SADRAJ 1. Uvod 2. Uloga timera 3. Vizualizacija 4. Igre za upoznavanje 5. Rad u malim grupama 6. Uvod u temu 7. Obraivanje teme 8.

Diskusija 8.1 Pravila za uspjenu diskusiju 8.2 Redoslijed izlaganja 8.3 Donoenje odluka 8.4 Varijacije diskusija 9. Feedback 9.1 Feedback o obradi sadraja/atmosferi u grupi 9.2 Lini feedback 10. Igre 10.1 Igre kretanja 10.2 Igre za koncentraciju 11. Schler Helfen Leben - Ko smo mi?
str. 60 str. 7 str. 13 str. 15 str. 20 str. 29 str. 35 str. 43 str. 47

str. 68

str. 82

ZBIRKA METODA ZA TIMERE

Ovim prirunikom elimo svim zainteresiranim za rad sa grupama mladih pomoi da seminar, radionicu ili nastavu uine interesantnijim i raznolikijim i podijeliti sa njima nae iskustvo i znanje u ovoj oblasti. Schler Helfen Leben u Bosni i Hercegovini ve godinama organizira seminare, radionice i razliite druge edukativne manifestacije i surauje s velikim brojem timera, trenera, lidera omladinskih organizacija, ali i uenika i omladinaca koji se angairaju u radu Vijea uenika u svojim kolama ili razliitim inicijativama i organizacijama. Naa elja je takoer da mlade ljude motiviramo da samostalno organiziraju seminare i radionice i da se angairaju u grupama. Razliite edukativne manifestacije kao to su seminari i radionice ine bitan nain obraivanja tema i prenoenja znanja. Neovisno o tome da li si aktivan u Vijeu uenika, vodi li neku sekciju ili organizira seminar o odreenoj temi, nudi li radionicu ili si aktivan u nekoj nevladinoj organizaciji, svuda e traiti nain da svoje znanje to je mogue bolje prenese na druge i zajedno sa njima postigne dobre rezultate u radu i sve to naravno uz zabavu. U ovoj zbrci metoda, elimo ti predstaviti par metoda kako moe raditi sa drugima, a da pri tome ne zapadnete u dosadnu nastavu u kojoj samo jedna osoba govori. Metode i igre koje emo vam predstaviti izabrane su tako da ti nije potrebno nikakvo pedagoko predznanje da bi ih mogao upotrijebiti. Pokuali smo ih objasniti to jednostavnije tako da i bez velikog iskustva u radu sa grupama moe procijeniti kako i u kojoj prilici ih moe upotrijebiti. Pri tome nam je bilo bitno da ni uesnicima ni tebi zabava ne ostane uskraena i da grupa zbog manjka zabave ne izgubi motivaciju za rad. Zbirke metoda poput ove nisu knjiga recepata. Igre i metodoloke poticaje koje smo ovdje naveli treba prvenstveno shvatiti kao ideje i prijedloge. Na nekom
7

seminaru moete primijeniti neku metodu ba onako kako smo je ovdje opisali, na drugom bi se ova metoda morala prilagoditi ili se ak nikako ne bi mogla primijeniti. Isto tako podaci o veliini grupe i potrebnom vremenu koji su navedeni uz svaku metodu su samo pomo pri orijentaciji, oni mogu varirati. Na tebi je da odlui kada i kako e primijeniti metode i igre. Razliite teme pokuali smo poredati otprilike po onom redu u kojem se javljaju za vrijeme seminara ili radionice. Na poetku se nalazi poglavlje o ulozi timera i poglavlje o vizualizaciji, odnosno slikovnom predstavljanju. Ove dvije teme na neki nain predstavljaju osnova rada sa grupama i njima treba pokloniti panju za vrijeme trajanje cijelog seminara. Veina seminara ima jasnu osnovnu emu. Za vrijeme priprema odabrao si temu, poslao pozivnice, izabrao uesnike, eventualno pozvao referente, i poetak seminara je pred tobom! Seminar moe poeti.

Pristizanje i upoznavanje
Svaki poetak je teak. I dug put poinje prvim korakom. Na poetku seminara mora obratiti veliku panju i socijalnoj razini. Svaki pojedinac mora postati dio seminara, to znai mora se osjeati ugodno u grupi. Za fazu upoznavanja pripremili smo igre u poglavlju 4. Ovdje je bitno upoznati se i stvoriti dobru atmosferu, koja e vam omoguiti da sa povjerenjem preete na sadrajni dio seminara. Posebno ovdje je vano da se svi prisutni aktiviraju! Ko u uvodnoj fazi bude utio biti e vjerovatno za vrijeme cijelog seminara tih. Ko ve u prvim minutama seminara uspije da se na neki nain aktivno ukljui i u toku seminara e se vjerovatno pokazati kao aktivniji. Prvi korak je uvijek najtei!

Uvod u temu
Kod radnih cjelina u kojima se radi na temu seminara vano je to prije sve uesnike ukljuiti u rad. esto u grupi ve postoji nevjerovatno veliko znanje o odreenoj temi. Umjetnost voditelja seminara je u tome da to skriveno znanje prenese na cijelu grupu. Obimno izlaganje od uesnika e napraviti nijeme posmatrae i tematski odrediti pravac. Stoga pazi da omogui svima da iznesu ono to znaju. U poglavlju 6 smo pripremili par primjera kako moe nai dobar uvod u temu i na koji nain moe to vie znanja prisutnog u grupi prenijeti na cijelu grupu.

Obrada tema
Znanje se moe posredovati na veoma razliite naine. Posezanje za dranjem govora je esto rjeenje iz nude jer ovjek ne zna na koji nain bi inae prenio znanje na druge. Za uesnike je mnogo bolje kada vlastitim radom dou do rezultata, tako e vie zapamtiti i izbjei e se dosaivanje s obzirom da su oni stalno u ulozi aktera. U poglavlju 7 e upoznat nekoliko metoda kako se intenzivnije baviti odreenom temom, a da pri tome ne koristi metodu frontalne nastave.

Rad u malim grupama

Rad u malim grupama omoguuje uesnicima da se intenzivno ukljue u tok seminara. esto je mnogo lake izraziti svoje miljenje u maloj grupi od 2 do 5 osoba jer je to situacija koja nam je svima poznata iz svakodnevnice. Male grupe nam omoguuju da paralelno obraujemo vie tema. Naravno da se moe i u razliitim malim grupama raditi na jednu temu. Biti e sigurno iznenaen koliko se rezultati mogu razlikovati. Pri tome je bitno da na kraju rada u grupama nae dobar nain da rezultate prenesete cijeloj grupi. U poglavlju 5 dati emo par poticaja kako
10

moe formirati male grupe i na ta treba obratiti panju pri radu sa malim grupama.

Diskusija
Kada radi zajedno sa drugima uvijek si konfrontiran sa razliitim miljenjima i u skladu s tim mora biti spreman da se dogovorite. U procesu nalaenja dogovora diskusije su vaan element. Pomoi e ti da upozna druga stajalita, da doe do diferenciranog stava i rezultata na koje je utjecalo znanje svih prisutnih. Naalost, diskutiranje esto ima negativnu konotaciju. S tim povezujemo veliku koliinu ljudi koji su izgubili ivce i beskrajno dugo diskutiraju, a da pri tome ne doe ni do kakvih zakljuaka odnosno konkretnih rezultata. U poglavlju 8 dati emo par savjeta kako moe voditi diskusiju da na kraju doete do odreenih rezultata. Pored toga nai e par alternativnih prijedloga za diskusiju.

Feedback
Feedback znai povratni odgovor i pomae nam da procijenimo sebe i svoj rad. Pored toga feedback na seminarima ima funkciju da reflektira atmosferu seminara i po potrebi da je ocjeni. On ne mora uvijek biti pozitivan, upravo kritizirajui povratan odgovor pomae nam da u budunosti izbjegnemo mogue greke odnosno da odreene stvari bolje uradimo. S obzirom da je feedback ponekad dosta osjetljiva stvar posebno je bitno obratiti panju na odreena pravila komunikacije. U poglavlju 9 e nai poticaj za razliite metode feedbacka i bitna pravila na koja trebate obratiti panju.

11

Igre
Otkada postoje ljudi postoje i igre. ovjek reflektira, istrauje i prepoznaje svijet najprije kroz igru. Naalost, za igre se esto jo uvijek misli da su one samo za djecu. Pri tome se zaboravlja da mnogi odrasli esto rado postaju djeca kada se radi na primjer o oduevljenju nogometnom ili koarkakom utakmicom. Igre mogu imati najrazliitije funkcije. Postoje igre za uenje koje uesnicima posreduju znanje o odreenoj temi ili razliite vjetine i kulturne tehnike. S druge strane postoje igre koje su jednostavno zabavne i koje jaaju osjeaj pripadnosti grupi. Isto tako igre se mogu koristiti kao vjebe oputanja kako bi se uesnici seminara jednostavno nakratko odmorili od rada i razmiljanja i napunili se energijom. Raspoloenje u grupi nakon igre za oputanje postaje mnogo bolje. S obzirom da se na taj nain pobolja prokrvljenost mozga, misli nakon igre teku mnogo slobodnije. U poglavlju 10 predstavit emo veliki broj igara. Koristi ih kao poticaj i razvijaj ih dalje. Kao timer ima veliku odgovornost i esto se ini jednostavnijim sakriti se iza izlaganja nego se spontano prepustiti pitanjima i poticajima koji dolaze od uesnika seminara. Meutim, seminar na kojem svi angairano rade ne samo da je zabavniji, ve nam osigurava i mnogo bolje pamenje obraenih sadraja. Nemoj da te bude strah da e djelovati smijeno. Jednostavno izaberi igre i koristi metode koje su tebi zabavne i kod kojih se osjea sigurno. Tvoja zabava i tvoja sigurnost zaraziti e sve ostale. Ako se ponekad i osjea nesigurnim: dok god se zajedno moete smijati, i seminar e biti zabavan!

12

ULOGA TIMERA

U ovoj zbirci metoda koristimo najee naziv timer za nekoga ko radi sa grupom. Meutim iako ovaj naziv ima neto drugaije znaenje, metode su namijenjene i voama grupa, nastavnicima i trenerima. Kao timer grupe preuzima veliku odgovornost. Trebao bi biti dobro upuen u temu i sa sigurnou vladati metodama, kako bi mogao procijeniti koju metodu je najbolje primijeniti u odreenoj situaciji. Ovisno o situaciji ti si zaduen i za organizacioni dio seminara, to znai da se mora dodatno pobrinuti i za prenoite, hranu, komunikaciju s roditeljima itd. U sljedeem poglavlju da emo ti par savjeta, kako bi po naem miljenju trebao izgledati tvoj odnos prema grupi i na koji nain moe postupiti u tekim situacijama.

Odnos izmeu timera i uesnika

Odnos izmeu timera i uesnika trebao bi biti obiljeen meusobnim potovanjem i prihvaanjem. Naravno da postoje i mnogobrojni aspekti razliitosti. Tu spadaju funkcija u seminaru, predznanje o temi, posebne vjetine (npr. retorike) i autoritet koji proizlazi iz navedenog. Ove razliitosti uesnici seminara uoavaju i one su u odreenoj mjeri neophodne za njegov uspjeh. Uprkos tome, meusobno potovanje je odluujue za dobar seminar. Ukoliko je starosna razlika tebe i uesnika jako mala, u grupama omladine moe biti teko da bude akceptiran u svojoj ulozi timera. Stoga pokai grupi ve na poetku gdje poinje podruje tvojih zaduenja, te da si ti taj koji ima mo odluivanja kada se na primjer radi o izboru metoda i toku seminara. Kao timer si na neki nain i uzor uesnicima. Zbog toga je bitno da se upravo ti dri pravila igre, za koje eli da ih svi akceptiraju (tanost, fer ponaanje pri izlaganju, ...) u protivnom e jako brzo izgubiti svoju vjerodostojnost i u drugim podrujima.
13

Uloga u toku seminara

Tvoj zadatak u sadrajnom dijelu seminara je izmeu ostalog strukturiranje toka, pravljenje programa i izbor metoda. Metode koje emo predstaviti u ovom priruniku polaze od toga da pri obradi teme prima reakcije grupe i da oni velikim dijelom odreuju daljnji tok. To za tebe znai da ne nastupa autoritativno nego da vie preuzima funkciju moderatora. U takvim situacijama takoer mora pokazati grupi da uskae u ulogu moderatora i da ne eli da ita namee. To znai da se ne mijea u sadraj i postaje specijalista za metode, koji upotrebom prave metode uesnike motivira da koncentrirano rade na zadatu temu. O upotrebi metoda se ne diskutira sa uesnicima. Ti si odgovoran za metode, ali ne i za sadrajni rezultat. Kao moderator trebao bi uvijek biti svjestan tvoje posebne odgovornosti u vezi sa izjavama vezanim za sadraj. Openito gledano, ti ne treba vrednovati, treba svoje vlastito miljenje zadrati za sebe kako bi grupi omoguio da samostalnim radom doe do rezultata bez utjecaja drugih koji bi ih uputili u odreenom pravcu. Dominantnim ponaanjem ometa samostalan rad grupe. Naravno da ima i situacija, to su prije svega diskusije, u kojima treba zauzeti vlastiti stav. Pri tome ne smije zaboraviti da posjeduje odreeni autoritet i da tvoje izjave imaju posebnu teinu.

