BROJ 1 KOLOVOZ 2013

1. str

MJESENIK ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ I EU FONDOVE / KOLOVOZ 2013 / BROJ 1

Impressum: Izdava: Odbor za regionalni razvoj i EU fondove HDZ-a Urednitvo: Boo Gali, Ivana Maleti , Marija Tufeki, Ivan Rimac, Sanja Bonjak, Nikolina Klai, Gabrijela alac, Marko Vukoja Kontakt: Hrvatska demokratska zajednica Trg rtava faizma 4 10000 Zagreb Telefon: (01) 455-3000 E-mail: hdz@hdz.hr Web: www.hdz.hr Izlazi mjeseno

2. str

Potovani itatelji,

Pred vama je prvi broj mjesenog izdanja Odbora za regionalni razvoj Hrvatske demokratske zajednice. Sama ideja za izdavanje mjesenog biltena je hvale vrijedna i nadam se da e je prihvatiti i drugi. Iako u oporbi, intenzivno radimo na svim podrujima te strateki promiljamo budunost nae domovine. Odbori su organizirani s ciljem pripremanja, praenja i planiranja svih vanih aspekata hrvatskog drutva i drave kako bi na narod kroz, to skoriji izbor Hrvatske demokratske zajednice dobio kompetentnu Vladu, koja zna to i kako treba napraviti za postizanje rasta i razvoja. Prije mjesec dana Hrvatska je postala punopravna lanica EU, iako tamo pripada zemljopisno, povijesno, svojom tradicijom i kulturom put koji smo proli nije bio lak. Oduvijek smo dio europske obitelji te je ulazak u Europsku uniju potvrda da smo i s aspekta politikih, pravnih, gospodarskih i administrativnih kriterija drava koja primjenjuje europske vrijednosti i standarde. Europska unija je mirovni projekt, nastala na koncepciji pomirenja, a razvija se na temeljima zajednitva, suradnje, solidarnosti i prosperiteta. Upravo je zbog toga Europa vana za Hrvatsku. U Europskoj uniji Hrvatska e i dalje usvajati i razvijati kvalitetnu politiku koja vodi rastu i razvoju. U okviru kohezijske politike Europska unija za Hrvatsku izdvaja znaajna sredstva upravo s ciljem ubrzanja rasta. U razdoblju 2014. - 2020. planirano je za Hrvatsku 8,1 milijardi eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda i Kohezijskog fonda. Kad se tome pridodaju sredstva za poljoprivrednu politiku (ruralni razvoj, direktna plaanja i ribarstvo) dolazi se do gotovo godinjeg hrvatskog prorauna. Sve nae investicije ovim sredstvima mogu biti znaajno ubrzane. Ono to smo planirali napraviti ulaganjem vlastitih sredstava kroz 20 godina, sada koristei EU fondove moemo za 5 godina. Naravno, na nama je pametno, strateko promiljanje i definiranje prioriteta u koje emo uloiti dodijeljena sredstva. Naalost trenutno nemamo Vladu koja razumije to je to pametan i odriv rast i razvoj, niti razumije da se od ponuenih tematskih cjelina u europskoj strategiji treba odabrati ono to je Hrvatskoj u odreenim fazama rasta i razvoja prioritet. Zato moramo raditi i vie nego to bi se oekivalo od oporbe, jer Vlada koju e formirati veina s HDZ-om na elu, morat e od prvog dana raditi punim intenzitetom i biti spremna odgovoriti na sve izazove izlaska iz krize i postizanja rasta i razvoja. Ve vam sada mogu najaviti da neemo imati ne 100, nego ni 10 dana mira. Mi smo snani, znamo to i kako treba te emo nadoknaditi ovu nesposobnost i kanjenja koja e za sobom ostaviti Kukuriku Vlada. A oni su kao to moete i sami vidjeti, u veini kljunih resora, u zakanjenju onoliko vremena koliko su na vlasti. Hrvatska ima razvojni potencijal u resursima poput vode i energije, razvoju zdrave poljoprivrede, ima velike prometne/transportne potencijale, a to su sve i prioriteti Europske unije. Upravo to Hrvatskoj otvara velike mogunosti. Mudrim upravljanjem i aktivnim projektno orijentiranim angamanom u institucijama EU Hrvatska vrlo brzo moe postii znaajne razvojne pomake. elimo konkurentnu i razvijenu Hrvatsku u dinaminoj i poticajnoj Europskoj uniji.

Tomislav Karamarko Predsjednik HDZ-a

3. str

MJESENIK ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ I EU FONDOVE / KOLOVOZ 2013 / BROJ 1

Nai ciljevi u podruju regionalnog razvoja

Glavni cilj Odbora za regionalni razvoj i EU fondove Hrvatske demokratske zajednice je informirati javnost i jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave o prilikama koje se Republici Hrvatskoj otvaraju ulaskom u Europsku uniju. Rije je o povijesnoj integraciji za hrvatski narod i HDZ eli poboljati komunikaciju te doprinijeti aktivnom sudjelovanju Republike Hrvatske u Europskoj uniji te pametnom kreiranju nacionalnih politika koje e omoguiti Hrvatskoj rast i razvoj. U skladu s tim Odbor za regionalnu politiku redovito e izdavati informativni mjesenik pod nazivom INFOREG.HR, a prvi broj upravo je pred Vama. U dijelu regionalne politike HDZ se, kao stranka koja se zalae za nacionalne interese i interese hrvatskog ovjeka, opredjeljuje za promicanje sljedeih osnovnih ciljeva: 1. Ravnomjeran regionalni razvoj rijed to e se ba na njihovom podruju, od svega to bi oni eljeli, financirati. Od Vlade nisu dobile jasne smjerove to e se u kojem podruju Republike Hrvatske razvijati, koji su strateki ciljevi, koji su prioriteti obuhvaeni operativnim programima, u kom smjeru e ii specijalizacija regija. Na sredinjoj dravi je da pomogne financijski i administrativno JLP(R)S prvo u pripremi stratekih dokumenata i konkretnih projekata, a zatim u sufinanciranju provedbe tih projekata i evaluaciji rezultata. 4. Uspjeno koritenje EU fondova

Ravnomjeran regionalni razvoj vaan je za gospodarski rast i razvoj Republike Hrvatske u cjelini jer je drava jaka koliko joj je jaka najslabija upanija/grad/opina. Kod definiranja kriterija za utvrivanje prioritetnih projekata prednost e imati slabije razvijene jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Isto tako, slabije razvijeni imat e prednost kod dobivanja pomoi drave u pripremi projekata i sufinanciranju projekata. Cilj je smanjivanje razlika u gospodarskom razvoju i ivotnom standardu upanija/gradova/opina. 2. Povezivanje teritorija i jednaka dostupnost javnih usluga svim graanima

Definiranje i potom povezivanje dugoronih nacionalnih stratekih prioriteta sa prioritetima Europske unije od oso bitog je interesa za Republiku Hrvatsku koja u sljedeih sedam godina oekuje vie od 12 milijardi eura iz europskog prorauna (godinji iznos se poveava s 1,6 milijardi eura u 2014. na 1,9 milijardi eura u 2020.). Uspjeno, stopostotno koritenje ovih sredstava na je nacionalni prioritet. Neophodno je ulagati u pripremu projekata. Aktualna Vlada ne zna i ne misli iskoristiti ansu koju nam EU fondovi donose. Da misle ozbiljno iskoristiti fondove i razviti RH, najvee investicije u 2012. i 2013. bile bi investicije u pripremu projekata. Rije je o milijardama koje treba uloiti u pripremu da bi imali dovoljno projekata za ovih 70 milijardi kuna koje nam se poklanjaju. A Vlada se hvali s 30 milijuna u 2012. i s 45 milijuna planiranih u 2013. za pripremu projekata.

