UVOD Energija je nuan resurs za tehnki i ekonomski razvoj suvremenog svijeta te jeukljuena u sve aspekte drutvenog ivota.

Upravo zbog toga, racionalno gospodarenje energijom jedna je od kljunih pretpstavki razvoja. Zadovoljenje sve veih energetskih potreba u budunosti, uz moralan odnos premaokoliu, te raspolaganje prirodnim resursima s ciljem gospodarskog razvitka, iziskujegradnju novih energetskih postrojenja uz sve stroe zahtijeve gospodarenja energijom,racionalizaciju investicijskih ulaganja i zatitu okolia. Kogeneracijska postrojenja jedan su od naina maksimalnog iskoritenja primarneenergije. Njihova prednost je u visokom stepenu iskoristivosti, te ekolokoj i ekonomskojprihvatljivosti njihove upotrbe. Kogeneracija se definira kao kombinirana proizvodnja elektrine (ili mehanike), teiskoristive toplinske energije. Pritom se toplinska energija moe koristiti u tehnolokimprocesima, procesima grijanja pa ak i u procesima hlaenja. Prednosti kogeneracijskih sustava, pred klasinim sistemima s odvojenom opskrbomelektrinom i toplinskom energijom, vidljive su ako se meusobno usporede gubici kojinastaju pri proizvodnji energije u oba sistema.

KOGENERACIJA I KOGENERACIJSKA POSTROJENJA KOGENERACIJA Kogeneracija se moe definirati kao proces koritenja primarne energije goriva zaproizvodnju dvaju korisnih energetskih oblika: toplinske energije i korisnog rada.Dobiveni korisni rad koristi se najee za proizvodnju elektrine energije, dok se proizvedena toplinska energija koristiti u tehnolokim procesima, procesima grijanja iliprocesima hlaenja.

Kogeneracija je takoer proizvodnja elektrine energije iz otpadne topline bilokojeg toplinskog procesa. Proces se odvija s maksimalnom upotrebom hemijske energije goriva, tj. smanjenjem gubitaka, ali je preduvjet velik broj radnih sati tijekom godine.

2.2. PREDNOSTI I PREPREKE KOGENERACIJE 2.2.1. Prednosti kogeneracije Zadovoljenje sve veih energetskih potreba u budunosti, uz moralan odnos prema okoliu te raspolaganje prirodnim resursima s ciljem gospodarskog razvitka i civilizacijskog napretka, iziskuje gradnju novih energetskih postrojenja uz sve stroe zahtijeve gospodarenja energijom, racionalizaciju investicijskih ulaganja i zatitu okolia. Tako je pred energetiare postavljen zadatak pronalaenja naina proizvodnje energije uz najviu moguu energetsku uinkovitost, koristei najbolje raspoloive tehnologije I ekoloki prihvatljiva goriva na krajnje racionalan nain. Kogeneracijski procesi su upravo takva tehnologija koja udovoljava sve nabrajane uvijete. Primjena kogeneracijskih sistemi se prvenstveno razmatra zbog njihove visoke energetske efikasnosti, te s time povezanim ekolokim i ekonomskim prednostima. Ukupni stepen efikasnosti ovih postrojenja (toplinska uinkovitost) u nekim sluajevima iznosi i preko 90 posto, pa se moe konstatirati da, u odnosu na tradicionalne s isteme, kogeneracija predstavlja najefikasniji oblik pretvorbe energije, kako s energetske take gledita tako i s take zatite okolia. Kogeneracijskom proizvodnjom smanjuje se utjecaj na okoli po svim aspektima, a posebno se smanjuje emisija CO2, SO2 i NOx.

Najznaajnije prednosti kogeneracijske proizvodnje u odnosu na odvojenu proizvodnju elektrine energije u klasinoj elektrani i toplinske u kotlovnici oituju se kroz: - znatne utede primarne energije iz ega proizlaze i manji trokovi, - kvalitetnija opskrba elektrinom energijom i vea pouzdanost, to je izuzetno vano za potroae osjetljive na prekide opskrbe, - smanjenje tetnog utjecaja na okoli, jer iz visoke energetske uinkovitosti I manje potronje primarnog energenta proizlaze manja emisija tetnih tvari, manja koliina otpadne topline i manja emisija buke, - relativna ulaganja u odnosu na pozitivne karakteristike i isplativost za nekoliko godina, - kratak rok izgradnje zbog paketne izvedbe agregata i prethodno tvorniki sklopljenih elemenata, - jednostavniji put ishoenja raznih dozvola, naroito za sluaj industrijskih pogona ili nekog javnog objekta.

