Professional Documents
Culture Documents
rs
Preuzeto iz elektronske pravne baze Paragraf Lex
Na osnovu lana 133. stav 3. Ustava Republike Srbije i lana 25. Zakona o referendumu i narodnoj inicijativi ("Slubeni glasnik RS", br. 48/94 i 11/98), Narodna skuptina Republike Srbije, na Drugoj posebnoj sednici Narodne skuptine Republike Srbije u 2006. godini, odranoj 8. novembra 2006. godine, donela je ODLUKU O PROGLAENJU USTAVA REPUBLIKE SRBIJE Proglaava se Ustav Republike Srbije, koji je usvojila Narodna skuptina Republike Srbije na Prvoj posebnoj sednici Narodne skuptine Republike Srbije u 2006. godini, odranoj 30. septembra 2006. godine i koji je konano usvojen na republikom referendumu odranom 28. i 29. oktobra 2006. godine.
* * *
Polazei od dravne tradicije srpskog naroda i ravnopravnosti svih graana i etnikih zajednica u Srbiji, polazei i od toga da je Pokrajina Kosovo i Metohija sastavni deo teritorije Srbije, da ima poloaj sutinske autonomije u okviru suverene drave Srbije i da iz takvog poloaja Pokrajine Kosovo i Metohija slede ustavne obaveze svih dravnih organa da zastupaju i tite dravne interese Srbije na Kosovu i Metohiji u svim unutranjim i spoljnim politikim odnosima, graani Srbije donose
Ustavom se jeme, i kao takva, neposredno se primenjuju ljudska i manjinska prava zajemena opteprihvaenim pravilima meunarodnog prava, potvrenim meunarodnim ugovorima i zakonima. Zakonom se moe propisati nain ostvarivanja ovih prava samo ako je to Ustavom izriito predvieno ili ako je to neophodno za ostvarenje pojedinog prava zbog njegove prirode, pri emu zakon ni u kom sluaju ne sme da utie na sutinu zajemenog prava. Odredbe o ljudskim i manjinskim pravima tumae se u korist unapreenja vrednosti demokratskog drutva, saglasno vaeim meunarodnim standardima ljudskih i manjinskih prava, kao i praksi meunarodnih institucija koje nadziru njihovo sprovoenje.
Zabrana diskriminacije
lan 21
Pred Ustavom i zakonom svi su jednaki. Svako ima pravo na jednaku zakonsku zatitu, bez diskriminacije. Zabranjena je svaka diskriminacija, neposredna ili posredna, po bilo kom osnovu, a naroito po osnovu rase, pola, nacionalne pripadnosti, drutvenog porekla, roenja, veroispovesti, politikog ili drugog uverenja, imovnog stanja, kulture, jezika, starosti i psihikog ili fizikog invaliditeta. Ne smatraju se diskriminacijom posebne mere koje Republika Srbija moe uvesti radi postizanja pune ravnopravnosti lica ili grupe lica koja su sutinski u nejednakom poloaju sa ostalim graanima.
Pravo na ivot
lan 24
Ljudski ivot je neprikosnoven. U Republici Srbiji nema smrtne kazne. Zabranjeno je kloniranje ljudskih bia.
Svako ima pravo na linu slobodu i bezbednost. Lienje slobode doputeno je samo iz razloga i u postupku koji su predvieni zakonom. Lice koje je lieno slobode od strane dravnog organa odmah se, na jeziku koji razume, obavetava o razlozima lienja slobode, o optubi koja mu se stavlja na teret kao i o svojim pravima i ima pravo da bez odlaganja o svom lienju slobode obavesti lice po svom izboru. Svako ko je lien slobode ima pravo albe sudu, koji je duan da hitno odlui o zakonitosti lienja slobode i da naredi putanje na slobodu ako je lienje slobode bilo nezakonito. Kaznu koja obuhvata lienje slobode moe izrei samo sud.
Pritvor
lan 30
Lice za koje postoji osnovana sumnja da je uinilo krivino delo moe biti pritvoreno samo na osnovu odluke suda, ako je pritvaranje neophodno radi voenja krivinog postupka. Ako nije sasluano prilikom donoenja odluke o pritvoru ili ako odluka o pritvoru nije izvrena neposredno po donoenju, pritvoreno lice mora u roku od 48 asova od lienja slobode da bude izvedeno pred nadleni sud, koji potom ponovo odluuje o pritvoru. Pismeno i obrazloeno reenje suda o pritvoru uruuje se pritvoreniku najkasnije 12 asova od pritvaranja. Odluku o albi na pritvor sud donosi i dostavlja pritvoreniku u roku od 48 asova.
