, zainteresovanost, spontanost, poverenje, panju, oputenost, usklaenost verbalne i neverbalne komunikacije. Poeljno je izbegavati kritikovanje, napadanje, nametanje svoje volje i miljenja, davanje saveta kad nam se ne trae, procenjivanje i etiketiranje, interpretaciju tuih rei i postupaka, nareivanje, sumnjiavost, podelu panje, nejasno izraavanje, negiranje line odgovornosti, usmerenost na sebe.
Primanjem TI-poruke sagovornik se osea napadnutim i omalovaenim. Ona konfrontira osobu kojoj se obraamo tim direktnim, ocenjivakim miljenjem. Sa druge strane, ova poruka daje samo indirektnu informaciju o samom poiljaocu, o njegovim oseanjima, nainu razmiljanja i potrebama. Primanjem JA-poruke sagovornik se osea prihvaenim i shvaenim, jer mu govornik signalizira da je spreman da preuzme odgovornost za sopstveno ponaanje, razmiljanje i oseanje. Oblasti primene JA-poruka 1. Izgradnja poverenja TI-poruke podrazumevaju nadreenu poziciju prema drugima: ja znam bolje, ja bolje sluam, ja dalje sagledavam... Osoba koja koristi ovakve poruke neko je ko nije u stanju da se prema drugome ophodi kao prema ravnopravnom partneru, da ga saslua i pokloni mu poverenje. JA-porukama se moe preneti neto lino kao to su misli, oseanja, sopstvene preference, ali i granice. Time onom drugom pokazujemo na emu je sa nama. Komunikacija postaje ivlja ako uspemo da budemo otvoreniji prema drugima i da se manje skrivamo iza raznih maski i uloga.
Strana - 30
Komunikacija
2. Konfrontacija sa neeljenim ponaanjem Ukoliko nastavnik ima problema sa ponaanjem uenika, ima smisla da se sa njima suoi na takav nain da iz toga ne eskalira nepotreban konflikt. Efikasna konfrontacija trebalo bi da ispuni barem sledee uslove: o da podri spremnost uenika da odustanu od ponaanja koje ometa rad i o da ne povredi odnos. Prema Gordonu, takva konfrontacija bi radi postizanja najboljeg mogueg dejstva trebalo da sadri tri komponente. Naziva ga trodelna konfrontirajua JA-poruka. Ona sadri: 1. Ponaanje koje mi smeta uenik treba da zna ta smeta nastavniku. Ako svi govorite u glas... Ako niste poneli nastavni materijal... Kada me prekidate kada neto objanjavam... 2. Konkretno dejstvo koje ono ima na mene uenici e moi bolje da razumeju nastavnika ako znaju ta to kod njega prouzrokuje. ...ne mogu da vas razumem, ... moja priprema asa je beskorisna, ... to mi jako oteava da se koncentriem da ne bih izgubi-o/-la tok misli 3. Kako se pri tom oseam ovde je, pre svega, u pitanju iskreno izraavanje oseanja. Nije ba verodostojno kada se oseanja razoaranja i ljutnje izraze odmerenim strunim reima. Analogni izraz intonacijom, gestikulacijom, mimikom esto je delotvorniji od digitalnog. Adekvatni izraz oseanja prenosi znaaj koji problem ima za nastavnika bolje od hiljade rei. Tek kada su ova tri dela doprla do uenika, primereno je izraziti elju ili apel: ... molim vas, javite se kada elite neto da kaete. ... ele-o/-la bih da sutra svi imaju materijal sa sobom. ... hte-o/-la bih da mi date jo 5 minuta da zavrim ovu temu. Rizici i anse prilikom slanja JA-poruka JA-porukama otkrivamo svoja oseanja i potrebe. Ukoliko nakon ovakvog otkrivanja usledi odbijanje, to moe da bude bolno, jer je odbijeno moje pravo JA, a ne neka uloga koju igram. Ova otvorenost moe da bude rizik. Ona uruava imid nepogreivog, neustraivog i nepokolebljivog nastavnika. JA-poruka unapreuje poverenje. Pokazuje nastavnike kao iskrene, istinske ljude ljude sa kojima uenici mogu da uspostave znaajnu vezu.
