10. ALATI ZA PRERADU PLASTINIH MASA 1.

Plastine mase (poliplasti, polimeri, umjetne tvari)

1.1 Temeljni pojmovi Plastine mase su makromolekularni spojevi koji nastaju meusobnim povezivanjem sitnih molekula nemetala po nekom pravilu ponavljanja (C, Cl, H, N, O i S). Sitne molekule nazivaju se monomeri, a nastale makromolekule s jakom kovalentnom vezom polimeri (sl.1).

Dvovalentni monomeri grade vlaknasti ili lanani niz molekula ( linearni, granati, umreeni), a trovalentni prostornu mreu molekula (sl.2). Nastala struktura moe biti kristalina - djelomino kristalna ili amorfna molekulsko klupko.

Homomeri su makromolekule sastavljene samo od jedne vrste monomera, a kopolimeri su makromolekule nastale povezivanjem razliitih monomera. Njihova se svojstva prilagouju prema funkciji proizvoda. Glavne skupine masa: termoplasti (kristaline ili amorfne strukture), elastomeri i duromeri. Podjela masa prema podrijetlu polazne tvari: a) potpuno sintetske (nafta, zemni plin, ugljen, vapno, zrak,pijesak, voda) b) polusintetske (celuloza, bjelanevine) i c) prirodne (celuloza, krob, keratin - koa, svila, vuna, kauuk..) Svojstva polimera: Polazne tvari utjeu na nisku gustou, a struktura na veliko toplinsko istezanje, kemijsku postojanost, malu toplinsku vodljivost i elektrinu izolaciju. Ovisno o strukturi makromolekula, vrsti dodataka te mjeanju razliitih polimera mogue je postii razliita svojstva materijala od mekog i elastinog do tvrdog i krhkog. Glavni postupci dobivanja polimera: a) poliadicija reakcija razdruivanja raznovrsnih molekula i spajanje atoma u polimere bez izluivanja nusprodukata ( termoplasti PUR; duroplasti EP) b) polikondenzacija reakcija zguivanja i spajanja raznovrsnih molekula uz izluivanje nusprodukata, npr: voda (preteno duroplasti MF; PF; SI; UF; UP; termoplasti PA, PC) c) polimerizacija reakcija spajanja istih ili slinih molekula bez nusprodukata (termoplasti PE; PP; PS; PVC) 1

Dodaci polimerima slue u svrhu poboljanja pobolj uvjeta prerade ili poboljanja upotrebne vrijednosti gotovog proizvoda . Mogu biti (sl.1):

Kompoziti su materijali proizvedeni umjetnim spajanjem dva ili vie razliita materijala sa ciljem dobivanja svojstava koja ne posjeduju niti jedan od njih sam za sebe (sl. 2, 3 i 4). Sastoje se od: a) matrice ili osnovnog materijala (metal MMC, keramika CMC, polimer PMC) i b) ojaala ili punila u obliku: vlakana,viskera, estica, slojeva - laminati). Za polimerske matrice najee se koriste: poliester, vinilester i epoksidne smole te PA, PP, ABS, PPS, PEEK i PEI, a pripadajua ojaala su od staklenih, ugljinih i aramidnih vlakana. Openito: Polimeri spadaju u vane tehnike materijale. U odnosu na metale su laki, imaju dobra elektrina i toplinska izolacijska svostva i otporni su na koroziju. Mnogobrojni su i raznovrsni. Najee se koriste PE, PP, PS i PVC (maseno oko 80%), a zatim slijedi skupina konstrukcijskih polimera PA, PC i ABS. U posljednje vrijeme iri se primjena polimernih smjesa i kompozita. Podruja primjene polimera: ambalaa - 35%, graditeljstvo 23%, elektrotehnika i elektronika 11%, automob. ind. 6%, namjetaj 5%, igrake i sport 4%, kuanstvo 3%, poljoprivreda 3%, strojarstvo 2%...

1.2 Glavne skupine i vrste polimera:

a) TERMOPLASTI (plasti, plastomeri) su linearne i granate makromolekule. Lako se oblikuju, pri okolnoj temperaturi su u vrstom stanju, zagrijavanjem omekavaju i prelaze u itko stanje plastificiraju, a hlaenjem otvrdnjavaju. Proces se moe ponavljati vie puta (reciklirati). Termoplasti
CA celulozni acetat CAB, CP PA poliamid

Trgovaki naziv
celidor celit, celan trolit duretan, rilsan,ultramid, vestamid, najlon, perlon makrolon, makrofol, lexan Hostalen, lupolen, vestolen, trolen kapton, vespel

Kemijska postojanost
benzin, benzol trikloretilen

Svojstva
tvrd, ilav, providan, jednobojan, visoka apsorpcija vode, bez mirisa i okusa, zvuni izolator tvrd, vrlo ilav, djelomino kristalan, otporan na troenje, priguuje zvuk i vibracije, postojane mjere ilav, krut, otporan na udarce, stabilan oblik, providan, sjajan, el. izolacija mek, fleksibilan (PE-LD) do krut, neslomljiv (PE-HD), djelomino kristalan, proziran do mlijean, bez mirisa otporan na troenje, postojan oblik, vrlo dobra klizna i elektr. svojstva, mala plinopropusnost, postojan kod zraenja tvrd, krhak, nerasprsan, postojan na starenje, transparentan tvrd, ilav djelomino kristalan, postojane mjere, malo upija vodu tvrd, nelomljiv, postojan oblik, djelomino kristalan, bez mirisa i okusa tvrd, krhak, krut, providan, sjajan, jednobojan, bez mirisa i okusa otporan na udar, teko lomljiv, krhak pod svijetlom i toplinom, inae kao PS dobra udarna ilavost, krut, stabilan, postojan na promjeni temperature postojan na starenje, inae kao SAN mala gustoa, dobra izolacija zvuka i topline otporan na habanje, ronato ilav

Primjena
do 800C, okvir za naoale, folije, kuita ureaja, ruke alata do 1000C postojan oblik, kratko do 1500C, tlani vodovi, precizna tehnika, vlakna, zupanici do 1350C, udarno ilav do 1000C, kuita, prekidai, utinice, film, lak do 800C (PE-LD), do 1000C (PE-HD), spremnici, brtve, uplja tijela, folije, izolacioni materijali, cijevi do 2800C trajan, do 4800C kratko, do -2400C postojan na hladnoi, oblikovanje sinteriranjem, brtve, leaji do 900C, modeli, svijetiljke sigurnosno ostakljivanje, ureaji za crtanje do 1500C, armature, okovi, leaji,zupanici do 1300C, lomljiv ispod 00C, kuite baterije, dijelovi ureaja, dijelovi perilice do 800C, izolacione folije, igrake, ambalaa, pribor za crtanje do 700C, spremnici, elektroinstalacije, dijelovi ureaja i dubokog vuenja do 950C, kuite baterije, kuite ureaja, igrake do 950C, armature, kuita baterija, zatitni ljem ploe za toplinsku i zvunu zatitu, plutajua tijela, pakiranje do 600C, cijevi, brtve, folije, uplja tijela, kuita baterije

alkohol, motorno gorivo, ulje, slabe luine, kiseline, soli alkohol, benzin, ulje, slabe kiseline luine, otapala, kiseline, bez upijanja vode, vremen. postojan skoro sva otapala, osim luina

