http://www.jutarnji.hr/papa-benedikt-xvi-za-javnost-on-je--bozji-rotvajler---aprivatno-blag-i-ugodan-covjek/950832/ Portret pape Benedikta XVI.

: Za javnost on je Boji rotvajler, a privatno blag i ugodan ovjek

AFP Autor: Goran Andrijani Objavljeno: 03.06.2011 inShare Da, dola mi je pomisao na giljotinu: sada ona pada i pogaa me, tako je papa Benedikt XVI. njemakom novinaru Peteru Seewaldu opisao kako se osjeao u trenutku kada su ga kardinali izabrali za nasljednika Ivana Pavla II.

VEZANE VIJESTI

Vijesti

Papa Benedikt XVI u Hrvatskoj >> Na portalu Jutarnji.hr pratite uivo dogaanja iz minute u minutu FOTO Zagreb uspjeno privodi kraju pripreme za Papin posjet. Pogledajte kako izgleda grad Vie od 9500 mladih spavat e u vreama na Velesajmu Papa Benedikt XVI provest e dva dana u Zagrebu: Objavljujemo detaljan program dolaska

U vie navrata, Benedikt XVI. je rekao kako je njegovo imenovanje za njega bilo pravi ok. Tada 78-godinji kardinal Joseph Ratzinger bio je uvjeren kako ta sluba nije za njega i nakon smrti Ivana Pavla II. planirao je povui se u svoju rodnu Njemaku i tamo se posvetiti svojoj prvoj ljubavi - pisanju i prouavanju teolokih spisa. Ali, ba kao i 1981. kada ga je Karol Wojtyla povukao iz Mnchena u Rim i imenovao ga prefektom Kongregacije za nauk vjere, Bog je imao drugaije planove za njemakog teologa od njegovih vlastitih. A on im se posluno priklonio. Joseph Alois Ratzinger roen je 16. travnja 1927., na Veliku subotu, u bavarskom selu Marktl am Inn kao najmlae od troje djece Josepha i Marije. Obitelj Ratzinger bila je tradicionalno zemljoradnika, ali policijska profesija oca Josepha natjerala ih je da se esto sele po Njemakoj. U svojem roditeljskom domu budui Papa bio je odgojen u duhu predanog bavarskog katolianstva, a u kasnijim intervjuima esto je spominjao zgodu iz djetinjstva kada je kao petogodinjak bio u skupini djece koja je doekivala tadanjeg nadbiskupa Mnchena kardinala Michaela von Faulhabera. Fasciniran nadbiskupovom odorom mali Joseph je kasnije objavio svojoj obitelji kako e jednoga dana biti kardinal. Isti taj von Faulhaber, koji je bio jedan od onih katolikih prelata koji su tijekom nacistikog reima jasno podigli svoj glas protiv holokausta, 1951. e u Freisingu zarediti Josepha Ratzingera i njegova brata Georga za sveenike.
Google oglasi
Digitalna fotografija Akcija izdelave fotografij 10x15 cm na mat papirju
www.meditrade.si

Fotografiranje porok Vedno na prei, ni nam ne uide. Izdelamo tudi udovito fotoknjigo.
www.fotonajemi.me

Moja CEWE Fotoknjiga Podarite spomine, ki bodo veni. Odlina kakovost, nepozabno darilo.
www.cewe-fotoknjiga.si

Nakon osnovne kole Joseph i njegov stariji brat uli su u sjemenite, a kada je imao 14 godina bio je regrutiran za lana Hitlerovske mladei, to je bilo obvezno za sve mlade Nijemce. Kako je kasnije ispriao Georg Ratzinger, braa su se trudila izbjegavati sastanke mladei to su vie mogli. Negdje u to vrijeme jo jedan dogaaj uinio je da Ratzinger spozna monstruoznu zloinaku bit Hitlerova reima - njegovog par godina mlaeg bratia oboljelog od Downovog sindroma nacisti su uzeli od roditelja nakon ega mu se izgubio svaki trag. Bolesni djeak bio je ubijen zbog zakona o rasnoj istoi koji su propisivali likvidaciju mentalno oboljelih osoba. Iskustvo brutalnosti nacistikog reima utvrdilo me u mojoj odluci da postanem sveenik, rekao je 2005. u susretu s mladim vjernicima tada ve papa Benedikt XVI. Mladima je

