Diplomski rad: Analize tehnologinosti zavarenih konstrukcija

2 OPTIMALIZACIJA GLAVNIH TROKOVA ZAVARIVANJA, OBLIKA LIJEBA I TOLERANCIJA

2.1 ANALIZA GLAVNIH TROKOVA EE ZASTUPLJENIH ELEKTROLUNIH POSTUPAKA ZAVARIVANJA

Svrha analize tehnologinosti i optimalizacije trokova je postizanje maksimalne dobiti. Kako bi se osigurala maksimalna dobit potrebno je izabrati optimalno rjeenje postupka zavarivanja, optimalan oblik lijeba te odgovarajue tolerancije lijeba. Dobit se moe izraziti kao razlika izmeu cijene koju proizvod moe postii na tritu i trokova nabave i izrade. DOBIT = CIJENA - TROKOVI Kako cijenu zavarenog proizvoda definira trite poeljno je trokove proizvodnje svesti na najmanju moguu mjeru kako bi dobit bila maksimalna. Pravilnim izborom naina zavarivanja te drugih imbenika koji utjeu na trokove zavarenog proizvoda mogu se postii najmanji trokovi, a time i najvea dobit. Najzastupljeniji elektroluni postupci zavarivanja su: REL - runo elektroluno zavarivanje obloenom elektrodom MAG- zavarivanje taljivom elektrodom pod zatitom aktivnog plina MIG - zavarivanje taljivom elektrodom pod zatitom inertnog plina EP - elektroluno zavarivanje pod zatitom praka TIG - zavarivanje netaljivom elektrodom pod zatitom plina

MAG, MIG i TIG zavarivanje pripadaju poluautomatiziranim, dok EP zavarivanje pripada potpuno automatiziranim postupcima zavarivanja. Svaki od ovih postupaka se izvodi drugaije te su im i glavni trokovi zavarivanja razliiti. U slijedeim poglavljima su kratko opisani postupci zavarivanja i glavni trokovi pojedinih postupaka zavarivanja uz primjere trokova radi lake usporedbe.

Diplomski rad: Analize tehnologinosti zavarenih konstrukcija

2.1.1 Runo elektroluno zavarivanje (REL zavarivanje) Runo elektroluno zavarivanje prikazano je shematski na slici 2.1.
dra elektrode elektroda

Izvor struje

provodnici

radni komad

Slika 2.1 Shematski prikaz REL zavarivanja Osnovni elementi REL postupka zavarivanja su izvor struje zavarivanja, elektroda, zavarivaki provodnici, klijeta za uvrivanje elektrode (dra) i stezaljka za prikljuak zavarivanog komada (osnovni materijal) [2]. Najee se primjenjuju obloene elektrode, tj. takve elektrode koje imaju metalnu jezgru u obliku ice na koju je nanesena nemetalna obloga. Osim ovog oblika moe se rjee susresti i cjevasta elektroda s jezgrom tj. punjenjem unutar cijevi, koje ima funkciju obloge. Provodnici elektrine energije izraeni su od snopova tankih bakrenih ica i izolirani gumom, plastinim masama i tekstilnim vlaknima. Prikljuci (utikai, stezaljke i klijeta) moraju biti dobro privreni i u takvom stanju da osiguraju dobar elektrini kontakt. Pri zavarivanju obloga elektrode odnosno jezgra pretvara se u trosku koja prekriva i lice i korijen zavara, kako je prikazano na slici 2.2 [3].

Diplomski rad: Analize tehnologinosti zavarenih konstrukcija

ica obloga

troska

radni komad

zavar

prelaz materijala u luku troska

zatitni plin iz obloge

Slika 2.2 Shematski prikaz procesa runog elektrolunog (REL) zavarivanja

Glavni trokovi REL zavarivanja Najvaniji trokovi runog elektrolunog zavarivanja obloenom elektrodom su: 1. trokovi elektroda, 2. trokovi elektrine energije, 3. trokovi osobnog dohotka (plae radnika), 4. trokovi izvora struje (stroja) za zavarivanje

Trokovi se mogu izraziti u DEM/kg depozita ili DEM/m duine zavara. Kao prikladniji nain se obrazlae iskazivanje trokova u DEM/kg depozita. Naime za 1 m zavarenog spoja moe se utroiti razliita koliina depozita, a trokovi su proporcionalni masi depozita (slika 2.3).