14

VIZUALIZACIJA

Vizualizacija odnosno predstavljanje reenog slikom moe vam biti od koristi u mnogim situacijama. Upotreba crtea pri diskusijama, prezentacijama rada u grupama, posredovanju znanja i drugim slinim situacijama pomae svima da centralne take izlaganja zadre cijelo vrijeme pred oima. Pored toga, vizualizacija pomae i govorniku pri izlaganju, jer se na taj nain lake koncentrira na centralne pojmove. U diskusijama vizualizacija esto slui kao bitan orijentir u toku diskusije. Kada god radite zajedno sa drugim ljudima, vizualizacija e vam biti od koristi. Savjete koje emo vam ovdje dati zapamtite, jer ete ih moi primijeniti uz mnogo stvari o kojima e biti rije u ovom priruniku.

15

Zato vizualizirati?
Vizualizacija povezuje tekst sa slikom i na taj nain informacije se lake usvajaju. I ti sigurno zna kako diskusije mogu postati umarajue za sve kada se ponu vrtiti ukrug. Kada se u radu sa grupama slui vizualizacijama, svi se mogu orijentirati na onome to je vizualizirano kao bitnom i na taj nain se u diskusijama vie drimo sri. Pored toga vizualizacije nam pomau da lake pamtimo. Samim sluanjem ovjek pamti otprilike 20%, samim gledanjem otprilike 30%, sluanjem i gledanjem skupa oko 50% materije koja se obrauje. Ukoliko ovjek pored toga i sam obrauje temu i dolazi do saznanja moe se zapamtiti i do 90%! A nama je bitno da teme koje obraujemo ne prolete samo kroz kratkotrajno pamenje, ili?

Na koji nain mogu vizualizirati?

Potrebno ti je sljedee: veliki papir, najmanje DIN A1, koji ovdje nazivamo zidni plakat odnosno flipchart - moe takoer iskoristiti i neki stari papir, na primjer pozadinu starog postera ili neto slino (Ako radi sa karticama za moderaciju u najgorem sluaju dovoljan je i zid!), pano ili slobodan zid na koji moe okaiti zidni plakat tako da ga svi vide, pribadae za pano ili traka za lijepljenje, debeli flomasteri ili markeri razliitih boja, kartice za moderaciju (male cedulje, najmanje DIN A6 veliine), po mogunosti u razliitim bojama.

Kada pie po zidnom plakatu treba obratiti panju na sljedee:

16

da ne zaklanja drugima pogled na plakat,

da postoji veza izmeu onog to pria i vizualizacije, da se obraa ljudima, a ne plakatu, da ono to pria i crta bude razumljivo, da strukturu, da formulacije budu kratke i saete, da smisaone cjeline optiki povee, da bitne stvari naglasi, da pie itko.

Vizualizirati ne mora ti, to moe raditi i neko drugi iz grupe. Odredite nekoga ko e se osjeati odgovornim za to prije nego to ponete diskutirati ili raditi u grupi.

Ispitivanje pomou kartica

Ispitivanje pomou kartica slui strukturiranju reenog u toku diskusije i prikupljanju ideja. Ono takoer moe biti od koristi pri vizualiziranju reenog i posluiti kao orijentir ukljuenima u diskusiju. Za to su ti potrebne kartice za moderaciju, traka za lijepljenje i slobodan zid ili zidni plakat. 1) Polazno pitanje (ne smije biti da/ne pitanje) napie se na zidnom plakatu tako da ga svi vide. 2) Svi zapiu svoje ideje/odgovore/pitanja na kartice. Kada piete po karticama obratite panju na sljedee: 1 odgovor = 1 kartica piite tampanim slovima, jasno i itko za sve maksimalno 9 rijei i 3 reda po kartici

3) Kartice se sakupe, proitaju na glas i onda stave na pod ili se selotejpom prilijepe na zid i to u grupu u koju spadaju.
17

4) Kod prvog pridruivanja grupi moderator moe dati prijedlog ili sami uesnici odreuju kojoj grupi se njihova kartica treba pridruiti. U sluaju nesigurnosti autor kartice odreuje kojoj grupi ona pripada. 5) Kada se sve kartice okae, moderator ili grupe daju prijedloge na koji nain bi se kartice mogle grupirati. Kartice se okae tako da nastane struktura kojom su svi zadovoljni. Naravno da se kartice mogu i uduplati ukoliko se trebaju pridruiti dvjema grupama. Nakon toga grupe se zaokrue nekom bojom i oznae jednom novom karticom. 6) Sada moete raditi dalje sa rezultatima ispitujui pojedine take, glasajui, diskutirajui... Za ispitivanje karticama morate uraunati najmanje trideset minuta, a najvie jedan sat.

Savjeti za pravljenje plakata

Pri pravljenju plakata za vrijeme diskusije ili rada u malim grupama treba obratiti panju na sljedea pravila: Naslov: Naslov plakata istakni podcrtavanjem, veliinom slova, bojom ili umjetnikim rjeenjem. Struktura: Struktura mora biti uoljiva na prvi pogled. Sortiraj sve prema glavnim temama i koristi crte da bi odvojio stvari, uokvirivanja i sl. Nemoj pretrpati plakat, za svaku temu koristi novi plakat. Slike: ematski prikazi, dijagrami, slike, grafikoni i simboli esto mnogo vie doprinose razumijevanju nego stotine rijei. Boje: Koristite boje svjesno kako biste istakli bitne informacije i kako biste strukturirali plakat. Boje mogu
18

jako doprinijeti preglednosti ako se koriste sa ciljem i u mjeri. Djelovanje iz daljine: Nemojte zaboraviti da se plakati moraju moi itati s udaljenosti od najmanje 5 metara. Piite zato tampanim slovima, jasno i itko.

19

IGRE ZA UPOZNAVANJE

Igre za upoznavanje su korisne sa vie aspekata. Zajednikom igrom atmosfera postaje oputenija, meusobna distanca sa poetka polako nestaje, stvara se prvi osjeaj pripadanja grupi i na kraju ono osnovno svi se meusobno upoznaju. Prve igre u ovom poglavlju pomau da se lake zapamti mnogo novih imena, one koje poslije dolaze pomau nam da saznamo vie o linosti drugih. Na poetku je preporuljivo kombinirati ove dvije vrste igara. Jednostavno isprobajte!

Pleme Indijanaca
Cilj zapamtiti imena Veliina grupe do 20 Vrijeme 20 minuta Materijal

Stojite ukrug. Svako iz grupe neka smisli jedan pridjev uz ime koji poinje sa istim slovom kao njegovo ime, na primjer smijena Sanja, lijena Larisa, kaotini Haris, klempavi Klaudijo i slino. Neko iz grupe prvi kae svoje ime sa pridjevom, sljedei u krugu ponovi ime svog prethodnika i kae svoje, svaki sljedei ponovi imena svih svojih prethodnika i kae svoje, tako da zadnji u krugu ponovi imena svih. Varijanta 1: Ovu istu igru moete nazvati i Posjeta zoolokom vrtu. U tom sluaju svaki od uesnika mora pronai ime ivotinje koje poinje sa istim slovom kao i njegovo vlastito ime. Varijanta 2: Umjesto pridjeva uesnici mogu izvesti neki pokret koji ih karakterizira. Varijanta 3: Kombinirajte pojmove, pokrete i imena. Napomena: Ukoliko uz sve to pljeete rukama ili muzikom dajete ritam, igra e dobiti vie dinamike.
20

Pria mog imena

Cilj zapamtiti imena Veliina grupe do 25 Vrijeme 20-30 minuta Materijal igrakica

Svako ime ima svoju priu. Nju emo sada ovdje ispriati. Neka vaa igrakica ili neki drugi manji i zgodan predmet ide od uesnika do uesnika. Onaj ko ima igrakicu u ruci pria priu svog imena. ta znai to ime? Odakle dolazi? Kako je on dobio to ime? Da li mu se svia? Igrakica se prosljeuje dalje onome iju priu o imenu elimo uti.

Bacanje lopte
Cilj zapamtiti imena Veliina grupe 7 - 25 Vrijeme 10 minuta Materijal 2 - 3 lopte

Svi sjede ukrug. Svako se predstavi i kae svoje ime. U prvom krugu lopta se baca unaokolo, ko je uhvati, kae svoje ime. U drugom krugu izgovorimo ime onoga kome bacamo loptu. Svako bi trebao uhvatiti loptu jednom. Poslije moe uvesti i vie lopti u igru. Samo pripazite da ne nastane totalni kaos!

Udaranje novinama
Cilj zapamtiti imena Veliina grupe 10 - 25 Vrijeme 10 minuta Materijal novine

Svi sjede ukrug osim jedne osobe koja stoji u sredini sa smotanim novinama u ruci. Svi se predstave. Jedan
21

od uesnika koji sjedi neka kae ime nekog drugog uesnika. Prozvana osoba mora to bre rei ime neke druge osobe. Osoba sa novinom pokuava prozvanu osobu udariti novinama po koljenima prije nego to ona uspije izgovoriti neko drugo ime. Uspije li u tome, osoba koju je udarila po koljenima prelazi u sredinu. Napomena: Pripazi da se novinama ne udara prejako kako se niko ne bi ozlijedio!

22

Abeceda u krugu
Cilj povrno upoznavanje Veliina grupe 7 - 20 Vrijeme 15 minuta Materijal stolice postavljene u krug

Stolice postavite u krug tako da stoje to blie jedna drugoj. Skinite cipele i stanite na stolicu. Svi uesnici trebaju se poredati po stolicama po abecednom redu poetnih slova njihovog imena, a da pri tome ne dotaknu pod. Na poetku se odredi na kojoj stolici poinje abeceda, tj. gdje stoje uesnici ije ime poinje sa slovom a. Kada ste svi poredani po abecedi igra je zavrena. Na kraju svako treba rei svoje ime kako bi jo jednom provjerili da li je redoslijed zaista po abecedi. Varijante: Moete se poredati i prema starosti, broju cipela ili mjestima iz kojih dolazite! Napomena: Igra je jako slina igri sa konopcem.

Igra s konopcem
Cilj povrno upoznavanje Veliina grupe 7 - 20 Vrijeme 20 minuta Materijal konopac

U prostoriji se na pod prostre konopac pored kojeg se svi poredaju jedno do drugoga. Poredajte se uzdu konopca po sljedeim kriterijima, a da pri tome ne razgovarate: starosnoj dobi visini
23

udaljenosti mjesta stanovanja od mjesta odravanja seminara/radionice izraenoj u kilometrima predznanju vezenom za odreenu temu

Kada svi zauzmu mjesto ukrug se ispituje da li ste se sami tano procijenili. Verzija 1: Uesnicima se zaveu oi i oni moraju rijeiti zadatak bez gledanja! Verzija 2: Uesnicima se zaveu oi i oni moraju rijeiti zadatak bez gledanja i prianja! Napomena: Ove verzije moe raditi samo sa mirnom grupom, odnosno ova vjeba slui boljem upoznavanju unutar grupe. Paljiva dodirivanja (voa grupe pazi na sve) povezanih oiju mogu pojaati osjeaj povjerenja u druge uesnike. Meutim pripazite, ne vole svi kada ih se dodiruje! Voe grupe treba procijeniti da li je mogue izvesti ovu vjebu ili ne.

Upitnik
Cilj brzo upoznavanje Veliina grupe od 10 Vrijeme 10 minuta Materijal pripremljen

Svaki uesnik dobije pripremljen areni list papira na kojem stoje pitanja vezana za osobu, temu kao i neka aljiva pitanja. Koliko godina ima? Hre li dok spava? ta te najvie interesira vezano za temu seminara/radionice? Gdje najradije provodi vrijeme? Svi bi trebali u to kraem vremenu da postave to vie pitanja razliitim osobama. Odgovori se zapisuju na papir. Ti areni papiri kasnije se mogu okaiti na zidove prostorija ili ih uesnici mogu ponijeti kui za sjeanje.
24

Napomena: Ova igra je preporuljiva poslije dugih uvodnih rijei i pozdrava jer uesnici idu jedan od drugog i time nastaje dinamina i oputena atmosfera. Ova igra je takoer prikladna za velike grupe!

Intervju
Cilj predstavljanje Veliina grupe do 24 Vrijeme 60 minuta Materijal zidni plakati (flipchart) i flomasteri

Grupa se podijeli u parove, svaki par dobije 1-2 zidna plakata (flipcharta) i dva flomastera. Za dvadeset minuta svako treba nacrtati svog partnera i upoznati ga. Plakat se podijeli u tri dijela. Na zadnjoj treini plakata, tamo gdje se nalaze noge na crteu, napiu se podaci o osobi. U srednjem dijelu, u visini stomaka na crteu piu se podaci vezani za to kako se osoba trenutno osjea (da li je zaljubljena, tuna, kako shvaa svoj ivot trenutno), a u trei dio, u visini glave, zapisuju se vizije (line vizije budunosti, oekivanja od radionice/seminara itd.). Poslije toga grupa se ponovo okuplja i svako predstavlja svog partnera na osnovu crtea i intervjua. Napomena: Zidne plakate nakon ove igre moete okaiti na zid, tako da uvijek moete vidjeti ko je ko.