ispriao i o sumnjama s kojima se morao boriti kao i drugi sjemenitarci - hoe li moi predano ivjeti u celibatu i hoe li biti sposoban za kvalitetan pastoralni rad, jer je veu privlanost osjeao prema teolokoj znanosti i njezinom prouavanju. Kako je napisao ugledni ameriki vatikanist i Ratzingerov biograf John L. Allen Jr., ivot u nacistikom reimu kasnije je odredio i Papin teoloki senzibilitet po kojemu je prirodna pozicija krana ona koja se protivi dominantnoj struji u drutvu. Ne samo u totalitarnim reimima, nego i u onim liberalnima koja pokazuju sve manje tolerantnosti prema katolianstvu i kranstvu openito. Ratzinger je 1943. morao prekinuti kolovanje jer je bio mobiliziran u protuzrane snage Wermachta, gdje je proveo oko godinu dana. Kasnije je dezertirao i pobjegao doma, a kada su saveznike snage ule u Njemaku, kao bivi vojnik Wermachta bio je par mjeseci u ratnom zarobljenitvu. Na kolovanje za sveenika vraa se 1945., a on i brat studiraju na Sveuilitu Ludwig Maximilian u Mnchenu. Nakon zareenja 1951., Ratzinger je doktorirao na tezi o sv. Augustinu, a 1957. napravio je postdoktorsku disertaciju o sv. Bonaventuri i njegovom teolokom obraunu sa Fraticellijima, skupinom nastalom unutar franjevakog pokreta koja je zagovarala pobunu protiv bogate crkvene hijerarhije i koju je papa Bonifacije VIII. 1296. proglasio hereticima. Sv. Bonaventura je bit krivovjerja Fraticellija vidio u tome to su spasenje pogreno tumaili u kategorijama ljudskog povijesnog, otprilike je pisao Nijemac, a neto od te argumentacije franjevakog sveca kasnije je odzvanjalo i njegovoj kritici junoamerikih teologa osloboenja. Nakon zavretka kolovanja nije proveo puno vremena u pastoralnom radu. Oko godinu dana bio je upnik u jednoj crkvi u Mnchenu prije nego to je zapoeo nauavati i predavati teologiju. Nakon disertacije o Bonaventuri sa kojom je stekao profesuru, poinje predavati na Sveuilitu u Bonnu, a potom u Mnsteru, izvoritima suvremene njemake teoloke misli. Od 1962. do 1965. Ratzinger je jedan od najmlaih teologa koji sudjeluju na reformatorskom Drugom vatikanskom saboru, kao teoloki savjetnik nadbiskupa Klna kardinala Josepha Fringsa. Drugi jednako mlad teolog koji je nazoio Saboru bio je vicarac Hans Kng, a izmeu dvojice je nastala suradnja koja e, meutim, par desetljea kasnije biti prekinuta. U to vrijeme Ratzinger slovi kao jedan od reformatorskih teologa, pristaa Karla Rahnera i drugih iz Nouvelle Thologie kole s kojima intenzivno surauje. Sa takvom reputacijom dolazi 1966. na ugledno Sveuilite u Tbingenu na katedru dogmatike i povijesti dogme i to na inzistiranje Hansa Knga, koji je tamo jedan od najutjecajnijih profesora. U Tbingenu se katolikom teologu meutim dogodilo neto to je, tvrde mnogi, promijenilo smjer njegove misli i uinilo je puno konzervativnijom. Susret sa studentskim pobunjenicima iz pokreta 1968. koji su digli mali studentski grad na noge Ratzingera je doslovno uasnuo i natjerao ga misliti kako su stvari izmakle kontroli. Studentsko koketiranje sa marksizmom i njihov radikalizam za profesora Ratzingera bila je prijetnja mogueg uspostavljanja totalitarnog reima. Mladim pobunjenicima je on bio posebno zahvalna meta jer, prisjeaju se kolege, iako je bio superioran u intelektualnim raspravama zbog svoje uroene blagosti nije se mogao nositi sa njihovom agresivnou koju su oni redovito iskazivali u kontaktima sa profesorima. Sjeam se kako su studenti jednom upali na sastanak sveuilinog senata. Svi profesori su ostali i raspravljali s njima, samo se jedan pokupio i napustio prostoriju. Bio je to Joseph Ratzinger, ispriao je Dietmar Mieth, jedan od tadanjih profesorskih kolega budueg Pape.

