PostMinimalistika skulptura

Ekscentrina geometrija

Uvod

Termin Post-Minimalizam koriten je kao referenca na raspon umjetni kih praksi koje su se pojavile u svjetlu Minimalizma u kasnim 60ima. On okuplja niz stilova koji su povezani, ali koji naj e e imaju vrlo razli ite, ak i suprotstavljene interese. Post-Minimalizam se odnosi na stilove kao to su Body art, Performans, Process art, SiteSpecific Art i neki aspekti Konceptualne umjetnosti. Neki umjetnici povezani s ovim stilom su nastojali proiriti interes Minimalizma u stvaranju umjetni kih predmeta koji nemaju predstavlja ku funkciju tradicionalne skulpture, dakle objekte koji su apstraktni, anonimni u izgledu i imaju jaku materijalnu prisutnost. Ali ostali PostMinimalisti imaju razli iti cilj oni reagiraju protiv pokreta bezli nosti, pokuavaju i u skulpturu opet uloiti emocionalno izraajne kvalitete. Nadalje, oni su dijelili sa minimalistima interes u apstrakciji i materijalnosti, ali odbijali njihovu zaokupljenost industrijskim materijalima. Oni su odbacivali raspoloenje i retoriku pokreta, esto percipiranu kao hladnu, pretjerano intelektualnu, pa ak i autoritarnu, odgovaraju i sa izradom skulptura koje su imale vie izraajnih kvaliteta. Oni su vjerovali u vie proireniji smisao za tehnike koje su zahvatile procese umjetnika, materijale, pa ak i na na ine na koji gravitacija djeluje na njih. Tako se kao zasebne teme pojavljuju fleksibilnost, razvijanje, teina, gravitacija, pritisak i istezanje. Od sada skulpture vie ne stoje i ne lee, ve se naginju, vise ili pak isteu. Fizikalni zakoni stabilnosti, labilnosti, slobodnog pada, zagrijavanja i hlaenja prevode se u estetiku govora materije. Neki umjetnici su tako izali iz galerije i po eli instalirati umjetnost u novu okolinu. To je dovelo do novog interesa u odnosima izmeu umjetni kog djela i njegovog mjesta, pod nazivom Site Specificity. Drugi su odnijeli umjetni ko djelo u prirodno okruenje u pokretu Land art.

Po eci PostMinimalizma

Novo dostignu e u umjetnosti stiglo je vrlo brzo u 1960. Tek to je Minimalizam nastao na javnoj sceni, post-Minimalizam se pojavio na povrinu. Godine 1966. u New Yorku se napravila izloba pod nazivom Eccentric Abstraction. Kriti arka Lucy Lippard je bila kustos radova grupe umjetnika, koji su uklju ivali umjetnike poput Eve Hessen, Louise Bourgeois i Bruce Naumana. Sadravala je radove s vrlo osobnim i senzualnim kvalitetama, nastavljena na tradicijama Nadrealizma, Dade i Ekspresionizma. Komadi su naj e e bili u kombinaciji neobi nih, mekih i savitljivih materijala. Neki su posudili modularnu i ponavljaju u kompoziciju tipi nu za minimalizam, ali mnogi su iskoritavali oputenije i otvorene strukture. Kriti ar i povjesni ar umjetnosti Robert PincusWitten , koji je skovao pojam post Minimalizam, primijetio je da ono to je Lucy Lippard naziva ekscentri na apstrakcija je zapravo dio rastu e reakcije protiv Minimalizma. Taj zaklju ak dobio je jo ve e temelje kada se 1969. u Whitney Museum of American Art priredila izloba Anti-Illusion: Procedures/Materials. Temeljena na Process artu , izloba se bavila pitanjem stava umjetnika prema materijalima i tehnikama. Druga zna ajna izloba se zvala When Attitudes Become Form, i bila je postavljena u Londonu i Bernu 1969. godine. Iste godine, umjetnik Robert Morris organizirao je izlobu Process art-a

koja je uklju ivala rad Eve Hessen, Brucea Naumana i Richarda Serra, kao i izbor Arte Povera umjetnika iz Italije. To pokazuje da, iako ameri ko u podrijetlu, pojam postMinimalizam adekvatno opisuje umjetni ka kretanja i drugdje.

