VODIZAUZGOJ LJEKOVITOGI AROMATINOGBILJA

FINANSIRAEVROPSKA UNIJA

Vodizauzgojljekovitogiaromatinog biljauBosniiHercegovini

Autor: ViktorBjeli Izdava: UdruenjeGEACentarzaistraivanjaistudije www.gea.ba Zaizdavaa: VladislavJakovljevi Recenzent: mrDraganaPeanac Likovnografikaobrada: UdruenjeGEACentarzaistraivanjaistudije tampa: Zatampariju: Tira:500primjeraka

UBanjojLuci,februar2012.godine
2| V o d i
za uzgoj ljekovitog i aromatinog bilja

Sadraj
Uvod..............................................................................................................................................................4 MogunostizauzgojljekovitogiaromatinogbiljauBosniiHercegovini...................................................6 Zakonskaregulativaufunkcijipodsticajazauzgojljekovitogiaromatinogbilja....................................9 Meunarodniprojektipodrke............................................................................................................... 11 OpisljekovitogiaromatinogbiljapogodnogzauzgojuBiH.................................................................... 11 Lincura,sranik(Gentianalutea)............................................................................................................ 12 Bijelisljez(Althaeaofficinalis)................................................................................................................. 14 Neven(Calandulaoficinalis) .................................................................................................................... 16 Kamilica(ChamomillaMatricariarecurtita).......................................................................................... 18 Matinjak,melisa,pelinjaljubica(Melissaofficinalis).......................................................................... 20 Metvica,nana(Menthapiperita)............................................................................................................ 22 Bosiljak(Ocimumbasilicum)................................................................................................................... 25 Odoljen,valerijana,macinatrava(Valerianaofficinalis)........................................................................ 27 Kantarion,gospinatrava(Hypericumperforatum)................................................................................ 29 Smilje,cmilje(Helichrysumitalicum)...................................................................................................... 32 Prilog:Listaorganizacijaipreduzeakojisebaveotkupom,uzgojemilipreradomljekovitogi/ili aromatinogbiljauBiH............................................................................................................................... 35 Koritenaliteraturaiizvori .......................................................................................................................... 42

3| V o d i

za

uzgoj

ljekovitog

aromatinog

bilja

Uvod
Ve hiljadama godina biljke iz prirode se koriste kao lijek. Steeno iskustvo u pripremi i koritenju ljekovitog i aromatinog bilja uinilo ih je nezaobilaznim elementom u tradicionalnoj medicinigotovosvihnarodaicivilizacija.JodavnojeHipokrat,svojomslavnomizrekomNeka tvoja hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana, nastojao ukazati na vanu ulogu hrane, a tako i bilja, za jaanje otpornosti organizma te lijeenje bolesti i povreda. Na tragu Hipokratovog uenja, primjenu odreenih supstanci iz biljaka u lijeenju jo detaljnije istrauju nauniciiljekaripoputGalena,MaimonoidesaiParacelsusa.Umeuvremenu,dobardioonoga to se prenosilo kroz narodna vjerovanja nauna istraivanja su dokazala i potvrdila, a savremena medicina prihvatila. Tako, Svjetska zdravstvena organizacija danas u ljekovito bilje ubraja one biljne vrsteiji jedan dio ili vie dijelova sadre bioloki aktivnu tvar koja se moe iskoristiti u terapijske svrhe ili za hemijsko farmaceutske sinteze, dok u aromatino bilje spadaju one vrste to sadre jednu ili vie aktivnih tvari posebnog mirisa ili okusa koje se iskoritavaju za spravljanje mirisa, kozmetikih proizvoda, napitaka i aroma za ivene namirnice. Upotreba ljekovitog i aromatinog bilja je viestruka, od prehrane, kozmetike, njege tijela do koritenja za vjerske rituale i rituale iscjeljivanja koji su karakteristini za mnoge kulture. Ipak, jednu od svojih najvanijih primjena ljekovito i aromatino bilje pronalazi u farmaceutskoj industriji, to, uporedo sa njenim razvojem, konstantno poveava i interes za pojedinim biljnim vrstama. To je dovelo do toga da se posljednjih nekoliko godina koritenje ljekovitog i aromatinog bilja znaajno povealo, posebno u zapadnoevropskim ali i u azijskim mnogoljudnim zemljama kao to su Indija i Kina. Procjene govore da se u Evropi komercijalno trguje sa barem 2.000 vrsta ljekovitog i aromatinog bilja, odega je od 1.200 do 1.300 njih i porijeklom iz Evrope. Poveanje potranje za ljekovitim i aromatinim biljem je istovremeno povealopritisaknaprirodneresurse.PrematvrdnjamaEvropskestrategijezakonzervacijubilja (European Plant Conservation Strategy EPCS, 20022007), 90% vrsta ljekovitog i aromatinog bilja porijeklom iz Evrope jo uvijek se prikuplja direktno iz prirode. S druge strane, prema Meunarodnom standardu za odrivo sakupljanje ljekovitog i aromatinog bilja (ISSCMAP), glavneprijetnjezapopulacijeljekovitogiaromatinogbiljasuprekomjernaetva(sakupljanje)i gubitak stanita, ukljuujui i konverzije zemljita u poljoprivredne i druge svrhe. Upravo to je i razlogzbogkojegse,kaojednaodmjerazatitebiodiverziteta,sveviepromovieorganizovani (plantani)uzgojljekovitogiaromatinogbiljaumjestosakupljanjaizprirodekaojedinogizvora za snabdijevanje konstantno rastueg trita. Time se nastoji smanjiti pritisak na prirodne resurse i pojedine biljne vrste te dati doprinos ouvanju biodiverziteta to je istovremeno i cilj
4| V o d i
za uzgoj ljekovitog i aromatinog bilja