Iako su tezu o dva Ratzingera, onog prije i poslije Tbingena, prihvatili mnogi njegovi kritiari, neki dublji poznavatelji njegova lika i djela poput Allena, misle da je ona pretjerana. Sam Ratzinger vie je puta rekao kako su njegova stajalita o Crkvi uvijek bila ista, te kako je nekih negativnih aspekata koncilskih gibanja bio svjestan i prije dolaska u Tbingen. Bilo je jasno kako raste netrpeljivost prema Rimu i Kuriji, koje se smatralo neprijateljima svega novog i progresivnog. Akademski specijalisti biskupima su savjetovali da prihvate neke apsurdne postavke, poput one o eklezijalnom suverenitetu naroda koji sam odluuje to Crkva treba biti. Takve stvari su me brinule, pisao je Ratzinger u svojoj autobiografiji. CIjelo to vrijeme Ratzinger intenzivno pie, a 1968. objavljuje Uvod u kranstvo, jedno od svojih najpoznatijih radova koje je jako utjecalo na Karola Wojtylu, tada nadbiskupa Krakowa koji je kasnije postao papa Ivan Pavao II. Ogoren zbog ozraja u Tbingenu, njemaki teolog odluio ga je napustiti i otiao je na sveuilite u Regensburgu, gdje e predavati sve do 1977. kada ga papa Pavao VI. imenuje nadbiskupom Mnchena i Freisinga. Za svoje biskupsko geslo uzima citat iz Tree Ivanove poslanice - Cooperatores veritatis (Suradnici istine). Par mjeseci kasnije postaje kardinalom, a 1978. sudjeluje na konklavama na kojima su za pape izabrani Ivan Pavao I., a potom Ivan Pavao II. Nedugo nakon to je postao papom Ivan Pavao II. htio je Ratzingera, jednog od svojih omiljenih teologa, imenovati prefektom Kongregacije za nauk vjere, to je ovaj htio odgoditi naglaavajui kako je prekratko na mjestu nadbiskupa. Ivan Pavao II. uvaio je njegovu primjedbu, ali je rekao i kako nee dugo ekati. Poljski papa, oito, smatrao je Ratzingera osobom od potpunog povjerenja pa ga je tako i vodio sa sobom na svoj prvi pastoralni pohod u rodnu Poljsku - onaj 1979. nakon kojega je nastao sindikalni pokret Solidarnost koji e sruiti komunizam. Par godina kasnije, 1981., kardinal postaje prefektom kongregacije koja je nasljednicom Kongregacije svete slube, koja je prije toga bila poznata pod imenom Sveta inkvizicija i idue 24 godine ostat e na poslu koji e obiljeiti nain na koji ga ira javnost doivljava i danas. Matoviti nadimci poput Boji rotvajler, Veliki inkvizitor i njima slini izmiljani su u medijima kako bi opisali njemakog kardinala koji je nakon dolaska na elo Kongregacije donio niz odluka koje su imale za cilj ouvanje pravovjernosti katolikog uenja. Meu njima je bilo discipliniranje nekoliko teologa koji su se od te pravovjernosti po miljenju Kongregacije udaljili (uglavnom im je bilo oduzimano pravo predavati na katolikim sveuilitima), kao i zaustavljanje nekoliko teolokih pokreta poput latinoamerike teologije osloboenja koja je 1984. dobila negativnu ocjenu. Zbog svojih odluka i kontroverzi koje su one izazivale prije svega u Katolikoj crkvi, a potom i u cijelokupnoj javnosti, Ratzingera se poelo doivljavati kao nemilosrdnog inkvizitora koji je i na najmanji nagovjetaj krivovjerja spreman otro reagirati. S druge, pak, strane, svi oni koji su ga susreli i imali prigodu komunicirati s njim govorili su o ugodnome ovjeku blagih manira koji je spreman sasluati svakoga, pa i teoloke protivnike. "Veina koja ga je susrela tvrdi kako je rije o armantnoj osobi. Srebrnasta kosa i tamne oi koje izgledaju tako prijetee na fotografijama drugaije su gledane izbliza", napisao je Allen Jr, dodajui kako je Ratzinger, prije svega, "intelektualac, kozmopolit koji teno govori etiri jezika i zna itati jo nekoliko njih".