Eva Hesse

Eva Hesse bila je njema ka umjetnica, roena 1936. godine. Pohaala je Pratt Institute, Cooper Union te Yale University. Radi skulpture razvijaju i stil senzualnih oblika i nekonvencionalnih materijala. Koristi se mekim, promjenjivim i osjetljivim materijalima kao primjerice vlaknima staklene vune, lateksom, konopcima, icama itd. Linije su joj jako bitne. One uokviruju, dijele i zdruuju. U djelima koriste i karton i ue, linija je prestala biti isklju ivo dvodimenzionalna. Naime, Lucy Lippard je napisala da je Hesse uzela to no ono to je trebala iz umjetnosti oko

nje, transformirala je, te je vratila natrag svijetu umjetnosti. Na ljeto 1962. na Woodstocku, radi prvu skulpturu za Ergo Suits Travelling Carnival. To je bio kostim napravljen od kokoje ice i mekane tkanine. U lipnju 1964. odlazi u u Njema ku gdje po inje eksperimentirati s trodimenzionalnim konstrukcijama. U umjetnosti Eve Hesse bitno je naglasiti kako naglaava tenzije suprotnosti: geometriju i organi nost, serijalnost i unikatnost, kaos i red. Skulpture esto vise poput slika, a njihovi slojevi materijala naglaavaju i metode i dodir samog slikara. Hesse je u svojim djelima iskazala fascinaciju enstveno u i onim unutarnjim i grotesknim. Djelo Hang up (1965.1966.) izgleda kao igra iluzije i stvarnosti. Djelo Untitled (1966.) suo ava nas s vise om masom uadi koja moe biti sagledana poput bezbroj linija crtea ili slike, uz iznimku to je platno ili pozadina uklonjena. Contingent (1969.), serija je od osam vise ih dijelova otrganog ogrta a obloenog lateksom i staklenom vunom, to se moe nazvati slikom i skulpturom. O ovom djelu je rekla: I literally translated the line. Hesse je tvrdila da joj je cilj stvarati nothings (nitavne stvari). Nothing se moe stvoriti kreiraju i prazan prostor, kao u djelu Hang up, ili putem praznih prozorskih okvira, ali jednako tako i rade i stvari koje nisu stvari, u smislu ne ega vieg. Hessini objekti uvijek ine vie od same reprezentacije. Nikada nisu samo simboli. Ako umjetnost uvijek zna i stvarati neto sa zna enjem i predstavljanjem, jedini izlaz je ono to Hesse naziva nonart.

Citati: Art is an essence, a center. My life and art have not been separated. They have been together. I am interested in solving an unknown factor of art and an unknown factor of life.

Yayoi Kusama

Yayoi Kusama je japanska umjetnica ije slike, kolai, mekane skulpture, performasi i instalacije u okoliu dijele opsesiju ponavljanja, uzoraka i akmulacije. Ona samu sebe opisuje kao opsesivnu umjetnicu. Kusamin rad je baziran na konceptualnoj umjetnosti i pokazuje atribute feminizma, minimalizma, nadrealizma, Pop Arta te Apstraktnog Ekspresionizma. Proet je autobiografskim, psiholokim i seksualnim sadrajem. Kusama je takoer poznata kao novelistica, pjesnikinja, a poznata je i u radu s filmom i modnim dizajnom. U ranoj karijeri Kusama je zapo ela pokrivati povrine (zidove, podove, platna, ku ne elemente, gole asistente) to kicama koje su postale trademark njenog rada. Prepuna polja to aka, ili beskona nim mreama kako ih je ona nazivala, proizali su direktno iz njenih halucinacija. Naime, kao djete je doivljavala halucinacije esto suicidalne prirode. Tvrdi da je patila od psihi kog zlostavljanja od strane svoje majke. Nakon to se preselila u SAD ubrzo je stekla reputaciju voe avantgardnog pokreta. Organizirala je happeninge na primjetnim mjestima poput Central parka i Brooklynskog mosta, esto uklju uju i golotinju i prosvjede protiv Vijetnamskog rata. Imala je jako veliku produkciju radova te je oko sebe okupila utjecajne ljude poput Donald Judda i drugih. Zbog loeg zdravlja 1973., vratila se u Japan gdje svojevoljno ivi u mentalnoj instituciji i jo uvijek radi. Godine 2006. Kusama je postala prva Japanka koja je primila Praemium Imperiale, jednu od najprestinijih japanskih nagrada za internacionalno prepoznate umjetnike. 2008. je snimljen dokumentarni film Kusame, imena I adore myself.