projekta pod nazivom Poveavanje zapoljavanja i ouvanje biodiverziteta kroz otvaranje ekolokiprihvatljivihradnihmjestauokvirukojegjeovapublikacijainastala. Kada je lokalno okruenje u pitanju, na osnovu rijetkih postojeih inventara, evidentno je da je bogatstvo biodiverziteta BiH izuzetno veliko i da, u poreenju sa bogatstvom vrsta odgovarajuih grupa u okviru Balkanskog poluostrva ili Evrope, predstavlja ne samo nacionalno bogatstvo, ve i izuzetan razvojni potencijal koji se moe i treba koristiti na odriv i odgovoran nain. Od preko 700 razliitih vrsta ljekovitog i aromatinog bilja koliko ih je evidentirano u BosniiHercegovinieksploatiesenjihoko200(Gatari,.,1988).Meutim,ovajspisaksadrii nekolikougroenihvrstaukojespadajuionekojesenajvieprodajuikupuju(Gentianalutea lincura,Arnicamontanabranka,ArctostaphyllosuvaursiuvaiOrchisspp.kaun).Naalost, donosioci odluka obino imaju nisku svijest o vanosti trgovine i potronje ljekovitog bilja, odnosno o problemima neodrivosti i tetnih uticaja na prirodna stanita divljeg bilja. U post konfliktnomitranzicijskomdrutvu,kaotojeBiHdanas,oiglednojedapitanjazatiteivotne sredine nisu prioritet meu ostalim goruim problemima. Pored toga, prema Plantlife International, veliki dio trgovine medicinskim i aromatinim biljem na lokalnom i meunarodnom nivou nije evidentiran ili je veoma slabo dokumentovan, to u kombinaciji sa neadekvatnim institucionalnim kapacitetima ima za rezultatda se ne radi dovoljno na ouvanju biodiverzitetaizatitipojedinihbiljnihvrsta. Uvaavajui navedeno, kao iinjenicu da je u Bosni i Hercegovini u posljednje vrijeme povean interes za koritenjem ljekovitog i aromatinog bilja, ovaj vodi ima za cilj potencijalno zainteresovanim uzgajivaima i ulagaima dati osnovne informacije o biljkama koje se najee koristeitraenatritu, predstavitinainekultivacijeonihvrstakojeimajuirokuprimjenualii onih koje su ugroene te promovisati njihov organizovani ili plantani uzgoj. Vodiem su obraene one vrste ljekovitog i aromatinog bilja za iji uzgoj postoje povoljni klimatski i zemljini uslovi u Bosni i Hercegovini. Mada je za neke biljke mediteranskog kra, kao to su ruzmarin,kadulja,lavandaisl.,ranijebilopokuajadaseuslinimsredinamauzgajaju,pokazalo se da im specifini klimatski uslovi (duge i hladne zime) ne odgovaraju te se zbog toga od njihovog opisa i obrade u ovom vodiu odustalo, iako se i te biljke danas mogu sresti u naoj sredini,uglavnompoprivatnimvrtovima. Na kraju, vodi daje pregled i kontakte najznaajnijih organizacija i privrednih drutava koji se bave otkupom, uzgojem i preradom ljekovitog i aromatinog bilja u Bosni i Hercegovini (BiH).

5| V o d i

za

uzgoj

ljekovitog

aromatinog

bilja

MogunostizauzgojljekovitogiaromatinogbiljauBosnii Hercegovini

Sektor ljekovitog bilja, gljiva i umskih plodova doivljava pravu ekspanziju. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, samo u 2010. godini iz Bosne i Hercegovine je izvezeno 3.406.573 kg ljekovitog bilja i umskih polodova u vrijednosti od 26.277.602 KM, to jeak za 68% vie nego 2009. godine.1 Radi se o jednom od najbre rastuih trita gdje Bosna i Hercegovina imaitav niz komparativnih prednosti u odnosu na okruenje. Prije svega povoljni klimatski i geografski uslovi, prirodni resursi te duga tradicija sakupljanja ljekovitog i aromatinog bilja predstavljaju osnovu za jo snaniji razvoj i novo zapoljavanje u ovom sektoru. Sakupljanjem ljekovitog i aromatinog bilja u Bosni i Hercegovini preteno se bavi lokalno stanovnitvo srednje i starije generacije, mahom iz ruralnih podruja, iji prihodi od prodaje sakupljenogbiljauglavnompredstavljajuijediniizvorprihoda.Uzdajuiseusvojedugogodinje iskustvoiintuiciju,sapovremeniminstrukcijamaodstranepotencijalnihotkupljivaa,sakupljai divlje ljekovito i aromatino bilje pronalaze i beru u umama, na planinama i na nekultivisanim livadama i poljima u BiH. Procjenjuje se da godinja berba biljaka na ovaj nain varira izmeu 1.500 i 9.000 tona u zavisnosti od vremenskih uslova2. Steeno znanje o sakupljanju i suenju ljekovitog i aromatinog bilja koje se prenosi sa generacije na generaciju kod mnogih od njih razvilo je istanan osjeaj za optimalni period sakupljanja, metode i selekciju biljaka. Treba imati na umu da tradicionalno i praktino iskustvo sakupljaa jeste esto znaajnije nego ono koje je bazirano na opisu i slikama koje esto nisu ispravne i dovode do greaka u izboru i sakupljanju biljaka iz prirode (npr. lincura moe lako da se zamjeni sa otrovnim emernikom Veratrum album, naroito kada biljka jo nije u cvijetu). Zbog toga, sakupljeno divlje ljekovito i aromatino bilje iz BiH je generalno kvalitetno. Ipak, veina sakupljaa poznaje tek oko 10 biljaka, upravo zbog toga to ne postoji organizovana edukacija niti razvijena svijest o znaaju i tehnikamasakupljanjaostalihbiljnihvrsta.Tovodidojoozbiljnijegproblemazboginjeniceda neki od njih ne vode rauna da beru tako da ouvaju biljke i za budui period. Ovo je naroito osjetljivopitanjepotosumnogebiljkeuopasnostidaizumruzbogprekomjernogilinestrunog branja. Lincura je nekada bila esta biljka naih visokih planina. Meutim, zbog velike ljekovitosti njen korijen je izuzetno cijenjen i nemilosrdno iskopavan tokom posljednjih 50

