SVEUILITE / UNIVERZITET "VITEZ"

VITEZ
Bosna i Hercegovina, kolska 23 72270 Travnik Studentska sluba Tel: 030 509 750; 030 509 761; 030 509 762; Fax: 030 509 759; E-mail: studentska.sluzba@unvi.edu.ba; Nastavna sluba Tel: 030 509 763; E-mail: nastavna.sluzba@unvi.edu.ba; Management Tel: 030 509 754; E-mail: uprava@unvi.edu.ba; Pravna sluba 030 509 753; E-mail: pravna.sluzba@unvi.edu.ba; Finansije Tel: 030 509 755; E-mail: racunovodstvo@unvi.edu.ba; Informaciono-komunikacioni centar Tel: 030 509 757; E-mail: salim.sabic@unvi.edu.ba; Biblioteka: E-mail: biblioteka@unvi.edu.ba www.unvi.edu.ba

UPUTSTVO
ZA IZRADU I ODBRANU STUDIJE SLUAJA

SADRAJ:

1. UVOD U METODU SLUAJA .............................................................................................. 3 2. METODOLOGIJA RADA NA STUDIJU SLUAJA............................................................. 6 2.1. Prvi korak: PROBLEMI ILI PITANJA ........................................................................ 6 2.2. Drugi korak: INJENICE................................................................................................ 7 2.3. Trei korak: ALTERNATIVNI PRAVCI DJELOVANJA ............................................ 8 2.4. etvrti korak: ODLUKA I RASUIVANJE STUDENTA .............................................. 8 2.5. Peti korak: IMPLEMENTACIJA VAE ODLUKE .................................................... 9 3. IZVJETAJ O STUDIJU SLUAJA ....................................................................................... 9 3.1. Pisani izvjetaj ................................................................................................................... 9 3.2. Usmeni izvjetaj ............................................................................................................... 10 4. OBIM STUDIJA SLUAJA ................................................................................................... 11 5. ZAKLJUAK .......................................................................................................................... 12 6. BODOVANJE STUDIJE SLUAJA ...................................................................................... 13

1. UVOD U METODU SLUAJA

2

Metoda sluaja je nastavno sredstvo namijenjeno za premoavanje jaza izmeu teoretskog uenja i primjene teorije u firmama. Sluaj prezentuje studentima, u narativnoj i tabelarnoj formi, set injenica o odreenoj poslovnoj situaciji. Student mora odvojiti bitno od nebitnog, organizirati injenice u jasno defnisan problem, formulisati mogua rjeenja, odabrati i zastupati odreeno rjeenje i dizajnirati implementaciju za to rjeenje. Razvoj sluaja moe imati nekoliko formi: grupna diskusija, usmeno izlaganje, pismeni rad kod kue, vremenski limitirana pismena analiza za vrijeme asa, individualni ili grupni usmeni izvjetaj, debata izmeu timova ili "igranje glavnog dogaaja" u sluaju kroz glumu. Kombinacije ovih oblika su takoer koritene. Mnogi profesori sa fakulteta, slubenici u vladi i rukovodioci u industriji bi voljeli da vide studente ukljuene u realne probleme sa kojima se suoavaju organizacije. Neki od ovih problema susreu se u svakodnevnom poslovanju, dok drugi predstavljaju manje frekventna, ali jako vana deavanja. Koristei tehniku sluaja instruktori ne kritikuju koritenje teorije i injenica u studentskoj obuci. Oni ih radije kombinuju sa praktinim poslovnim problemima i pitanjima i kreiraju zadatak integrirajui teoriju i praksu u "sluaj". Njihova svrha je da Vam omogue plodonosniju situaciju za uenje. Uenje pomou metode sluaja moe se vrlo uspjeno primjeniti u svim oblicima studiranja: ekonomija, pravo, informatika i zdravstvo. Neophodno je osnovne teoretske principe metode sluaja aplicirati na odreeno podruje. U ekonomiji se to odnosi na sluajeve iz firmi i vezano za pojedine oblasti koje se izuavaju u pojedinim predmetima. U pravu se to odnosi na sluajeve koji su se ve desili ili se mogu desiti a odnose se na pojedine ue oblasti iz sfere prava. U informatici pojedini sluajevi mogu biti konkretni primjeri (realni ili teoretski) rijeavanja odreene informativne koncepcije. I u oblasti zdravstvene njege neogranieni su primjeri i mogunosti primjene uenje pomou metode sluaja. Dobro organizovano predavanje na nekoliko koncepata, koji se bave, npr., politikom proizvodne linije moe se initi jasnim i jezgrovitim, a student moe zakljuiti da razumije razgranavanje i moe primijeniti ove koncepte kako je potrebno. Moda je to istina. Meutim, ukoliko se morate staviti u poziciju menadera, paljivo utvrditi svoje probleme i razmiljati na svoj nain o njima (sve u vezi sa sastavljanjem proizvodne linije), (1) uzeti materiju politike proizvodne linije ozbiljnije, (2) uvidjeti da prezentirana materija ne stoji neprikosnoveno sama, ve je u meusobnom odnosu sa drugim faktorima, i najvanije, (3) nauiti neto o procesu odluivanja u ime organizacije. Sposobnost odluivanja je jako korisna za osobu u njenom privatnom ivotu kao kupca, ali je jo potrebnija ako on eli postati i ostati menader. Sutina menaderskog posla je odluivanje. Nastava po metodi sluaja je "uesnike prirode" i glavna odgovornost je na studentu. Drugim rjeima, sluaj je sirovina na kojoj se od studenta trai da vjeba. Korist studenta od metode sluaja e biti priblino proporcionalna naporu, koji on ulae u analizu sluaja. Povrno analiziranje sluaja e rezultirati povrnim iskustvom uenja.
3