Svakome se jemi pravo na besplatnog prevodioca, ako ne govori ili ne razume jezik koji je u slubenoj upotrebi u sudu i pravo na besplatnog tumaa, ako je slep, gluv ili nem. Javnost se moe iskljuiti tokom itavog postupka koji se vodi pred sudom ili u delu postupka, samo radi zatite interesa nacionalne bezbednosti, javnog reda i morala u demokratskom drutvu, kao i radi zatite interesa maloletnika ili privatnosti uesnika u postupku, u skladu sa zakonom.
Sva prava koja ima okrivljeni za krivino delo ima, shodno zakonu i u skladu sa njim, i fiziko lice protiv koga se vodi postupak za neko drugo kanjivo delo.
Ko je bez osnova ili nezakonito lien slobode, pritvoren ili osuen za kanjivo delo ima pravo na rehabilitaciju, naknadu tete od Republike Srbije i druga prava utvrena zakonom. Svako ima pravo na naknadu materijalne ili nematerijalne tete koju mu nezakonitim ili nepravilnim radom prouzrokuje dravni organ, imalac javnog ovlaenja, organ autonomne pokrajine ili organ jedinice lokalne samouprave. Zakon odreuje uslove pod kojima oteeni ima pravo da zahteva naknadu tete neposredno od lica koje je tetu prouzrokovalo.
Dravljanin Republike Srbije ne moe biti proteran, ni lien dravljanstva ili prava da ga promeni. Dete roeno u Republici Srbiji ima pravo na dravljanstvo Republike Srbije, ako nisu ispunjeni uslovi da stekne dravljanstvo druge drave.
Bez odluke suda, ulazak u tui stan ili druge prostorije, izuzetno i pretresanje bez prisustva svedoka, dozvoljeni su ako je to neophodno radi neposrednog lienja slobode uinioca krivinog dela ili otklanjanja neposredne i ozbiljne opasnosti za ljude ili imovinu, na nain predvien zakonom.
Niko nije duan da se izjanjava o svojim verskim i drugim uverenjima. Svako je slobodan da ispoljava svoju veru ili ubeenje veroispovedanja, obavljanjem verskih obreda, pohaanjem verske slube ili nastave, pojedinano ili u zajednici s drugima, kao i da privatno ili javno iznese svoja verska uverenja. Sloboda ispoljavanja vere ili uverenja moe se ograniiti zakonom, samo ako je to neophodno u demokratskom drutvu, radi zatite ivota i zdravlja ljudi, morala demokratskog drutva, sloboda i prava graana zajemenih Ustavom, javne bezbednosti i javnog reda ili radi spreavanja izazivanja ili podsticanja verske, nacionalne ili rasne mrnje. Roditelji i zakonski staraoci imaju pravo da svojoj deci obezbede versko i moralno obrazovanje u skladu sa svojim uverenjima.
Lice koje se pozove na prigovor savesti moe biti pozvano da ispuni vojnu obavezu bez obaveze da nosi oruje, u skladu sa zakonom.
Svaki punoletan, poslovno sposoban dravljanin Republike Srbije ima pravo da bira i da bude biran. Izborno pravo je opte i jednako, izbori su slobodni i neposredni, a glasanje je tajno i lino. Izborno pravo uiva pravnu zatitu u skladu sa zakonom.
Udruenja se osnivaju bez prethodnog odobrenja, uz upis u registar koji vodi dravni organ, u skadu sa zakonom. Zabranjena su tajna i paravojna udruenja. Ustavni sud moe zabraniti samo ono udruenje ije je delovanje usmereno na nasilno ruenje ustavnog poretka, krenje zajemenih ljudskih ili manjinskih prava ili izazivanje rasne, nacionalne ili verske mrnje. Sudije Ustavnog suda, sudije, javni tuioci, Zatitnik graana, pripadnici policije i pripadnici vojske ne mogu biti lanovi politikih stranaka.
Pravo na imovinu
lan 58
Jemi se mirno uivanje svojine i drugih imovinskih prava steenih na osnovu zakona. Pravo svojine moe biti oduzeto ili ogranieno samo u javnom interesu utvrenom na osnovu zakona, uz naknadu koja ne moe biti nia od trine. Zakonom se moe ograniiti nain korienja imovine. Oduzimanje ili ogranienje imovine radi naplate poreza i drugih dabina ili kazni, dozvoljeno je samo u skladu sa zakonom.
enama, omladini i invalidima omoguuju se posebna zatita na radu i posebni uslovi rada, u skladu sa zakonom.