Izvor:www.komorabih.ba,Grupacijazaproizvodnjuljekovitogbilja,gljivaiostalihumskihplodova

Analizapreprekazakonkurentnostlancavrijednostipodsektoraljekovitogiaromatinogbilja,Delegacija Evropskekomisije,projekatbroj2007/146271

godinaimejenjenapopulacijasmanjenanamalibroj.SadajenaplaninamaRepublikeSrpskei FBiHsusreemotekponegdjeitopojedinanoirijetko.IakojezatienazakonomjoizSRBiH, ona se jo uvijek bere i unitava, a na pojedinim lokacijama postoji opasnost da bude potpuno iskorijenjena. Smatra se da se u Bosni i Hercegovini danas sakuplja oko 160 170 vrsta, odega se najvie trgujesa1520vrsta3 Podruje(region) sakupljanja Juniperusspp.(smreka,kleka) CijelaBiH Salviaofficinalis(kadulja,alfija) Hercegovina Betulapendula(obinabreza) CentralnaBosna Helichrysumarenarium(smilje) Hercegovina Rhamnusfrangula(pasjalijeska, pasjegroe,krkavina) Saturejamontana(vrijesak, gorskametvica) Sambucusnigra(zova,bazga) Vitexagnuscastus(konopljika, kaluerskibiber) Tiliaargentea(lipa) Thymusserpyllum(majkina duica,majinaduica) Crataegusmonogyna(glog) Teucriummontanum(ivatrava, dubac) Plantagolanceolata(muka bokvica) Achilleamillefolium(hajduka trava,kunica) Verbascumthapsus(divizma, divljitabak)

Vrsta

Dijelovibiljkekojisekoriste Voe Zeljastidijelovibiljke Lie Cijeljabiljkasuena,svjeizeljasti dijelovizaproizvodnjueterinihulja Korastabljike Zeljastidijelovibiljke Cvijet Cvijet,lieivoe(svjeeza proizvodnjuesencijalnihulja) Cvijet Cijelabiljka Voe Zeljastidiobiljke Lie Zeljastidijelovibiljke Cvijee

Hercegovina Hercegovina Bosna Hercegovina IstonaBosna CijelaBiH Bosna Hercegovina Hercegovina Hercegovina Hercegovina