Aktualna Vlada RH je gotovo potpuno zaustavila ulaganja u prometnu infrastrukturu, zaustavljaju se i ulaganja u kapitalne projekte, posebno u obrazovne, pravosudne i zdravstvene ustanove. HDZ od takvih projekata nikada nije niti e odustajati jer je HDZ stranka hrvatskog naroda kojoj je cilj osiguranje jednake dostupnosti javnih usluga svim graanima bez obzira na njihovo mjesto stanovanja. Na cilj je jedinstveni, povezani teritorij domovine Hrvatske to smo pokazali javnim istupima i zalaganjem za projekt Peljeki most koji je aktualna Vlada namjeravala zanemariti. 3. Fiskalno i administrativno jaanje jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave

Kljunu ulogu u usmjeravanju itave drave i u jaanju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave treba imati sredinja drava. Velikom glupou smatramo prebacivanje odgovornost za pripremu projekata i koritenje EU sredstava na JLP(R)S to aktualna Vlada ini. JLP(R)S nemaju dovoljno fiskalnog kapaciteta da bi mogle nasumino odabirati projekte, pripremati vei broj pa koji proe. Malo resursa koje JLP(R)S imaju moraju vrlo efikasno koristiti i znati unap-

4. str

KOHEZIJSKA POLITIKA KAO OKVIR (REGIONALNOG) RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE

Ciljevi Kohezijske politike

Ciljevi Kohezijske politike su ravnomjeran i odriv razvoj svih europskih regija (NUTS II razina statistika regija). Kroz njenu provedbu u zemljama lanicama financiraju se investicije u: promet, zatitu okolia, energetiku, regionalnu konkurentnost (jaanje poslovne i drutvene infrastrukture, jaanje gospodarstva), razvoj ljudskih potencijala s ciljem poveanja zaposlenosti i zapoljivosti radne snage.

naciju fondova Europske unije (SDURF), a od 2012. Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Planiranje obuhvaa predlaganje i usvajanje strategija za pojedina podruja te sukladno prioritetima pojedinih podruja predlaganje i pripremu projekata koji e se financirati iz EU fondova. Na svim razinama programa definiraju se ciljevi i indikatori mjerenja uspjenosti ostvarivanja ciljeva to se kasnije u provedbi detaljno prati. Priprema operativnih programa u IPA-i znatno je jednostavniji proces od definiranja stratekih dokumenata za sedmogodinju financijsku perspektivu i koritenje EU fondova. Cilj predpristupnih programa pomoi je pripremiti zemlju kandidatkinju za lanstvo u EU i pomoi reforme koje se tijekom pregovora moraju dogoditi. Sami financijski i ekonomski uinci nisu u prvom planu jer je rije o malim sredstvima u odnosu na one koje RH oekuju iz europskih fondova. Upravo zbog ogranienog obuhvata i manjih iznosa, strateke dokumente za koritenje IPA sredstava bilo je jednostavnije pripremiti. Republika Hrvatska e prvi sedmogodinji strateki dokument - Nacionalni strateki referentni okvir (NSRO) pripremiti za razdoblje 2014. - 2020. godine. To je strateki

Koordinacija stratekih prioriteta na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te njihova harmonizacija s ciljevima kohezijske politike jedan je od kljunih izazova.

Planiranje za EU fondove ma i primjeni naela nastanka dogaaja. S obzirom da je planiranje programsko, financiraju se iskljuivo i samo dobro postavljeni i definirani programi. Proces planiranja u nadlenosti je resornih ministarstava i koordiniran od strane Sredinjeg dravnog ureda za razvojnu strategiju i koordiProces planiranja za sredstava EU temelji se na programi-

5. str

MJESENIK ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ I EU FONDOVE / KOLOVOZ 2013 / BROJ 1

dokument koji drave lanice izrauju za svaku financijsku perspektivu Europske unije i kojim se utvruju prioriteti koritenja sredstava iz strukturnih instrumenata. Uz ovaj krovni programski dokument donose se i operativni programi. Operativni programi su programski dokumenti kojima se prema pojedinim sektorskim podrujima odreuju mjere kljune za ostvarivanje prioriteta utvrenih u NSRO-u te nain njihove provedbe. Upravo zbog ovog stratekog i viegodinjeg pristupa u europskom proraunu za sve drave lanice bilo je vano unaprijediti proces planiranja uvoenjem stratekog i viegodinjeg proraunskog okvira. To je ono za to su donoenjem Zakona o proraunu iz 2008. kod nas napravljeni prvi koraci: Uvedena je obveza stratekog planiranja i izrade trogodinje Strategije Vladinih programa kako bi strateki prioriteti i ciljevi vladine politike izravno utjecali na alokaciju sredstava unutar prorauna. Viegodinja dimenzija prorauna osigurana je odredbom koja definira da Hrvatski sabor, odnosno predstavniko tijelo (na lokalnoj razini) donosi proraun za jednu proraunsku godinu, ali i projekciju za sljedee dvije godine. Jo u 2012. trebalo je proiriti vremenski okvir od tri godine koji je zadan u prvim godinama uvoenja stratekog razmiljanja i obveze donoenja stratekih dokumenata, na sedam do deset godina i donijeti Nacionalni program reformi i Strategiju Vladinih programa do 2020. Zakon o proraunu mijenjao se krajem 2012. (Narodne novine, br. 136/2012) ali nije uveden pomak u stratekom planiranju. Jedina su novost u tom dijelu planovi razvojnih programa koje opine, gradovi i upanije trebaju sastaviti na temelju stratekih dokumenata koje donose vezano uz svoj razvoj, ali i dalje samo za trogodinje razdoblje. Sadraj i metodologija izrade Plana razvojnih programa jo uvijek nisu propisani Pravilnikom. Pravilnik je prema izmjenama i dopunama Zakona o proraunu, lanak 43., trebao biti donesen do travnja ove godine.