PC polikarbonat PE polietilen

PI poliamid

PMMA polimetil metakrilat POM polioksid metilen PP polipropilen

degulan, plexiglas, resarit delrin, hostaform, ultraform Hostalen PP, luparen, novolen, vestolen P hostiron trolitul vestiron hostiren, polistirol 400, vestiron 500 luran vestoran novodur terluran vestodur stiropor vestipor hostalit, trosiplast, vestolit, vinol, vinoflex acela, mipolam, skaj, vestolit Hostaflon, teflon

blage luine, kiseline, benzin, vremen. postojan skoro sva otapala, osim luina slino PE

PS polistirol S/B stirol/butadien (PS otporan na udare) SAN stirol / akril-nitril ABS akrilnitril/ butadien/stirol PS-E polistirol pjenasti PVC-HD Poli(vinilklorid)

alkohol, luine, ulje, kiseline, voda kao PS

eterina ulja, inae kao PS bolji od ABS

kao S/B

alkohol, luine, kiseline, mineralna ulja neto manja nego tvrdi PVC bolja postojanost

PVC-LD poli(vinilklorid) PTFE Poli(tetrafluoretilen)

otporan na habanje, gumasto do konat, ne upija vodu tvrd, ilav, djelimino kristalini, ne upija vodu, vrlo dobra klizna i el.svojstva, nije ovlaiv

do 800C, odjea, podne obloge, folije, el. Izolacija do 2500C, postojan do -900C, za sinteriranjei i nanoenje, brtve, izol. folije, leaji

b) DUROPLASTI (duromeri) su obino mreasto spojeni monomeri. Zagrijavanjem prelaze samo jednom u itko stanje i to vrlo brzo, a zatim u stalno vrsto stanje. Ponovnim zagrijavanjem ne omekavaju, ve izgaraju (termostabilni). Ne mogu se plastino oblikovati. Izdre vie temperature od termoplasta. Duroplasti
EP Epoxid (-smola)

Trgovaki naziv
araldit, epikot, epoxin, lekuterm, uhuplus alberit, bakelit, korefan,lupen, supraplast desmokol, ykra, moltopren, ultramid, vulkolan hornitex, kaurit, polopas, resamin,resopal urekol aldenol, laminac,leguval, palatal,vestopal, diolen, trevira

Kemijska postojanost
alkohol, slabe luine, kiseline, otapala, slabo upija vodu,atm. otp slabe luine, kiseline, otapala, voda slabe luine, kiselin, otapala,ulje, pogonsko gorivo otapala, ulje

Svojstva
tvrd, ilav, teko lomljiv,providan i ut, dobro prianjanje i el. svojstva, bez mirisa i okusa tvrd, krhak, utosmei, jednobojan, dobra el. izolacija

Primjena
do 1300C, smola za lijevanje, laminiranje, ljepljenje i lakiranje, elektr. izolacija, prekidai, ureaji do 1000C, prekidai, kuita, obloge konica i spojki, leaji, tvrdi papir, sloj. preano drvo, smola za ljev, ljep, laminiranje Obloge spojke, leaji, kotai, remenje, zupanici, smola za ljevanje i lakiranje, pjenasti dijelovi MF do 1300C, Uf do 900C, ljepilo za drvo, kuanski i kuhinjski ureaji, slojevit materijali za namjetaj do 1200C, vlakna, tekstil, smola zs ljevanje,laminiranje, ljepljenje i lakiranje, umjetni beton od smole

PF Fenol-formaldehid PUR poliuretan

UF urea-form (smola) MF melmn- form UP nezasieni poliester

tvrd, ilav (duroplast) do mekan, elastian (elastomer), otporan na habanje, ukast,dobra prionjivost i atmosf.otpornost tvrd, otporan na udarce, providan, svjetlucav, bez mirisa i okusa ovisno o punilu tvrd, ilav do mekan, providan, sjajan, jednobojan, dobra prionjivost i elektr. svojstva

slabe luine,, kiseline, otapala, atmosferski otporan

c) ELASTOMERI (termoelasti, elasti) imaju meusobno labavo vezane molekule i bez kristalnih zrnaca. Elastini su pri sobnoj temperaturi i isteu, najmanje, na dvostruku duinu bez zaostale deformacije Elastomeri - neojaani
NR prirodni kauuk SBR stirol-butadienkauuk IIR butil-kauuk CR klor-butadienkauuk NBR akrilnitril-butadienkauuk CSM klorosulfonirani PE FPM fluorkauuk AU poli-uretankauuk SI silikonkauuk buna S

Trgovaki naziv

Vl.vrstoa N/mm2, lomna istezljivost %, temp. podruje 0C

22 600 - 60....+60 5 500 -30...+60 5 600 -30... +120 10 400 -30...+90 6 450 -20...+110 20 300 -30...+120 20 450 -10...+250 20 450 -30...+100 1 250 -80...+200

Svojstva

Primjena

visoko otporan

univerzalni umetci, otporan na ulje nepropustan za plin, atmosferski postojan, nepostojan na ulje teko zapaljiv, otporan na habanje, atmosferski postojan postojan na ulje i pogonsko gorivo postojan na luine, kiseline, starenje i atmosferski utjecaj kemijski i temperaturno otporan otporan na troenje, ilav kemijski i temperaturno otporan

gume na kotaima auta, gumeno-metalne opruge, leaji gume auta, hidraulike brtve, cijevi, kabelske obloge brtve, cijevi na vozilu

butil, butinol, eutil buna C, kloropren, neopren prebunan N

asbilon, hipalon. trixolan viton

vodovi konica, brtvene staze, valoviti ili naborani mijeh, odijea za ronjenje hidraulike i pneumatske brtve, jezgre vodova za pog. gorivo i hidrauliku brtvene staze, unutarnje obloge spremnika brtve motora i prigona

vulkolan

mehaniki optereene brtve, elastine spojke, zupanici elastna izolacija, brtve, manete, vodovi