Diplomski rad: Analize tehnologinosti zavarenih konstrukcija

F A Slika 2.3 Zavar (koliina istaljenog dodatnog materijala)

Masa depozita (koliina istaljenog dodatnog materijala): Gdep= F . l . , kg gdje je: Gdep - masa depozita, kg (2.1)

- specifina masa, kg/m3

F - povrina presjeka lijeba, m2 l - duljina zavara, m Masa depozita i trokovi zavarivanja e biti manji to je manja povrina presjeka lijeba i duljina zavara. Teorijski trokovi zavarivanja e biti minimalni (minimum funkcije G), ako je F = 0 ili l = 0, dakle za sluaj bez zavarenih spojeva. Ovaj zakljuak upuuje na to kako konstruktori i tehnolozi trebaju jako paziti na debljinu zavara, presjek lijeba i duljinu zavara, te ove veliine drati to manjim [1]. 1. Trokovi elektroda Telektroda= C1elektroda k't , DEM/kg depozita gdje je: C1elektroda - jedinina cijena elektroda, DEM/kg elektroda k't - koeficijent taljenja elektrode koji iskazuje iznos mase elektroda zajedno sa oblogom koja je potrebna da se istali (deponira) 1 kg depozita. Ovaj koeficijent ovisi o debljini obloge elektrode, dodatku eljeznog praha u oblozi, koji se dodaje zbog poveanja uinka, te o otpatku (iku) elektrode, koji zavariva ostavlja neiskoriten. 10 (2.2)

Diplomski rad: Analize tehnologinosti zavarenih konstrukcija Taj otpadak treba biti to manji i ako se pazi moe iznositi 30 - 50 mm. Dui otpaci zbog nepanje uzrokovat e vee trokove. k't je razliit i moe iznositi npr. 1,7 kg elektroda/kg depozita. Primjer: Telektroda= C1elektroda k't = 5 1,7 = 8,5 DEM/kg depozita 2. Trokovi elektrine energije Snaga elektrine energije: N= U I + N o (1 ) , kW 1000 s (2.3)

Elektrina energija za 1 kg depozita: U I 1 Ekg = + N o (1 ) , DEM/kWh 1000 s kt elektrine energije C1el.en. U.I 1 1 Tel. energije = + N o (1 ) Cel.en. , DEM/kg depozita 1000 s kt gdje je : U - napon elektrinog luka; orijentacijski za REL 20 - 25 V I - struja zavarivanja; priblino 40 . promjer elektrode, A (2.4)

Izraz za trokove elektrine energije se dobije ako se izraz (2.4) pomnoi sa jedininom cijenom

(2.5)

s - stupanj korisnog djelovanja stroja: - rotacijski agregat ............ 0,55 0,65

- transformator .................. 0,80 0,95 - ispravlja..................... 0,75 0,85

- intermitencija, vrijeme ukljuivanja elektrinog luka =

vrijeme gorenja luka ukupno radno vrijeme (2.6)

Vrijednost za REL zavarivanje je obino oko 0,3 , a samo u dobro organiziranoj proizvodnji moe iznositi do 0,5. Za automatska zavarivanja mogu se postii vee vrijednosti. Izraunavanje vrijednosti za vlastitu radionicu se moe provesti