Regionalna politika RH Zakonom o regionalnom razvoju iz 2009. istie se da se politikom regionalnog razvoja posebno nastoji osigurati povezanost lokalnih i regionalnih razvojnih potreba sa prioritetima razvoja sredinje razine. Uz navedeno Zakonom o regionalnom razvoju definirano je da su planski dokumenti politike regionalnog razvoja Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske i upanijske razvojne strategije, odnosno strategija razvoja Grada Zagreba te da se donose sukladno razdoblju trajanja Strategije Vladinih programa. Strategijom regionalnog razvoja detaljnije bi se trebali utvrivati ciljevi i prioriteti regionalnog razvoja Republike Hrvatske i nain njihova postizanja, te institucionalni i planski okvir politike regionalnog razvoja. Ciljevi i prioriteti definirani u Strategiji regionalnog razvoja trebali bi biti podloga pri izradi Strategije Vladinih programa. upanijske razvojne strategije trebale bi biti usklaene i proizlaziti iz Strategije regionalnog razvoja, i obratno. upanijska razvojna strategija je, prema Zakonu o regionalnom razvoju, dokument jedinice podrune (regionalne) samouprave u kojem se odreuju ciljevi i prioriteti razvoja te jedinice podrune (regionalne) samouprave. upanije prilikom donoenja razvojnih strategija trebaju suraivati s gradovima i opinama na svom podruju, a u skladu s naelom partnerstva i s ostalim zainteresiranim stranama poput civilnog drutva, poduzetnika, socijalnih partnera, znanstvenih institucija i slino. Koncept koji proizlazi iz europske kohezijske politike i koji Zakon o regionalnom razvoju uvodi u praksu osobito vezano uz povezivanje stratekih ciljeva i prioriteta na lokalnoj i regionalnoj razini sa nacionalnim ciljevima i prioritetima ova Vlada ne provodi u praksi. Ne eli i ne zna napraviti ono to je kljuno za kohezijsku politiku i nae sudjelovanje u EU fondovima: Definirati smjer kretanja nae domovine u cjelini te specifine smjerove po regijama, ali usklaene s nacionalnim. Kao to bi Strategija Vladinih programa trebala obuhvatiti strategiju regionalnog razvoja, odnosno preko nje upanijske razvojne strategije, tako bi i Nacionalni strateki referentni okvir (NSRO) trebao biti dokument koji proizlazi iz Strategije Vladinih programa koja obuhvaa sve nacionalne (i regionalne) ciljeve neovisno o izvorima financiranja (proraun, donacije, EU fondovi). Samo se na taj nain moe osigurati odrivost provedbe svih stratekih dokumenata (nacionalnih Vladina strategija, regionalnih upanijske razvojne strategije i strategija regionalnog razvoja, EU Nacionalni strateki referentni okvir) s obzirom da se svi prioriteti financiraju kombinacijom izvora dravni proraun, lokalni prorauni, EU fondovi. Cilj je postii povezivanje upanijskih razvojnih strategija kroz Strategiju regionalnog razvoja sa trogodinjom (odnosno sedmogodinjom 2014. -2020.) Strategijom Vladinih programa. Dodatno se uz ovo povezivanje Zakonom o regionalnom razvoju uvodi jo jedna razina na koju smo se tijekom 2012. i 2013. trebali priviknuti, a to je statistika regija. Partnersko vijee statistike regije osniva se radi definiranja zajednikih prioriteta jedinica lokalne i podrune

6. str

(regionalne) samouprave na podruju statistike regije i predlaganja razvojnih projekata na toj razini. Okrupnjavanje i meusobno povezivanje upanija vaan je preduvjet predlaganja velikih, konkurentnih projekata na razini EU znaajnih za vie upanija. Strateko planiranje i projekti klju su koritenja europskih sredstava i temelj poticanja razvoja. Vlada nita nije napravila u kljunim godinama (2012. i 2013.) da komunikacija i strateko promiljanje bude postavljeno na gore opisani Zakonom propisani nain. To je nain koji proizlazi iz temelja europske kohezijske politike, i Zakon o regionalnom razvoju usuglaen je sa zahtjevima Europske unije jo tijekom pregovora. Upravo je strateko planiranje sa utvrivanjem ciljeva i indikatora mjerenja uspjenosti postizanja ciljeva jedno od najslabije razvijenih podruja u Republici Hrvatskoj na nacionalnoj razini, a osobito na razini jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Za koritenje europskih sredstava kljuno je da strateki dokumenti poput Nacionalnog stratekog referentnog okvira i operativnih programa proizlaze iz strategija donesenih na razini drave, po regijama, da su jasno definirani prioriteti s obrazloenjima, oekivani ciljevi te naini mjerenja uspjenosti postizanja postavljenih ciljeva. Bez na strategiji utemeljenih projekata i argumenata za njihovo provoenje temeljenih na rezultatima Europska Unija nee prihvatiti predloene strateke dokumente i projekte te e sredstva fondova usmjeravati na financiranje projekata kojima se primarno ispunjavaju europski ciljevi u RH poput ulaganja u prometnu infrastrukturu na europskim koridorima kroz RH, ulaganja u okolinu infrastrukturu u skladu s direktivama Vlada RH kasni i treba hitno intenzivirati rad na strategijama za razliita podruja od prometa, zatite okolia, energe-tike preko znanosti, kolstva, predkolskog odgoja, zdravstva, socijalne skrbi do gospodarstva i poljoprivrede. Vano je odluiti to se na kojem podruju eli razvijati i koji su glavni prioriteti pojedinih podruja. Pritom je vano fokusirati se na odreen, ogranien broj realnih ciljeva, a ne donositi podue liste i popise elja koji ukazuju na to da nije jasno to elimo postii u sljedeem srednjoronom i dugoronom razdoblju na podruju odreene regije i nacionalno. Komunikaciju s lokalnom/regionalnom razinom Vlada ne smije nastaviti ignorirati jer mora utvrditi zajednike ciljeve i prioritete.