Deca uivaju ljudska prava primereno svom uzrastu i duevnoj zrelosti. Svako dete ima pravo na lino ime, upis u matinu knjigu roenih, pravo da sazna svoje poreklo i pravo da ouva svoj identitet. Deca su zatiena od psihikog, fizikog, ekonomskog i svakog drugog iskoriavanja ili zloupotrebljavanja. Deca roena izvan braka imaju jednaka prava kao deca roena u braku. Prava deteta i njihova zatita ureuju se zakonom.
Zaposleni ima pravo na naknadu zarade u sluaju privremene spreenosti za rad, kao i pravo na naknadu u sluaju privremene nezaposlenosti, u skladu sa zakonom. Invalidima, ratnim veteranima i rtvama rata prua se posebna zatita, u skladu sa zakonom. Fondovi socijalnog osiguranja osnivaju se u skladu sa zakonom.
Radi ostvarenja prava na samoupravu u kulturi, obrazovanju, obavetavanju i slubenoj upotrebi jezika i pisma, pripadnici nacionalnih manjina mogu izabrati svoje nacionalne savete, u skladu sa zakonom.
Zatita pripadnika nacionalnih manjina od svake radnje usmerene ka njihovoj nasilnoj asimilaciji ureuje se zakonom. Zabranjeno je preduzimanje mera koje bi prouzrokovale vetako menjanje nacionalnog sastava stanovnitva na podrujima gde pripadnici nacionalnih manjina ive tradicionalno i u znaajnom broju.
Republika Srbija priznaje prosvetnim i kulturnim udruenjima nacionalnih manjina posebnu ulogu u ostvarivanju prava pripadnika nacionalnih manjina. Pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na nesmetane veze i saradnju sa sunarodnicima izvan teritorije Republike Srbije.
Sloboda preduzetnitva
lan 83
Preduzetnitvo je slobodno. Preduzetnitvo se moe ograniiti zakonom, radi zatite zdravlja ljudi, ivotne sredine i prirodnih bogatstava i radi bezbednosti Republike Srbije.
Jeme se privatna, zadruna i javna svojina. Javna svojina je dravna svojina, svojina autonomne pokrajine i svojina jedinice lokalne samouprave. Svi oblici svojine imaju jednaku pravnu zatitu. Postojea drutvena svojina pretvara se u privatnu svojinu pod uslovima, na nain i u rokovima predvienim zakonom. Sredstva iz javne svojine otuuju se na nain i pod uslovima utvrenim zakonom.
Zemljite lan 88
Korienje i raspolaganje poljoprivrednim zemljitem, umskim zemljitem i gradskim graevinskim zemljitem u privatnoj svojini, je slobodno. Zakonom se mogu ograniiti oblici korienja i raspolaganja, odnosno propisati uslovi za korienje i raspolaganje da bi se otklonila opasnost od nanoenja tete ivotnoj sredini ili da bi se spreila povreda prava i na zakonom zasnovanih interesa drugih lica.
Budet lan 92
Republika Srbija, autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave imaju budete u kojima moraju biti prikazani svi prihodi i rashodi kojima se finansiraju njihove nadlenosti.
Zakonom se utvruju rokovi u kojima budet mora biti usvojen i nain privremenog finansiranja. Izvravanje svih budeta kontrolie Dravna revizorska institucija. Narodna skuptina razmatra predlog zavrnog rauna budeta po pribavljenom miljenju Dravne revizorske institucije.
Dravna revizorska institucija je najvii dravni organ revizije javnih sredstava u Republici Srbiji, samostalna je i podlee nadzoru Narodne skuptine, kojoj i odgovara. O Dravnoj revizorskoj instituciji donosi se zakon.
8. sistem u oblasti radnih odnosa, zatite na radu, zapoljavanja, socijalnog osiguranja i drugih oblika socijalne sigurnosti; druge ekonomske i socijalne odnose od opteg interesa; 9. odrivi razvoj; sistem zatite i unapreenja ivotne sredine; zatitu i unapreivanje biljnog i ivotinjskog sveta; proizvodnju, promet i prevoz oruja, otrovnih, zapaljivih, eksplozivnih, radioaktivnih i drugih opasnih materija; 10. sistem u oblastima zdravstva, socijalne zatite, borake i invalidske zatite, brige o deci, obrazovanja, kulture i zatite kulturnih dobara, sporta, javnog informisanja; sistem javnih slubi; 11. kontrolu zakonitosti raspolaganja sredstvima pravnih lica; finansijsku reviziju javnih sredstava; prikupljanje statistikih i drugih podataka od opteg interesa; 12. razvoj Republike Srbije, politiku i mere za podsticanje ravnomernog razvoja pojedinih delova Republike Srbije, ukljuujui i razvoj nedovoljno razvijenih podruja; organizaciju i korienje prostora; nauno-tehnoloki razvoj; 13. reim i bezbednost u svim vrstama saobraaja; 14. praznike i odlikovanja Republike Srbije; 15. finansiranje ostvarivanja prava i dunosti Republike Srbije, utvrenih Ustavom i zakonom; 16. organizaciju, nadlenost i rad republikih organa; 17. druge odnose od interesa za Republiku Srbiju, u skladu s Ustavom.