silastik

2. Postupci prerade
Obzirom na svojstva plastine mase, veliinu serije i oblik proizvoda razvijeni su razliiti postupci prerade i pripadajui alati za oblikovanje proizvoda. Preteno se koriste sljedei postupci: 2.1 Direktno preanje (sl.1) Plastina masa a u obliku praha, granula ili tablete stavlja se direktno u otvoreni i predgrijani kalup u kome se, se pod pritiskom i povienom temperaturom, temperaturom plastificira, oblikuje i ovrsne. Faze rada su: punjenje, preanje i izbacivanje. Temperatura grijanja regulira se cirkulacijom irkulacijom zagrijanog ulja ili pomou elektrinih grijaa. Temperatura grijanja je oko 1700C, a pritisak preanja oko 200 bara. Najee se koristi za preradu duroplasta, s ili bez punila. Proizvod je uvijek sa srhom koji treba naknadno odstraniti. Koliina mase ovisi o veliini proizvoda, a odreuje se probom.Volumen probom. mase prije preanja vei je od volumena proizvoda. 2.2 Posredno preanje (sl.2) Plastina masa u obliku granula, najee predgrijana, stavlja se u zagrijanu tlanu komoru u kojoj se sabija i plastificira, a zatim ubrizga u kalup sistemom kanala. Najee se koristi za preradu duroplasta od kondenzacionih smola na bazi fenola ili melamina s punilima. Uslijed trenja i smicanja prilikom ubrizgavanja masa se dodatno zagrijava to ubrzava njeno otvrdnjavanje.

2.3 Injekciono preanje brizganje, brizganje ljevanje (sl.3) Tono odreena koliina termoplasta (doza) zagrijava se i plastificira u posebnom cilindru pree, a zatim ubrizga kroz mlaznicu u zagrijani kalup pod visokim pritiskom do 1600 bara. Nakon hlaenja otvara se alat i izbacuje gotov proizvod. Plastificirana masa treba to prije popuniti kalup, a pritisak i temperatura trebaju biti ujednaeni da se postigne jednaka struktura, smanje napetosti i deformacija proizvoda. 5

2.4 Ekstruziono preanje istiskivanje

Ekstruzija je postupak preanja, preteno termoplasta odreene viskoznosti, s kontinuiranim radnim procesom ( bezdano preanje ). Koristi se za izradu cijevi, profila, , traka ili slino, a s posebnim ureajem, i za oblaganje izolacije elektrinih vodova. Najee se koristi ekstruder s cilindrom i puem koji pomou lijevka prihvaaju masu u obliku granula ili praha, plastificira je i homogenizira pomou grijaa i ploe s provrtima te istiskuje u alat kroz otvor u mlaznici (sl.1). Proizvod s oblikovanim poprenim presjekom neprekinuto izlazi iz alata i hladii pomou ureaja s vodom. Kruti proizvodi (cijevi, sl.2) se reu na potrebnu duinu pomou pile koja se pomie zajedno s proizvodom, vodom, a savitljivi proizvodi ( izolacija vodia) se namataju na kolut.

2.5 Puhanje Puhanje je postupak oblikovanja upljih proizvoda preteno od termoplasta (boce, spremnici...). Prethodno oblikovana masa u obliku tuljka (crijevo), jo u toplom stanju, dovodi ovodi se unutar otvorenog alata (sl.3). Alat se zatvara, a zatim pue zrak u tuljak i iri ga prema stijenkama kalupa te oblikuje eljeni proizvod. Nakon hlaenja alat se otvara i vadi proizvod.

2.6 Termooblikovanje Prethodno oblikovana masa kao poluproizvod (folija, ploa...) zagrijava se pomou toplog zraka na 110 1800 C, dovodi u termoelastino stanje, preoblikuje bez pukotina i ravnomjerno hladi. Primjenjuje se za izradu proizvoda velikih povrina i sloenog oblika, kao to su kuita hladnjaka, sanitarni elementi, amci... ili za izradu masovnih artikala, kao to su ambalaa, pribor za jelo i slino. Preoblikovanje moe biti dubokim vuenjem (sl.1), razvlaenjem i vakuumiranjem (sl.2).

Na slici 3 je prikazan alat za termoblikovanje ambalae za bonbonjere. Okvir se postavlja preko napete folije kako bi se izbjeglo guvanje.

Alati za injekciono preanje brizganje

3.1 Zadaci i zahtjevi na alat: tehnoloki : u jednom radnom ciklusu kompletno oblikovati jedan ili vie proizvoda te preuzeti itku masu, razdijeliti je, popuniti upljine, ohladiti ( zagrijavati kod duroplasta i elastomera), prevesti je u vrsto stanje i izbaciti proizvod. konstrukcijski: treba preuzeti sile bez deformacija, osigurati potrebna gibanja alata pri otvaranju, zatvaranju i izbacivanju proizvoda te osigurati tono voenje dijelova alata. funkcionalni: uljevni sustav, sustav oblikovanja i odzraivanja, temperiranje (hlaenje ili grijanje), izbacivaki sustav, voenje i centriranje, prihvat na preu, prihvat optereenja i prijenos potrebnog gibanja

3.2 Podjela alata za brizganje Kriterij podjele

Broj gnijezda ( proizvoda) u alatu Vrsta uljevnog sustava Broj razdjelnih ploa Nain vaenja proizvoda

Vrsta alata
s jednim gnijezdom s vie gnijezda sa skruenim uljevkom s ne skruenim uljevkom s 2 razdjelne ploe s 3 razdjelne ploe etani alat izbacivala strugalo kliza eljusti vijak

3.3 Elementi alata za brizganje diska s jednim gnijezdom ( vaenje pomou izbacivala, skrueni uljevak, dvije razdjelne ploe )

1. Centrirni prsten omoguuje pravilno postavljanje i centriranje alata u odnosu na os mlaznice stroja ( debljina 12 16 mm, vanjski promjer u toleranciji g6 ) 2. Nepomina ili uljevna stezna ploa slui za privrenje alata na nepominu stranu stroja, obino vea radi lakeg stezanja 8