11

Diplomski rad: Analize tehnologinosti zavarenih konstrukcija metodom trenutnih zapaanja (MTZ u studiju rada) mjerei u sluajnim vremenskim intervalima koliko puta luk gori na svim radnim mjestima u odnosu na ukupan broj zapaanja. N0 - snaga koju stroj koristi u praznom hodu, kada luk ne gori. Snaga se tada troi za rad ventilatora, trenje, rasipanje magnetskog polja, i zagrijavanje vodia u stroju. No iznosi priblino za: - agregate .................. 1,0 kW - ispravljae ............. 0,7 kW - transformatore ...... 0,5 kW kt - koeficijent taljenja elektrode, g/(Ah) ili kg depozita/h iskazuje efikasnost taljenja elektrode. Orijentacijska vrijednost iznosi oko 10 I g/(Ah). Ako se zavaruje sa elektrodom 4 mm i strujom od 160 A, tada se kt moe izraziti i u kg dep/h: kt= I . 10 =1600 g/h = 1,6 kg depozita/h. Koeficijent taljenja ovisi o vrsti elektrode, koliini eljeznog praka u elektrodi, o materijalu obloge elektrode i jakosti struje zavarivanja. C1el.en - jedinina cijena elektrine energije, DEM/kWh. Via tarifa cijene industrijske struje 0,11 DEM/kWh. Primjer za zavarivanje elektrodom 4 mm: U .I 1 1 Tel. energije = + N o (1 ) C el.en. 1 000 k s t 1 22 160 Tel. energije= 0,3 + 1 (1 0,3) 0,11 = 0,564 DEM/kg depozita 1000 0,6 1,6 0,3 3. Trokovi osobnog dohotka izrade ODI , DEM/kg depozita kt

TODI=

(2.7)

gdje je: ODI - bruto iznos OD (osobnog dohotka), koji se dobije, ako se neto OD dodaje u obavezna davanja drutvenoj zajednici (mirovinsko i zdravstveno osiguranje i ostala izdvajanja). Primjer: Neto OD = 10 DEM, davanja drutvenoj zajednici 60%.

12

Diplomski rad: Analize tehnologinosti zavarenih konstrukcija TODI= ODI 10 1,6 = = 33,3 DEM/kg depozita k t 1,6 0,3

4. Trokovi stroja za zavarivanje Trokovi stroja raunati po satu rada za 1 godinu: T1s= C N (amort. + osiguranje + odravanje + kamate PF) , DEM/h broj sati rada godinje 1 , DEM/kg depozita kt (2.8) (2.9)

1 Tstroja= Tstroja

Ako se u izraz (2.9) uvrsti izraz (2.8) dobije se formula za izraunavanje trokova stroja: CN (amort. + osiguranje + odravanje + kamate PF) 1 , DEM/kg depozita broj sati rada godinje kt

Tstroja=

(2.10)

gdje je: CN - nabavna cijena stroja, DEM amort. - godinja stopa amortizacije, npr. 0,1 (10% od CN godinje) otpis stroja za 10 godina. osiguranje - premija osiguranja godinje , npr. 0,01 (1 % od CN) odravanje - godinji iznos za odravanje, npr. 0,04 (4 % od CN) kamate PF - kamate ili porez na poslovni fond (osnovna sredstva) ako se moraju plaati drutvenoj zajednici Broj sati rada godinje stroja u jednoj ili vie smjena ovisi o stvarnom koritenju stroja. Primjer: Tstroja= Tstroja= CN (amort. + osiguranje + odravanje + kamate PF) 1 broj sati rada godinje kt 3000 (0,1 + 0,01 + 0,04) 1 = 0,426 DEM/kg depozita 2200 1,6 0,3

Ukupno glavni trokovi: Ukupno glavni trokovi su jednaki zbroju pojedinih trokova zavarivanja i iznose: Tuk= Ti , DEM/kg depozita
i =1 n=4

(2.11)

Tuk =Telektroda + Tel.energije + TODI + Tstroja Tuk = 8,5 + 0,564 + 33,3 + 0,426 = 42,79 DEM/kg depozita 13