Narodna skuptina je najvie predstavniko telo i nosilac ustavotvorne i zakonodavne vlasti u Republici Srbiji.
Nadlenost lan 99
Narodna skuptina: 1. donosi i menja Ustav, 2. odluuje o promeni granice Republike Srbije, 3. raspisuje republiki referendum, 4. potvruje meunarodne ugovore kad je zakonom predviena obaveza njihovog potvrivanja, 5. odluuje o ratu i miru i proglaava ratno i vanredno stanje, 6. nadzire rad slubi bezbednosti, 7. donosi zakone i druge opte akte iz nadlenosti Republike Srbije, 8. daje prethodnu saglasnost na statut autonomne pokrajine, 9. usvaja strategiju odbrane, 10. usvaja plan razvoja i prostorni plan, 11. usvaja budet i zavrni raun Republike Srbije, na predlog Vlade, 12. daje amnestiju za krivina dela. U okviru svojih izbornih prava, Narodna skuptina: 1. bira Vladu, nadzire njen rad i odluuje o prestanku mandata Vlade i ministara,
2. bira i razreava sudije Ustavnog suda, 3. bira predsednika Vrhovnog kasacionog suda, predsednike sudova, Republikog javnog tuioca, javne tuioce, sudije i zamenike javnih tuilaca, u skladu sa Ustavom, 4. bira i razreava guvernera Narodne banke Srbije i nadzire njegov rad, 5. bira i razreava Zatitnika graana, i nadzire njegov rad, 6. bira i razreava i druge funkcionere odreene zakonom. Narodna skuptina vri i druge poslove odreene Ustavom i zakonom.
Na odluku donetu u vezi sa potvrivanjem mandata doputena je alba Ustavnom sudu, koji po njoj odluuje u roku od 72 sata. Potvrivanjem mandata dve treine narodnih poslanika prestaje mandat prethodnog saziva Narodne skuptine.
Narodni poslanik koji je zateen u izvrenju krivinog dela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od pet godina moe biti pritvoren bez odobrenja Narodne skuptine. U krivinom ili drugom postupku u kome je uspostavljen imunitet, ne tek u rokovi propisani za taj postupak. Nepozivanje narodnog poslanika na imunitet ne iskljuuje pravo Narodne skuptine da uspostavi imunitet.
4. donosi zakon kojim Republika Srbija poverava autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave pojedina pitanja iz svoje nadlenosti, 5. daje prethodnu saglasnost na statut autonomne pokrajine, 6. odluuje o Poslovniku o svom radu, 7. ukida imunitet narodnim poslanicima, predsedniku Republike, lanovima Vlade i Zatitniku graana, 8. usvaja budet i zavrni raun, 9. bira lanove Vlade i odluuje o prestanku mandata Vlade i ministara, 10. odluuje o odgovoru na interpelaciju, 11. bira sudije Ustavnog suda i odluuje o njihovom razreenju i prestanku mandata, 12. bira predsednika Vrhovnog kasacionog suda, predsednike sudova, Republikog javnog tuioca i javne tuioce i odluuje o prestanku njihove funkcije; 13. bira sudije i zamenike javnih tuilaca, u skladu s Ustavom; 14. bira i razreava guvernera Narodne banke Srbije, Savet guvernera i Zatitnika graana, 15. vri i druge izborne nadlenosti Narodne skuptine. Veinom glasova svih narodnih poslanika Narodna skuptina odluuje o zakonima kojima se ureuju: 1. referendum i narodna inicijativa, 2. uivanje individualnih i kolektivnih prava pripadnika nacionalnih manjina, 3. plan razvoja i prostorni plan,
4. javno zaduivanje, 5. teritorija autonomnih pokrajina i jedinica lokalne samouprave, 6. zakljuivanje i potvrivanje meunarodnih ugovora, 7. druga pitanja odreena Ustavom.
Predmet referenduma ne mogu biti obaveze koje proizlaze iz meunarodnih ugovora, zakoni koji se odnose na ljudska i manjinska prava i slobode, poreski i drugi finansijski zakoni, budet i zavrni raun, uvoenje vanrednog stanja i amnestija, kao ni pitanja koja se tiu izbornih nadlenosti Narodne skuptine.