Upotreba metode sluaja nije, primarno, da pomogne studentu da akumulira zalihe znanja ili da ga upozna sa trenutnom poslovnom praksom. One mogu doi kao sporedne koristi. Primarna svrha je razviti i izotriti sposobnosti studenta u radu kroz kompleksan problem. Prva faza tog dragocjenog procesa je nauiti identifikovati problem ili probleme. Ponekad je ovo iznenaujue varljivo. Ako neko nema dovoljno radnog iskustva, moglo bi se otkriti, na alost, (troak) da se bavi samo siptomima i sporednim stvarima, zanemarujui stvarne uzroke problema. Druge faze u procesu mogu ukljuivati "skeniranje" i interpretaciju injenica, postavljanje alternativnih pravaca akcija i raunanje njihovih relativnih trokova i otplata, iznoenje posebnih preporuka i argumenata zato je odreena alternativa najbolja, i na kraju dizajniranje implementacije. Mnogi studenti su uputili primjedbu autoru da su upoznati sa metodom sluaja, jer su stekli obuku na poslovnom pravu, kroz prouavanje sudskih sluajeva. Poslovni sluajevi, u rijetkim primjerima, su kao pravni sluajevi. Ustvari, oni su razliiti po prirodi i svrsi. Pravni sluaj predstavlja odluku, koja je ve donesena; to je prolost. To je vrlo vano. Iako se pravna odluka moe initi neloginom, jer je presedan mnogo vaniji u pravu, nego u menadmentu. Pravni sluaj je oficijelna presuda i postaje dodatak pravnom tijelu. Tu je da se prouava i vraa na njega. Pored toga, odluku je donio ovjek sa strane, tj. trea strana. Sudija donosi svoj sud na osnovu situacije. U poslovnom sluaju, menader moe ignorisati presedan osim ako taj presedan nije bio proglaen politikom organizacije. ak i u drugom sluaju on, normalno, ima priliku da obori politiku, objektivno pokazujui da ista nije zadovoljavajua. Poslovni menaderi, rijetko, gotovo nikada ne koriste presedan da bi problem zadrali pod kontrolom ili da iznau odreeno rjeenje za njega. ak i ako su presedani tako poeljni, oni to ne mogu uraditi jer se raznovrsni faktori poslovnog svijeta mijenjaju jako brzo tako da stara rjeenja za uslove neizvjesnosti mogu pruiti odgovarajue korisne analogije, ali rijetko konane odgovore. U tom smislu, poslovni sluajevi su vie kao sluajevi sa medicine. To je prouavanje pacijenata od strane "izraslih" studenata. Student sam vri ispitivanje, skuplja i tumai podatke da bi dao dijagnozu, bira meu raspoloivim alternativnim tretmanima, prepisuje specifian tretman i prua tretman. Sluajevi ne dolaze u standardiziranoj duini ili obliku. Neki praktikumi stavljaju akcenat na poprilino dugake sluajeve od npr., petnaest do trideset strana ili vie. Dru gi praktikumi insistiraju na kratkim sluajevima u prosjeku jedne do tri strane. Ovaj praktikum ima sluajeve svih duina. Namjera sluajeva prezentovanih u ovom praktikumu je da obezbijede studentu izazovnu koliinu problemskog materijala. Meutim, sofisticiraniji student treba imati na umu da dui sluajevi nisu intelektualno izazovniji, od sluajeva srednje duine. Koja god duina sluaja bila postoji izazov koji treba savladati. Studenti sa razliitim brojem predmeta, kao pozadinom i poslovnim iskustvom e razliito detaljno posmatrati materiju samog sluaja. Imati jau pozadinu ne implicira obavezno bre rjeavanje sluaja. Grupa studenata na nekom kasnijem marketing predmetu e vjerovatno usvojiti analizu datog sluaja mnogo vie nego to su to uradili sa istim sluajem na svom prvom predmetu. Instruktori u razliitim okolnostima mogu oekivati i traiti razliite nivoe kvaliteta od studenta u njegovom analitikom radu. Svi instruktori e oekivati od studenata da rastu kako stiu iskustvo sa metodom sluaja i da izvedu kvalitetniju analizu kako barataju sa vie sluajeva. Praksa u analiziranju sluajeva e pomoi studentu da se pripremi za karijeru donoenja odluka. Veina osoba e poeti svoje karijere sa malo autoriteta za donoenje odluka. Unuta r ogranienog autoriteta student mora pokuati da donese najbolje odluke i da bude u stanju da objasni zato je on ili ona te odluke donio. Sa sticanjem iskustva student e razviti sposobnost da
4