3. Uljevna sapnica ili tuljac sprovodi masu u razvodne kanale i kalupnu upljinu, vrsto upreana 4. Ploa s matrinim umetkom u njoj se izrauju gnijezda ili upreavaju umetci, ugrauje sapnica, izrauju razvodni kanali i kanali za hlaenje 5. Matrica segmentni umetak vrsto uprean u matrinu plou (poz. 5), a moe biti izraen u samoj ploi 6. ig segmentni umetak vrsto uprean u plou igova (poz.7), a moe biti izraen u samoj ploi 7. Ploa s igovima slui za smjetaj igova, prolaz izbacivala (poz. 8), protupritisnog svornjaka (poz.15), izvlaila uljevka iz uljevne sapnice ili jezgre za oblikovanje udubine u proizvodu (poz.9) 8. Izbacivalo slui za odvajanje i izbacivanje proizvoda iz gnijezda. Svako gnijezdo treba imati svoje izbacivalo 9. Jezgra oblikuje dio proizvoda 10. Temeljna ploa slui za prihvat ploe sa igovima. O njezinoj debljini ovisi krutost alata. 11./12. Ploe izbacivakog sustava ploa (poz.11) povezuje izbacivala, izvlailo i protupritisne svornjake, a ploa (poz.12) prenosi sile za izbacivanje s potiskivala (poz.19) 13. Odstojnici visina odstojnika odreuje duinu hoda izbacivala 14. Pomina ili izbacivaka stezna ploa slui za privrenje alata na pominu stranu stroja 15. Protupritisni svornjak preuzima optereenje 16./17. Vodilica i vodea ahura slue za tono voenje alata 18. Centrirni prsten za tono centriranje pomine strane 19. Potiskivalo ili potisni trn prenosi silu za pokretanje izbacivakog sustava. Njegova duina treba osigurati hod izbacivala 20. Povratna opruga slui za povrat izbacivakog sustava 21. Spojni vijci 22. Proizvod (otpresak) 23. Kanali za hlaenje (temperiranje) trebaju biti to blie kalupu

3.4 Procesi pri injekcionom preanju brizganju Plastificirana masa Masu treba to bre ubrizgati u kalup da pritisak i temperatura budu svuda isti.Time se postie ujednaena struktura materijala i ravnomjerno stezanje po cijelom proizvodu bez napetosti i izvitoperenja.U stvarnosti nije tako. Otpor strujanja u sapnici smanjuje pritisak za vrijeme ubrizgavanja. Nejednoliko hlaenje mase u dodiru sa stijenkom kalupa (kavitacija) uzrokuje neravnomjernu strukturu. Povoljnim izborom utjecajnih veliina (reimi rada) mogue je dobiti proizvod s optimalnim svojstvima. Orjentacija molekula Molekularni lanci plastificirane mase prije ubrizgavanja su amorfni, dakle bez orjentacije, to znai da su svojstva mase ista na svakom mjestu i u svakom smjeru (sl.1). estice i vlaknasta struktura mase pri strujanju kroz sapnicu se zakreu i isteu u smjeru strujanja (sl.2). Ako estice mase na rubnom podruju dou u dodir s relativno hladnijom stijenkom kalupa, snizuje im se temperatura i postaju ilavije. Njihova je brzina strujanja manja u odnosu na brzinu estica u unutranjosti kalupa. estice u unutranjosti su due tekue i bre u odnosu na rubne, to smanjuje njihovo istezanje i smicanje u procesu ubrizgavanja, dopunjavanja i hlaenja. Kavitacija u unutranjosti troi manje topline pa je temperatura tih estica via. Due im je vrijeme skruivanja i znatno manje napetosti (relaksacija). Orjentacija tih molekula je manja od onih na rubnom podruju (sl.3). Hlaenje u hladnom kalupu zadrava prethodno orjentirano stanje mase sa zakrenutim i istegnutim esticama . Naknadno nastojanje mase da se vrati u poetno amorfno stanje moe uzrokovati skupljanje i deformaciju proizvoda te utjecati na njegovu upotrebnu vrijednost. Stupanj kristalizacije Pri brzom hlaenju djelomino kristalinih masa moe nastati amorfna struktura u rubnom podruju, a kristalina u sredini (jezgri) proizvoda (sl.4).Stupanj kristalizacije izraunava se tako, da se volumen amorfne mase stavi u odnos volumena ukupne mase. Njegova veliina ovisi o molekularnoj strukturi mase i uvjetima rada. Proces kristalizacije se naknadno nastavlja, a mogu je i pri radnoj temperaturi proizvoda. Odlaganje proizvoda na vioj temperaturi (oko 1400 C) ubrzava proces kristalizacije (temperiranje).

10

Proces teenja U idealnom sluaju plastificirana masa popunjava kalup ravnomjernom frontom teenja izvorni mlaz (sl.1a). Prvo se skruuje vanjski sloj mase u dodiru sa stijenkom kalupa, koji sa svojim izolacionim svojstvom zadrava viu temperaturu i tenost mase u unutranjosti kalupa. Stvara se plastina jezgra koja omoguuje daljnje teenje mase u istom stanju na due vrijeme i kvalitetno spajanje (zavarivanje) njenih pojedinih slojeva (sl.1b). Ako se razbije fronta teenja, stvoriti e se ubrzani slobodni mlaz (odvojak mase), koji se postavlja popreko na kalup i hladi. Spreava kvalitetno zavarivanje nadolazee mase i stvara slaba mjesta na proizvodu (sl.2). Utjecajne veliine pri brizganju (reimi rada) U tablici 1 prikazane su utjecajne veliine na proces injekcionog preanja i kvalitetu proizvoda (reimi rada). Proces punjenja ovisi o brzini ubrizgavanja i punjenja kalupa. Brzina ubrizgavanja je brzina estica mase pri ubrizgavanju, a ovisi o pritisku ubrizgavanja. Brzina punjenja je brzina kojom masa popunjava kalup, a ovisi o otporu strujanja unutar kalupa. to je vei otpor, to je potreban vei pritisak ubrizgavanja. Pri manjoj brzini punjenja nastaju vee temperaturne razlike izmeu prethodno i trenutno ubrizganih dijelova mase. Hladnija masa ima veu viskoznost i zahtijeva vei pritisak ubrizgavanja. Pukotine ve ohlaene mase pri daljnjem ubrizgavanju uzrokuju pomicanje materijala i stvaranje poprenih brazda okomito na smjer teenja (sl.3). Prevelika brzina punjenja uzrokuje otro skretanje i nagle poprene promjene, a mogua je i pojava krhotina.Temperatura mase je via pa je mogue njeno toplinsko oteenje. Pri sporom odzraivanju kalupa za vrijeme ubrizgavanja, komprimira se i znatno zagrije zarobljeni zrak te moe prouzroiti izgaranje materijala (dieselefekt). Stvaranje slobodnog mlaza i dijeljenje struje mase ostavlja tragove teenja na gornjoj plohi (sl.3).