Diplomski rad: Analize tehnologinosti zavarenih konstrukcija

2.1.2 Zavarivanje taljivom elektrodom pod zatitom plina (MAG/MIG zavarivanje)

Kod MAG/MIG postupka zavarivanja elektrini luk se odraava izmeu taljive, kontinuirane elektrode u obliku ice i predmeta koji se zavaruje. Proces se odvija u zatitnoj atmosferi koju osiguravaju inertni plinovi (Ar ili He) ili aktivni plinovi (CO2 i mjeavine). U ovisnosti o vrsti upotrebljavanog plina i postupak nosi oznaku MAG (zatita aktivnim plinom) ili MIG (zatita inertnim plinom). Sam ureaj za zavarivanje u oba sluaja je isti. Shematski je proces i ureaj prikazan slikom 2.4.
Detalj "A" 5 9 7 6

~
4 1 8 3

a)

2 11 12 13

9 5 ~ = 4 A b) 14 10

Slika 2.4 Shema elektrolunog zavarivanja taljivom metalnom elektrodom u zatitnoj atmosferi plinova (MAG/MIG zavarivanje): a) proces taljenja, b) poluautomat za MAG/MIG shema kompletnog ureaja (1 - elektrini luk, 2 - rastaljeni materijal, 3 - skrutnuti zavar, 4 - osnovni materijal, 5 - zatitni plin, 6 - kontaktna vodilica, 7 - prisilno hlaenje vodom, 8 - troska, 9 - izvor struje, 10 - pitolj za zavarivanje, 11 - kolut sa icom, 12 - valjii za pogon ice, 13 - provodnici, 14 - komandni ormari)

14

Diplomski rad: Analize tehnologinosti zavarenih konstrukcija Pogonski sustav dodaje icu konstantnom brzinom kroz cijevni paket i pitolj u elektrini luk. ica je istovremeno i elektroda i dodatni materijal, to jest njezinim taljenjem se popunjava pripremljeni lijeb. Postupak moe biti poluautomatski (dodavanje ice mehanizirano a voenje pitolja runo) ili automatski potpuno mehaniziran. U drugom sluaju glava s pitoljem se moe pokretati nekim mehanizmom, ili je ona nepomina, ali zato radni komad ima mehanizirano gibanje. Zatitni plinovi koji se koriste kod ovog postupka tite rastaljeni metal od utjecaja okolne atmosfere, a dovode se na mjesto zavarivanja kroz posebnu sapnicu na pitolju koja se nalazi oko kontaktne cjevice. Ionizacijom plina osigurava se vodljivi prostor za odravanje elektrinog luka. Kod MAG/MIG zavarivanja najee se koriste pune ice, a osim njih koriste se i prakom punjene ice [3]. Glavni trokovi MAG/MIG zavarivanja Pristup izraunavanju glavnih trokova MAG/MIG zavarivanja je slian pristupu izraunavanja glavnih trokova kod REL zavarivanja. Razlika u odnosu na glavne trokove REL zavarivanja je dodatak troka plina za zavarivanje, dok se umjesto elektrode koristi ica. Parametri MAG/MIG zavarivanja se takoer bitno razlikuju od parametara REL postupka. 1. Trokovi ice Tice= C1ice k't , DEM/kg depozita gdje je: C1ice k't - cijena ice, DEM/kg depozita - koeficijent taljenja ice, kg ice/kg depozita za MAG zavarivanje k't = 1,05 kg ice/kg depozita Primjer: Tice= Cice k't = 2,1 1,05 = 2,205 DEM/kg depozita 2. Trokovi elektrine energije Trokovi elektrine energije za MAG/MIG postupak izraunavaju se prema istom izrazu za trokove elektrine energije REL postupka (2.5). (2.12)