donosi bolje odluke. Kada budete promovirani na poziciju sa vie autoriteta imat ete vie problema za koje ete morati da donesete odluke. Veliki dio studentskog vremena e biti potroen na ovu funkciju. Ovaj praktikum bi trebao pomoi u pripremanju studenta da uradi neto konstruktivno sa tim prvim poslom. Jo vanije, iskustvo u analiziranju ovih sluajeva bi trebalo pomoi studentu pri rukovoenju kasnije na odgovornijim pozicijama u poslovnom svijetu. Osoba sa analitikim umom e napredovati u organizaciji i potrebno je da se za taj napredak pripremi. Iskustva su pokazala da studenti u velikoj mjeri svoje pravo znanje iskazuju kroz studije sluaja jer im one donose interesantne, situacije iz stvarnog svijeta marketinga, finansija, menadmenta, prava, informatike, zdravstva i dr. Kada studenti razgovaraju i diskutuju sa svojim kolegama, ue daje donoenje odluka esto aktivnost kojoj prethodne konfrontacije osoba dijametralno suprotnih stavova i vienja odreenog problema. to je najvanije, studenti ue kako da djeluju u cilju postizanja koncenzusa koji e tolerisati i prihvatiti razlike u miljenjima. Posao strune osobe je da donese odluke. Odluke koje strunjaci donesu direktno utiu na stanja i injenice kojim rukovode. Da bi strunjaci bili uspjeni, moraju nauiti na koji nain donijeti dobru odluku. Moraju razviti sposobnost da trening u donoenju odluka u uionici presele u stvarni svijet poslovanja i ivota za rijeavanje stvarnih poslovnih problema, odnosno da: 1. pojednostave proces donoenja odluka, 2. poboljaju analitiki kvalitet odluka, 3. smanje vrijeme potrebno za donoenje odluka, 4. poveaju broj ispravnih, pravih odluka. Nakon to zavre studije nekoliko sluaja, studenti e shvatiti i prihvatiti novi nain uenja, kao intresantan i obeavajui. Shvatiti e da studije sluaja zahtjevaju drugaiji pristup nego stoje to neki drugi problemski orjentisani zadatak. Svaki sluaj esto ima vie od jednog pravog rjeenja ili pouke, zavisno od toga kako je problem odnosno sluaj postavljen. Studenti svoje vrijeme studije sluaja provode pripremajui rjeenje problema i diskusiju. Vrijeme koje tako troe, studenti troe na kvalitetan nain jer se pripremaju da zauzmu takve pozicije u stvarnom poslovnom svijetu gdje e proces donoenja odluka biti svakodnevan i kontinuiran. Uspjeh u tom stvarnom svijetu biti e stvarna nagrada truda, rada i znanja koje je student uloio kada je uio i radio na studiji sluajeva. Pri izradi ovog Uputstva koriten je materijal iz knjige prof. dr. Vesna Babi Hodovi i Munira esti Serdarevi, Marketing menadment, Sarajevo, 2006. godina, str. 536 541, pa se nee posebno citirati navedeni dijelovi.