Izvor:DraganaPeanac,istraivakirad
za uzgoj ljekovitog i aromatinog bilja

7| V o d i

 Pored vrsta navedenih u tabeli, u velikim koliinama iz prirode se sakupljaju i Arctostaphylos uvaursi(medvjeegroe),Urticaspp.(kopriva,ara),Hypericumperforatum(kantarion),Rosa canina (ipak, ipurak, divlja rua), Gentiana lutea (lincura), Althaea officinalis (bijeli sljez), Taraxacum officinale (maslaak), Artemisia absinthium (pelin, vermet) i Aesculus hippocastanum (divlji kesten). Kleka i alfija se trenutno, u smislu koliina, najvie eksploatiu i pretpostavkajedasueksploatisanekoliinemnogoveeodzvaninihpodataka,touzlincurui ovedvijevrstestavljausamvrhnezvanineugroenosti.Izgornjetabele,takoejevidljivogdje se koja vrsta odomaila, tj. gdje ju je najlake uzgajati bez mnogo intervencija. To svakako, smanjuje ulaganja, a daje vei prinos i kvalitet bilja koji ve ima jednu garanciju zbog relativno nezagaenogprostoraukojemuspijeva. Zemljite za uzgoj pojedinih vrsta mora biti prilagoeno, tretirano, ali nikako vie od odrivih metoda koji su u praksi pokazali rezultate i koji zadovoljavaju EU standarde. Bitno je procijeniti svaku biljku koja se uzgaja, nai joj najblieg partnera biljku sa kojom nee imati konflikt i pustitiihdaserazvijajuuslinimuslovimakaouprirodi. Kadajeuzgojupitanju,procjenjujesedaseljekovitobiljeuBiHtrenutnouzgajananekih200 300 hektara povrine a da se broj firmi koje se bave ljekovitim biljem i sekundarnim umskim proizvodima u BiH kree od 250 do 300. Uglavnom se radi o porodinim firmama koje zapoljavajumanjibrojradnikaikojeimajuvlastitesakupljae.Mogunostiuzgoja,sakupljanjai prerade ljekovitog bilja i umskih plodova su mnogo vee i ohrabrujeinjenica da je u porastu brojkompanijakojesebaveuzgojemljekovitogiaromatinogbiljanasvojimvlastitimfarmama ili u saradnji sa kooperantima. Iako nemaju karakteristike kao divlje biljke, mnoge vrste se sve vie kultiviraju u srazmjerno velikim koliinama, u nastojanju da se zadovolji rastua tranja. Kultivisani uzgoj ljekovitog i aromatinog bilja u veem obimu podstiu i vode preraivai i udruenja, kao i nekolicina individualnih uzgajivaa. Procjene i kalkulacije raene na primjeru organizovanog uzgoja ljekovitog i aromatinog bilja na parcelama do 5 hektara govore u prilog tezi da se radi o mnogo isplativijoj poljoprivrednoj djelatnosti za male farmere u odnosu na tradicionalnu poljoprivrednu proizvodnju. Drugim rijeima, smatra se da jedna porodica moe preivjeti na komadu zemlje te veliine bavei se iskljuivo uzgojem ljekovitog i aromatinog bilja. PreradaljekovitogiaromatinogbiljauBosnii Hercegovinijeposebno pitanje.Veinomseradi opoetnimijednostavnimfazamapreradekaotojesuenje,rezanjeipakovanjesuenogbilja koje se potom izvozi. Tek manji broj preraivaa ima organizovane vie faze prerade kao to pakovanjeajeva, proizvodnja esencijalnih i eterinih ulja i tinktura. Naalost, primjeri najviih faza prerade kao to su proizvodnja gotovih medicinskih i farmaceutskih proizvoda i preparata
8| V o d i
za uzgoj ljekovitog i aromatinog bilja

te dodataka hrani su sporadini. Zvui apsurdno ali jedan od problema sa kojim se domai preraivai susreu je i nedostatak domae sirovine obzirom da se dobar dio sakupljenog ljekovitog i aromatinog bilja izvozi kao sirovina a potom ponovo vraa u Bosnu i Hercegovinu kao finalni proizvod ali po mnogo veoj cijeni. Zbog toga je finalizacija proizvoda i promocija izvoza pravac u kojem je neophodno razvijati sektor ljekovitog a aromatinog bilja a postupak organske certifikacije izuzetno je vaan korak na tom putu. U ovom trenutku organsku ceritifikaciju je osiguralo oko 20 firmi iz BiH a nekoliko ceritifikacijskih sistema je aktivno u BiH, meu njima IMO (Institut trine ekologije), KRAV (vedski standard prihvaen u EU), AIAB (Italijanska ceritifikacijska organizacija za organsku poljoprivredu) i drugi. Treba znati da domae firme koje su osigurale ceritifikate moraju potovati i slijediti pravila za kontrolisano i odrivosakupljanjedivljegbiljateuskladustimmorajudokumentovatisveaktivnostiimetode vezane za sakupljanje divljeg bilja obzirom da ceritifikacijske kue angauju inspektore koji kontroliu rad ovih firmi. Na ovaj nain znatno se smanjuje mogunost mijeanja uzgojenog i divljeg bilja sakupljenog iz prirode a time i nekontrolisano branje pojedinih ugroenih biljnih vrsta.

Zakonskaregulativaufunkcijipodsticajazauzgojljekovitogiaromatinogbilja
Na nivou BiH ne postoji relevantno zakonodavstvo koje se bavi iskljuivo pitanjima ljekovitog i aromatinog bilja, a takoe ni rijetke i endemine biljke nisu posebno zatiene niti je njihov status kvalitetno definisan trenutnim zakonskim propisima. Neke od ljekovitih i aromatinih biljaka su bile zatiene po zakonima iz doba Socijalistike republike Bosne i Hercegovine, ali njihov status nije naknadno potvrivan niti je raena studija procjene stanja ovih biljaka nakon ratauBiH. RepublikaSrpska URepubliciSrpskoj(RS)pitanjaljekovitogiaromatinogbiljasuunadlenostidvaministarstva,i to Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede i Ministarstva prostornog ureenja, graevinarstvaiekologije. Zakon o poljoprivredi RS (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj 70/06) i Zakon o organskoj proizvodnji hrane (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj 75/04) predstavljaju osnovu, dok pravilnici blie reguliu specifina pitanja, pa tako i pitanje novanih podsticaja za uzgoj ljekovitog i aromatinog bilja. Pravilnik o uslovima i nainu ostvarivanja novanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela (Slubeni glasnik Republike Srpske broj 25. od 15.03.2011. godine) predviapodsticajnasredstvaza:
9| V o d i
za uzgoj ljekovitog i aromatinog bilja

proizvodnju i prodaju aromatinog i ljekovitog bilja za proizvoae koji imaju zasijano najmanje 0,3 ha povrine. Visina premije utvruje se u skladu sa Planom korienja sredstavaiiznosido15%odprosjenetrinecijenepojediniciproizvoda,amaksimalno 10.000.00KMpokorisniku regresiranje mineralnog ubriva za uzgoj ljekovitog i aromatinog bilja za 0,5 ha minimalnopovrine, organsku biljnu proizvodnju koju ostvaruju proizvoai (fizika i pravna lica) za certifiko vanu organsku proizvodnju i certifikovanu proizvodnju u prelaznom periodu (konverziji) zasnovanu na vlastitim ili zakupljenim povrinama. Minimalna povrina za koju se moe ostvariti premija za organsku biljnu proizvodnju je 0,5 hektara a visina podsticajnih sredstava za ovu namjenu ne moe biti vea od 250 KM/ha ili 30.000,00 KM/korisniku u tekuojgodini.