15

Diplomski rad: Analize tehnologinosti zavarenih konstrukcija Primjer: U.I 1 1 Tel. energije = + N o (1 ) Cel.en. 1000 s kt 1 25 180 Tel. energije= 0,5 + 1 (1 0,5) 0,11 = 0,405 DEM/kg depozita 1000 0,8 1,8 0,5 3. Trokovi osobnog dohotka izrade Trokovi osobnog dohotka izrade se izraunavaju prema izrazu (2.7). Primjer: Neto OD = 10 DEM, davanja drutvenoj zajednici 60%. ODI 10 1,6 = = 17,78 DEM/kg depozita k t 1,8 0,5

TODI=

4. Trokovi plina pCO2 60 , l/kg depozita kt

KCO2 =

(2.13) (2.14)

TCO2=CCO2 KCO2 , DEM/kg depozita gdje je: TCO2 - trokovi plina CO2, DEM/kg depozita KCO2 - koeficijent potronje CO2, l/kg depozita pCO2 - potronja plina CO2, l/min kt - koeficijent taljenja za CO2 postupak, kg depozita/h CCO2 - cijena CO2, DEM/l Primjer: KCO2 = pCO2 60 17,05 60 = = 310 l/kg depozita kt 3,3

TCO2=CCO2 KCO2 = 0,001 310 = 0,31 DEM/kg depozita

16

Diplomski rad: Analize tehnologinosti zavarenih konstrukcija 5. Trokovi stroja za zavarivanje Izraunavanje trokova stroja za zavarivanje se provodi prema izrazu (2.10). Nabavna cijena stroja CN kod MAG/MIG zavarivanja je vea u odnosu na cijenu stroja kod REL zavarivanja. Izdvajanje za amortizaciju, osiguranje, odravanje kao i broj radnih sati je identian kao kod REL zavarivanja zbog lake usporedbe. Primjer: Tstroja= Tstroja= C N (amort. + osiguranje + odravanje + kamate PF) 1 broj sati rada godinje kt 5000 (0,1 + 0,01 + 0,04 ) 1 = 0,38 DEM/kg depozita 2200 1,8 0,5

Ukupno glavni trokovi: Ukupno glavni trokovi se izraunavaju prema izrazu (2.11). Primjer: Tuk= Ti , DEM/kg depozita
i =1 n =5

Tuk =Tice + Tel.energije + TODI +TCO2 +Tstroja Tuk =2,205 + 0,405 + 17,78 + 0,31 + 0,38 = 21,08 DEM/kg depozita

2.1.3 Elektroluno zavarivanje pod zatitom praka (EP zavarivanje)

Kod elektrolunog zavarivanja pod zatitom praka elektrini luk se odrava izmeu kontinuirane taljive elektrode (najee u obliku ice) i radnog komada. Elektrini luk se u toku procesa ne vidi jer je prekriven slojem praka i troske koja nastaje taljenjem tog praka. Praak titi rastaljeni metal od djelovanja okolne atmosfere, onemoguava naglo hlaenje zavara i oblikuje zavar. Shema postupka prikazana je na slici 2.5, a proces taljenja i skruivanja na slici 2.6.

17

Diplomski rad: Analize tehnologinosti zavarenih konstrukcija

Motor za pogon ice

~ =
Praak Smjar zavarivanja O.M Dovod struje

Slika 2.5 Shema elektrolunog zavarivanja pod zatitom praka (EP)

25% 25%
KRUTA TROSKA PRAAK TROSKA

Gubici

5%

45%

TALINA

METAL ZAVARA

OSNOVNI MATERIJAL

Slika 2.6 Proces taljenja metala pri EP zavarivanju Najee se primjenjuje mehanizirana varijanta postupka, gdje je mehanizirano dodavanje elektrodne ice i pomicanje u smjeru zavarivanja. Postoje i poluautomatski ureaji gdje se voenje glave obavlja runo. Ovaj postupak se primjenjuje za zavarivanje u poloenom poloaju, ili u posebnim sluajevima u horizontalno-vertikalnom poloaju (npr. gradnja plata rezervoara). U ostalim je poloajima postupak teko primjenjiv, jer zbog padanja praka nema zatite mjesta zavarivanja. EP zavarivanje je namijenjeno prvenstveno za zavarivanje i navarivanje debljih i duljih spojeva [3]. Glavni trokovi EP zavarivanja Izraunavanje glavnih trokova EP zavarivanja je slino izraunavanju istih kod REL i MAG/MIG postupka. Razlika u odnosu na MAG/MIG postupak je u tome to se umjesto