2. METODOLOGIJA RADA NA STUDIJI SLUAJA

Nijedna pojedina metodologija za analizu sluajeva nije idealna niti dri logiki monopol. Razliite osobe koje su iskusile sluajeve mogu ponuditi alternativne pristupe. Ako se od Vas ne trai primjena posebne metodologije, sugerira se da koristite ovu koja slijedi. Moe Vam se metod sluaja uiniti komplikovanim kada radite na Vaem prvom zadatom sluaju. Ovo se deava, jer niste izgradili pozadinu i niste mogli izgraditi logiki okvir analize za rjeavanje problema. Va prvi napor bi trebao biti da se proita dodijeljeni sluaj dovoljno paljivo da bi se zapamtili mnogi detalji prezentovani u njemu. Veina studenata smatra da treba proitati materijale nekoliko puta. Nakon paljivog itanja sluaja vano je identifikovati glavni problem/e ili obuhvaeno/a pitanje/a.

2.1. Prvi korak: PROBLEMI ILI PITANJA

Svaka analiza sluajeva zahtijeva identifikaciju glavnog pitanja ili problema, koji zahtijeva odgovor. Na nesreu, poslovni problemi ne dolaze sa naljepnicom "problem". Prema tome, student mora nauiti da identificira problem/e koji se pojavljuju. esto je pogodno formulisati pitanje u formi slaganja ili neslaganja sa odlukom ili preporukom, koju je dala jedna od osoba u sluaju. Takvo pitanje bi moglo biti: "Da li se slaete sa cijenom koju je Belmont predloio?". Ili moete formulisati Vae pitanje u slijedeoj formi: "Kakva bi cijena trebala biti?". Tim p ovodom glavno pitanje treba biti rastavljeno na podpitanja, kao to je slijedee: "Da li neko treba imati autoritet da prilagodi cijenu u poslovanju sa kupcima i, ako je tako, u kojem omjeru? Da li bi cijena trebala da ima poseban vremenski period u kojem je na snazi?". Imperativ je da Vi locirate osnovne probleme ili pitanja. Npr. nema smisla dokazivati daje mali obim prodaje problem, jer mali obim prodaje je samo simptomatian za neki problem koji se pojavio, kao to je loa supervizija ili kontrola od strane menadera prodaje, nedovoljna koordinacija nekoliko vrsta promocija, lo plan kompenzacije ili neto drugo.