Poznati radovi:

skulpturalni ansambl Flowers that Bloom at Midnight Aftermath of Obliteration of Eternity

Citati: To me, being an artist, art comes before anything else. I painted boredom, which is more important in life than the sunlight the Impressionists painted.

Louise Bourgeois
Louise Bourgeois roena je 1911. u Parizu. Kao poznata francuskoameri ka umjetnica i kiparica, najpoznatija po svojim paucima prozvanima Maman. Ovi su joj radovi donijeli i nadimak Spiderwoman. Danas je poznata kao osniva ica Confessional Arta. 1940ih u New Yorku se okrenula skulpturi. Iako su joj radovi apstraktni, sugeriraju ljudsku figuru i izraavaju teme izdaje, anksioznosti i samo e. Njen rad je u potpunosti autobiografski, inspiriran traumom iz djetinjstva kada je otkrila da je njezina engleska guvernanta takoer i o eva ljubavnica. S jakim utjecajem od strane europskih nadrealista koji su emigrirali u SAD , Bourgeoisine rane skulpture su bile komponirane grupiranjem apstraktnih i organi nih oblika, esto rezbarenih u drvu. Priznanje je dobila 1950ih s drvenim konstrukcijama obojanima u bijelo ili crno. Skulpture su uglavnom u formi totema. 1960ih i 70ih po inje koristiti druge materijale osim drva. Kroz sli ne forme Bourgeois po inje preispitivati seksualnu psihu. To vie nisu nadrealne nage ene, ve serija falusnih totema koji rastu u raznim smjerovima. Oni se odnose na bespomo nost i agresivnost snanih ena. 7

New York Times je napisao da njezini radovi dijele set ponavljaju ih tema, usmjerenih na ljudsko tijelo i njegovu potrebu za njegom i zatitom u zastrauju em svijetu. Njen rad je apstraktan i figurativan, realisti an i fantasti an, a raen je od raznih materijala poput drva, bronce, mramora, gipsa, lateksa i tkanine. Svaki rad je povezan s jednim bitnim dogaajem u njenom ivotu po principu slobodnih asocijacija. Skulptura Maman u muzeju Guggenhein u Bilbau: Maman, koja je via od devet metara , je eli na i mramorna skulptura iz koje je stvoreno 6 bron anih odlijeva. To je najve a skulptura pauka koju je Bourgeois napravila. Skulptura aludira na snagu njene majke s metaforom predenja, tkanja, odgoja i zatite.

Citati: Art is manipulation without intervention. I am not what I am, I am what I do with my hands.

Lee Bontecou
Lee Bontecou je ameri ka umjetnica roena 1931. na Rhode Islandu. Izazivala je umjetni ke konvencije materijalima i prezentacijom stvaraju i skulpture koje su visile na zidu poput slika. Koristila je industrijske i naene mateijale poput ice, lima i sli no. Njene najbolje konstrukcije su u jednom mehani ke i organi ne, apstraktne ali jasne po pitanju brutalnosti rata.

Najpoznatija je po konstrukcijama napravljenima 1960ih koje likovni kriti ar Arthur Danto opisuje kao divlje i bijesne. Njena najve a javna skulptura u Lincoln Centru iz 1964. prikazuje bombaa iz Drugog Svjetskog Rata, napravljenog od pleksiglasa. U radovima koji predstavljaju cvije e eli ukazati na problem iskoritavanja prirode. Izjavila je da: Ako ne budemo pazili na cvije e i biljke, na ovaj na in emo biti prisiljeni sje ati se kako je cvije e nekad izgledalo, poput ovog cvije a koje je napravljeno od plastike.

Zaklju ak

Iako formalni i teorijski interesi tog razdoblja vie nisu toliko utjecajni, mnoge od tema i strategija PostMinimalnih umjetnika i dalje su aktualne, to ga i ini jednim od najtrajnijih stilova u posljednjih pola stolje a.