tike potrebno je osigurati viegodinji i strateki pristup, partnerstvo (ciljevi trebaju biti u interesu svih te se trai razmjena informacija i zajedniko odluivanje i djelovanje: sredinja drava, lokalne i regionalne jedinice, znanstvene institucije, civilno drutvo, poduzetnici, socijalni partneri), aditivnost (EU sredstvima se trebaju dodatno financirati i ubrzati ulaganja koja se na nacionalnoj i lokalnoj razini ve financiraju, ne izmiljaju se nova podruja ulaganja), sustavni nadzor i procjenu uinka. Priprema veih projekata u podruju prometa (eljeznice), upravljanja otpadom (centri za gospodarenje otpadom) i vodama (proiivai i vodovodne mree) traje i po nekoliko godina. Kontinuirano se kasni s izradom tehnike dokumentacije to pokazuje da su kapaciteti za projektiranje i sastavljanje dokumentacije u skladu s EU standardima prilino slabi. Uz to rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa te pribavljanje potrebnih dozvola traje predugo, kao i izrada procjena utjecaja na okoli. Upravo zbog nedostatka kapaciteta u administraciji vano je povezati se s projektantskim kuama, fakultetima i ostalim institucijama, upoznati ih sa planiranim podrujima i iznosima investicija te ih ukljuiti u pripremu. Potrebno je biti otvoren za komunikaciju, suzbiti redove i uspostaviti sustav te ciljano, zajedniki usmjeriti kapacitete ka ispunjavanju postavljenih ciljeva. Potrebno je upravo ono to ova Vlada ne radi i ignorira mislei da je sama sebi dovoljna. Bez gotovih projekata spremnih za implementaciju na poetku 2014. i troenje prvih alokacija iz 2014.-2020. velika je vjerojatnost da e u skladu s n+3 pravilom dio sredstava biti izgubljen u 2016. i sljedeim godinama. Propusti i nerad Vlade danas, vidjet e se 2015., 2016. i 2017., kao to se dobar rad Vlade u 2009., 2010. i 2011. vidi na rezultatima 2012. i 2013. koje svojata sadanja Vlada.

Pripreme za EU fondove Iskustvo sa predpristupnim programima pomoi pokazuje da je za dobru absorpciju sredstava vano poeti na vrijeme sa provedbom projekata to znai dovoljno rano, vie godina prije poetka financijske perspektive zapoeti sa pripremama projekata. Visoka razina iskoritenosti sredstava ne znai automatski i vei rast i razvoj, za to je bitno da se sredstva koriste ciljano i strateki. Uz ciljanu, strateki usmjerenu i visoku iskoritenost sredstava EU fondova vano je osigurati da se sredstva koriste u skladu sa pravilima dobrog financijskog upravljanja (sound financial management) u protivnom moe doi do naknadnog gubitka sredstava i obveze vraanja u EU proraun. U provedbi Kohezijske poli-

7. str

MJESENIK ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ I EU FONDOVE / KOLOVOZ 2013 / BROJ 1

PROVEDBA IPA PROGRAMA I POETAK KORITENJA EU FONDOVA

Projekti financirani iz IPA-e Kroz IPA program za razdoblje od 2007. - 2011. Republici Hrvatskoj dodijeljeno je 748,54 milijuna eura. Sredstva su namijenjena za financiranje 9 velikih infrastrukturnih projekata na podruju prometa, okolia i znanosti. Tako je do kraja 2011. bila u tijeku provedba infrastrukturnog projekta obnove sustava signalno sigurnosnih ureaja na zagrebakom Glavnom kolodvoru u vrijednosti 8,82 milijuna eura, ugovarali su se ranije pripremljeni infrastrukturni projekti Rehabilitacija pruge na dionici Okuani Novska te izrada projektne dokumentacije za budue projekte nadogradnje i izgradnje pruga na dionici Goljak - Skradnik i Hrvatski Leskovac - Karlovac u vrijednosti 50,07 milijuna eura. U sektoru voda u tijeku je bila provedba projekata vodoopskrbe i odvodnje u gradovima Knin, Drni i Slavonski Brod, ukupne vrijednosti 51,93 milijuna te se pripremao natjeajni postupak za projekt u Sisku. U sektoru gospodarenja otpadom potpisani su ugovori za projekte regionalnih centara za gospodarenje otpadom u Katjunu i Mariini u vrijednosti 41,26 milijuna eura. Takoer, zapoeo je natjeajni postupak za infrastrukturni projekt izgradnje i opremanja Inkubaci-

jskog centra za bioznanost i komercijalizaciju tehnologije (BioCENTAR) u vrijednosti 13,92 milijuna eura. Ukupna vrijednost ovih infrastrukturnih projekata je 171 milijun eura. Uz navedeno financiralo se vie od 150 projekata jaanja institucija Republike Hrvatske kako bi nakon pristupanja u Europsku uniju bile spremne ispunjavati obveze koje lanstvo u EU donosi. Za ove projekte se iz komponente I IPA programa izdvojilo 220,1 milijun eura. U IPA komponenti II financiraju se projekti prekogranine suradnje u podruju revitalizacije gospodarstva, zatite prirode i okolia te jaanja socijalne kohezije. Ukupno je ugovoreno do kraja 2011. 5,00 milijuna eura ili 93,25 posto dodijeljenih sredstava, a u provedbi je bilo 45 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. U podruju regionalne konkurentnosti, izmeu ostalih projekata, u provedbi je bilo 6 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljenih s jedinicama lokalne samouprave u iznosu 3,74 milijuna eura za razvoj poslovne infrastrukture, te 5 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava u ukupnom iznosu 1,95 milijuna eura sklopljenih s fakultetima i institutima u okviru Fonda za ulaganje u znanost. U IPA komponenti IV se kroz 157 ugovora o dodjeli bespovratnih sred-

8. str

stva financiraju projekti iji su korisnici trgovaka drutva, kole, puka uilita, nevladine udruge, lokalne i podrune razvojne agencije i jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Takoer, u IPA komponenti V - IPARD ugovoreno je do kraja 2011. 108 projekta u iznosu 20,17 milijuna eura iji su korisnici obiteljska poljoprivredna gospodarstva i trgovaka drutva, te su s 45 jedinica lokalne samouprave potpisani Memorandumi o razumijevanju u ukupnom iznosu 18,38 milijuna eura IPARD sredstava za ulaganja u ruralnu infrastrukturu. Za sve programe ugovaranje je bilo u punom jeku te se broj projekata iz mjeseca u mjesec poveavao. Rije je o preko tisuu projekata koji se financiraju i financirat e se nakon provedenih natjeajnih postupaka odabira najboljih projekata krajnjih korisnika, o preko 150 projekata jaanja institucija i 9 velikih infrastrukturnih projekata. Provedba IPA programa Ukupno ugovorena sredstva na 31. 12. 2011. iznosila su 250 milijuna eura odnosno 37 posto alokacije 2007.-2011. Projekata u postupku ugovaranja te pripremljenih projekata i pozivnih natjeaja za dodjelu bespovratnih sredstava (grant shema) bilo je jo ukupno preko 220 milijuna eura odnosno preko 30 posto dodijeljenih sredstava. Za to je Vladi trebalo vie od godinu dana da ugovori, a sve je bilo pripremljeno i ak 12 posto od toga u visokoj fazi ugovaranja na kraju 2011. U 2012. pridodani su nam iznosi IPA sredstava dodijeljeni za 2012. i 2013. godinu u visini od 251,64 milijuna eura te ukupna IPA sredstva za razdoblje 2007.-2013. iznose 1 milijardu eura. U javnim nastupima potpredsjednika Vlade RH i ministra regionalnog razvoja i fondova EU moe se sluati o znaajnom napretku ove Vlade u uspjenosti koritenja pretpristupnih fondova u odnosu na razdoblje s kraja 2011. Kao dokaz za navedeno navodi da je postotak ugovorenosti porastao u 2012. godini s 37 posto na kraju 2011. na 74 posto na kraju 2012. Podatak od 74 posto nije toan - na kraju 2012. bilo je ukupno ugovoreno 59 posto dodijeljenih sredstava. Ugovorenost je poveana za svega 20 posto, a u 2011. su svi procesi bili ubrzani i oekivao se puno vei skok ugovorenosti. Upravljanje i implementacija projekata iznimno je dug i zahtjevan posao te put od izrade programske, projektne i zakonske podloge pa do postizanja rezultata, odnosno ugovaranja, traje i nekoliko godina osobito kada je rije o infrastrukturnim projektima. Potpredsjednik se hvali, ali na

