Wood: Material / Intangible Materijalne i nematerijalne vrijednosti drva student: Sanja Rotter mentori: Mladen Orei, Vedran Kasap

This body. This body holding me. Be my reminder here that I am not alone in this body, this body holding me, feeling eternal all this pain is an illusion. Tool, Parabola, Lateralus (2001.)

...Your kingdom come!your mastery of both the physical and metaphysical Universe emerges as a total reality your will be doneyour will of orderly consideration and mastery of the disorderly be doneon our specialized case planet and in our specialized case beings and in our special-case consciousness and in our special-case intellectual integrities and in our special-case teleologic integrities as it is in your genaralized case he-even (heaven) ... Buckminster Fuller, The Lords Prayer, Intuition (1970.)

Koncept Jedinstvenost drva proizlazi iz injenice da je ono jedini materijal koji ima ivotni ciklus. Kao stablo, ono se raa, raste i oblikuje se, daje plodove, stari i umire. Nakon faze organizma, ono prolazi proces smrti- rezanje, zatim oblikovanje u ljudski artefakt te konano, dekonstrukciju/raspadanje. Prirodni procesi su dinamini i postoje u svemu, pa i ovjeku. Dualizam prirode, savrena dinamika ravnotea njenih primarnih sila, stvaranja i unitavanja, neprestani je ciklus po kojem sve funkcionira. Drvo je jedini materijal ija je karakteristika ivot. To je ono to ga povezuje s nama i razlikuje od svih ostalih materijala. Razvila sam koncept ivotnog ciklusa ovjeka i drva kroz etiri faze roenje/djetinjstvo, mladost, zrelost i starost/smrt, ili kako sam ih nazvala: Proljee, Ljeto, Jesen i Zima. Arhetipski principi koji odreuju svaku od tih faza, grade i oblikuju predmete. U artefakte je ugraeno vie razina simbolikih i strukturalnih procesa. Na materijalnoj razini to su faze od trenutka rezanja preko oblikovanja, konstrukcije te na kraju, dekonstrukcije materijala. Na simbolikoj razini, to su ideje o znaenju svake faze u procesu ivota te o procesu transformacije od organizma do predmeta. Funkcija i oblik koji ju slijedi takoer prati ivotni ciklus proizvoda od nastajanja pa do raspadanja. Svrha predmeta nametnula se sama od sebe, kao arhetipska funkcija stola ili stolca, zato jer je takav predmet prvobitni namjetaj - podizanje ovjeka i njegovih stvari od tla bila je prva funkcija neeg to moemo nazvati namjetajem.

Metodologija Pokuavajui odgonetnuti principe - nain i znaenje - oblikovanja prirode, dolazim do sljedeih zakljuaka: Dizajnerske metode za projektiranje sustava morat e se nositi s paradoksom. U strukturi ovjeka, prirode, svemira, nalazimo pravila - matematike konstante koje se, jednostavno, daju zapisati/nacrtati na papir. S druge strane, sveprisutne konstante u prirodi (, , zlatni rez) su zapravo potpuno iracionalne. Znai postoje pravila, ali ih je nemogue racionalno definirati. Prirodni principi oblikovanja znae savreno jedinstvo plana i kaosa, reda i nereda, dizajna i sluajnosti. Oni naprimjer ine sve ljude graenima na isti nain, ali svakoga s razliitim licem, osobnou, otiskom prsta. Nakon istraivanja, postavila sam fiksne ciljeve i kljune postavke budueg sustava predmeta.

Simbolika predstavlja ono to sustav znai. Strukturu izgrauju principi kojima je pojedini artefakt odreen. Transformacija ilustrira proces kojim zapoinje, traje i zavrava ciklus proizvoda.

Provedba ovih zahtjeva podrazumijevala je svjesno naputanje racionalnih dizajnerskih metodologija i svjesno uvoenje elementa neplaniranog, kaotinog, intuitivnog. Eksperimenti u kojima su nastali artefakti nisu ukljuivali nacrte, gotovo ni skice. Dizajnerska metoda koja je ovdje bila upotrebljena mogla bi se nazvati direktnom akcijom, bez strogo razraenih smjernica i cilja, u svrhu maksimalne percepcije materijala bez unaprijed doneenih odgovora. Znaenje, nematerijalni aspekt predmeta, nastao je planirano, ciljano. Fiziki aspekt predmeta nastao je neplanirano, intuitivno i karakterizira ga sluajnost. Zbog naina konstrukcije, gotovo je nemogue dobiti dva ista artefakta, svaki je jedinstven.

Eksperimenti Eksperimenti koje sam provela imali su za cilj ispitati sve mogunosti drva u pogledu izlaganja razliitim utjecajima. Ovo se pogotovo odnosi na dinamiko djelovanje sila (savijanje, vlak, tlak) te mogunosti stvaranja struktura koje odravaju same sebe.

4 godinja doba

Proljee Djetinjstvo je faza otkrivanja svijeta, uenja i pokuaja/pogreke. Djeca su jednostavna, nepredvidljiva, zaigrana, direktna. Ona se igraju i ue za ivot. Materijal je mlad i sirov. Najslini je svom organskom obliku prepoznajemo grananje, tanku koru, savitljivost, sirovost. Ovo je njegova najmanje predvidljiva faza. Paradoksalno, ta faza zahtjeva najvie angamana. U interakciji s materijalom potrebno je mnogo strpljenja. Konstrukcija je dobivena najprimitivnijm metodama po principu pokuaja i pogreke, od najosnovnije obraenih elemenata. Forma artefakta je u sirovom nastajanju, kao i njegova funkcija. Sam predmet ima pred-fazu: osnovnu konstrukciju od drva - tri mlade, netom odrezane grane ine konstrukciju bez spojeva, koja stoji vertikalno i horizontalno, sastavlja se i rastavlja. U ovoj fazi koristila sam tek odrezane grane ija je karakteristika savitljivost i vlaga. Konkretne vrste koje su upotrijebljene su bukva, orah i neke vokarice. Obrada je zahtjevna i zahtjeva mnogo truda.