2. Predsednik Republike
Predsednik Republike je duan da najkasnije u roku od 15 dana od dana izglasavanja zakona, odnosno najkasnije u roku od sedam dana ako je zakon donet po hitnom postupku, donese ukaz o proglaenju zakona ili da zakon, uz pismeno obrazloenje, vrati Narodnoj skuptini, na ponovno odluivanje. Ako Narodna skuptina odlui da ponovo glasa o zakonu koji je predsednik Republike vratio na odluivanje, zakon se izglasava veinom od ukupnog broja poslanika. Predsednik Republike je duan da proglasi ponovno izglasani zakon. Ako predsednik Republike ne donese ukaz o proglaenju zakona u Ustavom predvienom roku, ukaz donosi predsednik Narodne skuptine.
Predsednik Republike ne moe obavljati drugu javnu funkciju ili profesionalnu delatnost.
Postupak za razreenje moe da pokrene Narodna skuptina, na predlog najmanje jedne treine narodnih poslanika. Ustavni sud je duan da po pokrenutom postupku za razreenje, najkasnije u roku od 45 dana, odlui o postojanju povrede Ustava.
lan 122
Vlada je nosilac izvrne vlasti u Republici Srbiji.
Predsednik Vlade vodi i usmerava rad Vlade, stara se o ujednaenom politikom delovanju Vlade, usklauje rad lanova Vlade i predstavlja Vladu. Ministri su za svoj rad i za stanje u oblasti iz delokruga ministarstva odgovorni predsedniku Vlade, Vladi i Narodnoj skuptini.
Mandat Vlade poinje da tee danom polaganja zakletve pred Narodnom skuptinom. Mandat Vlade prestaje pre isteka vremena na koje je izabrana, izglasavanjem nepoverenja, rasputanjem Narodne skuptine, ostavkom predsednika Vlade i u drugim sluajevima utvrenim Ustavom. Vlada kojoj je prestao mandat moe da vri samo poslove odreene zakonom, do izbora nove Vlade. Vlada kojoj je prestao mandat ne moe da predloi rasputanje Narodne skuptine. lanu Vlade mandat prestaje pre isteka vremena na koje je izabran, konstatovanjem ostavke, izglasavanjem nepoverenja u Narodnoj skuptini i razreenjem od strane Narodne skuptine, na predlog predsednika Vlade.
O pitanju koje je bilo predmet interpelacije ne moe se ponovo raspravljati pre isteka roka od 90 dana.
Predlog za glasanje o poverenju Vladi moe se, na zahtev Vlade, razmatrati i na sednici Narodne skuptine koja je u toku, a ako Vlada nije podnela takav zahtev, predlog se razmatra na prvoj narednoj sednici, a najranije pet dana od njegovog podnoenja. Nakon okonanja rasprave pristupa se glasanju o predlogu. Narodna skuptina je prihvatila predlog za izglasavanje poverenja Vladi ako je za njega glasalo vie od polovine od svih narodnih poslanika. Ako Narodna skuptina ne izglasa poverenje Vladi, Vladi prestaje mandat, a predsednik Republike je duan da pokrene postupak za izbor nove Vlade. Ako Narodna skuptina ne izabere novu Vladu u roku od 30 dana od dana neizglasavanja poverenja, predsednik Republike je duan da raspusti Narodnu skuptinu i raspie izbore.
lan Vlade moe podneti ostavku predsedniku Vlade. Predsednik Vlade dostavlja ostavku lana Vlade predsedniku Narodne skuptine, a Narodna skuptina na prvoj narednoj sednici konstatuje ostavku. Predsednik Vlade moe predloiti Narodnoj skuptini razreenje pojedinog lana Vlade. Narodna skuptina razmatra i glasa o predlogu za razreenje lana Vlade na prvoj narednoj sednici. Odluka o razreenju lana Vlade doneta je ako je za nju glasala veina od ukupnog broja narodnih poslanika. lanu Vlade koji je podneo ostavku mandat prestaje danom konstatacije ostavke, a lanu Vlade koji je razreen, danom donoenja odluke o razreenju. Poloaj i ovlaenja lana Vlade koji je podneo ostavku ili u odnosu na koga je podnet predlog za razreenje, do prestanka mandata, ureuju se zakonom. Predsednik Vlade je duan da po prestanku mandata lana Vlade zbog podnoenja ostavke ili razreenja, u skladu sa zakonom, pokrene postupak za izbor novog lana Vlade.
Delatnosti i poslovi zbog kojih se osnivaju javne slube, njihovo ureenje i rad propisuje se zakonom.
Vojska Srbije se moe upotrebiti van granica Republike Srbije samo po odluci Narodne skuptine Republike Srbije.