Komunikativne vetine
Kontrolisani dijalog
Kontrolisani dijalog je tehnika koja slui da se ubrza i osigura razumevanje. Sastoji se iz stalnog uporeivanja poruke kakva je shvaena i poruke kakva je zapravo zamiljena, kroz davanje i traenje povratne informacije. Najjednostavniji nain kontrolisanog dijaloga sastoji se u davanju
Strana - 31
Komunikacija
povratne informacije i u proveravanju materijalne poruke koju smo razumeli. Kontrolisani dijalog moe da bude doslovno ponavljanje reenice koju smo uli, parafraziranje materijalne informacije koju smo razumeli ili hipoteza o motivu ili oseanjima za koje pretpostavljamo da postoje kod govornika. Za uenje kontrolisanog dijaloga kvadrat sa etiri strane jedne vesti od velike je koristi. On pomae da se panja usmeri na injenice, samootkrivanje i apel i time pomae senzibilisanju za razliite poruke. U kontrolisanom dijalogu primalac ne alje samo eksplicitno formulisane poruke o sadrini (materijalne, poruke o sebi i apelativne poruke) digitalno. On osim toga, analognim putem prenosi i svoju zainteresovanost za postizanje razumevanja i za uspostavljanje veze sa sagovornikom. Time se kontrolisanim dijalogom dvostruko podrava i osigurava razumevanje i na nivou sadrine i na nivou odnosa izmeu sagovornika.
Komunikacione rampe
Ponekad se razgovor zaglavi bez nekog vidljivog razloga: uenici se povlae, brane ili pravdaju, ljute se ili prelaze u napad. Prema Gordonu, ovo bi mogao da bude indikator za to da je uenik uo komunikacijsku rampu i da se njegovo ponaanje moe protumaiti kao reakcija na to. Gordon
ukazuje u svojim reenicama koje se nazivaju komunikacijske rampe na to kako nepromiljeno dati iskazi ponekad mogu da onemogue komunikaciju. One otkrivaju naznake o skrivenim zamkama u voenju razgovora i mogu da senzibilizuju za mogue blokade u komunikaciji. Nareivanje: Oekujem od Vas da se izvinite odeljenju. Pretnja: Ako ne uradite zadatke za vebu, nee biti dobro za Vas. Moralisanje: Toliko sam se potrudi-o/-la za dananji as, a vi ne nalazite za shodno da ponesete knjige. Davanje reenja: Verujte mi da bi najbolje bilo da... Tumaenje, analiza, dijagnostikovanje: Ono to Vi zapravo hoete je da se izvuete od odgovornosti. Uteha, podizanje: Ne shvatajte to tako tragino, sutra e sve izgledati potpuno drugaije. Pohvala, davanje pozitivne ocene: Vi ste, zapravo, veoma inteligentna osoba. Sigurno ete sami shvatiti kako to funkcionie. Kada se razgovor zaglavi usled komunikacijske rampe, aktivno sluanje bi moglo da deluje kao otvara vrata u komunikaciji. Pod ovim pojmom Gordon podrazumeva poruke koje pozivaju sagovornika da nastavi razgovor, da ispria jo neto. Neki od otvaraa vrata su analogne reakcije koje iskazuju panju kao to je klimanje glavom, eksplicitni poziv poput Ako elite da o tome ispriate jo neto, imam vremena... kao i rezime kroz prafraziranje dosadanjeg razgovora u obliku kontrolisanog dijaloga.
Strana - 32
Prezentacija i vizuelizacija
Prezentacija i vizuelizacija
Postoje tri osnovna kanala prijema znanja i tri osnovna tipa ljudi koji ue i pamte na razliite naine. Ti kanali su: vizuelni, auditivni i kinestetiki, pa su prema tome i tipovi uenja: vizuelni, auditivni i kinestetiki. Dominantan kanal u prijemu i preradi informacija je vizuelni, jer 40% ljudi pripada ovom tipu uenja, zatim 35% pripada audititvnom i 25% kinestetikom tipu. Nastavnik u toku svog rada susree sva tri tipa uenja i mora da izae u susret potrebama svih tipova. On to radi primenom najstarijeg didaktikog principa: kai, pokai i uradi. Kada kae, zadovoljio je potrebe auditivnog tipa, kada pokae uz pomo ema, skica i slika, zadovoljio je vizuelni tip, a pokazivanjem i primenjivanjem razliitih vrsta vebi zadovoljava kinestetiki tip. Postoje razne teorije o tome kako se najbolje ui. Konfuije je jo davne 451. pre Hrista zapisao: Ja ujem i ja zaboravim, ja vidim i ja pamtim, ja radim i ja razumem. Zaista je tano da se najbolje ui kroz iskustvo, to potvruju i istraivanja koja pokazuju da pamtimo: 10% od onog to proitamo 20% od onog to ujemo 30% od onog to vidimo 50% od onog to vidimo i ujemo 80% od onog to kaemo 90% od onog to kaemo dok radimo Ukoliko ovom dodamo i druge statistike podatke - da je proseno vreme odravanja panje 20 minuta, uviamo da je posao nastavnika jako sloen pri osmiljavanju i realizaciji transfera znanja. Zakljuujemo da je sam rad nastavnika stalno prezentovanje razliitih vidova prezentacija. Prezentacija oslikava kako vi nastupate u obrazlaganju svoje namere. Jo znaajnije: prezentacija je ono na osnovu ega vas drugi ocenjuju. Ona