2.2. Drugi korak: INJENICE

Neke osobe nalaze za korisno da u razmatranju vizualiziraju sistem i da identificiraju ko rukovodi razliitim sistemima ili podsistemima. Vidite da li Vam ovo moe biti od pomoi. Moda biste eljeli pripremiti dijagram koji prikazuje ove odnose. Neki studenti vole da koriste sistemski okvir u razmatranju problema tako da mogu zapaziti inpute i outpute sistema, ciljeve, organizacionu strukturu, raspoloive resurse, set proizvoda i/ili usluga ponuenih tritu, rutinske operacije, izvrenja, prole i mogue akcije, te odgovore konkurentskih i komplementarnih sistema. Vano je da vi odaberete i sortirate injenice sluaja, ak i ako se radi o velikom broju njih. Tehnika koja zahtijeva vrijeme, ali ona koju mnoge osobe smatraju produktivnom je rangirati injenice. Stavite najvaniju injenicu prvu, a najmanje vanu posljednju. Prostor izmeu njih popunite razliitim injenicama, po silaznoj liniji vanosti za odgovore na pitanje. Koristite Va najbolji sud pri graenju ove liste, ali uvijek se upitajte: "ta treba da znam da bih odgovorio na pitanje?" Pripazite jer neke injenice mogu biti nevane, ali ipak treba biti paljiv prilikom odbacivanja bilo koje injenice. Pustite Vau matu da se igra sa injenicom i vidite da li je pogodna zajedno sa drugom, prividno nevanom, da bi se dobila neka vrlo vana injenica. Kada su injenice rangirane po vanosti trebali biste ponovo ispitati i prepraviti Vau listu na osnovu logike i Vae intuicije. Potrebna kategorizacija je odvojiti objektivne injenice od pojedinosti koje su miljenja, pretpostavke ili premise osoba u sluaju. Posljednje nisu nipoto nevane, ali bi trebale pravilno biti oznaene za buduu upotrebu i odgovarajue mjerenje. ta vie, pokuajte identifikovati Vae vlastite pekulacije i miljenja, koja ste formirali za ono to nisu injenice sluaja. Zapamtite, sve ovo je ljudski faktor. Morate biti oprezni prema personalnim karakteristikama i personalnim odnosima meu principalima sluaja. Imajui podatke o njihovom ivotnom stilu, polu, godinama, rangu u organizaciji, radnom iskustvu, socioekonomskoj pozadini, osobnosti i drugim faktorima ta biste oekivali od njih da urade ili kau? ta bi Vas iznenadilo ili izgledalo atipino? Ne samo da morate tragati za ovim aspektima, ve ih stvarno morate koristiti da bi Vam pomogli ocijeniti stepen objektivnosti u pretpostavljeno objektivnim injenicama. U svakom sluaju za Vas je prezentovano dovoljno injenica da razvijete inteligentna rjeenja. Meutim, ako mislite da je imperativ da se donese pretpostavka u odsustvu nekih jako bitnih injenica samo naprijed i donesite razumnu pretpostavku. Budite sigurni da jasno navedete tu pretpostavku u svome izvjetaju. Dodatne informacije o nekim problemima mogu biti dobijene iz udbenika i drug. literature u bibliotekama. Paljivo odabrani intervjui su takoer mogunost. Svi od ovih mogi bit i vrijedni pretraivanja. Meutim, trebate biti oprezni kad su u pitanju svjesne i nesvjesne predrasude. U intervjuima, se trebate sjetiti da su neke od informacija koje posjeduje, vjerovatno indikativ jedinstvenog seta okolnosti pod kojima se intervju provodi. To moe bil pomona i provokativna
7

pozadina, ali pokuajte o njoj voditi rauna. Povrh toga, ne smije sc odlagati odluka sve dok svaki prihvatljivi informacioni resurs nije iscrpljen. Takvo ponaanje je neekonomino i nerazumno. Nijedan menader pred sobom nema sve podatka, koji bi se odnosili na njegov problem. Vrijeme, troak, cost/benefit analiza, i nedovoljan pristup podacima unaprijed iskljuuju ovakav ekstreman pogled.

2.3. Trei korak: ALTERNATIVNI PRAVCI DJELOVANJA

ta se moe uiniti da bi se rijeio problem? Formalnije reeno, koje su alternativne akcije ili alternativni pravci djelovanja? esto ete pomisliti na pet do est alternativnih pravaca djelovanja. Meutim, morat ete odbaciti neku od ovih alternativa kao neizvodljivu. Npr., neki pravci mogu oigledno naruiti dugorone ciljeve organizacije ili neke kratkorone ciljeve operativnog perioda (kao to godina ili etvrtina godine). Ovi ciljevi su ponekad formulisani, ali mnogo ee se o njima moraju izvoditi zakljuci. Glavna ogranienja bi mogla iskljuiti neke alternative a takoer i faktori ponaanja. Ako je izvodljivo, trebali biste smanjiti listu alternativnih pravaca djelovanja na ona tri ili etiri, koja trebaju da budu najpaljivije, detaljno razmatrana. Ove preostale alternative moraju biti propisno ocijenjene. Trebali biste nabrojati prednosti i nedostatke svake. Razmiljajte u uslovima koristi, koju svaka alternativa akcije moe donijeti riziku koji iziskuje. Ova procedura zahtijeva veliku panju, ali ako je dobro uraena, stavlja Vas u povoljan poloaj za korak broj etiri.