Osnivanje, organizacija, nadlenost, ureenje i sastav sudova ureuju se zakonom. Ne mogu se osnivati privremeni, preki ili vanredni sudovi. Vrhovni kasacioni sud je najvii sud u Republici Srbiji. Sedite Vrhovnog kasacionog suda je u Beogradu.
Sudsku odluku moe preispitivati samo nadleni sud, u zakonom propisanom postupku. Pomilovanjem ili amnestijom izreena kazna moe se, bez sudske odluke, oprostiti u celini ili delimino.
Odluku o prestanku sudijske funkcije donosi Visoki savet sudstva. Protiv ove odluke sudija ima pravo albe Ustavnom sudu. Izjavljena alba iskljuuje pravo na podnoenje Ustavne albe. Postupak, osnovi i razlozi za prestanak sudijske funkcije, kao i razlozi za razreenje od dunosti predsednika suda, ureuju se zakonom.
lan 152
Zabranjeno je politiko delovanje sudija. Zakonom se ureuje koje su druge funkcije, poslovi ili privatni interesi nespojivi sa sudijskom funkcijom.
Visoki savet sudstva bira i razreava sudije, u skladu sa Ustavom i zakonom, predlae Narodnoj skuptini izbor sudija prilikom prvog izbora na sudijsku funkciju, predlae Narodnoj skuptini izbor predsednika Vrhovnog kasacionog suda i predsednika sudova, u skladu sa Ustavom i zakonom, uestvuje u postupku za prestanak funkcije predsednika Vrhovnog kasacionog suda i predsednika sudova, na nain predvien Ustavom i zakonom, vri i druge poslove odreene zakonom.
lan 158
Republiki javni tuilac vri nadlenost javnog tuilatva u okviru prava i dunosti Republike Srbije. Republikog javnog tuioca, na predlog Vlade, po pribavljenom miljenju nadlenog odbora Narodne skuptine, bira Narodna skuptina. Republiki javni tuilac bira se na period od est godina i moe biti ponovo biran. Republikom javnom tuiocu prestaje funkcija ako ne bude ponovo izabran, kada sam to zatrai, nastupanjem zakonom propisanih uslova ili razreenjem iz zakonom predvienih razloga. Odluku o prestanku funkcije Republikom javnom tuiocu donosi Narodna skuptina, u skladu sa zakonom, pri emu odluku o razreenju donosi na predlog Vlade.
Dravno vee tuilaca, u skladu sa zakonom, bira zamenike javnih tuilaca za trajno obavljanje funkcije, u istom ili drugom javnom tuilatvu. Dravno vee tuilaca odluuje i o izboru zamenika javnih tuilaca koji su na stalnoj funkciji u drugo ili vie javno tuilatvo.
Postupak, osnovi i razlozi za prestanak funkcije javnog tuioca i zamenika javnog tuioca, ureuju se zakonom.
Izborne lanove ine est javnih tuilaca ili zamenika javnih tuilaca sa stalnom funkcijom, od kojih je jedan sa teritorije autonomnih pokrajina, i dva ugledna i istaknuta pravnika sa najmanje 15 godina iskustva u struci, od kojih je jedan advokat, a drugi profesor pravnog fakulteta. Mandat lanova Dravnog vea tuilaca traje pet godina, osim za lanove po poloaju. lan Dravnog vea tuilaca uiva imunitet kao javni tuilac.
1. saglasnosti zakona i drugih optih akata sa Ustavom, opteprihvaenim pravilima meunarodnog prava i potvrenim meunarodnim ugovorima, 2. saglasnosti potvrenih meunarodnih ugovora sa Ustavom, 3. saglasnosti drugih optih akata sa zakonom, 4. saglasnosti statuta i optih akata autonomnih pokrajina i jedinica lokalne samouprave sa Ustavom i zakonom, 5. saglasnosti optih akata organizacija kojima su poverena javna ovlaenja, politikih stranaka, sindikata, udruenja graana i kolektivnih ugovora sa Ustavom i zakonom. Ustavni sud: 1. reava sukob nadlenosti izmeu sudova i drugih dravnih organa, 2. reava sukob nadlenosti izmeu republikih organa i pokrajinskih organa ili organa jedinica lokalne samouprave, 3. reava sukob nadlenosti izmeu pokrajinskih organa i organa jedinica lokalne samouprave, 4. reava sukob nadlenosti izmeu organa razliitih autonomnih pokrajina ili razliitih jedinica lokalne samouprave, 5. odluuje o izbornim sporovima za koje zakonom nije odreena nadlenost sudova, 6. vri i druge poslove odreene Ustavom i zakonom. Ustavni sud odluuje o zabrani rada politike stranke, sindikalne organizacije ili udruenja graana. Ustavni sud obavlja i druge poslove predviene Ustavom.