Ljeto Mladost je doba traenja i definiranja stavova, buntovnitva i osamostaljenja. Oblikujemo se kao individue dok paralelno stvaramo odnose s drugim ljudima. ovjek dosee svoju punu veliinu i konani oblik. Ovo je najdinaminija faza u ivotu ovjeka. Materijal u ovoj fazi dobiva svoj tehnoloki oblik: odvaja se i oblikuje graa koja prethodi buduim konstrukcijama. Otkriva se njegova sr. Graa je podlona vanjskim utjecajima u smislu bubrenja, suenja, savijanja, koritanja. Za drugi artefakt upotrebljeni su furniri tvrdih europskih vrsta drva u tri boje: javor, bukva i orah, koje su pogodne za manipulaciju savijanjem kuhanjem u vruoj vodi. Ovakav nain obrade prua iroke kvalitativne i formalne mogunosti. Konstrukcija i forma su u najdinaminijoj fazi. Oblikovanje se odvija kroz savijanje i umreavanje. Oblik je dinamian i prodoran, on se trai, a funkcija predmeta se poinje definirati.

Jesen Zrelost je doba steenih iskustava. ovjek se u ovoj fazi smiruje, njegova linost dobiva svoje definirane postavke. Nakon osamostaljivanja, on tei stvaranju zajednitva u obitelji i prosperitetu. Spajanjem i ukruivanjem drva postie se najstabilnija faza drva te maksimalno iskoritavanje njegovih konstruktivnih svojstava i punog potencijala grae. Konstrukcija tei vrstoi i stabilnosti a funkcija predmeta postaje najvie oita u svom arhetipskom obliku. Njegova forma je prepoznatljiva, mirna i vrsta. Ipak, u njoj prepoznajemo konstrukcijske spojeve koje su je oblikovale. Ova faza koristi spajanje razliitih ukruenih ploa razliitih vrsta i boja, koje time postiu eljene vizualne i konstruktivne efekte. Obrada obuhvaa najiri spektar radnji od svih faza ljepljenje, konstruktivno spajanje, rezanje, bruenje i premazivanje.

Zima Starost je mirna i teka faza u ivotu ovjeka, doba sagledavanja svog ivota i retrospekcije. Starost je doba mudrosti koju potujemo. Star ovjek svjestan je vlastite prolaznosti i s njom je pomiren. Ovo je zavrna, najstatinija faza u ivotu, koja potvruje njegov lik i djelo. Smrt je kraj ciklusa, konano odvajanje due i tijela. Materijal je u fazi starosti i dekonstrukcije te gubi svoja konstruktivna svojstva. Nekad vrsto, drvo se polako raspada. Artefekt gubi svoju arhetipsku formu a njegova struktura je u oitoj dekonstrukciji. Ipak, njegov oblik je miran i dostojanstven. U etvrtoj fazi koristila sam crni dub ili abonos (crno drvo), karbonizirani hrast star i do nekoliko tisua godina, izvaen s dna rijenog korita Save. Bez prisustva kisika, drvo je ostalo sauvano tisuama godina, a zbog kemijske reakcije izmeu tanina (kojeg hrastovina sadri), i eljeza u vodi, drvo tamni. Nakon 5000 - 6000 godina postaje potpuno crno, a najstariji trupac hrasta pronaen je na uu Krapine u Savu, procijenjene starosti od oko 8290 godina. Starost se odreuje pomou testiranja radioaktivnim izotopom ugljika C14. Preciznost ovakvih mjerenja na zagrebakom Institutu Ruer Bokovi iznosi 115 godina. Odabir ovog materijala simboliki predstavlja starost, smrt i nadu - rijeka koja je bujicom ubila stablo, sauvala ga je i do vie tisua godina.

Proces rada i posljedice Proces istraivanja i fizikog rada u materijalu utjecao je na mene ire od akademskog djelovanja. Rad u drvu istinski je odredio poetak moje dizajnerske profesije, dok je teorijski aspekt istraivanja potaknuo promiljanje o sutini dizajna i njegovom znaenju u mom ivotu. Tu bih posebno istaknula inspiraciju likom i djelom Buckminstera Fullera ije su me ideje, projekti i nain razmiljanja potaknuli da razvijam my own way of thinking, vjerujem intuiciji i donosim svoje stavove i vjerovanja s optimizmom i samopouzdanjem. U svom renesansnom spektru djelovanja, Bucky je bio i teoretiar sustava. Iz vlastitih iskustava tokom godina studiranja, mogu rei kako je koncept sustava najkompleksnija razina projektiranja. Individualni predmet ili koncept mogu nastati sluajno, dok niti jedan funkcionalni sustav ne nastaje sluajno. Sustav je produkt inteligentnog dizajna. Teko je opisati dubinu interesa i produktivnu radost, proces iz kojeg su u konanici nastali brojni predmeti od drva, koji su postali dio serije namjetaja Woodoir. Projekti su uglavnom proizali iz dosadanjih eksperimenata za potrebe projekta ovog magistarskog rada. Ime Woodoir je igra rijei, a predstavlja radionicu mojih snova o drvu u kojoj radim to elim zato to to elim. Serija Woodoir dosad je predstavljena na zagrebakom Danu D 2011. i 2012., zatim na ljubljanskom Month of Design - Design Expo 2011. i Mikser festivalu 2012.

www.facebook.com/woodoir