odreuje vau delotvornost. Dobro izlaganje je nain da prodrete do odredita kojem teite, da na pravi nain predstavite sebe i svoj poduhvat, da stvorite dobru klimu i otvorite vrata uspeha. Od ega zavisi strategija nastupanja? Prezentovanje je specifian oblik propagandne aktivnosti. Ona podrazumeva razliite vrste nastupanja, kao to su: predstavljanje linosti, predmeta, knjiga, izdavakog preduzea, programa kompanije, turistikih atrakcija, promocije kulturnih i umetnikih programa ili programa jedne stranke ili pokreta. U nastavi se bavimo prezentacijom sadraja i metoda, tako da, slino propagiranju odreenog proizvoda, kod klijenata, odnosno, uenika, podstiemo motiv za prihvatanje nae ideje, odnosno izlaganja. Zavisno od ciljne grupe kojoj se obraamo, situacije i okoline, izabraemo odreene strune termine, upotrebiti rei u doslovnom ili prenesenom znaenju, kao i primeniti kompletnu strategiju izlaganja i nastupanja. Pojava i stav govornika Odravanje prezentacije, kao i izvoenje nastave, zahteva posebnu vetinu i prirodan dar, ali i vrlo sloenu, esto dugotrajnu pripremu. Auditorijum procenjuje ne samo ono to je reeno (sadraj) i prikazano (interpretacija), ve i promotera predavaa, kao linost koja je u fokusu. Predava treba da deluje na druge kao celovita linost svojim govorom, pokretom i izgledom. Brojna istraivanja pokazuju da je ponekad znaajnije za publiku kako govornik izgleda, nain na koji se kree, kakav glas ima, nego sam sadraj govora. Dakle, interpretativni elementi su, prema statistikim pokazateljima, u znaajnoj prednosti nad sadrajem. Prema istim istraivanjima, neverbalni deo komunikacije znaajniji je od verbalnog. Kompletna pojava treba da zrai sigurnou, tako da publika vidi da je govorniku drago to nastupa. Promoter deluje na sva ula auditorijuma koja treba probuditi, odueviti izgledom, pokretom,
Strana - 33
Prezentacija i vizuelizacija
govorom, sadrajem, propratnim materijalom. Auditorijum se moe osvojiti poklonjenom panjom, posveivanjem govornikove energije u potpunosti i stvaranjem pozitivne atmosfere. Predava bi trebalo da: bude miran, jednostavan, koncentrisan osea odgovornost u toku nastupa kontrolie u potpunosti materiju unapred organizuje vizuelna i druga sredstva kontrolie sebe i publiku. Prilikom dranja prezentacije, kao i pri izlaganju nastavnog sadraja, mogu se primeniti odreene retorske vetine, kao na primer: preciznost u izboru rei; konkretna poreenja; postavljanje pravila i objanjenje auditorijuma zato ih treba potovati; argumentovano, provereno dokazivanje podataka i izvoenje injeninih dokaza (nikako ne treba zakljuivati na osnovu pretpostavki). Prostor, program i scenario Prostorne i ambijentalne uslove treba pripremiti tako da odgovaraju tipu prezentacije. Pre poetka prezentacije trebalo bi isprobati eventualna tehnika pomagala: mikrofon, vizuelna sredstva, kao i kretanje i poloaj tela u prostoru. Ako se prezentacije odvijaju tokom jednog ili vie dana, potrebno je unapred sainiti program sa preciznom minutaom svakog pojedinanog segmenta i svih aktivnosti. Posebno znaajan trenutak jeste skiciranje scenarija prezentacije. Scenario treba da sadri: podatke o minutai, odnosno trajanju govora, efekata, razgovora sa publikom, podatke o scenografiji raspored sedenja i sl., kao i trenutke ukljuivanja pomonog osoblja. Scenografija pretpostavlja, pre svega, odnos publika-govornik, nain sedenja i stajanja, raspored dekora u prostoru. Za govornika je znaajan izbor mesta na kojem stoji, raspored promotivnog materijala i postavka vizuelnih sredstava. Govornik treba da se opredeli za to da li e sve vreme stajati ili e, tokom dijalogavremena predvienog za pitanja sedeti, ne samo da bi se odmorio, ve da bi promenio poloaj i time uinio proces dinaminijim. Auditorijum i proba Svaki prezentator mora da vodi rauna i o nainu sedenja auditorijuma - da li se sedi u obliku nedovrenog pravougaonika (irilinog slova P) ili kruno, koliko redova ima, da li svi mogu da vide i uju predavaa. Priprema prezentacije treba da sadri: odluku o tome ta se eli postii prezentacijom definisan cilj (na osnovu cilja prezentacije kreira se organizacija, sadraj, dizajn prezentacije i nain saoptavanja) monolog (govor), dijalog (razgovor), govor pomou vizuelnih efekata (videobim, grafoskop, video...), pomou audio-materijala i broura, kataloga skiciranje beleaka i scenarija pripremu scenografije probu ispravke nastup. Raspored stolova i stolica u prostoru mora da bude takav da svako moe dobro da vidi predavaa i vizuelne efekte i da moe da zapie osnovne teze i beleke.