lan 168
Postupak za ocenu ustavnosti i zakonitosti mogu da pokrenu dravni organi, organi teritorijalne autonomije ili lokalne samouprave, kao i najmanje 25 narodnih poslanika. Postupak moe pokrenuti i sam Ustavni sud. Svako pravno ili fiziko lice ima pravo na inicijativu za pokretanje postupka za ocenu ustavnosti i zakonitosti. Zakon ili drugi opti akt koji nije saglasan Ustavu ili zakonu prestaje da vai danom objavljivanja odluke Ustavnog suda u slubenom glasilu. Ustavni sud moe, do donoenja konane odluke i pod uslovima odreenim zakonom, obustaviti izvrenje pojedinanog akta ili radnje preduzete na osnovu zakona ili drugog opteg akta iju ustavnost ili zakonitost ocenjuje. Ustavni sud moe oceniti saglasnost zakona i drugih optih akata sa Ustavom, optih akata sa zakonom i po prestanku njihovog vaenja, ako je postupak ocene ustavnosti pokrenut najkasnije u roku od est meseci od prestanka njihovog vaenja.
Sastav Ustavnog suda. Izbor i imenovanje sudija Ustavnog suda lan 172
Ustavni sud ini 15 sudija koji se biraju i imenuju na devet godina. Pet sudija Ustavnog suda bira Narodna skuptina, pet imenuje predsednik Republike, a pet opta sednica Vrhovnog kasacionog suda Srbije. Narodna skuptina bira pet sudija Ustavnog suda izmeu 10 kandidata koje predloi predsednik Republike, predsednik Republike imenuje pet sudija Ustavnog suda izmeu 10 kandidata koje predloi Narodna skuptina, a opta sednica Vrhovnog kasacionog suda imenuje pet sudija izmeu 10 kandidata koje na zajednikoj sednici predloe Visoki savet sudstva i Dravno vee tuilaca.
Sa svake od predloenih lista kandidata jedan od izabranih kandidata mora biti sa teritorije autonomnih pokrajina. Sudija Ustavnog suda se bira i imenuje meu istaknutim pravnicima sa najmanje 40 godina ivota i 15 godina iskustva u pravnoj struci. Jedno lice moe biti birano ili imenovano za sudiju Ustavnog suda najvie dva puta. Sudije Ustavnog suda iz svog sastava biraju predsednika na period od tri godine, tajnim glasanjem.
Poslanici i odbornici biraju se na period od etiri godine, na neposrednim izborima tajnim glasanjem, i to poslanici u skladu sa odlukom skuptine autonomne pokrajine, a odbornici, u skladu sa zakonom. U autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave u kojima ivi stanovnitvo meovitog nacionalnog sastava, omoguuje se srazmerna zastupljenost nacionalnih manjina u skuptinama, u skladu sa zakonom.
Teritorija autonomnih pokrajina i uslovi pod kojima se moe promeniti granica izmeu autonomnih pokrajina odreuje se zakonom. Teritorija autonomnih pokrajina ne moe se menjati bez saglasnosti njenih graana izraene na referendumu, u skladu sa zakonom.
Autonomna pokrajina ima izvorne prihode kojima finansira svoje nadlenosti. Vrste i visina izvornih prihoda autonomnih pokrajina odreuju se zakonom. Zakonom se odreuje uee autonomnih pokrajina u delu prihoda Republike Srbije. Budet Autonomne pokrajine Vojvodine iznosi najmanje 7% u odnosu na budet Republike Srbije, s tim to se tri sedmine od budeta Autonomne pokrajine Vojvodine koristi za finansiranje kapitalnih rashoda.
Organ odreen statutom autonomne pokrajine moe pokrenuti postupak za ocenu ustavnosti ili zakonitosti zakona i drugog opteg akta Republike Srbije ili opteg akta jedinice lokalne samouprave kojim se povreuje pravo na pokrajinsku autonomiju.
Poloaj grada Beograda, glavnog grada Republike Srbije, ureuje se zakonom o glavnom gradu i statutom grada Beograda. Grad Beograd ima nadlenosti koje su Ustavom i zakonom poverene optini i gradu, a zakonom o glavnom gradu mogu mu se poveriti i druge nadlenosti.
Organ odreen statutom optine ima pravo albe Ustavnom sudu ako se pojedinanim aktom ili radnjom dravnog organa ili organa jedinice lokalne samouprave onemoguava vrenje nadlenosti optine. Organ odreen statutom optine moe da pokrene postupak za ocenu ustavnosti ili zakonitosti zakona i drugog opteg akta Republike Srbije ili autonomne pokrajine kojim se povreuje pravo na lokalnu samoupravu.