2.4. etvrti korak: ODLUKA I RASUIVANJE STUDENTA

Vi biste sada trebali da odaberete alternativu akcije, koja prua najbolji odgovor na problem . Radei to, potrebno je da uporedite i suprostavite setove prednosti i nedostataka i da izvrite Vau selekciju. Budite sigurni da ste jasno izrazili glavne razloge, zato ste izabrali jednu alternativu umjesto druge. Za svaku odbaenu alternativu, iznesite zato je Vaa odabrana alternativa bolja. Ovo ne samo da pojanjava Vae vlastito razmiljanje, ve Vam omoguava da kompetentno pitate druge studente za vrijeme diskusije na asu zato su oni odabrali alternativu koju ste Vi odbacili i daje Vam mogunost da branite Va izbor. Vae odluivanje je analitika sposobnost od krucijalne vanosti - i Vi morate uraditi sve to moete da je uinite vlastitom radnom vjetinom. Provoenje ovog procesa, uz pokuaj da komunicirate usmeno i pismeno s
8

drugim ljudima, odlina je praksa za razvijanje i izotravanje ove vitalne menaderske sposobnosti.

2.5. Peti korak: IMPLEMENTACIJA VAE ODLUKE

Vaa odluka nije potpuna sve dok ne pripremite makar proste operativne planove za njenu, implementaciju. Sastavite izjavu o (a) tome ta se mora uraditi da bi se sprovela Vaa odluka; (b) koje osoblje mora biti odreeno da to uradi; (c) kada bi ova odluka/e trebala biti sprovedena; i (d) koliko otprilike bi kotalo da se to uradi. Vi se bavite odlukama, postojeim ili novim osobljem, rasporedom i grubom procjenom budeta. Obino ne moete dati jako precizne ili detaljne odgovore na pitanja Koraka 5. Meutim, grube procjene su mnogo bolje nego nikakve, jer Vas dovode do loginog zakljuka izvedenog na bazi logikog procesa razmiljanja.

3. IZVJETAJ O STUDIJU SLUAJA

Izvjetaj o studiju sluaja po pravilu se izlae u pisanoj formi. Meutim nastavnik ili asistent mogu zahtjevati da se pisani izvjetaj interpretira i usmeno.

3.1. Pisani izvjetaj

Za pisanje izvjetaja o studiju sluaja treba koristiti Uputstvo za izradu seminarskog rada u dijelu koji se odnosi na tehniku pisanja, kao i na naslovnu stranicu, potkorice, sadraj i sl. Student e biti u prilici da o studiji sluaja pravi pisani izvjetaj. Za efikasan izvjetaj o provedenoj studiji sluaja potrebno je slijediti odreene upute. Kao prvo, kratak izvjetaj, u bilo kakvoj poslovnoj komunikaciji, je bolji nego dui izvjetaj. To ne znai da student u pisanju svog izvjetaja o studiji sluaja treba preskoiti ili izbjei kljune take, ali potrebno je da relevantne injenice vezane za sluaj budu navedene jasno i koncizno. Studentu se savjetuje da trivijalne, odnosno beznaajne podatke, ne ukljuuje u izvjetaj.