Pravilnikom o uslovima i nainu ostvarivanja novanih podsticaja za razvoj poljoprivrede i sela nisupredvienaposebnasredstvazapreporuenenitizatienevrste. U sektoru umarstva ova pitanja su regulisana Pravilnikom o uslovima korienja ostalih umskihproizvodainainusakupljanjanjihovihnaknada.

FederacijaBiH U FBiH za pitanja ljekovitog i aromatinog bilja nadleno je Federalno Ministarstvo poljoprivrede,vodoprivredeiumarstvaFBIH,tekantonalnaresornaministarstva. Zakonom o novanim podrkama u poljoprivredi i ruralnom razvoju (''Slubene novine FBiH'', broj: 42/10) propisane su mjere novanih podrki u poljoprivredi i ruralnom razvoju, modeli novanih podrki, izvori, odabir prioriteta, visina sredstava, korisnici novanih podrki i nain realizacije. Izmeu ostalog, ovim Zakonom je predviena podrka uzgoju ljekovitog i aromatinog bilja (kamilica, menta, lavanda, ruzmarin, smilje, lovor i dr.), proizvodnji sadnog materijala, izvrenim kapitalnim ulaganjima, organskoj poljoprivrednoj proizvodnji i drugom. Ljekovitobiljejejedanodprioritetaumodelupoticajaproizvodnjiitozaminimalnepovrineod 1ha. Novane podrke realizuje na osnovu Zakona, Programa podrki i drugih provedbenih propisa za svaki pojedini model Federalno ministarstvo poljoprivrede realizira u saradnji sa nadlenim kantonalnimministarstvima.
10| V o d i
za uzgoj ljekovitog i aromatinog bilja

Meunarodniprojektipodrke
Neposredno nakon rata pokrenuto je nekoliko programa i projekata koji su imali za cilj promociju i zatitu biodiverziteta u BiH. Radi se uglavnom o meunarodnim projektima pokrenutim u saradnji sa nadlenim institucijama u BiH kao odgovor na potrebe BiH u ovoj oblasti. Jedan od znaajniji je projekat pokrenut poetkom 1999. godine od strane njemake agencije GTZ u saradnji sa vicarskim SIPPO programom za promociju uvoza i Institutom za trinu ekologiju (IMO; biocertifikacija). Ciljevi ovog projekta odnose se na promovisanje promjene od tradicionalnog branja i tradicionalnog upravljanja ka odrivoj upotrebi bio diversifikacije, te stvaranje prihoda za populaciju u ruralnim podrujima koja je ukljucena u branje i sakupljanje ljekovitog i aromatinog bilja. U okviru projekta organizovani su sastanci otkupljivaa i preprodavaa, kao i sajmovi kako bi se unaprijedile izvozne opcije malih firmi iz BiHkojeimajuogranienefinansijskemogunosti.GTZjetakoepodsticaogenerisanjeprihoda u ruralnim podrujima kroz diverzifikaciju tradicionalnih sistema sakupljanja nedrvnih umskih proizvodakaododatnogizvoraprihoda. Porednavedenogprojektavanojepomenutiidrugiveomaznaajanprojekatkojijeutokupod nazivom FARMA. Amerika agencija za meunarodni razvoj (USAID) i vedska meunarodna razvojna agencija (Sida) su partneri u etvorogodinjem projektu FARMA za razvoj poljoprivrednog i preraivakog sektora u BiH, u ukupnoj vrijednosti od 13,6 miliona dolara. Svrha ovog projekta jeste razvoj odrive proizvodnje u skladu sa principima zatite ivotne sredine, dalje prerade i prodaje kako na domaem tako i inostranom tritu. U tom smislu FARMAprojekatpodravaproizvodne/partnerskeorganizacijedaotponusauzgojemrazliitog aromatinog i ljekovitog bilja, naroito onog koje se smatra ugroenom vrstom, da unaprijede svojuproizvodnjuiponuproizvoditiproizvodesaveomdodanomvrijednou.

OpisljekovitogiaromatinogbiljapogodnogzauzgojuBiH
U narednom poglavlju obraeno je 10 vrsta ljekovitog bilja za koje postoje povoljni klimatski i zemljini uslovi i koje su karakteristine za BiH. Treba naglasiti da veliki broj tih biljaka raste i kao samoniklo bilje po okolnim umama, livadama i panjacima, ali ih nema dovoljno da bi se mogle sakupljati i upotrebljavati u veim koliinama. Takve su bijeli sljez, kantarion, macina trava i dr. Poseban tretman imaju one biljke koje ne uspijevaju samoniklo, a koje se mogu uspjeno uzgajati na ovom podneblju, upravo zbog odrivosti broja jedinki ovih vrsta u prirodi, odnosno zatite tih vrsta. U prvom redu to je bosiljak, nairoko koritena i puno traena ljekovitaizainskabiljka,zatimneven,pitomananailincura.

