Konstrukcija broda 2 KONSTRUKCIJA STATVI BRODA (e:stem and sternframe structures) 1.

Opis statvi

20 Konstrukcija statvi broda

Pramana i krmena statva su dijelovi kojima zapoinje odnosno zavrava struktura broda. Iz njihova poloaja i znaaja u strukturi potjee potreba njihove odgovarajue konstrukcije. Osim strukturnim zahtjevima, statve moraju svojim oblikom odgovarati obliku broda te smanjivati otpor i poboljavati ponaanje broda na moru. Osobito je vano osim vlastite vrstoe statvi, osigurati i odgovarajuu strukturnu povezanost s cijelim trupom broda. Statve se izvode od razliitih materijala: - statve od lijevanog elika, - statve od kovanog elika, - statve od zavarenih valjanih limova, - kombinirano, od lijevanog ili kovanog elika i valjanih limova.

Lijevana statva Kombibirana statva Lijevana statva openito mora biti jednostavne izvedbe, sa to manjim zakrivljenostima, s poprenim orebrenjem. Zbog tekoa u lijevanju treba izbjegavati nagle promjene debljina i primjenjivati prokuanu ljevarsku praksu. Polumjeri lijevanja moraju biti najmanje 50 - 75 mm. Velike lijevane statve se prave od dvaju i vie odljevaka, koji se zavarivanjem spajaju u brodogradilitu. Nakon zavarivanja potrebno je izvriti poputanje zaostalih unutarnjih naprezanja. To se postie grijanjem do oko 650 stupnjeva i potom laganim hlaenjem. elini otkivci imaju veliku otpornost na udarna optereenja i stvaranje pukotina. Statve od kovanog elika su obino pravokutnog, okruglog ili poluokruglog presjeka te se esto koriste kod manjih brodova. Kod velikih brodova su statve obino od oblikovanih valjanih limova koje se mogu napraviti u samom brodogradilitu. Kod izrade zavarenih statvi, vano je koristiti brodograevni elik s dobrim svojstima zavarljivosti te kvalitetne i provjerene elektrode za zavarivanje. 2. PRAMANA STATVA (e:stem) 2.1. Opis pramne statve Pramana statva je struktura kojom zapoinje prednji dio broda. Na pramanoj statvi se sastaju elementi strukture dna sa vojevima bone oplate.Prije su se gradile gredne uspravne statve, koje su za posljedicu imale loe ponaanje broda na valovima i veliku mogunost oteenja kod sudara i ispod vodne linije. Dananje statve imaju sloenije, poloene oblike s izbojem rebara prema gore (e:flare), to smanjuje posrtanje a ujedno poveava radnu povrinu palube. Kovani elik je dobar za izradu donjih dijelova pramane statve, ak i za cijelu statvu ako je jednostavnog oblika. Kod velikih trgovakih brodova, pramane statve se obino grade od oblikovanih valjanih limova. Grade se i kombinirane pramane statve, obino donji dio od ljevanog ili kovanog elika, a gornji dio od oblikovanih valjanih limova

Pramane stave od oblikovanih valjanih limova s bulbom

Konstrukcija broda 2 2.2. Optereenja pramane statve

20 Konstrukcija statvi broda

Pramana statva preuzima neto statikih optereenja mora, dok je preteito optereena uslijed dinamikih uinaka zbog svoje izloenosti valovima. Osim toga, pramana statva je izloena udarima o plutajue predmete, udarima o obalu pri pristajanju i nasukanju ili sudaru. Gornji dijelovi pramane statve trpe optereenja i pri sidrenju, za vrijeme dizanja i sputanja lanaca kada se brod ljulja, ili kada se sidreni lanci kriaju sa statvom pri posrtanju broda. Osobito su velika optereenja pramane statve pri plovidbi kroz led, za to se mora posebno ojaati. 2.3. Konstrukcija pramane statve Osim konstrukcije same statve, od posebne je vanosti strukturno povezivanje stave s trupom broda. To se ostvaruje pomou vrstih spojeva statve za palube, platforme, bone proveze, nosae dna i druge dijelove strukture trupa. Katkada se moe ukazati potreba za ugradnju dopunskih platformi i pregrada. Osobito se dobro mora izvesti spoj statve i sredinjih nosaa dna, pasma ili hrptenice. Zbog sloenosti okolnosti u kojima djeluje pramana statva presudnu ulogu u njezinom konstruiranju ima dugo iskustvo u plovidbi morima. 2.3.1. Gredna statva (e:bar stem) Povrina presjeka gredne statve ispod vodne linije ne smije biti manja od vrijednosti dobivene po izrazu:

As = 1.25 L cm 2
Povrina presjeka gredne statve se moe, poevi od vodne linije umanjiti tako da na vrhu iznosi 0.75 As.