temeljima dobrog rada prethodne Vlade, jer su ga doekali gotovi projekti u visokoj fazi ugovaranja. Na njemu je bilo odmah zapoeti s novim projektima i nastaviti postojee jer treba iskoristiti i dodatne alokacije sredstava za 2012. i 2013. Razina ugovorenih sredstava na ukupnu alokaciju 2007. - 2013. je u ovom trenutku svega 57 posto to pokazuje inertnost ove Vlade koja je provedbu usporila, a ne ubrzala. Loe upravljanje IPA programima Tako su npr. za natjeaj koji je bio pripremljen i raspisan jo u 2011. trebali godinu i pol dana da odaberu projekte poduzetnika i konano potpiu ugovore s njih 49 (natjeaj u okviru programa IPA IIIc). Evaluacija i potpisivanje ugovora trajali su nevjerojatnih godinu i pol, poduzetnici su ve bili zaboravili da su prijavili projekte. S takvom dinamikom ugovaranja izgubit emo sva sredstva EU fondova. Isto tako usporavanje i sniavanje kvalitete rada dogaa se u IPA IV - Razvoj ljudskih potencijala, a najvie zbog nebrige Vlade i nerazumijevanja koliko je vano jaanje kapaciteta za koritenje EU fondova. Za projekte iz tog programa specifino je da nema puno infrastrukturnih radova, eventualno nabava opreme. Upravo zato se oekivalo kako e evaluacija i ugovaranje takvih projekata biti bri. Meutim, to se ne dogaa. Proces evaluacije i ugovaranja je izrazito spor. Primjerice, za neke natjeaje je bilo potrebno do godinu dana od zavretka natjeaja do potpisivanja ugovora. Samo od informacije o projektima koji su predloeni za financiranje do ugovaranja je znalo proi do 6 mjeseci. Dogaaju se apsurdne situacije da korisnik projekta komunicira s vie projektnih voditelja od kojih svaki ima drugaiji sistem rada i komuniciranja. Odreena izvjea koja su ve odobrena proglaena su nevaljanima itd. Nositelje projekata, tj. korisnike sredstava se zbunjuje i zastrauje. Poseban dio IPA sustava jest IPARD koji se poeo provoditi od poetka 2010. godine, a s dijelom mjera poetkom 2011. i koji je upravo u 2011. i 2012. radi ranije odraenih pripremnih radnji i pravovremene obrade natjeaja poeo biljeiti znaajno poboljanje odaziva potencijalnih korisnika. Agencija za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju jo uvijek nije obradila sve prijave niti je izdala ugovore za projekte predane prije punih godinu dana. Treba naglasiti da je po tom natjeaju pristiglo oko 60 prijava. Ako se zna da korisnik tek nakon potpisivanja ugovora moe poeti s investicijom, onda je jasno u kakvoj se situaciji nalaze poduzetnici koji znaju to znae planiranje i provedba projekata i kojima primjerice u preradi voa i povra, propadne cijela sezona jer nisu na vrijeme izgradili potreban objekt ili nabavili opremu. O ozbiljnosti rada Vlade govori i injenica da je prvo odustala od plana objave natjeaja za 2012. godinu, a objavljen je plan za 2013. koji je u desetak dana etiri puta mijenjan. Potencijalne korisnike sredstava, nositelje projekata Vlada i Ministarstvo poljoprivrede dre u stalnoj neizvjesnosti.

9. str

MJESENIK ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ I EU FONDOVE / KOLOVOZ 2013 / BROJ 1

Pripreme za fondove IPA polako ostaje iza nas, mada na njoj ima jo jako puno posla. Plaanja e se provoditi do kraja 2016., a nakon toga, sve do kraja 2021., provodit e se ex post kontrole odobrenih projekata. Sad kada smo uli u EU imamo razloga za zadovoljstvo zbog viestrukih pogodnosti koje lanstvo prua. Naime, samo za drugu polovicu ove (2013.) godine na raspolaganju nam je gotovo pola milijarde eura, dok ve od idue godine na raspolaganju imamo vie od milijardu eura godinje za instrumente Kohezijske politike, emu treba pridodati vie od tristo milijuna eura za ruralni razvoj. Meutim, trebamo se zapitati hoemo li kao drava biti u stanju iskoristiti ta sredstva. Za drugu polovicu ove godine operativni programi su ve ranije napisani (tijekom pregovora u poglavlju 22: Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata to je bilo jedno od mjerila za zatvaranje poglavlja), pokrenuta je i izrada velikih infrastrukturnih projekata izmeu ostalog i onih 9 kojima se Vlada hvali. Nema saznanja niti o jednom projektu kojeg je ova Vlada zapoela, mada je na Proinvestu odranom 25.02.2013. u Splitu, ministar Gri izjavio: Svaki tjedan rijeimo tri do etiri konkretna projekta vrijedna od 50 do 200 milijuna eura. Ako bi tome doista bilo tako, od toga dana do danas bilo bi spremno 70 projekata vrijednih preko 3 milijarde eura. Ali, naalost nije. injenica je da, unato iskustvima koje je Republika Hrvatska stekla kroz koritenje IPA-e kao pripreme za postpristupno razdoblje, vrlo loe organizirana Vlada nije spremna za implementaciju EU fonda. Oekuje se da e Republika Hrvatska u 2013. dobiti vie novanih sredstava nego to e biti obvezna uplatiti u EU proraun odnosno da e biti zemlja primateljica, a ne uplatiteljica u Europski proraun. Europska komisija je za drave nove lanice osmislila mehanizam zatite kako ne bi u prve dvije godine lanstva postale neto uplatiteljice u EU proraun. To su kompenzacije odnosno direktne novane pomoi uplate u proraun nove drave lanice. Za Republiku Hrvatsku osigurano je u 2013. 75 milijuna eura. Oekuje se da e Republika Hrvatska tijekom 2013. dobiti i pozitivno miljenje Europske komisije za rad s EU fondovima temeljem ega bi u dravni proraun bio uplaen predujam od 30 posto alociranih sredstava za prvu polovinu godine lanstva, a to je 149,8 milijuna eura. Uplata ovog predujma je kljuna za dravni proraun te ako Vlada ne odradi dobro pripreme za rad s EU fondovima u 2013. (s kojima kontinuirano kasni) Republika Hrvatska bi, unato mehanizmu kompenzacija, ve u prvoj polovini godine lanstva postala neto uplatiteljica u EU proraun. Jo veu opasnost, uz ovakav nain upravljanja sustavom EU fondova, predstavlja financijska perspektiva 2014.-2020. Hrvatska moe poeti koristiti fondove iz navedenog razdoblja odmah od 1. sijenja 2014. Meutim, u ovom trenutku nitko jo ne zna u to emo mi u Hrvatskoj ulagati i koji su nam prioriteti. Vlada se sada tjei da sve drave lanice sa zakanjenjem koriste sredstva iz odreene perspektive,