Nadalje, izvjetaj treba biti itko napisan, bez gramatikih i pravopisnih greak a. Ozbiljnost u radu treba biti jednaka kao da se izvjetaj pie za vaeg budueg nadreenoga.To je i dobar savjet za sve koji poinju svoju poslovnu karijeru: to je bolji kvalitet vaeg izraavanja u
9

pisanoj formi, to je vea vjerovatnoa da e vas prije ili kasnije, naroito u velikim firmama, zapamtiti kao osobu koja priprema kvalitetne pisane izvjetaje. Dobro napisan izvjetaj treba sadravati slijedee elemente: 1. Uvod - svrha i cilj studije sluaja kao i vrstu sluaja 2. Saetak - to predstavlja koncizno napisanu izjavu, ne duu od jedne stranice, koja se nalazi na poetku izvjetaja. Izjava ukratko obuhvata glavne stavke sluaja i rjeenje za koje student smatra daje najbolje. Saetak bi ukratko trebao opisati probleme u koje nas uvodi sluaj, predloeno rjeenje, te logiki slijed koji je vodio datom rjeenju. 3. Problem u fokusu u ovom dijelu izvjetaja potrebno je prezentirati centralno pitanje ili pitanja odnosno centralni problem ili probleme konkretnog sluaja. Poeljno je da se o ovome pie na nain kojim se polazi od pretpostavke da osoba ili osobe koje budu itale izvjetaj nisu upoznate sa sluajem. 4. Alternative. - u ovom dijelu izvjetaja potrebno je prodiskutovati ili proanalizirati sve releventne alternative rjeenja. Ukratko se trebaju prezentirati kljuni argumenti za i protiv svakog predloenog rjeenja. Vano je navesti sve pretpostavke i uticaje koje je student koristio za analizu svakog alternativnog rjeenja. 5. Zakljuak - ovaj dio izvjetaja prezentirati e analizu i logiki slijed koji je vodio izboru konkretnog rjeenja za datu studiju sluaja. Potrebno je osvrnuti se i prodiskutovati razloge zato su druga navedena rjeenja sluaja odbaena. 6. Implementacija - pregled plana aktivnosti koje e voditi efikasnoj implementaciji donesene odluke je zavrni dio izvjetaja. On e itaoca upoznati sa nainom kako donesenu odluku sprovesti u djelo. 3.2. Usmeni izvjetaj U nekim prilikama predmetni nastavnik i asistent moe od studenta zahtjevati da izvjetaj o studiji sluaja prezentira i u usmenoj formi. Jedan student ili grupa studenata e unaprijed biti odreeni kao nosioci usmene prezentacije izvjetaja. Pa ipak, svaki student mora biti pripremljen da raspravlja o svim aspektima sluaja koji se analizira, da da komentar ili ideju, pred drugim uesnicima diskusije. esto e ba uestalost i kvalitet studentovog uea u diskusijama studija sluajeva, znaajno uticati na njegovu konanu ispitnu ocjenu. Priprema usmene prezentacije izvjetaja o studiji sluaja treba uvaavati slijedee korake: 1. Opis situacije koju tretira dati sluaj. Poeljno da student svoju prezentaciju zapone sa opisom situacije na kojoj poiva sluaj. Ponekad e i sam predmetni nastavnik od studenta zahtjevati da ostale uesnike diskusije "uvede" u sluaj.
10

2. Definiranje problema. Nadalje je poeljno da student u svom izlaganju prezentira koje je to kljuno pitanje ili pitanja odnosno kljuni problem ili problemi koje tretira dati sluaj. 3. Analiza kljunih alternativnih rjeenja za sluaj. U narednom dijelu izlaganja potrebno je da student da koncizan presjek svoje analize relevantnih rjeenja koji se tiu materije sluaja. 4. Zakljuak. Za kraj je poeljno da student opie logiki slijed koji gaje vodio pri odabiru konanog rjeenja sluaja. Takoer je potrebno da student u svom zavrnom izlaganju navede razloge koji su ga opredjelili da druga alternativna rjeenja sluaja odbaci. 5. Implementacija. Prezentacija plana implementacije okonava usmeni izvjetaj i uvodi u redoslijed aktivnosti koje je potrebno sprovesti da bi odabrano rjeenje "zaivilo". Ponekad e predmetni nastavnik i asistent zahtjevati kompletnu prezentaciju studije sluaja. U tim situacijama student treba prezentaciji pristupiti na nain da prezentuje taku po taku sluaja. Meutim takvi zahtjevi su rijetki i sama diskusija o sluaju se moe voditi bez kompletne prezentacije sluaja. Moda e se od studenta ponekad zahtjevati da "odbrani" svoja stajalita u vezi konanog rjeenja sluaja i u tim situacijama student mora biti pripremljen na prekide svog izlaganja, pitanja drugih uesnika i njihove komentare. Ukoliko profesor/asistent zatrai prezentaciju studija sluaja koristei slajdove student ili grupa studenata obavezni su koristiti: - Uputstvo za izradu i realizaciju prezentacije, i - Tehniko uputstvo za izradu prezentacije.