Prije nego to je postao Papa, ivio je u Vatikanu u stanu u blizini kapije Sv. Ane sa sestrom Mariom koja se nikada nije udala i pomagala je svom bratu u voenju domainstva. Maria je umrla 1991., pred kraj ivota bila je nepokretna, a njezin brat ju je esto sluio i hranio u tom vatikanskom stanu. Dok je bio prefektom, samozatajni nain njegova dolaska na posao u ured na Piazza del Sant'Ufizzio postao je legendaran. eui od kue do ureda, gdje bi bio tono u 9 sati ujutro svaki dan, esto su ga zaustavljali turisti i pitali bi ga za smjer ili neki povijesni podatak. On bi uvijek ljubazno odgovarao, a turisti ne bi znali da razgovaraju s drugim najvanijim ovjekom vatikanske hijerarhije, odmah iza Pape. Ratzinger je to vei dio vremena svoje prefekture doista i bio. Ivan Pavao II. imao je neogranieno povjerenje u njega i uinio je Kongregaciju za nauk vjere najmonijom u Vatikanu. Nije bilo niti jedne Papine odluke koja bi se ticala katolike doktrine ili nauka, a kasnije i mnogih drugih stvari, donesene bez konzultacija sa kardinalom Ratzingerom. Manjih neslaganja ipak je bilo - Wojtyla nije bio tako otar prema teolozima osloboenja kao Ratzinger i puno ih je vie simpatizirao. Takoer, kada je Poljak odluio da pozove Boba Dylana da otpjeva nekoliko pjesma pred njim u Bologni 1997., njemaki kardinal, pijanist iz hobija i pasionirani ljubitelj Mozarta i Bacha, bio je otro protiv toga. Wojtyla ga nije posluao. Cijelo to vrijeme Ratzinger je nastavio pisati knjige - vie od 60 radova meu kojima su najpoznatiji "Sol zemlje" iz 1996., "Bog i svijet" iz 2002., te "Razgovori o vjeri", knjiga intervjua sa talijanskim novinarom Vittoriom Messorijem iz 1987. u kojima je prefekt progovorio i o "zastranjenjima" u interpretaciji Drugog vatikanskog koncila. Teoloki disidenti, pitanje celibata, zabrana zareenja ena, ekumenizam i meureligijski dijalog, zabrana kontracepcije - to su samo neka od pitanja u kojima je Ratzinger inzistirao na stajalitima koja su izazivala kontroverze. Za neke on je konzervativni revizionist Drugog vatikanskog sabora koji je Ivanu Pavlu II. pomogao situaciju u Crkvi vratiti na stanje prije njega. Za druge on je intelektualna veliina koja je Katolikoj crkvi bila neophodna i spasonosna u vremenu konfuzije i raznih kompromisa, koji je cijelo vrijeme bio odan istinskom duhu Koncila. Kada je u travnju 2005. postao Papom, nije bilo puno iznenaenih. Na Veliki petak te godine Ratzinger je napisao meditacije za tradicionalni krini put u Koloseumu kojemu bolesni Ivan Pavao II. nije mogao nazoiti. Mnoge je iznenadio njihov otri ton - progovorile su o "prljavtini" meu sveenstvom, to je bila jasna aluzija na pedofilske skandale koji su tada ve poeli nanostiti tetu Katolikoj crkvi koju je Ratzinger usporedio sa Petrovom barkom koja puta vodu. Bilo je to osam dana prije smrti Ivana Pavla II. i mjesec dana prije nego to e Ratzingera konklava kojom je kao dekan Kardinalskog kolegija predsjedao izabrati za novog papu. est godina njegova pontifikata obiljeili su, izmeu ostalog, razni vani pastoralni pohodi, meu kojima i oni u Izrael, Tursku i SAD, tri enciklike, nastojanja za poboljanjem poloaja Katolike crkve u Kini, reafirmacija Tridentinskog obreda u liturgiji (misa na latinskom sa sveenikom okrentim leima vjernicima). Obiljeili su ga i estoki pedofilski skandali, na koje je Benedikt XVI. odgovorio odlunije nego bilo koji papa prije njega, ali i medijska razvlaenja nekih njegovih "nespretnih" istupa poput govora na predavanju u Regensburgu

gdje je citirao bizantskog cara iz 14. stoljea koji je rekao kako je islam svijetu dao "samo zle i neovjene stvari". Poetno ogorenje muslimanske zajednice ipak se stialo kada je shvaeno da je cijeli Papin govor bio pozitivan prilog dijalogu islama i kranstva. Ovakvi incidenti pripisani su njegovom nesnalaenju sa medijima koje je s vremenom ipak postajalo manje. Glavne ideje njegova pontifikata su upozoravanje na sve jai agresivni sekularizam koji eli izbaciti ideju Boga kao apsolutne istine iz drutva i time stvoriti diktaturu relativizma, te inzistiranje na vezi vjere i razuma bez koje ova prva prelazi u fantizam. "Da Ivan Pavao II. nije bio papa bio bi filmski glumac. Da Benedikt XVI. nije bio papa bio bi sveuilini profesor", rekao je jedan analitiar jasno pojanjavajui razliku izmeu dvojice rimskih biskupa. Benedikt XVI. je svjestan da ne moe pratiti karizmatinost svojega prethodnika niti to pokuava. Meutim, njegov samozatajni pristup kojega kakterizira visoka intelektualizam u kombinaciji sa kranskom spremnou na dijalog bez olakog odstupanja od vlastitih uvjerenja izaziva sve vie simpatija u svjetovnoj javnosti. A za same katolike stvari su ve odavno jasne - Papa je namjesnik apostola Petra i njegov legitimitet dolazi od Boga samoga. To je za njih vie nego dovoljno.