DARKO

Institut za eksperimentalnu fonetiku

i,patqlo9ij,u govora, Beo.gra,9
,""-.
UOK
I'Zlaqarije na zriai'lstvenbIh Skupu
Kf\KVO MESTODATIFONETI C{'USAVREMENOJ
STRANOG JEZIKA
llntoli\aclonog sl sl:ema jezika
najveci je problem prl nJegovom savladJ Ivanju. Veclna Iju
di nema mogucnostida ucl strani jezik u stranoj zemlji u
kojoJ je taj jezik maternj i. Zbog,tG>ga,fonetsku t.eorijul
vezbe koje se u nastavi stranog jezika uopste uzev u Jugo
slaviji retko i uzgred koriste treba mnogo vise ukljuciti
u nastavnu praksu.Fonet.ska nastavna sredstva (jezicke la
bo\atorlje, naprimer) nuzno je mnogo vise korlstiti u na
stavi stranog Jezika nego ho je to trenutno slucaj. Prou
h Isrp!ikOhtVatski h voka Iapokazuje da re
",!!a 11 . A L p!:o,se-:
nr stvarnih teskoca. prl savladJivanjuizgovora stranogje
z ika: Z'atO"b i
J
1IIofda,J 'kor reizu I tata"fo-:
:;I!ts-ke ana HzeLwII .,gs",hka dpne ip IF!!,t e,.
J' "''5aitiadj iwnje' slis:tema./
y
<fbrtdlfomiE9'fi.trukture
,i
a
fOniedski;h:prlnb'fp'a 1 '!:ib
veel 'ttcenj avis:;
eX 11 LtaOt!V3S
--' " ... ,,", -'_ ,:) r () r1: 0::, ,,(1 S ]' rf oc.
Nairne, poto dva jezika, po pravilu, uvek
oso
hi ':I
00"
.ijl!'yt:EPOf!'!
e!z\tk' 'Cd"'Gti9''i fsl\val:tJiJ
tWaOiiga!fviltf!:nb'\r'.l' ljfe'
173
Horga, Damir, ur. (1989). Fonoloki i fonetski aspekti govorenog jezika. Zagreb: Drutvo za primijenjenu lingvistiku SRH, 173-178.
D.Zlglc: Fonetlka u nastavl stranog Jezika . 173 - 178 (1988)
da neki drugi jezik irna isto toliko fonema koliko
njegov rnaternji, a kada uvidi da taj drugi jezik koji on
savladjuje irna vise ili rnanje fonema, on ce nastojati da
strane foneme reducira na svoje maternje glasove. On ee
upotrebljavati i melodiju u stranorn jeziku kao
lito upotrebljava rnelodiju u svorn rnaternjern
ku. Naime, on ce svoju rnelodiju iz je
zika preneti u jezik koji ".1
Medjutirn, uzrok redukcije fonema ne lezi sarno u tez
nji da se koristi one je poznato u fonetskorn sistemu
maternjeg jezika, vee i u nesposobnosti da se percipira i
ostvari one je novo i u stranorn jeziku. Razlozi
za ovo vise su psiholoske no jezicke prirode.
FONETICKI PRISTUP NASTAVI IZGOVORA STRANOG JEZIKA
Mali broj onih koji strani jezik ima moguenosti
da usvoji izgovor toga jezika u sredini gde je taj jezik
rnaternji. lsto je tako mali broj stranaca koji nernater
nji jezik od nastavnika - izvornih govornika. Sve to
vise otezava usvajanje izgovora. Zbog toga u nastavi treba
rnaksimalno primeniti sva raspoloziva pomoena sredstva'koja
rnogu doprineti savladjivanju problema izgovora.
Uvodjenje fonetiku u nastavu stranog je:r.i.ka u znatno
veeoj meri nego sto je to, uglavnom, trenutno u SFRJ,
neuzimajuci u obzir, naravno, odseke za strane jezike i
knjizevnosti filoloskih, odnosno filozofskih fakulteta, rnno
go bi za resavanje pitanja 0 kome je rec.