18

Diplomski rad: Analize tehnologinosti zavarenih konstrukcija zatitnog plina koristi praak, dok se umjesto elektrode, koja se koristi u REL postupku, koristi ica. 1. Trokovi ice Trokovi ice se izraunavaju prema izrazu (2.12). Primjer: Tice= Cice k't = 2,1 1,05 = 2,205 DEM/kg depozita 2. Trokovi elektrine energije Trokovi elektrine energije se izraunavaju prema izrazu (2.5). Primjer: U.I 1 1 Tel. energije = + N o (1 ) Cel.en. 1000 s kt 30 600 1 Tel. energije= 0,9 + 1 (1 0,9 ) 0,11 = 0,277 DEM/kg depozita 1000 0,9 8 0,9 3. Trokovi osobnog dohotka izrade Trokova osobnog dohotka izrade se izraunavaju prema izrazu (2.7). Primjer: TODI= ODI 10 1,6 = = 2,96 DEM/kg depozita 8 0,9 kt

4. Trokovi praka Prilikom zavarivanja EP postupkom za 1 kg depozita potrebno je oko 1,2 kg praka. Tp= 1,2 Cp , DEM/kg depozita gdje je: Tp trokovi praka, DEM/kg depozita Cp cijena praka, DEM/kg praka Primjer: Tp= 1,2 Cp= 1,2 2,1 = 2,52 DEM/kg depozita (2.15)

19

Diplomski rad: Analize tehnologinosti zavarenih konstrukcija 5. Trokovi stroja za zavarivanje Trokovi stroja za zavarivanje se izraunavaju prema izrazu (2.10), uz nabavnu cijenu stroja CN koja je vea od nabavne cijene stroja kod MAG/MIG i REL zavarivanja. Primjer: Tstroja= Tstroja= C N (amort. + osiguranje + odravanje + kamate PF) 1 broj sati rada godinje kt 8000 (0,1 + 0,01 + 0,04 ) 1 = 0,076 DEM/kg depozita 2200 8 0,9

Ukupno glavni trokovi: Ukupno glavni trokovi se izraunavaju prema izrazu (2.11). Primjer: Tuk= Ti , DEM/kg depozita
i =1 n=5

Tuk =Tice + Tel.energije + TODI +Tp +Tstroja Tuk =2,205 + 0,277 + 2,96 + 2,52 + 0,076 = 8,038 DEM/kg depozita

2.1.4 Zavarivanje netaljivom elektrodom pod zatitom plina (TIG zavarivanje)

TIG zavarivanje je naziv za elektroluni postupak zavarivanja gdje se toplinom osloboenom u elektrinom luku, koji se uspostavlja izmeu elektrode nainjene iz volframa i radnog komada, tali osnovni i po potrebi dodatni materijal. Mjesto zavarivanja (rastaljeni osnovni materijal, dodatni materijal, zagrijani vrh elektrode) titi se od tetnog djelovanja okolne atmosfere inertnim plinovima. Ureaj za TIG zavarivanje shematski je prikazan na slici 2.7.