Utjecajne veliine previsok prenizak djeluje prekratko djeluje predugo previsoka premala

Nain djelovanja pritisak u alatu velik, srh na proizvodu lagano punjenje kalupa, slaba mjesta u i na proizvodu lagano punjenje, prelagani proizvod teak proizvod, napetosti u proizvodu manja orjentacija molekula, stvaranje slobodnog mlaza, izgaranja na proizvodu slabo zavarivanje strujne mase, upljikavost, velika temperaturna razlika u masi

Pritisak ubrizgavanja

Brzina ubrizgavanja, odnosno brzina punjenja

Tablica 1: Utjecajne veliine na proces brizganja i kvalitetu proizvoda

11

Raspored pritiska Pritisak u alatu je nii i vremenski kasni u odnosu na pritisak ubrizgavanja u punom predprostoru zbog otpora strujanja u sapnici i kalupu. Uz to, popunjavanje kalupa i oblikovanje konture proizvoda odvija se uz kompresiju, odnosno zguivanje mase (toka A). Maksimalni pritisak u kalupu (toka B) ovisi o obliku i kvaliteti proizvoda, vrsti mase i odnosu puta teenja mase i debljini stijenke proizvoda (sl.2). Kad se postigne eljeni pritisak u kalupu, smanji se pritisak ubrizgavanja na tkz. naknadni pritisak. Ovaj pritisak u zavrnoj fazi slui za punjenje preostale mase i popunjavanje kalupa zbog hlaenja i skupljanja materijala u njemu. Pri tome pritisak u kalupu lagano pada. Utjecaj naknadnog pritiska na proces brizganja pokazuje tablica 1. Kada se uljevak skruti (toka C), pritisak se u kalupu smanjuje zbog hlaenjana na tkz. preostali pritisak (toka D). Djelovanje ovog pritiska poveava stabilnost proizvoda da se ne deformira pri izbacivanju iz kalupa.

Naknadni pritisak prenizak prekratko djelovanje predugo djelovanje previsok

Nain djelovanja usahline (sl.3), udubljenja veliko kolebanje odstupanja i skupljanja, manja teina i premali proizvod nii stupanj popunjenja kalupa bez djelovanja neekonomino, velika teina i preveliki proizvod , velike napetosti prepunjeno Tablica 1: Djelovanje naknadnog pritiska

Stupanj popunavanja kalupa Stupanj popunjavanja odreuje se pokusom, tkz. studijom punjenja ili nizom ubrizgavanja sa stalnim poveanjem ubrizgane mase, dok se ne postigne proizvod zahtjevane kvalitete (sl.4). Tako dobiveni proizvod moe posluiti za kontrolu ostalih proizvoda usporeivanjem njihovih teina. 12

Hlaenje Brzina kojom e se stabilizirati oblik proizvoda pri hlaenju mase ovisi o temperaturi alata. Ona je odreena vrstom mase, zahtjevima proizvoda i debljinom stijenke (sl.1). Jeftini i masovni proizvodi hlade se brzo, temperatura alata je nia, a vrijeme izrade krae. Njihova je temperatura via pri izbacivanju iz kalupa, to uzrokuje vee naknadno skupljanje i izvitoperenje. Za zahtjevne tehnike proizvode hlaenje je sporije, a temperatura alata via. to je vea debljina stijenke i vea teina proizvoda, to je hlaenje due. Vremensko trajanje od jednog do drugog ubrizgavanja naziva se takt ili ciklus. 3.5 Strojevi za injekciono preanje (brizgalice, pree) Brizgalica se sastoji od nepomine ili uljevne strane i pomine ili izbacivake strane (sl.2).

Uljevna jedinka extruder - Prihvaa i transportira masu (granule) te plastificira i ubrizgava u kalup. Pu se okree i potiskuje masu kroz pojedine zone cilindra do predprostora ispred vrha. Na kraju plastifikacije pu se zaustavi i pone brzo uzduno gibanje kojim ubrizga masu u kalup (sl.3). Utjecajne veliine - Broj okretaja pua ovisi o promjeru pua, odnosno obodnoj brzini (tab.1). Usporni ili akumulacijski pritisak je otpor mase ispred vrha pua (predprostor). Djeluje tako da, za vrijeme plastificiranja mase, potiskuje i uzduno pomie pu prema nazad (suprotno od podeenog hidraulikog pritiska). Pu se pomie dok se ne nakupi dovoljno mase u predprostoru za punjenje kalupa (sl.4). Usporni pritisak ovisi o viskoznosti i toplinskoj osjetljivosti mase (tab.1).
Tab.1: Utjecajne veliine
PMMA PVC Temperatura mase 0 C 200 - 250 150 - 180 Obodna brzina vmax. m/s 0,3 0,08 0,1 Usporni pritisak p bara 80 - 120 40 - 80

13

Temperatura cilindra u 0 C za PVC u pojedinim zonama:

DH 170 210 MH3 160 190 MH2 160 170 MH1 140 160 Lijevak 30 - 40

Jedinka za zatvaranje Otvara, zatvara i pridrava alat pomou koljenastog polunog mehanizma ili potpune hidraulike (sl.1). Sila zatvaranja Fz nastaje pri procesu zatvaranja i istee vodilice jedinke, a meusobno pritie kalupne ploe. Sila uzgona Fu nastaje pri ubrizgavanju mase uslijed djelovanja njenog pritiska pk na projiciranu povrinu kalupa Ap : Fu = pk x Ap. Sila pridravanja Fp je ukupna sila koja istee vodilice jedinke za vrijeme ubrizgavanja mase: Fp = Fz + Fu . Ona je uvijek vea od sile zatvaranja, a ograniena je krutou jedinke i alata.. Ako je sila uzgona vea od sile pridravanja, otvaraju se kalupne ploe i stvara srh na rubu spojne ravnine (sl.2). Ipak, sila pridravanja treba biti to manja da se izbjegne savijanje steznih ploa jedinke koje nose i povezuju kalupne ploe (sl.3). Naime, savijanje nastaje pri ubrizgavanju mase uslijed djelovanja sile uzgona na obje kalupne ploe u podruju upljine, dok sila pridravanja djeluje samo na rubu kuita alata i izravno se prenosi preko oslonaca izmeu temeljne i pomine ploe alata. Savijanje je vee i zbog smanjenja krutosti ploa u podruju provrta za uljevak ili provrta za izbacivaki sustav. Ako se stvara srh, a jo nije ostvaren dovoljno veliki pritisak ubrizgavanja, potrebno je ugraditi valjkaste zatitne oslonce u podruju progiba (sl.4). Sila zatvaranja treba biti to manja zbog potrebnog odzraivanja kalupne upljine pri ubrizgavanju.