te u javnosti govore da se prve dvije godine iskoristi jako malo. To je bilo tako dok se drave nisu nauile. Sada sve na vrijeme pripremaju programske dokumente i projekte, samo Vlada kod nas, unato iskustvu drugih, eka da ipak prvo izgubimo novce pa tek temeljem vlastitog loeg iskustva promijenimo nain rada. Zanimljivo je da, unato iskustvu programiranja iz pretpristupnog razdoblja, nae prioritete i programske dokumente izrauju strani konzultanti. Njihova pomo i iskustvo svakako su dobrodoli i njihova zadaa jest pomoi nam da prioritete koje smo sami odredili to bolje pretoimo u programske dokumente. Ali, kako su oni kod nas kreatori, a ne pomo, dogaa se da smo, uz drave kojima je engleski jezik materinji, jedini koji programske dokumente piemo na engleskom. Umjesto da ve sada znamo to emo financirati u nadolazeim godinama, predstavnici Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, na tzv. partnerskim konzultacijama, sudionicima daju papir na kojem, bez ikakvih prethodno dobivenih podataka, trebaju zaokruiti dva prioriteta za koje misle da su najvaniji. Voljeli bismo znati to e uiniti ako svi ponueni prioriteti budu imali jednak broj glasova. Moda e onda prioritete izvlaiti iz eira?! Naalost, ironija nam nee puno pomoi, ali je ve sada jasno da osim kienja tuim zaslugama, to je u ovom trenutku najmanji problem, trenutna Vlada nije uinila nita za kvalitetno i uinkovito koritenje EU fondova. Trebalo je samo iskoristiti znanja i iskustva steena u pristupnom razdoblju i dati strunosti prednost pred politikom. Drutvo i drava su tijekom pregovora reformirani, ali naalost vladajua stranka nije bila dio tog procesa te sad Vlada (ne) radi po nekim starim, odavno nadienim principima.

izvor ecologic.eu

10. str

POGLED S RAZINE UPANIJE: KAKO SREDINJA DRAVA IGNORIRA LOKALNU

Nova statistika podjela Republike Hrvatske na dvije regije: Kontinentalnu i Jadransku, prole godine donesena je krajem kolovoza bez konzultacija sa upanijama, a to nije u skladu s osnovnim naelima Kohezijske politike EU, Zakonom o regionalnom razvoju i Strategijom regionalnog razvoja prema kojima se uvodi praksa partnerstva kao osnovne metode rada u oblikovanju razvojne politike. No, praksa partnerstva je nepoznanica za Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova, budui da se regionalna razvojna politika kroji centralizirano, samo u Zagrebu i samo u uem kabinetu ministra Gria. Da je ova odluka potpuno kriva i da je uruila jedan uhodani sustav koji se gradio pet godina na razini tri statistike regije svjedoe slijedee informacije. Vie od pola drava EU 28 ne ispunjava indikativni broj od minimum 800 000 stanovnika (14 je NUTS II regija koje broje ispod 300 000 stanovnika). Zato onda grad Zagreb sa svojih 792 000 stanovnika ne moe biti jedna NUTS II regija? Na ovaj nain Republika Hrvatska je trenutno jedina drava lanica EU, koja je u jednu regiju objedinila najbogatiji i najsiromaniji kraj. Ovakvom podjelom naruena je homogenost i sada imamo regiju Kontinentalna Hrvatska sa 14 pripadajuih upanija, ije dodirne toke u rasponu od preko 600 kilometara nemaju nita zajedniko.

11. str

MJESENIK ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ I EU FONDOVE / KOLOVOZ 2013 / BROJ 1

Kako se trenutno radi na izradi novih programskih dokumenata za novu financijsku perspektivu Europske unije 2014. 2020.: Operativni programi za EU fondove, Strategija regionalnog razvoja RH i upanijske razvojne strategije, bilo bi logino da to isto Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU pozove predstavnike Kontinentalne i Jadranske Hrvatske da raspravljaju o ovako kljunim problemima za razvoj svakog pojedinog podruja. Meutim, nakon naprasne objave nove statistike podjele RH nitko se iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, gotovo godinu dana nakon nove statistike podjele jo nije niti sjetio da postoje Kontinentalna i Jadranska Hrvatska, a kamoli da je odran bilo kakav sastanak ili javna rasprava o bilo kojem pitanju za razvoj ove regije, koja od 1.7. ima puno legitimno pravo na koritenje svih instrumenata Kohezijske politike. Ovo govori koliko je zapravo mogue marketinkim trikovima i izjavama ministra Gria obmanjivati hrvatsku javnost o poveanom postotku apsorpcije EU sredstava, kada taj isti ministar ignorira u potpunosti upanijsku i lokalnu razinu u programiranju, konzultacijama, projektima i financiranju kroz EU fondove i (ne)obnaa dunost ministra regionalnog razvoja. Sasvim je razvidno da e sredstva iz EU fondova dobiti krajnji korisnici koji imaju jai administrativni i financijski kapacitet, budui da manje razvijene upanije nemaju dovoljno financijskih sredstava za pred-financiranje, sufinanciranje i izradu skupe projektno/tehnike dokumentacije za projekte iz strukturnih i Kohezijskog fonda EU. Europska sredstva oito su namijenjena unapreenju ionako ve bogatih krajeva RH koji e biti u stanju financirati dokumentaciju vlastitim sredstvima. Ono to je nuno potrebno svim upanijama u Republici Hrvatskoj jest adekvatna primjena Zakona o regionalnom razvoju te definiranje kriterija i sustava bodovanja na nain da se potpomognutim podrujima omogui ravnopravniji poloaj imajui u vidu njihove financijske i administrativne kapacitete. Poboljanje suradnje Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU sa upanijama i razvojnim agencijama je neophodno za uinkovito povlaenje sredstava u novoj financijskoj perspektivi, a ukljuivanje upanija i upanijskih razvojnih agencija pri izradi novih operativnih programa za 2014.-2020. se ne moe bazirati samo na komunikaciju putem web stranice ministarstva, to je trenutno jedini nain. To je jednosmjerni sustav i u potpunosti je centraliziran. Potrebno je to prije pokrenuti proces izmjene Strategije regionalnog razvoja te definiranja novih prioriteta statistikih regija to e biti zahtjevan i dugotrajan proces, a obzirom da je jedna godina ve izgubljena i da se zadnjih godinu i pol mandata ove Vlade upanije i jedinice lokalne samouprave gotovo i ne spominju, teko e biti ovaj posao napraviti do 1. 1. 2014. Osim toga upanije i razvojne agencije trebaju imati uvid u projekte koje pripremaju javna poduzea i potrebno je omoguiti transparentnije odluivanje (na razini upanijskih partnerskih vijea i partnerskih vijea NUTS II regija) o tome koji su to projekti koji e se pripremati i financirati unutar pojedinih operativnih programa. Naalost nita od navedenog se ne dogaa, a Hrvatska je u meuvremenu