25

Razglednica sa odmora
Cilj predstavljanje Veliina grupe do 25 Vrijeme 30 minuta Materijal vei broj razglednica

U sredini kruga nalazi se hrpa razliitih razglednica. Svako izabere jednu razglednicu za koju smatra da vas najbolje opisuje. Svako u krug predstavlja svoju razglednicu i objasni zato je odabrao upravo tu razglednicu i ta taj motiv na razglednici kae o njemu/njoj kao osobi. Razglednica treba da poslui kao vizualni/slikoviti, poticajni za ulazak u temu. Potie se asocijativno razmiljanje. Trenutno se osjeam kao ovaj zahrali bicikl! U principu mogu se kretati dinamino ali praktino gledano ja to ne radim, ve sam se naslonio na zid i ekam da opet odvozim pravo dobru turu.....

26

Da nisam ovdje ...

Cilj predstavljanje Veliina grupe do 20 Vrijeme 30 minuta Materijal plastelin

Za ovu igru potreban vam je plastelin u razliitim bojama. Svako treba odgovoriti na pitanje Gdje bih bio, da nisam ovdje? na taj nain, to e napraviti neku figuru od plastelina. Za to je dovoljno 5 minuta. arene figurice se postave u sredinu i svako predstavlja svoje umjetniko djelo. Ostali uesnici smiju postavljati pitanja. Osoba koja se predstavi smije birati koje djelo se treba predstaviti kao sljedee.

Predstavljanje simbolima
Cilj predstavljanje Veliina grupe do 20 Vrijeme 30 minuta Materijal

Svi sjede ukrug. Neka svako u sredinu stavi neki predmet koji nosi uz sebe i neka ga taj predmet predstavi: Ja sam Ilvanin klju i svuda je pratim. elim vam ispriati neto o njoj. Ona voli .... Cilj ovog predstavljanja je da se o vlastitoj linosti pria iz perspektive tree osobe.

27

Vrua stolica
Cilj upoznavanje Veliina grupe 10 - 20 Vrijeme 50 minuta Materijal stolice postavljenje u polukrug

Sjedite u polukrugu, ispred vas stoji prazna stolica. Ti kao timer prvi sjeda na tu stolicu i poziva grupu da ti postavlja pitanja. Svako smije postaviti pitanje koje god eli. Nakon to su ti svi postavili pitanja i ti na njih dogovorio/odgovorila, ponovo sjeda na svoju stolicu i vrua stolica je ponovo slobodna. Sada neko drugi sjeda na nju i ponovo se postavljaju pitanja. Ako neko ne eli odgovoriti na pitanje moe rei samo dalje. Varijanta: Ova igra se moe igrati i u toku seminara. Oprez: to due se grupa poznaje, stolica postaje sve vrua!

28

RAD U MALIM GRUPAMA

U ovom priruniku esto e se spominjati male grupe. Na poetku emo ukazati na njihove prednosti i dati par savjeta za rad sa malim grupama. Sigurno si ve imao priliku primijetiti da nije uvijek lako raditi sa velikim grupama. Vie ljudi pria u isto vrijeme, samo mali dio grupe zaista uestvuje u diskusiji, teko se koncentrirati to su samo neki od uobiajenih problema. U takvim situacijama korisno je podijeliti grupu u vie manjih grupa (3-5 osoba). Na taj nain dobijemo male grupe. Sa njima je lake biti kreativan. Kada radi sa malo ljudi razgovarate i radite oputenije i ne morate uvoditi pravila kako se javljati za rije. Dinamika rada je sasvim drugaija, energija raste, umor se gubi. Pored toga, kada radi sa malim grupama u rad ukljuuje i one osobe koje su manje aktivne i koje se u velikim grupama dre po strani ili se ak nikad ni ne javljaju. Kada eli da iskoristi potencijal to veeg broja ljudi, rad u malim grupama je najbolje rjeenje.

Savjeti za rad sa malim grupama

Na par stvari treba obratiti panju: Vrijeme: Kada se sve grupe ponovo sastaju? Gdje? Ko e paziti na tanost? Kako ete se dogovoriti ako jedna grupa ne stigne obaviti zadatak na vrijeme? Pridravajte se zadanog vremena kad god je to mogue. Produenje vremena za rad esto ne donosi mnogo, a pored toga to pokazuje da ti tvoje vlastite odredbe ne uzima previe ozbiljno. Zadatak: Koji zadatak dobijaju grupe? Zapii taj zadatak! Inae gubi dragocjeno vrijeme samo zato to podjela rada nije bila dobra.
29

Rezultati: Koje rezultate trebaju postii grupe? Dobru diskusiju? Zbirku rezultata? Razumijevanje teksta? Strukturiranje teme? Ko e na kraju prezentirati rezultate i na koji nain? Prezentacijom? Koliko dugom prezentacijom? Zidnim novinama? Folijom? Ovo pitanje je veoma vano jer ve ovdje odluujete na koji nain ete dalje raditi sa rezultatima. Na primjer ukoliko eli koristiti rezultate za rad u sljedea dva dana usmena prezentacija nee biti dovoljna.

Nedostatak rada sa malim grupama je da ti kao timer ne moe kontrolirati rad pojedinih grupa i da je rezultat veoma otvoren. Dakle, mora biti fleksibilan. Loa iznenaenja moe izbjei time to radni zadatak definira to preciznije. Pored toga moe obii svaku grupu, odgovoriti na eventualna pitanja i ukazati na velika odstupanja od radnog zadatka. Openito gledano, poeljno je da se dri to vie u pozadini. Najzad, poeljno je da to vie toga uesnici sami postignu.

Kako napraviti male grupe

Male grupe se mogu formirati na razliitim osnovama. U svakom sluaju treba izbjei svae o tome, ko sa kojim prijateljima eli u jednu grupu. Moe biti jako dobro sa se ne ide samo u grupe sa prijateljima. U Vijeu uenika ili u radnom ivotu mi isto tako ne moemo uvijek odabrati nae suradnike. Evo nekoliko naina kako podijeliti uesnike u male grupe:

30

Brojanjem
Cilj podjela u grupe Veliina grupe Vrijeme 2 minute Materijal

Najpoznatiji nain kako podijeliti ljude u grupe je sasvim sigurno brojanje. Dakle broji uvijek do onog broja koliko eli da ima grupa i onda poinje ponovo od 1. Svi koji imaju isti broj idu u jednu grupu, sve jedinice ine grupu 1, sve dvojke grupu 2, sve trojke grupu 3 itd.

Molekula
Cilj podjela u grupe, kretanje Veliina grupe od 15 Vrijeme 5 minuta Materijal

Svi skakuete po prostoriji i govorite Mole, mole, mole ... Ti kae neki broj i svi moraju stvoriti grupe koje se sastoje od tog broja osoba. Ako kae pet, grupe imaju po 5 osoba. To ponovi nekoliko puta mijenjajui broj. Na kraju reci broj koji odgovara broju osoba koje eli imati u grupi. Mijenjaj veliinu grupe brzo da igra ne bi postala dosadna. Ova igra ima prednost da ti na neki nain moe birati sastav grupa. Ukoliko ti se grupe ne svide, moe se dalje igrati, tj. prozivati brojeve sve dok ti se sastav grupa ne svidi.

31

Vona salata
Cilj podjela u grupe, Veliina grupe od 10 Vrijeme 5 minuta Materijal stolice postavljene u krug

Svi sjede ukrug, nedostaje stolica za jednog uesnika. Ti kao timer podijeli one koji sjede u vrste voa. Jabuke, narane, kruke, trenje ... Izbroji onoliko vrsta voa koliko grupa eli imati. Jedna osoba stoji u sredini i proziva neku od navedenih vrsta voa, na primjer Trenje! Sve trenje ustaju i to bre mijenjaju mjesto. Osoba u sredini takoer pokuava zauzeti mjesto. Onaj ko ne uspije nai slobodnu stolicu ostaje u sredini i pokuava na isti nain doi do mjesta. Kada se prozove vona salata, sve vrste voa ustaju i mijenjaju mjesto. Na kraju igre grupe se formiraju po vrstama voa.

Formiranje parova uz pomo konca

Cilj podjela u grupe, Veliina grupe od 10 Vrijeme 3 minute Materijal konac

U sredinu kruga stavi hrpu dugakih konaca ili nekih trakica. Broj konaca bi trebao odgovarati broju parova koje eli formirati. Svi trebaju uhvatiti kraj nekog konca. Osoba na drugom kraju konca je onda partner za rad u grupi.

32

Prosljeivanje rezultata rada u grupama

Rezultat rada pojedinih grupa moraju se nekako proslijediti drugima. To se moe izvriti na tradicionalan nain, tj. prezentacijom, ali to s vremenom postaje dosadno. Stoga na ovom mjestu navodimo jo jednu ideju kako proslijediti rezultate.

Razgovor sa strunjakom
Cilj prosljeivanje rezultata rada u grupi Veliina grupe od 10 Vrijeme 15 - 20 minuta Materijal

Odredite jednog strunjaka u vaoj grupi koji e ostalim grupama prezentirati vae rezultate. Strunjak naravno mora biti spreman da uestvuje u diskusiji i brani vae rezultate. Nakon to svaka grupa odredi svog strunjaka poinje razmjena znanja. Nai sistem koji e osigurati da svaki strunjak posjeti svaku grupu. Dozvoli po 5 minuta za razmjenu. Ti kao timer si zaduen za najavu promjene!

33

Napomena: Treba biti svjestan injenice da ti kao timer moda nee dobiti potpunu sliku rezultata rada grupa, jer se oni ne razmjenjuju centralno. Ukoliko se pridrui jednoj od grupa dobiti e priliku da prisustvuje razmjeni informacija.

34

UVOD U TEMU

Najee svaki lan tvoje grupe ima svoj stav prema odreenoj novoj temi. To moe biti pozitivan ili negativan stav, moe odraavati neodlunost ili ak predrasude. Ove stvari esto dou do izraaja tek u toku razgovora. Uvodi u temu ti trebaju posluiti da dobije pregled nad znanjem koje lanovi tvoje grupe imaju kao i uvid u njihove stavove o toj temi. Na taj nain moe bolje procijeniti reakcije grupe na novu temu koju si mislio, raditi s grupom i tako se bolje pripremiti. Uvodi u temu takoer imaju znaaj, oni pomau grupi da nau prvi prilaz temi. Prije nego odlui na koji nain eli grupu uvesti u temu, razmisli o tome na koji nain eli raditi kasnije: eli li nastaviti zajednikom diskusijom? Da li je dobro izabrati uvod kod kojeg na kraju svi imaju isti nivo znanja?

To moe biti prezentacija rezultata grupi ili razgovor sa strunjakom. To je bitno za tebe kao moderatora diskusije, jer ti si tada ve upoznat sa stajalitima lanova grupe, zna gdje moe doi do konflikata i na ta posebno treba obratiti panju. Pri formulaciji poetnog pitanja za uvod razmisli o tome ta eli postii diskusijom koja e proizai iz toga. Za/protiv-pitanje e rezultirati eom diskusijom i grupu e jae polarizirati. Trebamo li nuklearnom energijom ugroziti ivot nae djece ili radije smanjiti nau potronju struje? Pitanje koje vie vodi ka koncenzusu povui e za sobom diskusiju koja je orijentirana na donoenju koncenzusa. Na koji nain moemo smanjiti nau potronju struje? Budi svjestan da formulacijom poetnog pitanja moe izazvati pozitivan ili negativan stav prema odreenoj temi. Poetno pitanje Da li je vaem gradu potreban bazen? e izazvati drugaija miljenja o temi nego
35

pitanje Da li je vaem gradu potreban bazen, ako za to kole moraju utedjeti tj. otpustiti pet profesora?. Budi svjestan na koji nain ulazi u neku temu!

Metode za uvod u temu Brainstorming

Cilj sakupljanje ideja, uvid u predznanje Veliina grupe do 25 Vrijeme max. 10 minuta Materijal kartice za moderaciju ili zidni plakat, debeli flomasteri

Kod brainstorminga ideje se sakupljaju bez nekog reda i meusobne veze i zapisuju se najprije bez pravljenja ikakve strukture ili poretka. Cilj je sakupiti to vie ideja o nekoj temi bez velikog razmiljanja. Bitno je zapamtiti: sve to se kae je tano! Nema nikakvog vrednovanja, to su jednostavno spontane asocijacije. Upravo one najlue ideje su ponekad i najbolje. Podijeli ogranien broj kartica za moderaciju (2-4) i zamoli sve lanove grupe da zapiu svoje ideje o poetnom pitanju. Nakon odreenog vremena zavri brainstorming. Kartice za moderaciju imaju prednost da svi moraju napisati neto i da se rijei mogu nakon sakupljanja kartica sortirati. Moe isto tako uzeti i zidni plakat i jednostavno zapisivati ono to uesnici kau. Ostatak grupe moe se onda osvrnuti na te ideje ili iznijeti neke nove. Pripazi da u kreativnom kaosu ne izgubite ideje dakle nemojte bre navoditi ideje nego to ih moete zapisati! Prednost zidnog plakata je u tome to vam je potrebno manje vremena. Nedostatak je da je on statian, tj. ideje se poslije ne mogu strukturirati, neke ideje sigurno neete uspjeti zapisati, a neki od uesnika nee ni iznijeti svoje ideje. Da biste strukturirati ideje na zidnom plakatu moete koristiti razliite boje
36

i znakove. Brainstorming zavrava nakon jednog odreenog vremena ili onda kada niko vie nema ideja. Nakon brainstorminga moete diskutirati o idejama, sortirati ih, vrednovati i izabrati najvanije. Napomena: Diskusija o kvaliteti ideja ili mogunosti da se one realiziraju ne vodi niemu!