14

3.6 Oblikovanje proizvoda Tolerancije mjera Postignute tolerancije mjera ovise o skupljanju, vrsti mase i vrsti mjera, kao i kvaliteti stroja i alata (sl.1). Amorfne mase omoguuju manje tolerancije, nego djelomino kristaline. Nadalje, mjere proizvoda izravno vezane za mjeru na alatu (a,b na sl.1) su tonije u odnosu na mjere koje se postiu zatvaranjem alata (s,t na sl.1). Tolerancije su odreene standardom (DIN 16901), tako to su podjeljene u grupe ovisno o vrsti mase i njhovom skupljanju, vrsti mjere ( izravno vezane za alat ili ne) i podruju nazivne mjere. Primjer (sl.1): Proizvod od polietilena (grupa tolerancije 150), vezana mjera (oznaka 3) i nazivna veliina a = 35 mm (podruje 30 40 mm) ima opu toleranciju 0,39 mm. Smjernice za oblikovanje proizvoda (VDI 2006) Debljina stijenke mora biti dovoljno velika da se kalup sigurno popuni prije prejakog ohlaenja i otvrdnjavanja mase. Zbog toga se najmanja debljina stijenke odabire ovisno o putu teenja mase u kalupu i njenoj tenosti (sl.2 i str.12, sl.2). Poeljno je da su debljine stijenke jednake po cijelom proizvodu. Uobiajena debljina stijenke iznosi 1 3 mm, a za vee proizvode 3 6 mm. Debljine ispod 0,4 mm i iznad 8 mm postiu se pod posebnim uvjetima (sl 3a i 3b). Na porizvodu treba izbjegavati mjesta s gomilanjem materijala i nagle prijelaze poprenog presjeka, zbog moguih udubljenja na povrini i usahlina (lunkera) u unutranjosti (sl.3d). Nadalje, razlika u debljini stijenke stvara unutarnju napetost zbog neravnomjernog hlaenja i mogue pukotine na otrim rubovima i kutovima. Viu stabilnost mogue je postii rebrastim ukruenjem proizvoda (sl.3c) Nagib proizvoda (sl.4) Sve povrine na proizvodu imaju nagib u smjeru otvaranja alata, zbog lakeg i breg odvajanja i izbacivanja. U tablici 1 (str.16) ponuene su grube smjernice za veliinu nagiba, koji ne ovisi samo o visini proizvoda, nego i obliku, hrapavosti povrine, promjeru i nainu odvajanja.

15

Skupljanje Pri odreivanju mjera kalupne upljine treba uraunati skupljanje mase i eventualno naknadno skupljanje proizvoda (tab.1). Skupljanje je promjena mjera uslijed stezanja materijala pri hlaenju.To je razlika u mjerama kalupne upljine i proizvoda. Skupljanje u smjeru teenja mase i popreko moe biti razliito. razliito Naknadno skupljanje je razlika u mjerama proizvoda na sobnoj i nekoj drugoj temperaturi. Proizvod je manji. Brojane podatke o skupljanju je teko odrediti jer ovise o mnogo faktora. Amorfni termoplasti (polistirol) imaju malo skupljanje, bez obzira na vanjske v uvjete. Djelomino kristaline mase (polietilen) imaju ima iroko podruje druje skupljanja, koje ovisi o pritisku ubrizgavanja i naknadnom pritisku. to su ovi pritisci vei, to je skupljanje manje. Oblik kalupne upljine i ua, takoer utjee na omjer skupljanja. . Nadalje, Nadalje to je via temperatura alata povoljnije je stvaranje kristala, ali i vee skupljanje. Ukupno skupljanje je razlika u mjerama kalupne upljine i proizvoda nakon dugog skladitenja ili upotrebe.

3.7 Nepomina ili uljevna strana alata Nepomina strana omoguuje prihvat i teenje mase te popunjavanje kalupne upljine sa to manjim gubitkom pritiska i temperature.Put Put teenja od sapnice stroja do ua u gnijezdo treba biti to krai, a njegov presjek dovoljan da omogui ravnomjerno punjenje punjen sustava i kalupne upljine. Sastoji se od uljevka, razdjelnog kanala, dovodnih kanala i ua u kalupnu upljinu (sl.1). Sapnica stroja mlaznica Treba osigurati nepropusni spoj izmeu uljevnog cilindra stroja i alata, po mogunosti, sa to manjim gubitkom tkom pritiska i temperature mase. Hladi se u dodiru s hladnijim alatom te moe smanjiti toplinu zaostale mase u sapnici. Zbog toga se ugrauje grija sapnice ili se ona udaljava od alata nakon svakog ubrizgavanja i isteka djelovanja naknadnog pritiska. Otvorena sapnica (sl.2) se koristi za mase s veom ve viskoznou. Zbog ravnih kanala mali m su gubici pritiska i temperature. Osim toga, lake se iste i ispiru. Opasnost od izlaza mase smanjuje se s manjim otvorom sapnice ( 3 8 mm). Sapnice sa zatvaranjem otvora (sl.2) se koriste za vrlo tene mase. Nakon svakog ubrizgavanja zatvara se otvor sapnice i spreava nepoeljni izlaz mase.

16

Izravni uljevak Put teenja mase svodi se samo na konini provrt u uljevnom tuljcu alata (sapnica) koji je izravno spojen s kalupnom upljinom. Uljevak moe biti kanalni u obliku konusa i tokasti (sl.1).

Konini uljevak koristi se preteno za rotaciono simetrine i teke proizvode. Uljevak se naknadno odrezuje piljenjem ili glodanjem. Zbog tragova odvajanja nije dobro da se uljevak nalazi na vidljivoj povrini proizvoda. Promjer D treba odrediti tako da skruivanje uljevka uvijek traje due od samog proizvoda (sl.1a i sl.2).

Tokasti uljevak se trga pri odvajanju na mjestu najmanjeg poprenog presjeka, a na proizvodu ostaje samo uljevni unji - iljak (sl.1b i sl.3). Izostaje naknadno odrezivanje i nema optikog oteenja povrine. Osim toga, masa uljevka ostaje u predkomori za daljnje brizganje. Preteno se koristi za izradu malih i masovnih proizvoda na alatima s jednim ili vie gnijezda, kao i za velike proizvode koji zahztjevaju vie ua. to je manji otvor tokastog uljevka, to je lake odvajanje trganjem. Ako se ohladi masa u predkomori uslijed presporog pujnjenja kalupa, biti e potrebno naknadno runo vaenje uljevka. Potrebno je uskladiti debljinu stijenke, viskoznost i temperaturu mase. Zbog navedenih potekoa, izrauju se poveane i produene predkomore, tako da se na njihovim stijenkama stvara hladniji sloj mase koji, kao toplinski izolator, spreava daljnje hlaenje mase i omoguuje teenje kroz jezgru uljevka (sl.4). Daljnja mogunost da se sprijei hlaenje mase je ugradnja specijalnih grijaih patrona u predkomoru.

17

Tanjurasti ili ploasti uljevak Ovaj uljevak je predvien za prstenaste proizvode (sl.1a). Ako bi se umjesto ovog uljevka koristio jedan tokasti ili dva meusobno povezana, onda bi se stvarala spojna linija mase du cijelog proizvoda spojni av (sl.1b). to je masa hladnija pri spajanju, to e vrstoa ava bit manja.