Pre svega, vise pa!nje treba posvetiti fonetskoj teo
riji. treba upoznati sa svim osnovnim fonetskirn
principima i fonoloskirn svojstvima jezika koji se uz
moguenost primene tih principa. Te principe ne treba sarno
izloziti u jednorn predavanju, pa zatim dozvoliti ucenicima
iIi polaznicirna kursa da ih zaborave. I osnovnu fonetsku
teoriju treba ponavljati kao i ostalo gradivo koje se
174
D.2igic: Fonetika u nastavi stranog jezika 173 -178 (1988)
predaje. Pri tome, naravno, uvek treba imati na umu i into
naciju, ritam i recenicku melodiju.
vezbama izgovora treba takodje posvetiti mnogo ve6u
paznju nego dosad. Uobicajeno je da se ucenicima ovakve
vezbe daju sarno ponekad i uzgred. Po nasem misljenju, pak,
da bi se izgovor stranog jezika savladao u dovoljnoj meri
3-4 minuta svakog casa trebalo bi posvetiti fonetskim
barna.
I u vise mesta treba dati teorijskim ob
jasnjenj!ma iz oblasti fonetike, a svaku lekciju potrebno
je propratiti vezbama posve6enim izgovoru i intonaciji, kao
neku vrstu nadoknade nedostatka utica.ja izvornih govornika
i dobrih uzora izgovora stranog jezika.
FONETSKA NASTAYNA SREDSTYA
Kao sto je opste poznato, u Beogradu je stvorena je
zicka laboratorija, kao prva u Evropi, a druga na svetu,
jo 1952. godine.
Nju je organizovao direktor vasingtonskog Instituta
za ucenje stranih jezika profesor Leon Doster. 1954. godine
ta institucija usIa je u sastav Instituta za eksperimental
nu fonetiku i patologiju govora koji je !mao i odeljenje za
ucenje stranlh jezlka. Laboratorijom, kao i Institutom ciji
je osnivac, vispreno i znalacki rukovodio je cuveni i veoma
lingvista profesor Djordje Kosti6.
2
U Institutu su decenijama vrsena fonetska istraliva
nja koja traju i danas i koja su donela mnoge znacajne plo
dove.
Iz rezultata istrazivanja fonetske laboratorije eks
perimentalnog tipa su jezicke laboratorije nastavnog
tipa, koje su, posto je eksperimentalno dokazana njihova ko
risnost u nastavi stranog jezika, lnstalirane u nekirn kola
rna i drugim obrazovnim ustanovama.
175
i il!!vesta:n brojbc
beogradskih, nemaju ni jeziclteLlaboratorije'l'li' snifuljeni.
jezicki A takva"
G::,:, ,"\C:' '::t T,. '" ," :,'_>.-_' __ "'-:.>< ,- . '
ceni, nesiimnjlvo J?ozitlvni I)i!\, usvi!\jandeizgo7V0-:f
by.:) ,-,t -..,;, ,fl__ ",,'v ._',J,,__ ,.,/', ',;:--'<' ,,,"
ra i
" ,-"5(1,"---, :1L_,;:-:,.,,ti'" " .... ",.,. /,;.'1d' ',_"-__ , "'C",__'. ,"" ','
skanastavna. viqeo",reko:rqere"i
l ';:.Sni :'On!: Ot5 C)h ,", U);j,,';"::"L t> ',., ",'.".: , "'--., -,.',' "
sete "i p:t;'lQ,
"", fiLl' -'::,) <: .,\ ,'-? "J 1-;,';'," .0, '__ J,. ,--" " ,-'," ,
vno sredstvo retko koristi u nastavi?
FONE1SKA lit' /(NAt..I lA' I "&S'VAJ'ANJE
I ZGOV
1'U),II. , .. f , .'" 'v' ,.', : <'0 c,: "imJ:
.... toq E1.7. f:; !j,i1j";:.,' ,I .)
.
ida
maternjeg i 'stranog
t;.'_"'_ .'. _" :,. y.,,' /. ';.)_-,-_ -" ,- .1','
ti i razllke moze znatno olaksati usvajanje izgovora stra
nog jezika.
Medjutim, rezultati valorizacije izgovora ispitanika
iznetfi
micno po"bvrdiH pri ligdvo'rb.