Rotirajui razgovor u parovima

Cilj uvod u temu, prosljeivanje rezultata rada u grupi Veliina grupe od 10 Vrijeme 15 - 30 minuta Ostalo mirna okolica

Rotirajuim razgovorom u parovima moete razmijeniti informacije, miljenja i stavove sa mnogim u tvojoj grupi u kratkom roku. Napravi jedan unutranji i jedan vanjski krug u kojima e uesnici sjediti u parovima jedno nasuprot drugoga. Polazno pitanje se treba zapisati tako da bude svima vidljivo.
37

Imate tri minute da razmijenite vae miljenje o poetnom pitanju. Nakon tri minute pomjerite se jedno mjesto udesno i na taj nain ete dobiti novog partnera. Poinje nova razmjena. Ti kao timer pazi na vrijeme i najavljuje promjene partnera (zvidanjem, pljeskanjem, zvonom, ). S obzirom da puno ljudi pria u isto vrijeme trebali biste ovu metodu primjenjivati u mirnoj sredini i ne priati previe glasno. Prostorija e biti ispunjena zvucima razgovora i to stvara dobru atmosferu za povjerljive razgovore. Kako bi imao pregled nad tome o emu se diskutira u parovima, bilo bi dobro da poslua par razgovora. Pripazi da ne ometa razgovore! Kada stekne dojam da ste svi saznali dovoljno o razliitim miljenima o temi u grupi ili ste svi proslijedili rezultate rada u grupama moe rotirajue razgovore u parovima privesti kraju. Najzad moete zajedno kratko porazgovarati o toku diskusije. Prednost: U razgovorima u parovima e i oni malo mirniji i povueniji rei svoje miljenje koje bi inae u diskusiji u grupi moda zadrali za sebe. Mogui problemi: Tebi kao timeru e moda biti teko zadrati pregled nad tokom diskusije u grupi. Ova vjeba dakle nije odgovarajua ako eli nastaviti sa plenum diskusijom uz moderaciju diskusije. Ukoliko ne eli rezultate centralizirano obraditi ovaj vjeba je pun pogodak. Napomena: Vjeba moe sluiti kao uvod u temu kada elimo proslijediti rezultate rada u grupama ili kada elimo prekinuti usijanu plenum diskusiju i kratko vrijeme raditi u parovima.

38

Asocijacija slikom
Cilj uvod Veliina grupe 10 - 25 Vrijeme 60 minuta Materijal slike vezane za temu, zidni plakat, flomasteri, ljepilo

Izreka Slika vrijedi vie nego hiljadu rijei. Ovdje dolazi do potpunog izraaja. Slike esto mogu bolje opisati nae predstave ili stavove o neemu nego rijei. One na posmatraa djeluju neposredno i omoguavaju brzo pribliavanje novoj temi. Za ovu vjebu potrebna ti je kolekcija slika i crtea iz asopisa i knjiga, koje su vezane za novu temu. Poloi ih u sredinu i neka svako izabere sliku, koju on bi on najprije povezao sa temom. Uz pomo Rotirajueg razgovora u parovima (otprilike 15 minuta), neka uesnici porazgovaraju o tome zato su izabrali ba tu sliku. Nakon par promjena partnera podijeli grupe u pet malih grupa sa maksimalno 5 lanova. Neka se slike jo jednom predstave u malim grupama. Svaka grupa treba smisliti priu o slici koja je vezana za temu. Moe se posluiti zidnim plakatom da bi lake sastavili priu. Za to je potrebno otprilike 20 minuta. Priu o slikama predstavi cijeloj grupi. Na taj nain se kroz kreativnu igru pribliavate temi.

39

Poticajne rijei
Cilj uvod Veliina grupe 10 - 20 Vrijeme 50 minuta Materijal papir, olovke

Zamoli grupu da asocira nove rijei uz centralni pojam teme (npr. demokratija, autoritet, itd.) Navedi reenicu koja potie ili poticajne rijei. Varijante bi mogle biti: Demokratija je za mene ... Napii pet pojmova koje ti padaju na pamet uz poticajnu rije strah. Od slova poticajne rijei autoritet napravi pojmove koje povezuje s autoritetom. Uzmi slova ABC kao poetna slova za pojmove koje asocira sa slobodom.

Dakle, svako treba da uz poticajnu rije asocirati nove rijei ili nastaviti poticajne reenice. Ova vjeba se radi pismeno! Najzad u parovima razgovarajte o vaim asocijacijama (npr. uz pomo rotirajueg razgovora u parovima). Pri tome, nemoj kritizirati niti poinjati diskusije. Postavljaj samo pitanja vezana za razumijevanje. Nakon promjene par partnera ponovo se okupite u plenumu. Zajedno razgovarajte o rezultatima. Koje rijei se esto ponavljaju? Koji osjeaji se povezuju sa poticajnom rijei? Koji od navedenih aspekata su za vas novi? Sa kojim rijeima se na slaete? Kritika i diskusija su ovdje poeljne! Najbolje je da za ovaj dio odredi nekoga ko e ti pomagati pri diskusiji i paziti na vrijeme.

40

Kip
Cilj uvod u temu sa naglaskom na tjlesnom izraavanju Veliina grupe 10 - 20 Vrijeme 20 minuta Materijal

Izaberi nekoga da bude kipar koji treba napraviti skulpturu na odreenu temu ili problematiku po vlastitim predstavama. On moe izabrati modele iz vae grupe od kojih e napraviti kip. Bez prie kipar treba objasniti modelima koju pozu, gestikulativnost i mimiku oni trebaju zauzeti. Kada je kip modeliran do kraja pola minute se modeli ne smiju micati. Ostatak grupe cijeli proces prati utei, kada se kip zamrzne imate vremena da ga dobro posmatrate. Poslije toga slijede razgovori o kipu. Kako biste ga opisali? Koje poze su vam posebno zapele za oko? Kako biste vi opisali situaciju? Modeli neka opiu kako su se osjeali u svojoj ulozi. ta su osjeali? Kakav je bio njihov odnos naspram drugih modela? Na kraju kipar treba da objasni svoju namjeru. ta je elio iskazati? Kakav je njegov stav naspram vaih interpretacija? Sigurno e primijetiti niz aspekata vezanih za temu kojih prije niste bili svjesni. Ukoliko elite moete jo jednom popriati o tome. Napomena: Ovom vjebom moe drugaije predstaviti neki problem nego samim rijeima. Ovdje do izraaja dolaze meusobni odnosi, osjeaji i stavovi.

41

Nastaviti s radom
Ukoliko se eli vratiti na poticaje na odreenu temu koje su dali lanovi grupe moe se vratiti na uvod u temu. Zajedniki krug koji zatvara uvod u temu iskoristi kako bi sakupio materijal za daljnji rad. Putem brainstorminga sakupi pitanja vezana za temu koja su uesnicima najinteresantnija. Najbolje ih je itko zapisati na zidnom plakatu. Ispitivanjem takama neka grupa odlui sa kojim pitanjima ete se najvie pozabaviti. Pitanja sa najvie taaka neka vam poslue kao osnova za rad za sljedee cjeline. Mora jo razmisliti o tome kojim metodama e se posluiti.

42

OBRAIVANJE TEME

Dan seminara pun predavanja u vidu frontalne nastave djeluje jako umarajue. To nas podsjea na kolu i dovodi do toga da se ljudi jednostavno iskljue. Mnogo vie e se zapamtiti ako uesnici sami dou do rezultata. Dakle bitno je na vrijeme razmisliti o tome koje sadraje e iznijeti u obliku predavanja, a koje e zajedno s uesnicima obraivati na drugi nain. Mjeavina garantira uspjeh! Sljedee metode moe primijeniti kako bi se dublje zabavili nekom temom ili problemom. Pri tome e vjerovatno esto imati faze rada u malim grupama. U poglavlju Rad sa malim grupama nai e par savjeta za ovakav oblik rada.

Poticajne rijei
Cilj diskusija, timski rad, kompromis, definicija rijei Veliina grupe 10 - 20 Vrijeme 80 minuta Materijal papir, zidni plakat, arene olovke

U ovoj vjebi grupa intenzivno raspravlja o nekoj odreenoj temi, a u isto vrijeme ima teak zadatak da djeluje kao tim i doe do rezultata s kojim su svi zadovoljni. Na zidnom plakatu su itko ispisana prva slova abecede (npr. A J). Zadaje centralnu rije te teme kao na primjer demokratija i svako treba uz taj pojam asocirati nove rijei (demokratija = graani, jednakopravnost, ...). Nove rijei trebaju poinjati sa slovima na zidnom plakatu. Brainstormingom se sakupe pojmovi koji asociraju, a ti ih zapisuje na zidni plakat. U ovoj fazi se jo ne izraava kritika. Grupa moe postaviti samo pitanja vezana za razumijevanje zato je ta rije izabrana ili na koji nain je povezana sa temom.
43

Formiraj male grupe od po 3-4 osobe koje e izabrati po jedno poetno slovo sa zidnog plakata. Pazi da se izaberu razliita poetna slova. Rijeima koje ste tamo naveli pokuajte opisati ta je to demokratija. Zamislite da to objanjavate vanzemaljcu! Rezultat se prezentira u plenumu. Na taj nain grupa dobiva prvu formuliranu definiciju poticajne rijei. Grupe se izmijeaju i dogovore o centralnim rijeima plakata, tj. o onim rijeima, kojim se najbolje moe objasniti poticajnu rije. Pri tome treba nastati kratka definicija rijei demokratija. Ovaj dio moe vam oduzeti vie vremena (20-30 minuta). Daj grupama dovoljno vremena za diskusiju, ali isto tako dobro posmatraj atmosferu. Potom grupe prezentiraju svoje rezultate u plenumu. Sada je vrijeme za mali krug feedbacka. Da li je bilo teko sloiti se oko jednog rezultata? Kod kojih pojmova odnosno formulacija je bilo problema? Oko kojih ste se brzo sloili? Kako su se ponaali uesnici u toku diskusije? Da li se neije miljenje nije potivalo? Ko se je uspio probiti i zato? Da li se svi slau s rezultatom? Ovdje moe ukazati na probleme u timskom radu. Moe ti biti od pomoi ako odredi moderatora diskusije i nekoga ko e paziti na vrijeme. Ako eli moe zajedno sa grupom izraditi definiciju za poticajnu rije tako to ete se sloiti oko pet centralnih pojmova koji karakteriziraju tu rije. To uradi samo ako je koncentracija u grupi jo uvijek dobra.

44

Krug izreka
Cilj diskusija, rasprava, ukljuivanje povuenih uesnika Veliina grupe 10 - 15 Vrijeme 80 minuta Materijal izreke, zidni plakat, marker

Za ovu vjebu potrebne su ti izreke koje imaju veze sa temom koju eli obraditi. Za temu konflikti mogle bi se koristiti izreke kao to su: Kad se dvoje svaa, trei likuje., Ko drugom jamu kopa, sam u nju pada. itd. Potraga za odgovarajuim izrekama moe biti mukotrpna. Razmisli o tome koje aspekte teme eli istai i ispitaj da li izreke koje si naao izraavaju ba te aspekte. Formiraj male grupe sa po 3-4 lana i svakoj daj po jednu izreku. Svaka grupa treba da interpretira izreku. Ti kao timer treba smisliti odgovarajua pitanja i vizualizirati ih. Kao na primjer: ta vama ta reenica znai? O kojim okolnostima se radi? U kojim konkretnim situacijama je ta izreka istinita? Rezultati diskusije se predstavljaju cijeloj grupi koja u tom trenutku na zna o kojoj izreci se radi. Ukoliko se grupa ne moe dogovoriti oko jedne interpretacije moe i vie lanova grupe izloiti rezultate. Nakon kratke prezentacije vratite se u svoje grupe i pokuajte vau izreku predstaviti na taj nain to ete napraviti kip od ljudi. Svaka grupa neka predstavi svoj kip. Publika moe postavljati pitanja vezana za osjeaje i misli pojedinih figura i na taj nain se poblie zabaviti situacijom u kojoj se one nalaze. Pokuajte pogoditi o kojoj se izreci radi! U svakom sluaju na kraju svi trebaju saznati koje izreke su bile u pitanju. Nakon ovoga moe pitati uesnike za druge izreke koje odgovaraju ovoj temi. Diskusije o porijeklu ovih izreka mogu biti od koristi ako elite se intenzivnije
45

baviti sa temom. U svakom sluaju za vrijeme diskusije istakni aspekte teme koji su po tvom miljenju vani. Pri tome se moe pozvati na kipove. Centralne misli vezane za temu treba pribiljeiti na zidnom plakatu. Napomena: U ovoj vjebi je prilaz temi neto drugaiji. Izrekama se obuhvaaju novi aspekti teme, izraavanjem kipovima se detaljnije ispituju osjeaji.