Gljivasti, prstenasti i filmski uljevak Gljivasti uljevak se koristi za izradu kratkih upljih proizvoda (sl.2a). Prstenasti uljevak se koristi za cijevaste proizvode na alatu s ugraenom jezgrom, koja je uleitena na obje strane (sl.2b). Filmski uljevak je u obliku uljevne trake i koristi se za izradu ravnih proizvoda velikih povrina (sl.2c).

Tunelski uljevak Tunelski uljevak se postavlja bono na proizvod ili na neko drugo manje vidljivo i osjetljivo mjesto, a odvaja se automatski od proizvoda prilikom otvaranja kalupnih ploa (sl.1). Razdjelni kanal ide du razdjelnice i prije kalupne upljine, skree pod nekim kutom i ulazi u nju kao konini tunel. Otvaranjem pomine kalupne ploe povlai se proizvod i uljevak. Pri tome se odrezuje uljevak na mjestu tunelskog ua i odvaja od proizvoda Pri kraju otvaranja izbacivaki sustav izbacuje proizvod i uljevak iz kalupne ploe. Da se sprijei eventualno trganje uljevka prije odrezivanja preko reznog brida, potrebno je predvidjeti njegovo slobodno savijanje i odabrati pravilan konus tunela. Masa treba biti ilavo-elastina ili nepotpuno skruena. Zbog velikog gubitka pritiska tunelski uljevak se koristi za izradu jednostavnijih i sitnih proizvoda na alatima s vie gnijezda.

18

Izvedbe uljevanja u vie gnijezda Alati s vie gnijezda izrauju vie proizvoda jednim ciklusom ubrizgavanja. Ako su gnijezda postavljena na razdjelnici kalupnih ploa, tada se masa dovodi pomou razdjelnih kanala razdjelnik (sl.1). Zvjezdasti razdjelnik se koristi za gnijezda koja su centrino postavljena oko uljevnog konusa. Kod razdjelnika prema sl.1a duine putova teenja mase biti e jednake za sva gnijezda. Prednost prstenastog razdjelnika ( sl.1b) je u tome to je ukupna duina putova teenja kraa. Redni razdjelnik ima razliite duine putova teenja to moe smanjiti kvalitetu proizvoda, odnosno neravnomjerno popuniti gnijezda (sl.2). Ovaj nedostatak se moe otkloniti izradom kanala s razliitim poprenim presjecima. Prednost rednog razdjelnika je u mogunosti izrade vie proizvoda s jednim ciklusom ubrizgavanja. Ako se proizvodi i uljevni sustav istovremeno skrute i ostanu povezani nakon izbacivanja, potrebno ih je naknadno odvojiti. Oblici razdjelnog kanala i ua Popreni presjek razdjelnog kanala trebalo bi kruno zaobliti da se postigne to manja povrina, a time i manje hlaenje mase (posebno kod velikih presjeka kanala). Izrada takvih kanala je skupa, a posebno to se moraju raditi u obje kalupne ploe (sl.3). Zbog toga se rade trapeznog oblika i samo u jednoj ploi. Okruglo ue radi se na isti nain u obje ploe. Ako se odabere pravokutno ue treba paziti da njegova irina bude manja za cca. 2 mm od promjera razdjelnog kanala (sl.3). Ue treba odrediti i postaviti tako da samo topla masa u podruju plastine jezgre ima pristup kalupnoj upljini. Ohlaene estice mase zadravaju se na stijenkama razdjelnog kanala. Poloajem ua odreuje se i smjer ubrizgavanja mase u kalup. Uljevak za visoke proizvode posude Na alatima za visoke proizvode ugrauju se jezgre (umetnuti igovi) za izradu unutarnjeg oblika proizvoda. Ako se uljevno ue postavi bono na jezgru u razdjelnoj ravnini, tada pritisak mase moe saviti jezgru. Taj progib jezgre stvara razliite debljine stijenke i uzrokuje neravnomjerno punjenje kalupa. Osim toga, masa prvo popunjava dio kalupa uz razdjelnu ravninu i pri tome zatvara kanale za odzraivanje. Zarobljeni zrak se stlai i pregrije, a masa izgara na tim mjestima. Ovaj se problem rjeava pomou alata s 3 razdjelne ploe (str. 20) i uljevanjem preko dna posude. 19

Uljevak za visoke proizvode na alatima s 3 razdjelne ploe Ovi alati omoguuju centralno ulijevanje mase preko dna proizvoda. Tada nema bonog pritiska na jezgre i njihova savijanja. Na alatu su dvije razdjelne ravnine (1 i 2). Prva ravnina zatvara i oblikuje gnijezdo proizvoda, a druga razdjelne kanale (sl.1). Otvaranjem alata proizvod se odvaja od ua i skida s jezgre, a uljevni sustav odvaja od uljevne kalupne ploe i izbacuje iz uljevne stezne ploe. Centralnim uljevanjem kroz dno postie se simetrino popunjavanje kalupa i vrlo dobra kruna tonost proizvoda. Za pravilano funkcioniranje alata pri odvajanju i izbacivanju potrebno je predvidjeti razne zupce, zapinjae, negativne nagibe ili sline zadrivae na proizvodu i uljevku. Uljevak s izolacijskim kanalima Kod ovog uljevka je povean promjer razdjelnika i dovodnih kanala. Na stijenkama kanala skruti se tanki sloj mase koji svojom toplinskom izolacijom spreava hlaenje prema unutranjosti kanala i tako osigura tenu jezgru mase u kanalu (sl.2). Na ovaj se nain tedi na odvajanju uljevka, a masa zadrana u njemu se koristi za daljnju preradu (neskruen uljevak). Topli uljevak s grijaem Ugradnja grijae patrone ili cijevnog grijaa usporava hlaenje i odrava potrebnu temperaturu mase u razdjelnom kanalu (sl.3 i 4). Pri ugradnji razdjelnog kanala ostavlja se zranost da se izbjegne izravni dodir sa znatno hladnijim alatom. Moe se ugraditi i reflektirajui lim koji povratno usmjerava toplinu na razdjelnik.