Gredna statva 2.3.2. Plosna statva (e:plate stem) Plosna statva se izvodi zavarivanjem limova, kojima debljina ne smije biti manja od iznosa dobivenih po izrazima:

t = ( 0. 08 L + 6) k ,

Debljina limova plosne statve se moe postupno umanjiti, poevi od 600mm iznad vodne linije pa prema vrhu, na 0.8t. Plosna statva i bulb (e:bulbous bow) moraju u horizontalnom smjeru biti ukrueni s pomou pregrada postavljenim na razmacima ne veim od 1.0m. Debljina limova plosne statve moe biti umanjena za 20% ako su pregrade postavljene na razmacima od 0.5m. Debljina limova bulb pramca ne smije biti manja od one zahtjevane za plosne statve.

t max = 25 k

mm

Struktura statve s bulbom Presjeci kroz bulb Debljina limova i dimenzije ukrepa statve na udaljenosti 0.2L iza pramane okomice i iznad najnie vodne linije odreuju se po izrazima: a) debljina lima: t = 1. 26 s -smino naprezanje:

mm b) ukrepe: -naprezanje uslijed savijanja: b 0. 7 ReH

-jednakovrijedno naprezanje:

pe + t k

0. 4 ReH

ekv = 2 + 3 2 0. 75 ReH

Konstrukcija broda 2

20 Konstrukcija statvi broda

Presjeci kroz pramanu statvu s bulbom Ako je zaobljenost limova statve velika, polumjera veeg od 200 mm u razini teretne vodne linije, treba se ugraditi sredinja ukrepa uzdu sredine plata, od kobilice do razine 0.15 T iznad ljetne vodne linije. Sredinja ukrepa treba imati pojas na slobodnom kraju. irina razvijenog plata statve ne treba biti manja od propisane irine plosne kobilice.

Brid pramane statve ojaane za led

Pramana statva od oblikovanih valjanih limova

Pramana statva sastavljena od okruglog profila i limova

Konstrukcija broda 2 3. KRMENA STATVA (e:stern post)

20 Konstrukcija statvi broda

Krmene statve sa simplex kormilom i ovjeenim kormilom 3.1. Opis krmene statve Krmena statva je dio strukture kojim zavrava krma broda. Na jednovijanim brodovima (e:single screw ships) krmena statva se sastoji od statve vijka (e:propeller post) i statve kormila (e:rudder post, rudder frame). Postoji vie tipova krmenih statvi na jednovijanim brodovima.

Krmena statva s viseim polubalansnim kormilom s rogom

Krmena ststva sa statvom vijka

Tipovi krmenih statvi

Konstrukcija broda 2

20 Konstrukcija statvi broda

Na jednovijanim brodovima, vijak se vrti u prostoru kojeg omeuju statva vijka, statva kormila, most statve i peta statve. Statva vijka ima provrt za prolaz i oslonac osovine vijka, zbog ega se mora pojaati u tom podruju. Statva kormila se nalazi izvan trupa to ima za posljedicu da je slabo ukruena i moe se lako otetiti zbog svoje izloenosti. Peta statve se die prema svojemu kraju, pod nagibom 1/10, radi spreavanja oteenja kod nasukavanja. Na vievijanim brodovima, krmene statve ne nose osovinu vijka, ali mogu nositi kormilo i eventualno mogu sluiti kao oslonac skrokovima. Zranost u podruju vijka, odnosno udaljenost od oplate (statve) do 0.9R odreuje se po

v (1 sin( 0. 75 )( 0.5 +
izrazu: d 0.9 D 0. 004 n d v
3

ZB ) xF

gdje je: R - polumjer vijka, v - brzina broda u uzlovima, n - brzina vrtnje u 1/min, D - istisnina broda t dv - promjer vijka (m), - kut zakrivljenosti vijka u stupnjevima, ZB - visina palube kormilarnice od izloene palube, XF - udaljenost od eone stijenke nadgraa do najdaljeg brida krme 3.2. Optereenja krmene statve Krmena statva mora podnijeti optereenja uslijed sila na kormilo do kojih dolazi kod okretanja broda i pri udaru valova o list kormila. Panju treba posvetiti obliku krmenog dijela da se umanje uzbudne sile koje nastaju vrtnjom vijka. 3.3. Konstrukcija krmene statve Puna krmena statva se pravi samo za male brodove. Za velike brodove se grade lijevane krmene statve i krmene statve od zavarenih oblikovanih valjanih profila, ili kombinacije. Krmeno zrcalo omoguava bolju i jeftiniju izvedbu krmene statve. Statva brodskog vijka i statva kormila prodiru u trup i tu se vrsto spajaju za okolnu strukturu. U podruju statve brodskog vijka potrebno je pojaati oplatu.