46

DISKUSIJA

Diskusije su bitan element rada sa grupama. Najzad, nemaju svi isto miljenje i svako eli svoje miljenje podijeliti s drugima. To je jako bitno jer na taj nain ljudi postaju bogatiji i rezultat diskusije postaje mjeavina razliitih stavova i naina razmiljanja. Naalost diskutiranje esto ima i negativnu konotaciju. Buka, promukli glasovi i mnotvo ljudi koji su izgubili ivce i diskutiraju bez neke svrhe i rezultata. No, to ne mora biti tako. Bitno je da u diskusiju budu ukljueni svi, da ne izgubimo nit vodilju i da na kraju imamo rezultat s kojim su svi zadovoljni. Kako e te to postii saznajete u ovom poglavlju.

8.1. Pravila za uspjenu diskusiju Jasan cilj

Unaprijed se dogovorite ta elite postii diskusijom. Cilj moe biti pripremanje za donoenje odluke, rjeavanje sukoba, stvaranje veinskih odnosa itd. Razjasnite o emu elite razgovarati i na koja pitanja elite nai odgovore. Kratko ispitivanje karticama i nakon toga ispitivanje takama mogu biti dobre metode da definirate cilj. Najbolje je zapisati cilj tako da ga svi uesnici mogu dobro vidjeti.

Vremenski okvir
Svaka diskusija mora imati vremenski okvir. Unaprijed odluite koliko vremena imate za pojedina pitanja da se ne bi dogodilo da ne stignete diskutirati o takoer bitnim pitanjima na kraju. Zapiite va vremenski plan. Cilj i vremenski okvir moraju biti usklaeni za pola sata ne moete nita prodiskutirati do kraja, ali moete ui u diskusiju. Pored toga morate razviti osjeaj za to da li je dobro kod diskusija koje izgube smisao i za koje vidite da nee uroditi plodom skratiti predvieno
47

vrijeme, odnosno produiti ga kod diskusija koje su interesantne i vane. Odluke koje se donesu pod vremenskim pritiskom esto znaju dovesti do daljnjih diskusija i sukoba.

Metode i tehnika odluivanja

Prije poetka diskusije razjasnite koje metode ete upotrijebiti i na koji nain ete vizualizirati. Pored toga trebate se dogovoriti koju tehniku odluivanja elite primijeniti da se ne bi izgubili u diskusiji i ostali bez rezultata. Na vrijeme preite u fazu odluivanja. ta su tano alternative? Koje stvari nismo razjasnili? ta se jo mora obaviti? Pridravajte se procedure odluivanja oko koje ste se unaprijed dogovorili!

Vidljiva diskusija
Vizualizacija diskusije nam moe veoma pomoi da strukturiramo tok diskusije. Argumente, razliite pozicije, prve rezultate moete zapisati i na taj nain svima dati uvid u situaciju. Prije svake diskusije trebate odrediti:
48

ko je zaduen za vizualizaciju, na koji nain ete vizualizirati (tehnika, zidni plakat, olovke, papir), na koji nain ete vizualizovani tok povezati sa diskusijom, ko je zaduen da kontrolira potovanje ovih pravila.

Protokol
Preporuljivo je da neko vodi protokol o rezultatima (protokol rezultata) ili o cijelom toku diskusije (protokol toka) koji bi na kraju diskusije stajao na raspolaganju svim uesnicima. Rezultate u svakom sluaju morate zapisati kako ne biste morali ponoviti cijelu diskusiju za dvije sedmice, ve se jednostavno mogli pozvati na diskusiju. To smo dogovorili, to stoji u protokolu! Unaprijed se dogovorite ko e pisati protokol i ko e ga na kraju uzeti.

Uloge
Postoji nekoliko uloga u diskusiji koje morate podijeliti. Ako svi pokuavaju da budu vaan govornik, vi ste lo orkestar. Sljedee uloge trebate podijeliti ako se vaa diskusija ne odvija kako elite: Pomonik u diskusiji : pazi da svi dobiju rije, zaduen je da vodi listu govornika ili igrakicu. S vremena na vrijeme pomonik same reeno ili vrati diskusiju na njenu temu. On takoer moe dati prijedlog za rjeavanje nekog problema. Neko ko pazi na vrijeme: pazi da se grupa pridrava dogovorenog vremena i ukazuje estim govornicima koji dugo izlau na njihovo ponaanje. Posmatra atmosfere: posmatra atmosferu i daje feedback pojedincima i grupi prije nego atmosfera postane izuzetno loa. Moe
49

predloiti blic, ili ispitivanje takama ili kratku pauzu da se usijana atmosfera ohladi ili da uesnici postanu svjesni loe atmosfere.

Pravila diskutiranja
Preporuljivo je dogovoriti se prije poetka diskusije ili cijele manifestacije o odreenim pravilima. Ako svi uesnici na poetku prihvate odreena pravila, kasnije je lake ukazati na njih. Evo jedan primjer: Ne smije se govoriti due od 2 minute u komadu. Svi smiju rei to su htjeli do kraja bez da ih drugi prekidaju. Govori se prema listi govornika, iznimka su pitanja vezana za razumijevanje (To sad nisam shvatio. ta to znai?...)

Sluanje
Dobru diskusiju ini prije svega jedna stvar: dobri sluatelji. Pri tome sluanje znai vie nego samo pustiti druge da kau ta misle. To znai i uti reeno i razmiljati o tome, praviti pauze, pustiti reeno da se slegne, pa tek onda odgovoriti.

Odvajanje nivoa diskusije

Treba paziti na jasno odvajanje sljedeih nivoa diskusije: Sadrajni nivo: ovdje se radi o rjeavanju sadrajnih pitanja o kojima se upravo govori. Meta nivo: prijedlozi o proceduri (kraj diskusije, ogranienje vremena govora, ...) i opaske o nainu diskutiranja (kritika ponaanja, lista govornika, itd.).
50

Nivoi se ne smiju mijeati. Kada mijenjate nivo to svima mora biti jasno. Dobro je napustiti sadrajni nivo kada god primijeti da diskusija ne ide prema cilju koji ste unaprijed odredili. U tom sluaju zajedno se prebacite na meta nivo i brzo razmislite o tome ta sve moete poboljati, te se vratite na sadrajni nivo.

Atmosfera
Dobra atmosfera je osnova za dobru diskusiju. Ona moe protei uspjeno samo ako su svi dobro raspoloeni. To naravno nije uvijek mogue, ali vam mali trikovi mogu pomoi da izbjegnete totalnu katastrofu. Izaberite ugodnu svijetlu prostoriju i smjestite se udobno. Pia za osvjeenje i neke grickalice su uvijek dobrodole! Prije svega pravite dovoljno pauza da bi se odmorili.

8.2 Redoslijed izlaganja

Nejasnoe ko smije sljedei izlagati? Predstavit emo vam par metoda kojima moete regulirati redoslijed izlaganja.

Lista govornika
Ako imate potekoa sa redoslijedom izlaganja moete uvesti listu govornika. Odredite jednu osobu koja e zapisivati javljanja za rije i govornike prozivati po redu. Ponekad nije loe dati prednost osobama koje malo govore (kvalificirana lista govornika). To znai da se neko ko nije do tada nita rekao automatski stavlja ispred onih koji su se ve javljali. Ovo je nain da ljude koji rijetko priaju u grupi motivirate da aktivno uestvuju u diskusiji.
51

Igrakica ili Talking Stick

Takozvani Talking Stick je preuzet iz indijanskih obiaja. Neko se za strukturiranje diskusije koristila lula mira. Govoriti je smio samo onaj u ijim rukama se nalazila lula mira. Na kraju svog izlaganja govornik bi svoje rijei pojaao jednim snanim How i svi u krugu bi potvrdili da su sluali i razumjeli to je rekao takoer jednim How. Nakon toga lula se prosljeivala dalje i sljedei govornik bi bio na redu. Ko nije imao nita novo da doda rekao bi samo How i lulu proslijedio dalje. To bi znailo da su sa njegovog stanovita sve bitne take ve navedene. Ovo je takoer bitan prilog diskusiji. Na taj nain osoba pokazuje da prati diskusiju i da su njeni argumenti zastupljeni u krugu diskutanata. Obina igrakica ili komad drveta mogu danas preuzeti funkciju lule mira. Tako ne morate izlaganja kronoloki strukturirati ve predmet prosljeujete jednostavno onima koji ele govoriti.

52

Davanje znakova rukom

Da bi saznao miljenje grupe o nekoj temi bez dugih izlaganja moe uvesti davanje znakova rukom, koji signaliziraju odobravanje, nejasnoe Znakove moete sami odrediti.

8.3 Donoenje odluka

Imate razliite mogunosti kako moete donositi odluke za vrijeme diskusije. Prije poetka diskusije dogovorite se koju tehniku odluivanja ete koristiti.

Ispitivanje takama
Cilj odreivanje prioriteta Veliina grupe Vrijeme 5 minuta Materijal kartice za moderaciju, zidni plakat, samoljepljive take

Ispitivanjem takama brzo ete u grupi odrediti prioritete. Na primjer o kojim pitanjima ete dalje diskutirati? Koja tema je najvanija? Kojem projektu ete se posvetiti? To je ponekad nuno jer se ispitivanje karticama ili brainstorming ne osvru na vanost ideja. Razjasniti alternative i vizualizirati ispitivanje karticama ili novi zidni plakat sa alternativama. Svako dobije isti broj taaka koje moe raspodijeliti po alternativama ili olovku kojom nacrta take. Nagomilavanje taaka je dozvoljeno. Pokazalo se dobrim dati po jednu taku za tri opcije.
53

Take se izbroje, napravi se lista i sve to se primijeni (na primjer, teme se obrauju po redoslijedu broja taaka).

Prednost ispitivanja takama je da su svi ukljueni i da time dobijemo objektivnu sliku miljenja. Rezultat se moe jasno iitati. Nedostatak je da se ne uzima u obzir miljenje manjine.

Glasanje
Cilj odluka Veliina grupe Vrijeme 2 minuta Materijal kartice za moderaciju, zidni plakat, samoljepljive take

Svako od vas je sigurno ve uestvovao u nekom glasanju. Prednost ove metode je to dobivamo brz i jasan rezultat. Obratite panju na sljedee: Redoslijed alternativa za koje se moe glasati se odredi prije glasanja. Zahtjev koji see najdalje stoji na prvom mjestu. Nain glasanja (potrebna veina, tajno glasanje ili ne) se odreuje prije glasanja. Poslije poetka glasanja nema nikakve diskusije vezane za sadraj. Glasanje se ne ponavlja, postoji samo jedan krug.

54

Koncenzus i koncenzus minus jedan

Cilj donoenje odluka koncenzusom Veliina grupe po mogunosti mala Vrijeme do 60 minuta Materijal kartice za moderaciju, zidni plakat

Donoenje odluka koncenzusom

Dakle, kada se doe do rezultata sa kojim se svi slau je jako dobro, jer se svi identificiraju sa rjeenjem. Problematino je nalaenje koncenzusa s obzirom da svako ima pravo na veto. Koncenzus minus jedan: esto se koristi procedura koncenzus minus jedan koja onemoguava da samo jedna osoba blokira odreene proces. I ovdje je cilj po mogunosti postii koncenzus ali jedna osoba nije dovoljna da bi se blokirao rezultat. Ta osoba mora nai jo najmanje jednog saveznika. Priprema: Sakupite sve informacije i sav materijal, napravite vremenski plan i imenujte iste funkcije kao i kod diskusije. Formulirajte pitanje o kojem se treba odluivati: Neko iz grupe neka formulira pitanje. Kada se svi sloe pitanje se odmah zapisuje na zidni plakat. Krug prijedloga: Najprije sakupite prijedloge za rjeavanje problema i razliita miljenja. Jo uvijek se ne kritizira niti diskutira samo pitanja vezana za razumijevanje su dozvoljena. Svi trebaju moi postaviti pitanje ili rei svoje miljenje. Metode poput brainstorminga vam mogu posluiti. U svakom sluaju potrebno je vizualizirati da ne biste izgubili ideje!

Diskusija: Diskutira se o prijedlozima. Ako je grupe

prevelika ili imate previe prijedloga moete to obaviti u malim grupama.
55

Prijedlog koncenzusa: Pomonik u diskusiji formulira prijedlog koncenzusa koji je proistekao iz diskusije. Sakupljaju se aspekti za koje postoje razliita miljenja i jo jednom se diskutira o svakom pojedinano. Koncenzus: Nakon to ste nali rjeenja za svako pojedino problematino podruje moe se formulirati sveobuhvatni prijedlog koncenzusa koji bi trebao biti prihvaen podrkom svih lanova grupe.

8.4 Varijacije diskusije

Sjediti u krug, imati listu govornika, ... ne da vam se vie diskutirati po istoj emi? U sljedeem odlomku predstavit emo vam neke mogunosti da sasvim drugaije diskutirate.