20

Hlaenje alata - temperiranje Hlaenjem alata odvodi se toplina mase i dovoljno ohladi proizvod, tako da se bez deformacije izbaci iz kalupa. Vrijeme hlaenja, ovisno o uvjetima rada, treba biti to krae (sl.1). Hlaenje je rashladnom tekuinom (najee vodom) koja se provodi sustavom rashladnih kanala (sl.2). Raspored kanala treba prilagoditi razliitim temperaturnim zonama koje se moraju brzo i jednako ohladiti. Posebno treba paziti na vrste ili upreane preane spojeve zbog mogueg razliitog toplinskog istezanja. Pri postavljanju kanala treba postii to bolje hlaenje, a s druge strane ne oslabiti krutost kalupnih ploa. Zbog jednostavnosti se izrauju buenjem pa su krunog poprenog presjeka. Promjer kanala ovisi o debljini stijenke proizvoda (Tab.1).
Tab.1: Promjer rashladnih kanala Debljina stijenke Promjer d (mm) proizvoda (mm)

2 4 6

8...10 10...12 12 15

Pri odreivanju razmaka izmeu kanala treba uzeti u obzir ravnomjerno hlaenje povrine proizvoda (sl.3). Na slici 4 je prikazan serijski i paralelni raspored rashladnih kanala te postignuta razlika temperature izmeu izlaznog i ulaznog toka.

21

3.8 Pomina ili izbacivaka strana alata Pomina strana slui za zatvaranje i otvaranje kalupa te vaenje, odnosno odvajanje proizvoda (sl.1). Pri otvaranju alata proizvod mora ostati na pominoj kalupnoj ploi. Vaenje proizvoda pomou izbacivala Vaenje proizvoda je pomou izbacivakog sustava koji se sastoji od osnovne i pridrne ploe, izbacivala, izvlakala i potisnog trna (sl.1). Za vrijeme otvaranja alata potisni trn naie na graninik i zaustavi izbacivaki sustav. Poto se kalupna ploa i dalje pomie, izbacivala se izvlae iz nje i izbacuju proizvod (sl.1). Pri odreivanju poloaja izbacivala treba voditi brigu o ravnomjernom vaenju proizvoda. Duinu izbacivala i oblik ela treba prilagoditi kalupnoj upljini (gnijezdu).Presjek izbacivala treba biti dovoljno velik da na proizvodu ne ostaje otisak ili da se ne oteti neka njegova vidna i funkcionalna ploha. Za istovremeno vaenje proizvoda i mree razvodnih kanala s uljevkom potrebno je ugraditi izvlanu ahuru i izbacivalo (sl.1) ili izvlakalo (sl.2). Izvlaenje uljevka je pomou negativnog kuta na elu ahure ili izbacivala. Vaenje proizvoda pomou strugala Ako nije mogue vaenje pomou izbacivala, tada se ugrauje ploa za struganje proizvoda s jezgre alata (sl.3). Dodatno se moe koristiti i stlaeni zrak, ako postoji opasnost od pojave vakuuma izmeu jezgre alata i proizvoda te njegove deformacije. Kod alata s ogranienim hodom strugala zrak moe posluiti i za zavrno izbacivanje proizvoda. Vaenje proizvoda pomou klizaa Ako se na jednoj strani vanjske ili unutarnje povrine proizvoda nalazi neko udubljenje (negativni kut), tada se ugrauju klizai koji oblikuju taj dio povrine (sl.4). Klizai se pomiu pri otvaranju i zatvaranju alata pomou koso postavljenih trnova (rogova).

22

Vaenje proizvoda pomou eljusti Ako se na cijelom opsegu proizvoda s vanjske ili unutarnje strane nalazi udubljenje, tada se ugrauju pomine eljusti koje oblikuju to udubljenje (sl.1). Vodilice eljusti mogu biti plosnate ili u obliku lastinog repa. Vaenje proizvoda pomou vijka Vaenje pomou vijka se koristi pri izradi proizvoda s navojem (sl.2). Za vrijeme otvaranja alata prisilno se okree ee jezgra s navojem (poz.21) preko para zupanika (poz. 22 i 22a) i vretena sa strmim navojem (poz.24) te izvlai s unutarnjeg navoja na proizvodu. U zavrnoj fazi otvaranja pomie se ploa za struganje (poz.5) preko preko izbacivakog trna (poz.19) i odstranjuje je eventualno zaostali proizvod na jezgri alata.Pri zatvaranju alata vraa se ploa za struganje (poz.5) u krajnji poloaj pomou tlane opruge. Istovremeno, vreteno sa strmim navojem (poz.24) okree i pomie jezgru alata (poz.21) u poetni poloaj.Pri zatvaranju zatvaranju alata centriraju se kalupna ploa (poz.4) i ploa za struganje (poz.5) pomou konusa (poz.7).

23

3.9 Materijali Alatni elici trebaju ispuniti brojne zahtjeve obzirom na razliite mase i postupke prerade. Trai se laka obradljivost, posebno dobro poliranje i postojanost mjera pri toplinskoj obradi. Nadalje, potrebna je otpornost povrine na pritisak i troenje, kao i dovoljna antikorozivna otpornost obzirom na utjecaj agresivnih masa i rashladne tekuine. Kalupne ploe i umetci se rade od elika za cementiranje 4321 (21MnCr5), a za vee alate od poboljanog alatnog elika 4742 (40CrMnMoS86) koji se dobro obrauje, a kaljenje nije potrebno. Za visokopolirane kalupe koristi se specijalni elik za cementiranje X19NiCrMo4 (~5420). Za velike povrinske pritiske i posebno optereene kalupe koristi se prokaljivi elik za rad u toplom stanju 4751 (Utop Mo1, X38CrMov51). Za izradu kalupa i umetaka otpornih na koroziju koriste se nehrajui i kemijski postojani elici 4175 (prokron 4 extra, X2Cr13) ili X36CrMo17 (~ prokron 5, 4770). Za izradu kuita i ostalih dijelova koristi se nelegirani alatni elik 1540 (C45W3 - nekaljen). 3.10 Standardizirani i tipizirani dijelovi alata Skoro svi alati za injekciono preanje se sastoje od gotovo istih osnovnih elemenata. Oni su pojednostavljeni i tipizirani po obliku i mjerama od strane velikih proizvoaa alata i mogu se kupiti gotovi na tritu (pr: Hasco). Izrauju se u velikim koliinama, posebno su precizno izraeni i relativno jeftini. Posebna prednost je u tome to se skrauje vrijeme izrade i isporuke alata. Alatniar se moe koncentrirati samo na izradu jezgri, gnijezda, izbacivakog sustava i montau alata (sl.1). Poznati proizvoai razvili su tkz. baukasten sustav elemenata u CAD-tehnici crtanja, tako da se iz kataloga odabire konkretni elemant i ugrauje u konstrukciju alata ( Copy-Paste) te automatski memorira u sastavnicu materijala. Baukasten sustav obuhvaa stezne ploe, kalupne ploe, kuite izbacivakog sustava i izbacivala, vodilice i vodee ahure, a moe se proiriti i na ostale elemente.

24

3.11 Prikaz nekih alata, sklopova i dijelova

25

26