11| V o d i

za

uzgoj

ljekovitog

aromatinog

bilja

Lincura,sranik(Gentianalutea)

pomoi i doprinosi potpunom ozdravljenju svihtihbolesnihstanja.

Koritenje: Lincura se ubraja u najstarije ljekovite biljke u istoriji. Njen korijen vai za jedno od najboljih sredstava za eludac. Uzimanje po 2 g osuenog i izmljevenog korijena jednom ili dva puta dnevno, odstranjuje probavne smetnje i pospjeuje apetit.estosekoristiuoblikuvinatakoto se 3040g korijena stavi 14 dana u 1.5 l bijelog ili crnog vina. Tako spremljen napitak odlian je za eludac. Lincura poboljava sastav krvi tako to poveava broj crvenih i bijelih krvnih zrnaca. Otklanja malokrvnost, srane i ivane slabosti i dobro je sredstvo protiv groznice. Kod nedovoljnog stvaranja eluanog soka, kod slabog pranjenja eludca, kod kiselog podrigivanja, garavice i hronine zaepljenosti,lincurajeodvelike

Karakteristike i stanite: Lincura je planinska biljka koja naraste i do 1.5 m u visinu. Ima debeo, dug, razgranjen i mesnat korijen, koji moe biti star i do 50 god. Listovi su plaviastozeleni, naspram poredanih na stabljici. Cvjetovi su uti, veliki, skupljeni na vrhu stabljike. Samoniklo raste na visokim planinama na panjacima i livadama, od 1500 do 1800 m nadmorske visine. Moe lako da se zamjeni sa otrovnim emernikom (Veratrum album), naroito kadabiljkajonijeucvijetu. Priprema zemljita: Moe da se uzgaja u onim podrujima gdje samoniklo raste ili samo neznatno nie. To su planinske i brdsko planinske livade iznad 1000 m nadmorske visine, sa dosta krenjaka i dovoljno vlage, kakvih ima dosta na podruju BiH. Dobro podnosi gnojenje sa pregorijelim stajskim ubrivom. Lincura je viegodinja kultura, kojoj treba 58 godina da u korijenu razvije dovoljno hranjivih materija da procvjeta. Ve nakon 4 godine moeseuspijenovaditi,amoesesaekati da procvjeta pa da se onda vadi. Najbolji prinos ostvaruje gnojenjem prirodnim ubrivom i kompostom u manjim koliinama. Gajenje: Lincura se u prirodi razmnoava sjemenom i vegetativno preko pupova na korijenu. Sadnju je najbolje vriti iz proizvedenog rasada (hladna klijalita).

Lincurauprirodi

Sjemeseposlijestavljaurasadnike,estose navodnjava, a kada se pojavi ponik, klijanci se uvaju od direktnog uticaja sunca (mreama, najlonima, plastikom i sl.). U drugoj godini, tokom ranog proljea, biljke se vade iz rasada i sade na stalno mjesto u jamice na razmak od 50x50 cm u dobro pripremljeno zemljite. Njega usjeva se sastoji u zatiti od korova i prihranjivanja svakog ili svakog drugog proljea. Lincura je izuzetno skupa i cijenjena na meunarodnomtrituiizvoznijeproizvod.

Berba: Vaenje se obavlja u petoj ili etoj godini vegetacije, kad korijen dostigne duinuod40do50cmikadajeteakpreko 400g. Treba se paljivo kopati da se ne oteti ili da dno ne ostane u zemlji. Kvalitet korijena bolji je kod starijih biljaka. Nakon 10 god. duina korijena je 80 100 cm, a teinaiiznad5kg.Vaenjeseobavljaruno ili specijalnim vadilicama nakonega seisti od zemlje i opere u protonoj vodi, ree se na rezance prenika 0.5 cm i sui u suarama ili prirodnim putem na prozranommjestuutankomsloju. Prinosi: Sa jednog hektara dobije se 3000 5000 kg sirovog korijena lincure. Za 1kg suhogpotrebnoje5kgsirovogkorijenja. Cijena sirovog korijena na domaem tritu kree se od 2,00 do 2,50 KM/kg, dok cijena suvogkorijenasekreeod10do12KM/kg. Pakovanje: Pakovanje se vri najee u velikeimalevreeodpapira,odviestrukog debljeg papira, kartonske kutije i slino. Ambalaa treba da sauva sastav od nepogodnih uticaja sredine, kao to su vlaga, kisik iz vazduha koji nepovoljno djeluje u kombinaciji sa visokom temperaturomisunevimzracima.