Strana - 34
Prezentacija i vizuelizacija
Strana - 35
Prezentacija i vizuelizacija
Pravila vizuelizacije
Kartice i posteri Pisati itko Koristiti tampana slova Koristiti tanke i debele flomastere Ne koristiti hemijske olovke Jedna izjava (pojam) teza na jednoj kartici Kratke reenice Maksimum 3 reda na jednoj kartici Maksimum 7 rei na jednoj kartici Koristiti razne boje kartica i flomastera Obrazovati kategorije, podgrupe Skrenuti panju na glavne stvari Koristiti simbole, znakove, figure... Ne prenatrpavati tekstom i karticama Ostaviti slobodan prostor na panou Folije i slajdovi Ne previe turo i jednostavno Ne previe detalja, ne prenatrpavati Koristiti adekvatnu veliinu slova Ne koristiti kitnjaste fontove Koristiti samo kljune rei Koristiti oznake za nabrajanje (brojeve i bulite) Koristiti boje, simbole, slike (umereno) Istai i naglasiti ono bitno (uokviriti, podvui, obojiti) Organizovati dobro prostor, grupisati, odvojiti Dobro odmeriti odnos teksta i slike ili simbola na foliji Koristiti grafikone, naroito za brojeve i za cifre Slajd mora biti jasan, pregledan i estetski dopadljiv
Strana - 36
Pravila prezentovanja
1. NE ITATI PREZENTACIJU !!! - ve priati o pojmovima i slikama na prezentaciji 2. Dobro nauiti sadraj i razumeti ga - nesiguran izlaga nije zanimljiv, NE UI NAPAMET! 3. Prezenter sam otvara prezentaciju i sam odreuje tempo prezentovanja i izmenu slajdova 4. Govoriti glasno i razgovetno, menjati tonove - izbegavati jednolian, dosadan glas, ve promenom intonacije istai vane delove 5. Muzika iz prezentacije mora biti tiha da se onaj ko prezentuje ne bi nadvikivao sa melodijom 6. Obavezno probati prezentovanje pre prave prezentacije (odrediti koliko vremena e trajati) 7. Koristiti ogranien broj slajdova/folija 8. Pripremiti slajdove, proveriti redosled i itljivost 9. Proveriti tehnika sredstva pre poetka prezentovanja 10. Zauzeti najbolji poloaj, ne okretati lea, ne stajati ispred platna i ne zaklanjati prezentaciju 11. Kretati se povremeno, posebno pri promeni teme ili stavke 12. Odravati pogledom kontakt sa publikom 13. Poster pokazivati rukom, foliju olovkom, a slajd laserom 14. Drati mirno ruku pri pokazivanju 15. Ne preskakati informacije 16. Komentarisati napisano i prikazano 17. Folije/slajdove drati dovoljno dugo (napraviti kratku pauzu u govoru), ali ih skloniti kada vie ne trebaju (eventualno iskljuiti grafoskop tj. video bim) 18. Koristiti postupno otkrivanje informacija kako bi se postigao eljeni efekat 19. Ne dozvoliti da vas vizuelno (pomono) sredstvo kontrolie: vi ste onaj koji ima kontrolu Kada vie ljudi prezentuje: Ne okretati lea drugima Stajati na strani sadraja koji prezentujemo Utvrditi redosled prezentovanja Odrati kontinuitet prezentovanja