Statuti, odluke i svi drugi opti akti autonomnih pokrajina i jedinica lokalne samouprave moraju biti saglasni sa zakonom. Svi opti akti autonomnih pokrajina i jedinica lokalne samouprave moraju biti saglasni njihovim statutima.
Zakonitost uprave
lan 198
Pojedinani akti i radnje dravnih organa, organizacija kojima su poverena javna ovlaenja, organa autonomnih pokrajina i jedinica lokalne samouprave, moraju biti zasnovani na zakonu. Zakonitost konanih pojedinanih akata kojima se odluuje o pravu, obavezi ili na zakonu zasnovanom interesu podlee preispitivanju pred sudom u upravnom sporu, ako u odreenom sluaju zakonom nije predviena drugaija sudska zatita.
Kad Narodna skuptina nije u mogunosti da se sastane, odluku o proglaenju vanrednog stanja donose zajedno predsednik Republike, predsednik Narodne skuptine i predsednik Vlade, pod istim uslovima kao i Narodna skuptina. Kad Narodna skuptina nije u mogunosti da se sastane, mere kojima se odstupa od ljudskih i manjinskih prava moe propisati Vlada, uredbom, uz supotpis predsednika Republike. Mere odstupanja od ljudskih i manjinskih prava koje propiu Narodna skuptina ili Vlada vae najdue 90 dana, a po isteku ovog roka mogu se obnoviti pod istim uslovima. Kad odluku o vanrednom stanju nije donela Narodna skuptina, Narodna skuptina je potvruje u roku od 48 sati od njenog donoenja, odnosno im bude u mogunosti da se sastane. Ako Narodna skuptina ne potvrdi ovu odluku, odluka prestaje da vai zavretkom prve sednice Narodne skuptine odrane po proglaenju vanrednog stanja. Kad mere kojima se odstupa od ljudskih i manjinskih prava nije propisala Narodna skuptina, Vlada je duna da uredbu o merama odstupanja od ljudskih i manjinskih prava podnese na potvrdu Narodnoj skuptini u roku od 48 sati od njenog donoenja, odnosno im Narodna skuptina bude u mogunosti da se sastane. U suprotnom, mere odstupanja prestaju da vae 24 sata od poetka prve sednice Narodne skuptine odrane po proglaenju vanrednog stanja.
Kad Narodna skuptina ne moe da se sastane, mere odstupanja od Ustavom zajemenih ljudskih i manjinskih prava zajedno utvruju predsednik Republike, predsednik Narodne skuptine i predsednik Vlade. Sve mere propisane u periodu ratnog stanja potvruje Narodna skuptina kad bude u mogunosti da se sastane.
Predlog za promenu Ustava usvaja se dvotreinskom veinom od ukupnog broja narodnih poslanika. Ako ne bude postignuta potrebna veina, promeni Ustava po pitanjima sadranim u podnetom predlogu koji nije usvojen, ne moe se pristupiti u narednih godinu dana. Ako Narodna skuptina usvoji predlog za promenu Ustava, pristupa se izradi, odnosno razmatranju akta o promeni Ustava. Narodna skuptina usvaja akt o promeni Ustava dvotreinskom veinom od ukupnog broja narodnih poslanika i moe odluiti da ga i graani potvrde na republikom referendumu. Narodna skuptina je duna da akt o promeni Ustava stavi na republiki referendum radi potvrivanja, ako se promena Ustava odnosi na preambulu Ustava, naela Ustava, ljudska i manjinska prava i slobode, ureenje vlasti, proglaavanje ratnog i vanrednog stanja, odstupanje od ljudskih i manjinskih prava u vanrednom i ratnom stanju ili postupak za promenu Ustava. Kada se akt o promeni Ustava stavi na potvrivanje, graani se na referendumu izjanjavaju najkasnije u roku od 60 dana od dana usvajanja akta o promeni Ustava. Promena Ustava je usvojena ako je za promenu na referendumu glasala veina izalih biraa. Akt o promeni Ustava koji je potvren na republikom referendumu stupa na snagu kada ga proglasi Narodna skuptina. Ako Narodna skuptina ne odlui da akt o promeni Ustava stavi na potvrivanje, promena Ustava je usvojena izglasavanjem u Narodnoj skuptini, a akt o promeni Ustava stupa na snagu kada ga proglasi Narodna skuptina.
Ustavni zakon
lan 205
Za sprovoenje promene Ustava donosi se ustavni zakon. Ustavni zakon se donosi dvotreinskom veinom od ukupnog broja narodnih poslanika.