Mirna diskusija
Cilj razmjena miljenja bez meusobnog prekidanja Veliina grupe do 20 Vrijeme 20 minuta Materijal veliki plakat (2-3 m), olovke za sve sudionike

Za vrijeme mirne diskusije se ne pria! Pitanje se napie na sredinu ogromnog papira na podu. Vodi se diskusija: neko napie neto u vezi pitanja, drugi se mogu osvrnuti na to ili negdje drugo pokrenuti novi tok diskusije. Kada vrijeme istee rezultat se posmatra utei. Nakon toga moete razmijeniti miljenja o toku diskusije i rezultatima. Napomena: Mirna diskusija je jako lijepa promjena u odnosu na normalnu diskusiju u plenumu. Svi istom mjerom mogu zapisivati stvari, niko nikog ne prekida. Tok diskusije je nakon zavretka prepoznatljiv.
56

Fishbowl
Cilj olakati razmjenu ideja, koncentrirati se na govornika, preglednost Veliina grupe 10 - 25 Vrijeme 40 minuta Materijal 3 stolice unutra i vanjski krug

Tema diskusije ili polazno pitanje se zapie tako da bude svima vidljivo. Ko eli rei neto o temi sjedne na stolicu u sredini. Diskusija se odvija u unutranjem krugu tako da se vanjski krug moe koncentrirati na razgovor u sredini. Svako ko sjedi u unutranjem krugu treba doi do rijei. Ko je dovoljno rekao vraa se na svoju stolicu u vanjskom krugu. Ako neko iz vanjskog kruga eli rei neto, moe nekoga ko sjedi u unutranjem krugu potapati po ramenu i zauzeti njegovo mjesto. Pripazi da je osoba koju si potapao
57

ve govorila. Ne zaboravi odrediti vremenski okvir i pomonika diskusije i nekoga ko e paziti na vrijeme. Napomena: Tehnika ti pomae da povisite koncentraciju grupe. Ukoliko eli preuzeti rije mora dobro paziti ta je prije reeno. Fishbowl se moe takoer primijeniti za razmjenu rezultata rada u grupama.

Debata: za i protiv
Cilj injenino razmatranje argumenata, stavljanje u poziciju druge strane Veliina grupe 10 do 20 Vrijeme 60 minuta Materijal olovke, zidni plakat, papir

Mijenjajui uloge u za i protiv debati moete pokazati razliita stajalita. 1) Ukratko svi skupa zaponite diskusiju o temi i pokuajte vidjeti kako razmiljate o odreenoj temi. 2) Principom sluajnosti formirajte dvije grupe jedna e zauzeti poziciju za, druga protiv. 3) U grupama se intenzivnije pozabavite tematikom i pripremite argumentirana stajalita. Isto tako razmislite o moguim argumentima protivne strane i nainu na koji ih moete pobiti. 4) Svaka grupa neka odredi 2-3 govornika koji e zastupati poziciju grupe. Za debatu vam je potreban voa diskusije koji e davati rije i paziti na vrijeme i osoba koja e biti zaduena za vizualizaciju. Glasnogovornici grupa sjede jedni nasuprot drugih ostatak grupe ini publiku. 5) Moete otvoriti debatu! Na poetku svaka grupa ima po 3 minute za uvodno izlaganja poslije toga se izmjenjuju argumenti dranjem govora. Argumenti se biljee na zidnom plakatu. 6) Publika na kraju
58

odluuje ispitivanjem takama koji argumenti su ih najvie uvjerili i diskutiraju zato. Pored toga publika treba glasnogovornicima dati feedback o njihovom ponaanju za vrijeme diskusije. Ne zaboravite pri tome pravila feedbacka! 7) Na kraju moete jo jednom glasati o poetnom pitanju. Usporedite to sa glasanjem na poetku i analizirajte ta je ostalo isto, a ta se promijenilo.

59

FEEDBACK

Feedback znai povratni odgovor i bitan je kako bi mogli to bolje procijeniti sebe i svoj rad. Povratni odgovor nije uvijek pozitivan, no upravo kritiki povratni odgovor nam pomae da u budunosti izbjegnemo mogue greke odnosno da odreene stvari uradimo bolje.

9.1 Feedback o sadraju i atmosferi

Za vrijeme seminara feedback ima takoer funkciju da reflektiramo tok i atmosferu seminara i u nekim sluajevima da ih i ocijenimo. To je dobar nain da probleme prepozna na vrijeme. Postoje i tehnike feedbacka za dobivanje uvida u sadrajne pozicije. Izbor metode feedbacka odreuje ta e njime postii. Kratko davanje miljenja o atmosferi biti e dovoljno za procjenu atmosfere u grupi, duim feedbackom e saznati i razloge za takvu atmosferu. U situacijama kada primijeti da je atmosfera jako loa dobro je i preskoiti feedback kako ne bi samo pogorao situaciju. Feedback moete uraditi na kraju cjeline, na kraju dana ili njime obuhvatiti vie dana seminara.

Baterija
Cilj kratka slika o atmosferi Veliina grupe do 25 Vrijeme 5 - 10 minuta Materijal igrakica

Svi sjede ukrug, igrakica krui. Svako odgovori na pitanje Koliko su pune moje baterije?. Skroz prazne 0, skroz pune 10. Na taj nain emo dobiti sliku o energiji uesnika prije ispunjavanja odreenog zadatka. To ti moe pomoi kao timeru da odabere odgovarajuu metodu. Bateriju moe upotrijebiti na kraju ili na poetku manifestacije.
60

Slika atmosfere
Cilj kratka slika atmosfere Veliina grupe Vrijeme 10 minuta Materijal pripremljen plakat, samoljepljive take

Da bi dobio predstavu o tome da li su uesnici zadovoljni nakon intenzivnih faza rada okaite plakat na kojem su nacrtani: termometar, lice koje se smije i tuno lice, ili sunce i oblaci.

Svako dobije po jednu samoljepljivu takicu koju treba zalijepiti na mjesto koje najbolje opisuje kako se on osjea. To se moe uraditi javno ili tajno. Ukoliko mnogo taaka bude zalijepljeno na negativnoj strani crtea, raspitaj se za motive i uzroke!

61

Feedback cipelama
Cilj kratka diferencirana slika atmosfere Veliina grupe Vrijeme 10 minuta Materijal cipele

Svi sjede ukrug, obiljei se sredina. Svako neka formulira jednu reenicu koja poinje sa Posebno mi se svidjelo/nije mi se svidjelo.... Ostali neka pozicioniraju za svaku reenicu jednu svoju cipelu u krugu. to je cipela blie sredini, vie se slau sa izreenim, to je cipela udaljenija od sredine, time pokazuju da ne dijele to miljenje.

Feedback plaevima
Cilj kratka nediferencirana slika atmosfere Veliina grupe Vrijeme 5 minuta Materijal

Jedna druga verzija feedbacka je feedback palevima. Svako kae svoje miljenje a drugi pokau ta misle o tome palevima. Palac prema gore = slaganje, palac prema dolje = neslaganje, palac horizontalno = neodlunost. Napomena: Ovdje ne moete dobiti diferenciranu sliku o miljenju uesnika kao kod feedbacka cipelama poto su samo tri opcije mogue.

62

Blic
Cilj slika o atmosferi i miljenju uesnika Veliina grupe do 25 Vrijeme 15 minuta Materijal

Blic nam omoguava brz pregled atmosfere ili prevladavajuih miljenja u grupi. Pri tome se odgovara na samo jedno (maksimalno dva ili tri) pitanja ukrug, na primjer Kako sam doivio/doivjela diskusiju?, Kako se trenutno osjeam?, Na koji nain elim nastaviti? itd. Naravno, ne mora svako neto rei, moe se samo rei dalje. U svakom sluaju blic slui samo da se da odgovor na pitanje, ni u kom sluaju se reeno ne treba komentirati niti diskutirati. Napomena: Ponekad je dobro jako brzo uraditi. Na primjer kada je grupa nemirna ili kada eli brzo zavriti. U tom sluaju bitno je dobro formulirati pitanje i svako smije odgovoriti samo jednom reenicom ili samo jednom rijeju. Primjer: Koji pridjev najbolje opisuje tvoje trenutno raspoloenje? (tuan, umoran, gladan, znatieljan ...) Kojim pojmom bi opisao ovaj seminar dosada? (cool, dosadan, smijean ...)

Presipanje vode
Cilj diferencirana slika atmosfere Veliina grupe do 20 Vrijeme 20 - 30 minuta Materijal 2 kante za vodu, voda, kutljaa, igra se igra vani

63

Svi sjede ukrug, u sredini stoji posuda s vodom, lijevo i desno po jedna kanta (na jednoj pie plus, na drugoj minus) i kutljaa. Svako ko eli moe otii u sredinu i rei ta mu se svia i ta mu se ne svia. Ako kae neto pozitivno, puni se kanta sa plusom, ako kae neto negativno, kanta sa minusom. Ukoliko vam se neto posebno svidjelo ili nije svidjelo moete staviti i dvije kutljae vode u kantu. Koliina vode u kantama e vam pokazati da li preteu pozitivni ili negativni utisci. Napomena: Ova igra je dobra za kraj seminara ili dana. Posebno ju je lijepo igrati vani na suncu!

Svemirski brod/teatar
Cilj diferencirana slika atmosfere Veliina grupe do 25 Vrijeme 30 minuta Materijal pripremljen plakat, flomasteri, samoljepljive take

U ovoj igrici se treba lokalizirati u prostoru a prostor predstavlja vlastito raspoloenje. Prije poetka igre na plakat se nacrta gradski teatar ( sa binom, loom, WC-om, foajeom, rekvizitima, 1. redom, kasom ...) ili svemirski brod (most, pogon, lift, paluba, bar, spavaa soba ...). Svako neka zalijepi po jednu taku na plakat i objasni zato se odluio za taj dio crtea.

64

9.2 Lini feedback

Lini feedback nam pomae da izotrimo posmatranje samog sebe. Gleda se oima drugih i ui kako drugi vide, shvaaju i doivljavaju tvoje ponaanje. Lini feedback moe se primijeniti poslije diskusija ili prezentacija sa ciljem da postanemo svjesni kako djelujemo na druge. U timu on moe biti od pomoi da se razjasne meusobni odnosi. Unaprijed odredi ta treba biti svrha feedbacka! S obzirom da je feedback ponekad osjetljiva stvar pripazi da u grupi bude dovoljno povjerenja. Obrati panju na ovdje navedena pravila komuniciranja.

Najvie pravilo feedbacka

O svakoj osobi i situaciji moe se rei neto pozitivno i neto negativno. Pri davanju feedbacka lako zaboravimo pozitivne aspekte. Ako osoba od poetka moe raunati sa izljevom kritike odmah e zauzeti odbrambeni stav. Zato: ponite svaki feedback sa
65

jednom ili vie pozitivnih taaka. I pozitivne take pomau. One pokazuju ta je drugima bitno i ta im se svia. Samo onaj koji je dovoljno otvoren da vidi i kae i pozitivne stvari smije izraziti i svoju subjektivnu kritiku. Dobar feedback je: Opisujui: Dakle ne vrednuje, ne interpretira, ne trai motive. Ti samo opisuje svoju vlastitu reakciju i preputa drugima da koriste tu informaciju po svojoj volji. Izbjegavaj moralno vrednovanje, na taj nain e izbjei potrebu drugih da se brane i da odbijaju ponuene informacije. Konkretan: Dakle nije openit. Kada nekome kae da je dominantan to e mu manje pomoi nego kada kae ta je tebi lino smetalo ili ta bi volio. Upravo kada smo htjeli donijeti odluku zasmetalo mi je to nisi sluao ta kau drugi i ja sam imao osjeaj da bi me napao da se nisam sloio. Ako kae da neko ne doputa da mu se suprotstavi je previe openita i drugi to moda nisu tako doivjeli. Odgovarajui: Feedback moe djelovati razarajue ako se pri njemu obraa panja samo na vlastite potrebe, a ne i na potrebe osobe kojoj daje informacije. Trebaju se uzeti u obzir potrebe svih sudionika. To znai da treba biti paljiv pri svojoj formulaciji. Koristan: Tvoj feedback se mora odnositi na ponaanja koja se mogu promijeniti. Ako ukazuje na nedostatnosti na koje se ne moe nikako utjecati, osoba e se osjeati frustrirano. Odvojen: Kada daje feedback ne daje iskaz o osobu u cjelini, nego o odreenim ponaanjima. Bitno je odvojiti osobu od naina ponaanja.

66

Jasno formuliran: To moe provjeriti tako to osobu kojoj si dao feedback zamoli da date informacije ponovi vlastitim rijeima. To produuje feedback i moe dovesti i do diskusije. Zamoljen: Dakle ne iznuen. Feedback je najdjelotvorniji kada osoba kojoj se daje feedback sama formulira pitanje na koje se odgovara, odnosno kada se ta osoba sloila da je feedback potreban. Ko ne eli dobiti javni feedback ne treba biti prisiljen na to.