Razne konstrukcijelijevanih krmenih statvi

Razne konstrukcije krmene statve: starinska, od kovanih dijelova i od valjanih limova

Konstrukcija broda 2

20 Konstrukcija statvi broda

Donji dio krmene statve na jednovijanim brodovima mora se protezati najmanje 3 razmaka rebara od prednjeg brida izlaznog leaja vratila (e:fore edge of the boss) pa prema naprijed. Za ostale brodove to protezanje iznosi dva razmaka rebara i to od krmenog brida statve. Statvena cijev prolazi kroz rebrenice i spaja se za njih zavarivanjem. Krmene statve se trebaju oblikovati s blagim i zaobljenim prijelazima na krmi broda da bi se smanjile koncentracije naprezanja. Debljina limova krme zavarene konstrukcije za dvovijane brodove (e:twin screw vessels) ne smije biti manja od vrijednosti dobivene po izrazima:

t = ( 0. 07 L + 5. 0) k , t max = 22. 0 k

mm

Presjek kroz krmenu statvusatavljenu od valjanh limova 3.3.1. Statva vijka (e:propeller post)

Presjek kroz statvu vijka

Dimenzije pravokutne pune statve vijka odreuje se po izrazima: l=1.4L+90 mm i b=1.6L+15 mm. Ako se primjenjuju neki drugi oblici koji nisu pravokutni, moment otpora presjeka ne smije biti manji od momenta koji odgovara pravokutnom. Dimenzije statve vijka zavarene izvedbe odreuju se po izrazima:

l = 50 L

mm

b = 36 L

mm
3/ 2

t = 2. 4 L k
3

mm

Moment otpora s obzirom na uzdunu os statvi vijka, kako lijevane tako i zavarene (koja nije ista kao na prethodnoj

Wx = 1. 2 L k cm slici), ne smije biti manja od: Debljina stijenke statvene cijevi u podruju statvi vijka odreuje se po izrazu: t sc = 0.1d v + 56 gdje je dv promjer vratila vijka. Svi zavareni spojevi izmeu statve vijka i statvene cijevi moraju biti potpuno provareni.

mm

Statve vijka razliitog oblika za manje brodove

Konstrukcija broda 2 3.3.2. Statva kormila (e:rudder post)

20 Konstrukcija statvi broda

cm Moment otpora statve kormila s obzirom na uzdunu os, ne smije biti manja od vrijednosti: W = CR l k 10 gdje je: l - nepoduprti raspon statve kormila u m, CR - sila na kormilo N. Registar moe zahtijevati izravni proraun vrstoe statve kormila zbog male krutosti pete statve u y-pravcu. u tom sluaju naprezanje uslijed savijanja ne smije biti vee od b=85 N/mm2.

3.3.3. Peta statve (e:sole piece) Moment otpora pete statve s obzirom na os z, ne smije biti manji od vrijednosti: WZ =

gdje je: B1 - reakcija u donjem osloncu, otprilike B1=CR/2, x - udaljenost od osi kormila do provjeravanog presjeka m, xmin=0.5 l50 xmax=l50 Moment otpota WZ se moe umanjiti za 15% ako je statva kormila izvedena prema gornjim zahtjevima. Moment otpora s obzirom na os y ne smije biti manji od vrijednosti dobivene prema izrazima: -ako nema statve kormila ni osovine kormila: Wy=WZ/2 -za izvedbu sa statvom kormila ili s osovinom kormila: Wy=WZ/3 Povrina poprenog presjeka na mjestu x=l. ne smije biti manja od iznosa: Ax=(B1 k)/48 mm2

B1 x k 80

cm3

Peta stave Jednakovrijedna naprezanja na bilo kojem mjestu po duljini l50 ne smije biti vee od vrijednosti dobivene po izrazima:
2 ekv = b + 3 2 = 115/ k

N / mm 2 , b =

B1 x Wz

N / mm 2 , =

B1 As

N / mm 2

3.3.4. Rog polubalansnog kormila (e:rudder horn of semi spade rudders) Raspored momenata savvijanja, sminih sila i momenata torzije, odreuje se prema izrazima: -moment savijanja: Mb=B1 z Nm; Mbmax=B1 d Nm -smine sile: Q=B1 N -momenti torzije: Mt=B1 e(z)