13| V o d i

za

uzgoj

ljekovitog

aromatinog

bilja

Bijelisljez(Althaeaofficinalis)

Koritenje: Sljezov korijen se ne treba kuvati, ve ostaviti u hladnoj vodi 8 sati (tri ajne kaike u oljicu vode). Nakon toga se napitak procijedi i tek onda lagano ugrije. Na isti nain sprema se i napitak od listova i cvjetova. Ovako pripremljeni napici povoljno djeluju kod kalja, hripavaca, bronhitisa, astme, poetne tuberkuloze plua te kod mnogih oboljenja mokranih i probavnihorgana. Karakteristike i stanite: Bijeli sljez je do dva metra visoka biljka sa jakim i razgranatim, mesnatim korjenom, koji je spolja ut, a iznutra bijel. Listovi su sivozeleni i trouglasti. Cvjetovi se nalaze u pazusima gornjih listova i imaju bijelu ili bijeloruiastu boju. Raste samoniklo pored veih rijeka, pored puteva i po nasipima te na vlanim livadama. Ima ga na podruju
14| V o d i
za uzgoj ljekovitog i

BiH, ali nije est pa se preporuuje uzgajanje. Priprema zemljita: Bijeli sljez je biljka koja najbolje uspijeva na rijenim nanosima. esto se preporuuje da se gaji na periodino plavljenim zemljitima i poeljno je da se podzemna voda nalazi u zoni korijena. Moe da bude i pod vodom 20 do 30danabezoteanja. Dobropodnosiniske temperatureitokomzimemoeizdratiido 30C. Gajenje: Najbolje ga je saditi na zemljitima gdje se prethodnih godina uzgajala neka druga kultura. Zajedno sa sljezom treba gajiti i druge kulture i redove pomjerati svake godine tako da se na isto zemljite vrati tek poslije 45 godina. Zemljite se ore u jesen i to to ranije. Dubina oranja ne

Bijelisljezuprirodi
bilja

aromatinog

smije biti manja od 35 do 40 cm. Ako se sadnjaobavljauproljeepooranaparcelase ostavi da prezimi u otvorenim brazdama. Sadi se direktnom sjetvom sjemena i izvodi se u novembru ili poetkom decembra, da posijano sjeme ne moe isklijati prije snijega. Ako se taj rok propusti, sjetva se moe obaviti i krajem februara. Prije sjetve sjemesepomijeasalugomilipijeskomradi ravnomjernog rasturanja. Najblii sljedei red mora biti oko 50 cm udaljen. Sije se na dubinu od 1 do 2 cm. Za jedan hektar potrebnoje6do8kgsjemena.Sjemesporo klija i za etiri sedmice nikne 5060 % posijanogsjemena.Prvookopavanjei plijevljenje se vri kada niknu prvi redovi. Poeljno je istovremeno i prihranitizasad sa 100150 kg/ha azotnogubriva i prorijediti zasad tako to se, na primjer, ostave na rastojanju od 20 do 30 cm. Drugo okopavanje je 34 sedmice kasnije kada su biljke ve 2030 cm visoke i tada se vri ponovno prihranjivanje istom koliinom ubrivakaoiprviput.Kasnijesljezjakobrzo raste, grana se i sam se bori protiv korova pa ga vie i ne treba okopavati niti plijeviti. Gajisejednuilidvijegodine.

1 kg suvih listova. Cvjetovi se beru prve i druge godine gajenja i sue na suncu. Od 6 do 7 kg svjeih dobija se 1 kg suvih. Korijen se vadi u jesen, u oktobru ili novembru, ili u proljee u februaru. Vadi se prve i druge godine gajenja. Tree godine slabo dobija nateini,aznatnogubinakvalitetu.Najbolji nain vaenja je izoravanje plugom sa kojeg je skinuta pluna daska. Tako plug potkopava korijenje, ali ga ne izbacuje i onda se lako izvue rukom. Sa korijenja se odstranjuju glave sa svim drvenastim dijelovima te slabe i oteene ile pa se onda pere u hladnoj vodi. Oprani materijal se prenosi u upe, gdje se ostavi neko vrijeme da provene, a zatim se oljuti. Oljuten korjen sjee se uzduno na etiri dijela i sui u suarama na temperaturi 50 60C. Moe se suiti i prirodnim putem, ali se esto ubuavi. Od 4kg svjeeg dobije se 1kg suvog korijena. Osueni tapii se kasnijesijekuukockice.

Berba: Beru se list, cvijet i korijen. List se bere dva do tri puta godinje, prije i za vrijeme cvjetanja i to samo jedro i zdravo lie. Prve godine se vodi rauna da se ne bere vie od jedne treine listova, kako se ne bi ugrozio razvoj biljke. Druge godine moe se brati i vie od polovine listova. Listovi se sue u tankom sloju u hladu i na jakoj promaji. Od 6kg svjeeg lista dobije se
15| V o d i
za uzgoj ljekovitog i

Prinosi: Sa jednog hektara moe se dobiti 12002000kg suvog korijena, 500600 kg lista i oko 150 kg cvijetova. Cijena suvog cvijeta kree se oko 7 KM/kg, suvog lista oko 2 KM/kg, dok cijena suvog korijena doseeido10KM/kg.

Pakovanje: Najee se pakuje u vieslojni papirilikartondabisauvaosvojstva,mada je najefikasnijeuvati svojstava u staklenim posudama koje su hermetiki zatvorene. Na taj nain, rok upotrebe se produava 3 do 4 puta. Ako se pravi sirup od bijelog sljeza, on sepakujeiskljuivoustakleneflaicekojese uvajunatemperaturido25C.
bilja

aromatinog

Neven(Calandulaoficinalis)

Koritenje: Neven se najee upotrebljava kao nevenova mast koja se lako priprema. Svjee ubrani cvjetovi, a takoe i listovi dobro se ispre u vruoj masti/ulju, nakon ega se itav sadraj procijedi kroz lanenukrpuidobroiscijediuposuduukojoj e se uvati. Oblog od nevenove masti izvanredno djeluje kod zloudnih gnojnih rana, kodireva usljed proirenih vena, kod otvorenihranaitd. U oblikuaja se upotrebljava kod oboljenja eluca i crijeva, kod ireva na elucu, proliva, upale debelog crijeva i krvavog mokrenja. Za pripremu aja uzmu se 12 ajne kaike osuenih ili svjeih cvjetnih latica, stave se u oljicu i zalije vrelom vodom. Tako se ostavi da stoji 510 minuta, onda se procijedi i uzima nezaslaen, 23 oljicednevno.