20

Diplomski rad: Analize tehnologinosti zavarenih konstrukcija

8 4 6 1 2 ~ = 3 5 7 A

Slika 2.7 Shematski prikaz kompletnog ureaja za TIG zavarivanje (1 izvor struje, 2 zatitni plin, 3 visokofrekventni generator, 4 komandni dio, 5 pitolj za zavarivanje, 6 provodnici, 7 elektrini luk, 8 dovod vode) Volframova elektroda kod ovog postupka slui iskljuivo za uspostavljanje i odravanje elektrinog luka. Elektroda se izrauje od istog volframa (rjee) ili volframa legiranog sa malim dodacima torijevog ili zirkonijevog oksida. Volframova elektroda se u radu ne smije taliti, pa se naziva "netaljivom", meutim uslijed erozije vrha, te njegovom prljanju u sluaju nehotinog kontakta s radnim komadom ona se ipak postupno troi. Proces taljenja metala prikazan je na slici 2.8.

Detalj "A" 5 6 8

~
3

4 7 2

Slika 2.8 Proces taljenja metala pri TIG zavarivanju (1 rastaljeni metal, 2 zavar, 3 osnovni materijal, 4 dodatni materijal, 5 zatitni plin, 6 izvor struje, 7 elektrini luk, 8 volframova elektroda) Zadatak zatitnog plina je osiguravanje prikladne atmosfere i zatita vrha elektrode i taline od kontaminacije kisikom i drugim plinovima iz okoline. U tu svrhu koriste se inertni plinovi, najee argon (Ar), a zatim helij (He). Kod TIG postupka treba izbjegavati uspostavljanje elektrinog luka kratkim spojem. Zbog toga su izvori struje zavarivanja dodatno opremljeni posebnim visokonaponskim visokofrekventnim generatorima [3].

21

Diplomski rad: Analize tehnologinosti zavarenih konstrukcija Glavni trokovi TIG zavarivanja Izraunavanje glavnih trokova TIG zavarivanja analogno je izraunavanju glavnih trokova prethodnih postupaka zavarivanja. 1. Trokovi ice Trokovi ice se izraunavaju prema izrazu (2.12). Primjer : Tice= Cice k't = 2,1 1,05 = 2,205 DEM/kg depozita 2. Trokovi elektrine energije Ovi trokovi se izraunavaju prema izrazu (2.5). Primjer: U.I 1 1 + N o (1 ) Cel.en. Tel. energije = 1000 s kt 1 200 22 Tel. energije= 0,3 + 1 (1 0,3) 0,11 = 0,261 DEM/kg depozita 1000 0,8 3,3 0,3 3. Trokovi osobnog dohotka izrade Izraunavaju se prema izrazu (2.7). Primjer : TODI= ODI 10 1,6 = = 16,16 DEM/kg depozita k t 3,3 0,3

4. Trokovi plina KAr = pAr 60 , l/kg depozita kt (2.16) (2.17)

TAr=CAr KAr , DEM/kg depozita gdje je: TAr - trokovi plina argona, DEM/kg depozita KAr - koeficijent potronje argona, l/kg depozita pAr - potronja plina argona, l/min kt - koeficijent taljenja za TIG postupak, kg depozita/h 22

Diplomski rad: Analize tehnologinosti zavarenih konstrukcija CAr - cijena argona po litri, DEM/l Primjer: KAr = pAr 60 17,5 60 = = 318,2 l/kg depozita kt 3,3

TAr=CAr KAr = 0,007 318,2 =2,227 DEM/kg depozita 5. Trokovi stroja za zavarivanje Trokovi stroja za zavarivanje se izraunavaju prema izrazu (2.10). Primjer: Tstroja= Tstroja= C N (amort. + osiguranje + odravanje + kamate PF) 1 broj sati rada godinje kt 5000 (0,1 + 0,01 + 0,04) 1 = 0,367 DEM/kg depozita 2200 3,3 0,3

Ukupno glavni trokovi: Ukupno glavni trokovi se izraunavaju prema izrazu (2.11). Primjer: Tuk= Ti , DEM/kg depozita
i =1 n=5

Tuk =Tice + Tel.energije + TODI +TAr +Tstroja Tuk =2,205 + 0,261 + 16,16 + 2,227 + 0,369 = 21,222 DEM/kg depozita

23