postala punopravna lanica EU. Jedine konzultacije Ministarstva sa upanijama i jedinicama lokalne samouprave dogodile su se na godinjoj konferenciji, koja je odrana u Zagrebu 6. i 7. lipnja. Meutim to nisu bile konzultacije ve ex katedra predavanja bez mogunosti postavljanja pitanja. Nita od interaktivne rasprave o budunosti regionalnog razvoja u Hrvatskoj. Naime, nakon to je Hrvatska 28. sijenja 2013. godine dobila position paper od Europske komisije koji je dao pregled moguih ulaganja kroz EU fondove nije se napravilo gotovo nita, a na to je ukazao i Jean-Marie Seyler, direktor u Opoj upravi za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije. U zajednikoj regulativi odreeno je 11 tematskih prioriteta, a Republika Hrvatska je samo prepisala tih 11 prioriteta. Ono to je potrebno uiniti je odrediti svoje specifine ciljeve za budua ulaganja iz europskih fondova. U tu svrhu su u oujku ove godine poele s radom i tematske radne skupine u koje je ukljueno vrlo malo predstavnika regionalne razine i zapravo se ponovno izgubilo 6 mjeseci u vrlo vanom razdoblju pristupanja RH Europskoj uniji, a nije se napravilo gotovo nita.

12. str

IZ EUROPSKOG PARLAMENTA: Izvjee o pripremama Republike Hrvatske za sudjelovanje u Kohezijskoj politici EU

U europskom parlamentu Odboru za regionalni razvoj odrana je 11. 7. 2013. Rasprava o pripremama Republike Hrvatske za sudjelovanje u kohezijskoj politici eu. Izvjee o pripremama Republike Hrvatske za sudjelovanje u Kohezijskoj politici EU izazvalo je ivu raspravu europskih parlamentaraca lanova Odbora za regionalni razvoj Europskog parlamenta. Izazovi pred Hrvatskom su veliki i zahtijevaju znaajne institucionalne prilagodbe. S obzirom da je Hrvatska pristupila Europskoj uniji na kraju programskog razdoblja pred hrvatskom je administracijom zahtjevan zadatak istodobne pripreme za programsko razdoblje do kraja 2013. i za novu perspektivu 2014. - 2020., kazao je u svom izvjeu Raphael Goulet voditelj odjela DG REGIO-a za Austriju, Hrvatsku i Sloveniju. Nadalje, istaknuo je pet kljunih slabosti Hrvatske: 1. neadekvatni administrativni kapaciteti, 2. nedostatak koordinirane i strateke suradnje meu ministarstvima, 3. kompliciranost sustava i procedura te tendencija da se umjesto pojednostavljenja sustav i dalje komplicira, 4. nunost jaanja partnerstva i procesa konzultacija te 5. premalo pripremljenih projekata. Na poboljanjima se radi, ali nedovoljno te je u izvjeu kao primjer naveo da se od planiranih 250 novih ljudi koje treba ukljuiti u poslove planiranja i provedbe EU programa ukljuilo svega 100. Vezano uz poetak rada sa EU fondovima istaknuo je da Komisija oekuje opis sustava upravljanja i kontrola do kraja srpnja te da e potom napraviti procjenu spremnosti sustava za rad. Zastupnici su posebno pitali vezano uz ukljuivanje lokalne razine u donoenju odluka o programima i projektima. Komisija je ukazala da su odrane partnerske konzultacije, ali za sad samo jedne i slau se da je to nedovoljno. U radu Odbora za regionalni razvoj Europskog parlamenta sudjeluje i hrvatska zastupnica Ivana Maleti koja je pitala Komisiju da potvrdi hoemo li dobiti uplatu predujma od 150 milijuna eura do kraja godine jer je to iznimno vano za proraunsku likvidnost. Ako navedeni predujam ne dobijemo bit emo prva nova drava lanica koja je u prvoj godini lanstva postala neto uplatiteljica u proraun Europske unije. Odgovor Komisije je da ne mogu sa sigurnou rei koliko e trajati proces odobravanja rada s obzirom da jo nisu dobili opis sustava, ali da su svjesni vanosti davanja predujma do kraja godine. Zastupnica Maleti istaknula je vanost kohezijske politike za Republiku Hrvatsku ne samo zbog znaajne financijske omotnice nego i zbog uvoenja stratekog planiranja i donoenja odluke o razvojnim prioritetima. Potrebno je napraviti izbor izmeu ponuenih tematskih prioriteta na razini EU te usuglaavati ciljeve i prioritete na razini nacionalnih programa s jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave, to trenutno nije sluaj.

13. str

izvor: totorry university

MJESENIK ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ I EU FONDOVE / KOLOVOZ 2013 / BROJ 1

Pitanja i odgovori
Pitanje: Kada e se moi znati koja su to podruja u koja e se ulagati sredstva iz EU fondova? U pokuajima pronalaska jasnih i razumljivih informacija nisam imao sree. Pitanje: Radim u jedinici za razvoj trgovakog drutva koja je veliki poduzetnik u kontekstu Zakona o malom gospodarstvu. Uprava raspravlja o nominiranju nekih srednjoronih investicija u podruju zatite okolia prema EU fondovima. Negdje sam proitao da veliki poduzetnici nee moi koristiti sredstva iz EU fondova, pa me zanima je li to istina?