Sile i momenti na rogu polubalansnog kormila

Konstrukcija broda 2

20 Konstrukcija statvi broda

U svrhu odreivanja privremenih dimanzija, moe se uzeti kao sila u donjem osloncu (sila na tencu): B1 = CR b/c Moment otpora roga kormila s obzirom na os x ni u kom horizontalnom presjeku ne smije biti manji od vrijednosti: Wx=Mb k /67 cm3 Smino naprezanje roga kormila ni u kojem horizontalnom presjeku ne smije biti vee od vrijednosti dobivene po izrazu: =48/k N/mm2 Smino naprezanje se izraunava po izrazu: =B1/Ah N/mm2 gdje je Ah nosiva smina povrina u y-smjeru u mm2. Ekvivalentno naprezanje ni u kojem horizontalnom presjeku po visini ne smije biti vee od od iznosa:

ekv =

2 b

+ 3(

2 + T )

= 120 / k

AT=povrina horizontalnog presjeka roga kormila na provjeravanom presjeku u mm2 th=debljina oploenja roga kormila u mm. Debljina oploenja roga kormila mora udovoljavati zahtjevima za ukupni moment otpora roga kormila ali ne smije biti manja od:

M N / mm , b = b Wx
2

M T 103 N / mm , T = 2 AT th
2

N / mm 2

t min = 2. 4 L k

mm

Presjeci kroz rog kormila

Oploenje roga kormila mora biti uinkovito spojeno sa strukturom krme, na primjer spajanjem s uzdunim nosaima. Poprena ukruenja roga kormila u brodskom trupu proteu se do najmanje slijedee palube te se spajaju s rebrenicama. debljina tih rebrenica treba biti za 50% vea od inae zahtjevane za rebrenice. Sredinja pregrada (pljuskaa) krmenog pika mora biti spojena s strukturom roga kormila. Ako je spoj oplate broda i oplate roga kormila izveden zaobljeno, 50% zahtjevanog momenta otpora mora se ostvarivati s pomou poprene strukture u presjeku A-A koji se nalazi u sredini prijelaznog podruja, tj 07R iznad poetka prijelaznog podruja.

Konstrukcija broda 2 4. SKROKOVI I OSOVINSKE NOGAVICA (e:propeller brackets) 4.1. Opis skrokova i osovinskih nogavica

20 Konstrukcija statvi broda

Skrokovi i nogavice su podupirue vanjske strukture na krmenom dijelu broda za osovine vijka i za vijke. Skrokovi (e:struts) su istureni oslonci pri kraju osovine vijka prema vijku, koji se ramenima skroka (e:strut arms) privruju za trup broda. Nogavice (e:boss) su strukture na kojima osovina vijka izlazi iz krmenog dijela broda i oblikom se prilagoava potrebnoj formi broda. Veliki trgovaki brodovi obino imaju nogavice, a manji brodovi, a najee i ratni, imaju skrokove. U nekim se sluajevima ugrauju i skrokovi i nogavice.

Skrokovi i nogavice 4.2. Optereenja skrokova i osovinskh nogavica Optereenja preteito dolaze od rada vijka. Uzima se da skrokovi i osovinske nogavice trebaju izdrati sile koje bi nastale sluajnim gubitkom jednog krila vijka. Osim toga, znaajni su problemi vibracija koji potjeu od djelovanja vijka. Za bolji rad vijka potrebne su velike zranosti, a za krutost isturenih struktura skrokova i nogavica, povoljno je da su krae. 4.3. Konstrukcija skrokova i osovinskh nogavica Nogavice se obino prave od lijevanog elika ili kombinirano zavarivanjem dijelova od lijevanog elika i valjanih limova. Nakon zavarivanja potrebno je vriti poputanje. Ramena skrokova treba izvesti tako da njihove osi sijeku osi vratila. Ramena skrokova trebaju prodirati kroz oplatu i spajati se sa rebrima. Kod zavarene kontstrukcije ramena, na mjestu spoja s oplatom, moraju imati prirubnicu ili zadebljani dio, ili moraju biti spojeni s oplatom na neki drugi nain. Dimenzije punih ramena skrokova odreuju se u ovisnosti o promjeru vijka d, prema slijedeim izrazima: debljina 0.44d, povrina presjeka 0.44d2, duljina skroka 3.00d, debljina stijenke skroka 0.35d Ramena skrokova zavarene konstrukcije moraju imati jednaku vrstou koja se zahtijeva i za pune konstrukcije. Obino se grade skrokovi sa dva ramena. Ako se gradi ipak skrok samo sa jednim ramnom, mora se provesti posebna analiza vrstoe, vibracija i zamora.

Izvedbe skrokova

Izvedbe nogavica