0tt ; :', ;2 L ,','.'(
nom analizom artikulacionih obelezja engleskih i srpskohr
va ,tr:eb'a i kab pBtvrdu
samQ,. VP-!;1,..ufilOiS t 1i"!yla2a"i
,c , '- - '"--.:
i' lit1;; p;ii:


.
lei, koji se .. Medju

se I:, ,-, l
(" '/;l\l()O
Zatim, kontrastivna analiza predvidja da diftonzi,
za su,..
,da; tnajoz:bHjnij,i problem{'Me!dju'fl.m, 'feu
je' .. '
ren tV,'e4t .pravHnomizgovorunego kod'
J. ,!'<
monoftonga.,,5
176
D.2Igic: Fonetlka u nastavi stranog jezlka .......... 173-178 (1988)
Prema tome, predvidjanja kontrastivne analize treba
primati s rezervom i, kad god je to moguce, podvrgnuti ih
proveri.
OPSTI ZAKLJUtCI
(1) Qvladavanje glasovnim sistemom i intonacijom stranog
jezika najveca je prepreka pri ucenju stranog jezika,
posto stranac nastoji da ih poistoveti s onima u svom
maternjem jeziku.
(2) Pri savladjivanju stranog jezika treba;znatno viAe nego
sto je u nasoj zemlji uobicajeno ukljuciti u nastavu
fonetsku teoriju, a kontinuirane fonetske sa 3-4
minuta na svakom casu.
(3) ucenja stranog jezika jedan je od glav
nih principa uspesnog savladjivanja stcanog jezika, to
vazi i za usvajanje njegove zvucne strane (lzgovor qla
sova, intonacija, melodija, akcenat).
(4) Fonetska nastavna sredstva treba uvek ukljucivati u na
stavu stranog jezika kao delimicnu zamenu kontakta s
izvornim qovornicima. Vredi se potruditi oko trazenja
finansijskih izvora, jer ovakva nas-tavna sredstva pred
stavljaju nezamenljivu bazu i mogu6nost uvezbavanja i
usvajanja izgovora stranog jezika.
(5) PredvidjanJa kontrastivne analize cesto se ne pokazuju
validnim, pa lh treba primati s rezervom i podvrgavati
ih proveri. Koriscenje kombinovanih rezultata fonetske
analize i analize qreaka, cini nam se, donelo bi bolje
rezultate to bi, razume se, trebalo i eksperimentalno
dokazati.
(6) Posebnu paznju treba posvetiti izgovoru i zvucnoj stra
n1 jezika, jer pri ucenju stranog jezika, melodijska i
intonaclona struktura jezika predstavlja okvir u koj1
177
0.2Iglc: Fonetika u nastavi stranog jezika.......... 173-178 (1988)
se ugradjuju ostali elementi sistema jezika. Ako je taj
okvir labav, neaiguran i nesavladan, labav je i nesa
vladan ceo jezieki sistem, a time onemogucena i prava
komunikacija na stranom jeziku.
(7) Iz svega izlozenog proistice da fonetika i njeni naueni
rezultati treba da zauzmu znatno istaknutije meato u
nastavi stranog Jezika nego dosad.
BELE$KE
1 Kostic Djordje: "Oblici dUojezi!nosti i njihove gZavne
o8obine", Okrugli sto, Septembar, 1982, Uspeh u ucenju
sa stanovieta psihoZingvistike, lnstitut za eksperimen
talnu fonetiku i patologiju govora, Beograd, 1984, 124.
2 lsto
S Djokic L. Danica: Uticaj fonoloske strukture srpskohrvat
skog jezika na u!enje engZeskih vokala, Beograd, 1983.
doktorska disertacija u rukopisu, 277.
4 lsto
5 lsto, 278
THE PLACE OF PHONETI CS I N MODERN LANGUAGE TEACH I NG
Acquisition of the sound and intonation system is the greatest
problem in the process .of learning a foreign language. Most people ra
rely have the possibility to learn a foreign language in a foreign
country. So, phonetic theory and exercises are used in foreign language
teaching' In Yugoslavia only rarely and occasionally, but they should be
Included much more In the practice of foreign languages teachers.
Phonetic teaching aids (language labs, for example) should be
much more widely spread than they are in Yugoslavia at the present mo
ment.
The study of English and Serbo-Croatian vowels shows that the
results of contrastive analysis are often not reliable proofs of the
real pronunciation difficulties of foreign learners.
178