Odgovor: Europska unija planira svoj strateki razvoj i proraun na sedmogodinjoj osnovi. Hrvatska je u EU ula u zadnjoj godini tekueg programskog i proraunskog razdoblja 2007. - 2013., te je morala ispuniti uvjete i pripremiti strateke dokumente kako bi mogla transparentno i ciljano troiti EU sredstva. Operativni programi koje je RH pripremila za ovih est mjeseci lanstva su pripremljeni jo 2011. za vrijeme pregovora i predstavljaju jednostavan nastavak operativnih programa koje je RH koristila u pretpristupnom razdoblju. Ipak, ovi programi jo uvijek nisu odobreni od strane Europske komisije, jer se znaajno kasnilo u njihovom slanju na odobrenje. Dakle, slubene operativne programe usuglaene s EU ne moete pronai na slubenim stranicama odgovornih institucija u RH, pa ak niti zadnju verziju koja je poslana u Europsku komisiju. S obzirom da nije uputno planirati investicije temeljem neslubenih verzija i bivih operativnih programa preporuamo da priekate njihovo donoenje, a do tada pogledate operativne programe programa IPA koji mogu posluiti tek kao okvir moguega u budunosti. to se tie nove financijske perspektive 2014.-2020. situacija je jo neizvjesnija. Iako se sredstva iz ovih fondova mogu poeti koristiti ve s prvim danom 2014. godine potpuno je neizvjesno u to i pod kojim uvjetima i pravilima e korisnici moi koristiti za svoje razvojne projekte. Prema planu Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova dokumenti e tek u sijenju 2014. biti poslani na odobrenje u Komisiju. Sad je kolovoz 2013., a javnosti nisu poznati niti su transparentno predstavljeni nacrti i detalji tih dokumenata, zbog ega inve-stitori, poduzetnici ne mogu planirati realizaciju svojih razv-ojnih projekata i izvore financiranja u realnom vremenu. Dok veina drava lanica ve vie od godinu dana komunicira sadraj stratekih dokumenata sa potencijalnim korisnicima EU sredstava, kod nas je sve tajno ili nieg niti nema.

Odgovor: Regulativa EU fondova, posebice ona Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF), koja propisuje prioritete, podruja ulaganja i fondovska pravila za razdoblje 2014. - 2020. naglasak kod investicijskih prioriteta daje u pravilu malim i srednjim poduzetnicima. Potpuno je jasno da su mali i srednji poduzetnici pokretai gospodarstva svake zemlje, generatori novih radnih mjesta, fleksibilni na promjene i inovacije... Meutim, velika trgovaka drutva nisu iskljuena iz mogunosti dodjele sufinanciranja iz EU fondova za svoje razvojne projekte, nego su podruja koja e se kod njih sufinancirati ograniena i definirana. Podruja u kojima e EU fondovi poticati i velike poduzetnike su: zatita okolia, obnovljivi izvori energije i istraivanje i razvoj. Tako je postavljena EU regulativa. Meutim, Hrvatska jo nema definirane svoje strateke dokumente kojima se opredjeljuje u kojim podrujima, na koji nain i tko e od korisnika moi iskoristiti EU fondove u razdoblju 2014. - 2020. Smatramo da bi bilo uputno iskoristiti mogunost koju EU regulativa daje prema velikim poduzetnicima, no svaka drava lanica bira to e u svom gospodarstvu iskoristiti od EU menija koji je postavljen pred lanice.

14. str

to Vlada loe radi

VLADA RADI SVE SUPROTNO EU NAELIMA: UMJESTO PARTNERSTVO I OTVORENOST VLADA PROMOVIRA NEISTINE I TAJNOVITOST LOA REGIONALNA POLITIKA 1. Vlast preuzeli obeavajui pet regija, a u tajnosti dogovorili dvije, to je potpuno suprotno EU naelima partnerstva i otvorenosti drave. 2. Strateki dokumenti za EU fondove koji su bitan preduvjet za povlaenje jo nisu dani javnosti na uvid. Vlada kontinuirano ukazuje na position paper Europske komisije. Potrebni su nai prijedlozi i aktivan pristup, a ne samo pasivno praenje Komisije. 3. U proteklih godinu i pol se sa upanijama i razvojnim agencijama kao regionalnim koordinatorima komunicira samo putem objava na web stranicama; nema sastanaka niti razgovora. 9. Jedino u emu Vlada postie kontinuitet su arogancija i obmane: tako je premijer koji je u dramatinom tonu dao obeanje Slavoniji rijeima ruka mi se osuila ako te zaboravim prilikom nove podjele na dvije regije, donio novu Odluku o karti regionalnih potpora i odmah srezao Slavoniju za 10 posto. Umjesto da osmiljava i provodi mjere kojima e manje razvijena podruja uiniti atraktivnijima za ulaganje Vlada je sve izjednaila i prednost koja Panonskoj Hrvatskoj pripada Odlukom je oduzela. 10. U praksi nije zaivio Zakon o regionalnom razvoju po kojem bi prema indeksu razvijenosti manje razvijene trebalo pomoi financijski i administrativno kako bi se pokrenuo razvoj. 11. Od opina, gradova i upanija trai se da pripreme strateki dokument - Plan razvojnih programa prema Pravilniku kojeg su ministar financija i ministar regionalnog razvoja trebali donijeti jo u travnju ove godine, ali od Pravilnika ni do danas nita. Iz ovog je oito da Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova uope nije zainteresirano za potrebe na lokalnoj razini. I u ovom vanom segmentu partnerstvo, kao temeljno naelo regionalne politike, Vlada odbacuje. Imamo Vladu koja se udi to je u dravi koja je lanica Europske unije. Imamo Vladu koja ne razumije naela EU politika i same EU politike. Naravno da takva, neuka i nezainteresirana Vlada, ne moe uiniti Hrvatsku snanom lanicom koja se argumentirano bori za svoje interese i koja zna iskoristiti sve prednosti lanstva.

VLADA VODI POLITIKU PREBACIVANJA TROKOVA NA OPINE, GRADOVE I UPANIJE UMJESTO NJIHOVA FISKALNOG JAANJA

4. Uskraeno je financiranje niza ranije postojeih programa, a novi programi regionalnog razvoja nisu ponueni 5. upanijama, gradovima i opinama nude se kreditne linije HBOR-a za zaduivanje za projekte iz EU fondova umjesto da Vlada koristi povoljne instrumente financiranja koje je osmislila EU preko EIB-a, idealne za projekte jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Potrebna je pomo u pripremi i kompletnom financiranju projekata u onim djelovima Hrvatske koji znatno zaostaju po indeksu razvijenosti u odnosu na druge.

LOE PRIPREME ZA KORITENJE EU FONDOVA 6. Pripremiti se za europske fondove, za koritenje iznosa od preko 2 milijarde eura godinje, znai imati jasno definirane strateke ciljeve i programske dokumente, te je trebalo tijekom 2012. i 2013. kao najvee investicije u RH imati investicije u pripremu projekata. To je ova Vlada propustila uiniti. 7. itavu godinu i pol Vlada se bavi reorganiziranjem i izbacivanjem ljudi koji znaju raditi, ime je nepovratno izgubljeno vrijeme koje je trebalo biti iskoriteno za pripremu stratekih dokumenata i projekata. Administrativni kapaciteti su oslabljeni. 8. Izvore financiranja koje i Europska unija daje ne znaju koristiti i usmjeriti na pripremu projekata.

15. str

MJESENIK ODBORA ZA REGIONALNI RAZVOJ I EU FONDOVE / KOLOVOZ 2013 / BROJ 1

izvor: epp grupa

16. str