4. OBIM STUDIJA I SLUAJA

Obim studija sluaja ogranien je na 5 - 8 stranica. Pisanje teksta (veliine slova, numerisanje stranica, veliina margina, razmak izmeu redova) vri se u skladu sa Uputstvom za izradu seminarskog rada. Broj slajdova, ako se vri prezentacija studija sluaja potrebno je planirati za okvirno vrijeme prezentacije od 10 minuta. Procjenjuje se da za planirano vrijeme prezentacije mogue je koristiti 5 - 7 slajdova.

5. ZAKLJUAK

11

Studija ili analiza sluaja je moda najizazovniji zadatak koji moe stajati pred studentom. To nije samo puko "troenje vremena". Ukoliko im se pristupi na pravi nain studije sluaja mogu biti od iznimne vanosti i korisnosti u buduem profesionalnom angamanu. To se moe zakljuiti iz razloga to se kod studenta kroz studije sluaja razvijaju vjetine donoenja odluka, te se iskustvo steeno u dikusijama i analizama unutar uionice pamti i prenosi u budui profesionalni ivot. Kroz studije sluajeva studenti se poznaju sa irokim dijapazonom razliitih stvarnih poslovnih aktivnosti, ulogama i razliitim moguim poslovnim situacijama. Razvijanje sposobnosti i vjetina donoenja odluka deava se kroz proces "izlaganja" velikom broju informacija, a sve u cilju definisanja stvarnog problema. Potrebno je u tom mnotvu determinisati ciljeve, definisati adekvatne alternative i razviti plan implementacije odluka. Student e biti u prilici da primjeni svoje analitike mogunosti u stvarnim poslovnim situacijama koje su mu prezentirane. Pripremom izvjetaja, student e nauiti kako da se koncizno izjasni, i u usmenom i u pisanom obliku. Stei e vjetine odbrane svojih uvjerenja, logike analitikog naina razmiljanja. Sve su ovo visoko vrijedne vjetine za budueg zavrenog studenta koje e mu biti od velike pomoi u buduoj karijeri. Poseban kvalitet analize sluaja je diskusija ostalih studenata prilikom usmene prezentacije. Studenti se ukljuuju kroz diskusiju iznosei svoje miljenje, primjedbe, sugestije, pohvale, ali i kritike. Naroito diskusiju treba usmjeriti na analizu alternativnih rijeenja i odgovora da li je izabrana alternativa prava i najbolja.

BODOVANJE STUDIJE SLUAJA

12

Ocjenjivanje studije sluaja vri se putem bodovanja od 0-10 bodova. Student koji ne radi studij sluaja automatski dobija 0 bodova. Pri bodovanju sluaja uzima se u obzir: kvalitet analize studije sluaja, predloeno rijeenje tretiranih problema, broj alternativnih rijeenja, kvalitet pisanja izvjetaja, da li je autor kritiki analizirao sluaj, da li je autor kvalitetno predloio rijeenja i sl. da li je izlaganje sluaja izazvalo raspravu i diskusiju, da li su studenti autori studije sluaja uspjeno odbranili svoja predloena rjeenja, je li uspjeno i kvalitetno prezentiran sluaj, je li prezentacija sa tehnikog aspekta bila uspjena, jesu li prezentatori uspjeno govorili i vladali raspravom i diskusijom.

Studenti mogu iz grupe dobiti razliiti obim bodova zavisno od njihovog doprinosa u izradi i prezentaciji studija sluaja. Svaki lan grupe mora uestvovati u prezentaciji i raspravi studije sluaja.

13