Pravila za one koji daju feedback: Osvri se na konkretne pojedinosti. Formuliraj sve kao tvoje shvaanje a ne kao ope prihvaen iskaz. Izbjegavaj moralno vrednovanje i interpretacije. Ponudi svoje informacije, nemoj ih nametati. Budi otvoren i iskren. Priznaj da moe pogrijeiti. Odvoji primijeeno ponaanje od tvoje interpretacije. Prvo izloi svoje posmatranje a onda daj svoju interpretaciju. Koristi poruke u prvom licu. Daj prijedloge za alternative.

Pravila za one kojima je feedback upuen: Nemoj se braniti. Sluaj, postavi dodatna pitanja ako je potrebno i razjasni nejasnoe. Zapii vane izjave, poslije ih moe jo jednom posmatrati iz druge perspektive. Shvati feedback kao ansu da sazna vie o sebi iz perspektive drugih. Ne zaboravi da je svaki feedback subjektivan, ali da je taan za osobu koja ga daje. Pokuaj shvatiti feedback kao poklon tvojoj iskrenosti i zanimanjem za tvoju linost a ne kao kritiku od koje se treba odbraniti.
67

10 IGRE
Ujutro prije poetka rada, u kratkoj pauzi i naveer su veoma dragocjene igre sa dva aspekta. S jedne strane one su neka vrsta balansa u odnosu na radne cjeline koje nam esto znaju glave dovesti do usijanja (bar se nadamo!). Upravo igre kretanja na svjeem zraku idealne su za oputanje, regeneraciju, osiguravaju nam dotok kisika i oputanje napetih miia. S druge strane one su bitan element kojim se pospjeuje pozitivna atmosfera unutar grupe zajedno se smijati, trati, biti djetinjast je zabavno, a u isto vrijeme i jaa osjeaj zajednitva u grupi. Pogotovo u grupama sa izraenim starosnim razlikama igre snano povezuju pojedince. Predstavit emo najrazliitije igre koje moe primijeniti u raznim prilikama. Bitno je da samo procijeni koja igra vam u odreenoj situaciji donosi prednosti. Nai savjeti trebaju sluiti samo kao orijentir. Pitajte i ostale u grupi za vlastite ideje. Moda oni imaju neke svoje tradicionalne igre koje u tom sluaju imaju jo jai utjecaj na dinamiku grupe.

10.1 Igre kretanja Shake hands

Cilj Veliina grupe 7 - 25 Vrijeme 3 minuta Materijal

kretanje

Svi u prostoriji ustaju i rukuju se sa svima u toku jedne minute (ne due). U tom periodu morate svakom pruiti ruku i pozdraviti ga. Vremensko ogranienje prilagodite veliini grupe.
68

Napomena: Brzo mijenjanje obnavlja energiju i pored toga imate priliku da vidite svakog. Osim toga svako iz grupe je neto rekao na glas, to se posebno za one mirnije ne podrazumijeva samo po sebi. Dobra igra za poetak dana!

Zulu
Cilj kretanje, stvara grupu Veliina grupe od 10 Vrijeme 10 minuta Materijal

Svi stoje ukrug i pjevaju sljedei tekst (melodija je relativno nebitna): If you look at me a Zulu you can see If you stand by me a Zulu you will be! Hey, Zulu: Attention go on! Pa onda: Right Hand! Tekst se ponovo pjeva dok u isto vrijeme svi u taktu udaraju desnom rukom o desnu natkoljenicu. Onda se tekst produava: Hey, Zulu: Attention go on! Right Hand, left hand! Svi moraju objema rukama udarati o natkoljenice i ponovo pjevati pjesmu koja se dopunjuje sa right foot na kraju i pokretom udara desne noge o pod.
69

Kod sljedeeg ponavljanja dodaje se left foot (objema nogama udarati o pod). Poslije toga moete kombinirati razliite elemente: in a circle = skakutati ukrug backwards = skakutati unazad ukrug spin = okretati se oko vlastite osovine i skakutati ukrug head shake = tresti glavom tongue out = isplaziti jezik ali molimo vas ne u kombinaciji sa head shake! Igru moete igrati sve dok ne padnete s nogu! Prednost: Za vrijeme pjevanja razvija se jako lijepa dinamika zbog stalno novih pokreta, koja jaa osjeaj pripadnosti grupi. Napomena: Igra funkcionira samo ako svi uestvuju. Ako neko ne izvodi pokrete, drugi e se ubrzo sami sebi uiniti djetinjastima.

vor
Cilj kretanje, suradnja Veliina grupe od 10 Vrijeme 5 minuta Materijal

Svi stanite ukrug i zatvorite oi. Ispruite ruke naprijed i krenite jedni prema drugim tako da svako moe uhvatiti druge dvije ruke. Kada su svi nali druge dvije ruke moete otvoriti oi i pokuati da odrijeite vor koji ste napravili, a da pri tome ne pustite ruke drugih osoba. Va cilj je da ponovo stojite ukrug i da se drite za ruke.

70

Poljubac i ugriz
Cilj oputanje, stvaranje pozituvne atmosfere Veliina grupe 7 - 25 Vrijeme 7 minuta Materijal

Stanite ukrug. Recite osobi sa vae desne strane neto vidljivo to vam se na njoj svia (neto to nosi na sebi ili dio tijela). Potom osobi sa vae lijeve strane recite neto to vam se na njoj ne svia (treba opet biti vidljivo). Nemojte biti uvredljivi! Kada su svi to uradili svako mora ugristi ono mjesto na osobi za koje je rekao/rekla da mu se svia i poljubiti ono mjesto na osobi za koje je rekao/rekla da mu se ne svia. Uz ovu igru ete se sigurno nasmijati. Naalost igra se moe igrati samo jednom u jednoj grupi, jer se gubi efekata iznenaenja ako uesnici ve poznaju igru. Napomena: Za ovu igru grupa bi se ve trebala poznavati.

Maina
Cilj kretanje Veliina grupe od 10 Vrijeme 10 minuta Materijal

Va cilj je da od ljudi napravite mainu u kojoj ljudi stalno prave isti pokret. Izgradite je dio po dio. Neka neko stane u sredinu i pone praviti neki pokret, drugi mu se pridrui, stane tako da negdje dodiruje prvog i takoer pone praviti neki pokret, i sve tako dok svi ne budu ukljueni u mainu. To moete propratiti razliitim zvucima tipinim za maine.
71

Utrka konja
Cilj kretanje Veliina grupe od 10 Vrijeme 7 minuta Materijal

Kleknite svi ukrug na pod. Zamislite da ste konji u konjskoj utrci, tok te utrke odreuje voa igre. I ti sjedi takoer u krugu i odatle komentira utrku konja. Naravno da u toku utrke imaju prepreke, ti ih najavljuje i objanjava zvucima i pokretima. Svi uesnici bi trebali imitirati pokrete i zvukove sve dok voa igre ne da novu komandu. Na poetku igre objasni razliite zvukove i pokrete tako da ih uesnici mogu simultano imitirati. Normalno jahanje: Udaranje rukama po natkoljenici brzina i glasnoa ovise o tome radi li se o koraku, kasu ili galopu. Prepreka: Podii ruke i rei huiii. Krivina u lijevo: Nageti se ulijevo Krivina u desno: Nageti se udesno Grm: Na strani na kojoj je grm (desno/lijevo) proi rukom pokraj glave i piskati. Grana: Sageti se i rei nnnngggg. Tribina: Mahati i imitirati vrisku oboavatelja. Zvukove moete varirati i dopunjavati po elji.

Utrka sa balonom
Cilj kretanje, suradnja Veliina grupe 10 - 20 Vrijeme 7 minuta Materijal baloni

Podijelite se u dvije grupe i dogovorite o stazi u prostoriji ili vani. Svaki tim neka se postavi u red jedno iza drugoga i stavi balone izmeu osoba. Kada se da znak za start ponite se kretati. Pripazite da vam ne ispadne niti jedan balon. Tim koji prvi stigne do cilja je pobijedio.
72

Napomena: U kooperaciju.

ovoj

igri

vjebate

meusobnu

Patuljak, vila, div

Cilj kretanje Veliina grupe od 15 Vrijeme 10 minuta Materijal

Formirajte dvije grupe i povucite liniju kroz prostoriju kako bi razdvojili grupe. Prije svakog kruga igre dogovorite se u grupi koju figuru elite predstaviti. Stanite na liniji razdvajanja jedni nasuprot drugih i na znak voe igre pokaite vau figuru. Na sljedei nain imitirate figure: Patuljak: ui i govori mimimimi Vila: prua ruke, mie prste i govori sssssssssssss Div: podigne ruke i dere se. Grupa sa jaom figurom pokuava uhvatiti slabiju grupu, slabija grupa bjei iza ciljne linije. Koga se uhvati prije ciljne linije prelazi u drugu grupu. Grupa koja na kraju ima najvie lanova
73

je pobijedila. No, koja je figura jaa? Dakle: patuljak pobjeuje vilu, vila pobjeuje diva i div pobjeuje patuljka. Nemojte se zbuniti!

Sunce sja...
Cilj kretanje, ispitivanje atmosfere Veliina grupe od 10 Vrijeme 10 minuta Materijal

Svi sjede ukrug, jedna stolica je manje nego igraa. Jedna osoba stoji u sredini i kae na primjer Sunce sja nad svima koji su noas spavali manje od 6 sati.. Svi koji su noas spavali manje od 6 sati moraju ustati i zamijeniti mjesta. Osoba u sredini pokuava zauzeti mjesto. Ko ostane u sredini tj. ne nae slobodnu stolicu kae novu reenicu Sunce sja nad svima koji ... Napomena: Ako ti kao timer pripremi reenice ova igra ti moe posluiti da ispita raspoloenje u grupi. Sunce sja nad svima, koji su se dosaivali za vrijeme diskusije, onima kojima se nije svidio ruak ... Igra se takoer moe koristit za ispitivanje stavova ili predznanja o sljedeoj temi. Sunce sja nad svima, koji se ponekad osjeaju kao autsajderi/koji vole hip-hop muziku/ koji ne ele ostati u Bosni i Hercegovini ... Neka ti bude jasno koji cilj eli postii igrom i koje formulacije su za to najbolje. Posmatraj grupu za vrijeme igre da bi mogao pravilno procijeniti situaciju.

Bjeea stolica
Cilj kretanje Veliina grupe 7 - 20 Vrijeme 5 minuta Materijal stolice postavljene ukrug

74

Sjedite ukrug, jedna stolica je slobodna, a jedna osoba stoji u sredini. Osoba koja stoji pokuava sjesti na slobodnu stolicu, meutim ostatak grupe se stalno pomjera sa stolice na stolicu ukrug. Osoba u sredini odreuje da li se grupa pomjera udesno ili ulijevo. Ukoliko joj uspije da sjedne na slobodnu stolicu, u sredinu prelazi osoba koja je bila prespora tj. osoba na ije je mjesto sjela. Napomena: Igra moe razviti strano brzu vlastitu dinamiku. Pripazite da se niko ne povrijedi pri prelasku na stolicu.

Polarni medvjed i pingvin

Cilj kretanje Veliina grupe 15 - 25 Vrijeme 7 minuta Materijal

Na poetku odredite jednog polarnog medvjeda i jednog pingvina. Svi ostali neka stanu ukrug i gledaju u sredinu. Polarni medvjed mora ganjati pingvina. Da bi sve bilo autentino polarni medvjed podie ruke, pri tranju mu se koljena moraju dodirivati i dere se, a pingvin dri ruke uz tijelo, gega se malim koracima i piti. Kada polarni medvjed uhvati pingvina mijenjaju se uloge na sljedei nain: u bijegu pingvin moe stati ispred nekoga u krugu i na taj nain ta osoba postaje polarni medvjed, polarni medvjed postaje pingvin, a pingvin smije stati u krug i odahnuti. Napomena: Dobro je to ee mijenjati uloge, tj. zamijeniti pingvina u krugu. U protivnom igra gubi na dinamici i osobe koje stoje u krug se dosauju.

75

Kotao za arobni napitak

Cilj kretanje Veliina grupe 10 - 25 Vrijeme 3 minute Materijal konopac ili kreda

Uhvatite se za ruke i stanite ukrug. Nacrtajte kredom ili obiljeite komadom kanape krug u sredini koji predstavlja kotao za arobni napitak. Pokuajte uvui jedni druge u taj kotao, a da sami ostanete van njega drei se za ruke cijelo vrijeme. Ko pree liniju stopalima je vani!

Hvatanje taaka
Cilj kretanje, mijeanje grupica Veliina grupe od 15 Vrijeme 10 minuta Materijal samoljepljive take u tri boje

Svima se nalijepi po taka na elo. Boja take odreuje pripadanje grupi. Jedna boja treba uhvatiti drugu. Unaprijed dogovorite koja boja koga hvata. Na primjer crvena hvata plavu, plava hvata zelenu, zelena hvata crvenu. Najbolje je da nacrta emu kako ne bi dolazilo da nesporazuma. Ti kao voa igre zadrava take najprije kod sebe i onda ih nakon objanjenja dijeli. Ti daje signal za poetak. Kada neko bude uhvaen mora doi do tebe da mu da taku boje koja ga je uhvatila. Na taj nain se grupe stalno mijeaju. Kada svi imaju istu boju igra je zavrena. Napomena: Igru moe primijeniti kada primijeti da su se unutar grupe stvorile grupice. Stalno mijenjanje grupa rasputa stare grupe a na kraju ionako ostaje samo jedna grupa.