Prednosti kogeneracijskih sustava, pred klasinim sistema s odvojenom opskrbom elektrinom i toplinskom energijom, vidljive su ako se meusobno usporede gubici koji nastaju pri proizvodnji energije u oba promatrana sustava. Takva usporedba kogeneracijske i odvojene proizvodnje energije sa stajalita stepena iskoristivosti. Pritom treba istaknuti da je ovakav stepen iskoristivosti kogeneracijskog postrojenja svojstven reimu rada pri kojem se utroi sva toplinska energija proizvedena u sustavu. Osnovna prednost kogeneracije je poveana uinkovitost energenta u odnosu na konvencionalne elektrane koje slue samo za proizvodnju elektrine energije te industrijske sustave koji slue samo za proizvodnju pare ili vrue vode za tehnike procese. Kogeneracije imaju znaajnu ulogu kao distribuirani izvor energije zbog pozitivnih uinaka: manji gubici u mrei, smanjenje zaguenja u prijenosu, poveanje kvalitete napona i poveanje pouzdanosti opskrbe elektrinom energijom. Uz sve navedeno, smanjen je i tetan uinak na okoli.

2.3. KOGENERACIJSKA POSTROJENJA Kogeneracijska postrojenja su postrojenja u kojim ase odvija kogeneracija. Kod kogeneracijskih postrojenja koriste se izravni i neizravni postupci pretvorbe hemijske energije goriva u elektrinu i toplinsku energiju. Za izravnu se pretvorbu koriste: - razne vrste gorivnih elija odnosno elemenata ili lanaka. Za neizravnu se pretvorbu koriste: - motori s unutarnjim izgaranjem, - plinske turbine, - parne turbine. Kogeneracijska postrojenja se dijela na: 1. Kogeneracijska postrojenja instalirane elektrine snage do ukljuivo 1 MW, prikljuena na distributivnu mreu. a) kogeneracijska postrojenja instalirane elektrine snage do ukljuivo 50 kW, tzv. mikro-kogeneracije b) kogeneracijska postrojenja instalirane elektrine snage vee od 50 kW do ukljuivo 1 MW, tzv. male kogeneracije 2. Kogeneracijska postrojenja instalirane elektrine snage vee od 1 MW, prikljuena na prijenosnu ili distributivnu mreu. a) kogeneracijska postrojenja instalirane elektrine snage vee od 1 MW do ukljuivo 25 MW, tzv. srednje kogeneracije b) kogeneracijska postrojenja instalirane elektrine snage vee od 25 MW, tzv. velike kogeneracije 3. Individualna kogeneracijska postrojenja koja nisu prikljuena na prijenosnu ili distributivnu mreu.

DEFINICIJA MIKROKOGENERACIJE Mikrokogeneracijsko postrojenje je kogeneracijsko postrojenje prikljueno na distributivnu mreu instalirane elektrine snage do 1 MW, te snage do 50 kW. Mikrokogeneracijska postrojenja najee se nalaze u neposrednoj blizini potroaa, te predstavljaju povoljan nain zadovoljenja potreba za elektrinom i toplinskom energijom. STRATEGIJE VOENJA MIKROKOGENERACIJSKOG POSTROJENJA Mikrokogeneracijsko postrojenje moe biti voeno na nekoliko naina. Da bi se dobili optimalni rezultati upotrebe postrojenja, odnodno da bi se maksimalizirale utede energije i novca, potrebno je razmotriti i usporediti osnovne strategije voenja mikrokogeneracijskog postrojenja. Osnovne strategije: 1.) Pokrivanje toplinskog optereenja. U ovom sluaju instalirano postrojenje daje upravo onoliko topline koliko je potrebno za zadovoljavanje ukupne toplinske potronje objekta. Na neki nain kogeneracijska jedinica prati toplinsko optereenje. Pritom se eventualni viak proizvedene elektrine energije isporuuje u mreu, dok se eventualni manjak elektrine energije uzima iz mree. Strategija pokrivanja toplinskog optereenja daje najbolji omjer trokova i uteda energije te na osnovu toga i najbolje financijske performanse. 2.) Pokrivanje potronje elektrine energije. Proizvedena elektrina energija u svakom trenutku odgovara odnosno potronji elektrine energije objekta kojem postrojenje slui kao izvor energije. Ukoliko je toplina proizvedena u kogeneraciji manja od toplinskog optereenja, manjak topline se nadoknauje klasinim kotlom, dok se u sluaju vika proizvedene topline ona isputa u okoli. 3.) Mjeovito pokrivanje optereenja. Kod mjeovitog pokrivanja postrojenje jedan period vremena pokriva toplinsko optereenje, dok neki drugi period vremena pokriva elektrinu potronju objekta. Da li e postrojenje raditi na jedan ili drugi nain ovisi prije svega o ekonominosti rada postrojenja na pojedini nain. 4.) Otoni pogon. U svakom trenutku vremena kogeneracijsko postrojenje pokriva i ukupno toplinsko optereenje i ukupnu potronju elektrine energije objekta. Ovaj na in rada zahtijeva dimenzioniranje postrojenja na nain da u svakom trenutku postoji dovoljno rezerve elektrinog i toplinskog kapaciteta za sluaj vrnog optereenja.