76

Plus
Cilj kretanje, mijeanje grupa Veliina grupe od 15 Vrijeme 7 minuta Materijal kreda ili traka za lijepljenje, velika prostorija, prostor vani

Na podu se nacrta veliki plus (u prostoriji najbolje ljepljivom trakom po podu, vani kredom). Ne biste trebali imati u blizini nikakve otre ili opasne predmete. Podijelite se u etiri priblino isto jaka tima i rasporedite se na etiri polja koja su nastala crtanjem plusa. Va cilj je da u vae polje uvuete to vie osoba iz drugih polja. Ukoliko vas uvuku u drugi tim, postajete dio tog tima. Nije dozvoljeno da stopalima preete u drugo polje. im se stopala neke osobe nau u polju drugog tima, ona prelazi u taj tim. Ako se koncentrirate u dva polja mogu se ostala dva polja ukinuti i vi nastavljate igru na samo dva polja. Igra je gotova kada svi budu na jednom polju ili kada vlada ravnotea. Napomena: Ovu igru moe primijeniti kada primijeti da se grupa raspala u grupice. Stalnim mijenjanjem grupe razbijaju se stare grupe, a na kraju ionako ostaje samo jedna grupa. Pripazite da igra ne postane previe brutalna. Posebnu panju treba obratiti na to da djevojke u grupi ne budu samo vuene na jednu ili drugu stranu, i one trebaju da se zabave!

77

10.2 Igre za koncentraciju

Sigurno i vi poznajete situacije kada elite raditi i diskutirati svi skupa. Najzad, napredovati moete samo ako svi uestvuju. No, negdje u oku uka neka kesa, u drugom oku se apue, neko mljacka vaui vaku. Jednostavno nema mira. Gotovo je nemogue zamisliti da se neko u takvoj atmosferi moe koncentrirati na temu. U takvim situacijama najbolje je primijeniti igre za koncentraciju. Te igre potiu meusobno sluanje i panju. Poslije njih i u grupi moete raditi koncentriranije.

78

Tropska oluja
Cilj oputanje, koncentracija Veliina grupe od 7 Vrijeme 3 minute Materijal

Svi stoje u krug. Ti kao voa igre poinje sa tropskom olujom tako to trlja dlanove jedan od drugi. Jedan pojedan svaki uesnik se koncentrira na ono ta radi osoba sa njegove desne strane. Imitira se samo ono to radi desni susjed, nebitno je ta ti radi kao voa igre. Na taj nain zvukovi prolaze krugom. Sa vremenom oluja postaje jaa. Ti prelazi sa trljanja dlanova na pucketanje prstima, pa na pljeskanje, udaranje rukama o natkoljenicu i lupanje nogama o pod. Onda se oluja povlai dok se opet ne uje samo trljanje dlanovima. Najzad nastupa mir.

Vremenska prognoza
Cilj oputanje Veliina grupe od 7 Vrijeme 5 minuta Materijal

Za vremensku prognozu stanite u krug tako da okrenete lea vaem desnom susjedu. Ti kao voa igre najavljuje vremensku prognozu, svi ostali masiraju svog susjeda po tvom uputstvu. Evo par primjera: sunano = njeno militi po leima kapi kie = blagi udarci vrhovima prstiju kia = jai udarci vrhovima prstiju grad = akama grom = utinuti za lea oluja = vrsto militi po leima Najbolje je poeti sa mirnijim vremenom, polako pogoravati vrijeme do vrhunca sa estokom olujom
79

i zavriti igru sunanim vremenom. Na taj nain se stvara mir kako bi dalje koncentrirano radili. Napomena: Ovo je lijepa igra za kraj jedne radne cjeline. Djeluje oputajue i ostavlja kod uesnika dobar osjeaj.

Izbroji 20
Cilj koncentracija Veliina grupe 7 - 20 Vrijeme 5 minuta Materijal

U ovoj igri pokuajte zajedno izbrojiti do 20. Neka neko pone sa brojem 1. Svako kae samo jedan broj, a pri tome se ne gledate. Izazov je u tome da se vi prije igre niste dogovorili kada e ko rei koji broj. Svako odluuje za sebe da li e rei sljedei broj ili e radije saekati da neko drugi odmah izgovori taj broj. Ako vie ljudi u isto vrijeme izgovore jedan broj morate poeti iz poetka.

Izbroji 41
Cilj koncentracija Veliina grupe 7 - 20 Vrijeme 5 minuta Materijal

U ovoj igri pokuavate da zajedno izbrojite do 41. Neko poinje sa brojem 1. Svako kae samo jedan broj. Brojeve govorite jedan po jedan. U prvom krugu to ne bi trebao biti problem, u drugom krugu ponete sa brojem 1, ali svaki broj koji je djeljiv sa tri se preskae. Dakle 1, 2, 4, 5, 7 itd. U sljedeem krugu otpadaju i brojevi djeljivi sa 7, pa sa 5 itd. Ako ste pogreno brojali, odnosno rekli broj koji niste smjeli poinjete iz poetka.Ako pljeete u ritmu igra postaje dinaminija.
80

Nai svoj zvuk

Cilj koncentracija, podjela u grupe Veliina grupe 10 - 20 Vrijeme 7 minuta Materijal

Podijelite se u parove. Svaki par se treba dogovoriti oko nekog zvuka koji mogu oboje realizirati i prepoznati. Potom se rastanete. Jedna polovina partnera ide na jednu stranu, druga na drugu. Zatvorite oi i pokuajte nai vaeg partnera. Napomena: Ovu igru moe primijeniti ako eli poslije raditi u parovima. Par se ve navikao i to olakava rad.

Back to back mirror

Cilj koncentracija Veliina grupe od 10 Vrijeme 5 minuta Materijal

Stanite u parovima lea uz lea i pokuajte da se dodirujete od stopala do glave. Unaprijed dogovorite ko e preuzeti vodstvo. Osoba koja treba da vodi poinje da se kree, druga osoba pokuava da osjeti pokrete i da ih imitira, tj. da se kree uz partnera. Za vrijeme vjebe nemojte priati, nego se koncentrirajte na pokrete. Nakon otprilike 2 minute moete promijeniti uloge tako da svako doivi obje situacije. Napomena: Parovi bi se zbog tjelesnog kontakta trebali bolje poznavati. Niko se ne treba osjeati neugodno. Ovu igru dakle ne treba primjenjivati u poetnoj fazi suradnje!

81

11 SCHLER HELFEN LEBEN KO SMO MI?

Schler Helfen Leben (Uenici pomau ivot) je njemaka humanitarna omladinska organizacija koju su 1992. godine spontano osnovali njemaki uenici s ciljem da pomognu svojim vrnjacima u tada ratom zahvaenoj Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Mnogi priaju, mi poduzimamo neto! bio je njihov slogan na poetku kada su organizirali akcije prikupljanja pomoi i na taj nain pokazali da i mladi mogu uiniti zaista mnogo. Odaziv velikog broja uenika ovoj akciji omoguio je kupovinu kolskog pribora kao i obnovu preko 70 vrtia i kola. No, to je bio samo poetak. 1998. godine njemaki uenici pokreu jo jednu veoma originalnu akciju pod nazivom Socijalni dan. Ideja ove akcije je da uenici jedan dan rade umjesto da idu u kolu, te taj novac doniraju SHL-u. Odaziv je ponovo bio odlian i za samo jedan dan uenici su zaradili 1,8 miliona njemakih maraka. Od tada je Socijalni dan organiziran jo tri puta, svake druge godine, a odaziv je stalno rastao. Novac prikupljen ovim akcijama SHLu je omoguio realizaciju mnogobrojnih projekata u gotovo svim zemljama Balkana kao i izgradnju etiri omladinska centra u Sarajevu, Krieviima u istonoj Bosni i Rahovcu/Orahovcu na Kosovu. Osnovni cilj SHL-a je da pomogne omladini u Bosni i Hercegovini. Kako se nakon zavretka rata potrebe i elje omladine mijenjaju, tako i SHL preusmjerava teite svog rada na okupljanje mladih iz cijele Bosne i Hercegovine kao i cijele regije i pokretenje razliitih dugoronih projekata. Najpoznatiji projekti koje je SHL pokrenuo proteklih godina su Nepitani omladinski asopis za cijelu Bosnu i Hercegovinu, ciklus seminara Between the Lines, IZA omladinski asopis za kulturu i politiku, kampanja za prigovor savjesti, youth fair omladinski sajam ( 2000. u Sarajevu, 2001. u Mostaru), te Vodi za kulturne dogaaje u BiH.

82

Trenutno Schler Helfen Leben ima projekte u tri glavna podruja: mediji, kultura i vijee uenika. U ovim oblastima u protekle tri godine organizirali smo preko 60 seminara za omladinu iz Bosne i Hercegovine i zemalja lanica Evropske unije. Pored toga finansijski smo pomogli preko 500 razliitih projekata i inicijativa bosansko-hercegovake omladine.

SHL-house
U aprilu/travnju 1999. godine SHL je u Sarajevskom naselju Stup otvorio omladinsku kuu SHL-house s namjerom da mladim ljudima iz cijele Bosne i Hercegovine ali i ire regije prui mogunost da se susreu, upoznaju i drue. Izgradnju kue omoguili su njemaki srednjokolci koji su novac prikupili u ukviru akcija 100.000,00 DM za 100 sati i Socijalni dan. Pored ureda SHL-a u SHL-house se nalazile su se i prostorije za odravanje seminara i radionica, kao i prostorije za smjetaj kapaciteta 25 osoba.
83

Kako bi mogli udovoljiti sve veoj potranji za koritenjem kue u svrhe organiziranja seminara, poetkom 2004. godine dolo je do prostornog razdvajanje kue i ostalih projekata SHL u Bosni i Hercegovini. Od tada SHL-house slui iskljuivo za odravanje seminara i noenje razliitih omladinskih grupa iz cijele Evrope. Lijepo i profesionalno ureen prostor, ugodna atmosfera i povoljne cijene privukle su veliki broj organizacija koje redovno koriste nau kuu za organiziranje sminara, radionica i sastanaka. Profesionalizacijom svoje ponude SHL tei ka poveanju standarda i kvaliteta ivota mladih, veeg angaovanja mladih u mnogim segmentima drutvenih zbivanja kao i samofinasiranju svojih postojeih projekata. Danas SHL-house mladim ljudima iz cijele Bosne i Hercegovine kao i van granica nae drave nudi mogunost vrlo povoljnog i komfornog smjetaja, kao i iznajmljivanja prostorija za odravanje seminara. SHLhouse trenuto nudi pet lijepih i komfornih soba sa po 5-7 kreveta (ukupno 25 kreveta), te jednu odvojenu jednokrevetnu sobu namjenjenu npr. za voditelje seminara. Planirano je i poveanje broja kreveta i soba ime emo biti u mogunosti ugostiti vei broj gostiju. Pored mogunosti smjetaja SHL-house je perfektno mjesto za odravanje seminara. U podkrovlju kue nalaze se dvije lijepo ureene i ugodne seminarske prostorije ukupne veliine od 90 qm, u kojima mogu raditi grupe do 35 osoba. Uz pomo moderne opreme kao to su overhead-projektor, flipchart, videobeamer (uz blagovremenu narudbu), table, panoi, televizor, video i dvd nudimo jedinstvenu mogunost profesionalnog odravanja seminara za mlade. Osim prostorija za odravanje seminara na raspolaganju vam stoji i prostrana i ugodna prostorija za boravak u slobodno vrijeme u kojoj nai gosti mogu gledati TV,
84

igrati stolni nogomet i razliite drutvene igre, surfati po internetu ili se jednostavno druiti uz gitaru. Naravno tu je i naa kuhinja domae hrane koja nadopunjuje boravak u naoj kui. Nudimo doruak, ruak i veeru uz napomenu da je doruak uraunat u cijenu noenja, te da zbog ouvanja porodone i neformalne atmosfere funkcionira po principu samoposluivanja. elite li saznati vie o nama ili redovno dobivati na mjeseni bilten u kojem izvjetavamo o svim aktuelnim aktivnostima, kontaktirajte nas! SHL office Husrefa Redia 1 71000 Sarajevo Tel. 033 550 660 Fax 033 550 661 e-mail: office@shl.ba www.shl.ba SHL - house Lepenika 89 71210 Ilida Tel. 033 773 000 Fax. 033 773 002 e-mail: house@shl.ba

85

IMPRESUM

Izdava:

Husrefa Redia 1 71000 Sarajevo Tel. 033 550 660 Fax 033 550 661 office@shl.ba www.shl.ba Urednik: Lea Taji Tekstovi: Lisa Gro Suradnici: Steffen Emrich Aleksandra Jovanovi Lektor: Maja Andri Ilustracije: Mirsad Agi tampa: CPU d.o.o. Sarajevo
This document has been produced with the financial assistance of the European Community. The views expressed herein are those of Schler Helfen Leben and can therefore in no way be taken to reflect the official opinion of the European Community.