Karakteristike i stanite: Neven je jednogodinja biljka, visoka do 60 cm. Cijelom duinom je pokrivena bjeliastim dlakama. Cvjetna glavica je velika, narandastoute boje. Kod nas uspijeva samo kao kultivisana biljka po batama. Samoniklo raste u zemljama oko Sredozemnogmora. Priprema zemljita: Neven uspijeva u razliitim klimatskim uslovima. Ne podnosi tekaivlanazemljita,anaostalimprilino dobro uspijeva. Zahtijeva visoke temperature tokom vegetacije i puno sunanihsati.Dobropodnosisuu. Gajenje: Uzgaja se uz promjenu mjesta zasada, a na istu povrinu moe doi za 45 godina. Dobro ga je saditi na mjestima gdje suseprijekultivisaligraak,pasulj,djetelina i sl. Vrlo je pogodan kao predusjev za druge kulture, naroito one koje se sade u jesen. Dobro podnosi ubrenje. Proizvodi se direktnom sjetvom iz sjemena. Sije se u redove, na dubini oko 3 cm, sijaicama ili runo poput bijelog sljeza, a zatim treba blago utabati zemlju. Razmak izmeu redova mora biti 4060 cm. Treba ga sijati u vrijeme prvih proljetnih radova tj. krajem marta i poetkom aprila. Za sjetvu na jednom hektaru potrebno je 68 kg sjemena. U naim klimatskim uslovima sjeme nie za 1015 dana, zavisno od temperature zemljita. Okopavanje se vri redovno, zajedno sa prihranjivanjem, kako bi se sprijeila pojava korova i zemljite odralo u rastresitom stanju. Za prihranjivanje je potrebno 100200kg/ha

Nevenuprirodi

azotnog ubriva. Prvo prihranjivanje se obavlja kada biljke razviju 23 stalna lista, a drugo1520danakasnije.Navodnjavanjese primjenjujesamousluajevimadugotrajnei jake sue. Utvreno je da navodnjavanjem krajem jula i poetkom avgusta neven produavasezonucvijetanja. Berba: Berbu nevena treba poeti kada biljke imaju dovoljno otvorenih cvjetova tako to se beru samo cvjetovi do aice,

bez drke. Cvjetanje poinje jo u toku juna, a sa berbom ce poinje krajem juna. S obzirom da neven cvjeta neprekidno, berba se obavlja 45 puta, odnosno u intervalima svakih1015dana. Cvjetovinevenasemogusuitiprirodnoiliu suarama. Prirodno suenje se mora obaviti u sasvim tankom sloju u hladu na propuhu. Ukoliko se nau 23 cvjeta jedan preko drugog, moe lako doi do kvarenja. Zato suenje treba obaviti to bre. Suenje u termikim uslovima se obavlja na temperaturi od 50C. Za jedan kg suvih potrebnoje56kgsvjeihcvjetova. Prinos: Sa jednog hektara moe se dobiti 1000 2000 kg suvih cvjetova. Cijena suvih cvjetova na tritu je oko 7KM/kg dok je svjeihoko2KM/kg Pakovanje: aj od nevena se najee pakuje u vieslojnu papirnu ampalau, a moe se pakovati i u platnene vreice. Ulje, odnosno mast od nevena, se pakuje u staklenu ambalau i rok upotrebe je oko 12 mjeseci ako seuva na tamnom mjestu i na sobnojtemperaturi.

17| V o d i

za

uzgoj

ljekovitog

aromatinog

bilja

Kamilica(ChamomillaMatricaria recurtita)

Koritenje: Kamilica vai za jednu od naih najljekovitijih biljaka i upotrebljava se kod gotovo svih oboljenja. Djeluje jako dobro protiv svih upala, naroito na koi i sluznici. Preporuuju se obloge kod svih rana sa pojavom upale, kod opeklina, potkonih ireva, gnojenja ispod nokta te kod upale mrenice oka i upale uha. Kod upale drijela ili sluznice preporuuje se ispiranje ajem od kamilice, dok gutljaj istog aja, koji se dri neko vrijeme u ustima, pomae kod jake zubobolje. Kamilica je jedno od najboljih sredstava pri otklanjanju jakih greva sa gubitkom svijesti od kojih pate ene u drugom stanju, porodilje i mala djeca. Ta svojstva jeine upotrebljivom kod svih pojava nervoze, nesanice i premorenosti. Nezaobilazna je kod svih
18| V o d i
za uzgoj ljekovitog i

oboljenja eluca i crijeva te bolesti bubrega, jetreiui. Karakteristike i stanite: Kamilica je jednogodinja biljka sa razgranatom stabljikom do 50 cm visine. Listovi su jako uski i gusto obrastaju stabljiku. Listovi su smjeteni na vrhu stabljike i vrhovima grana, slini su cvjetovima tratinice. Raste uzputeveijarkeublizininaseljaikaokorov po itaricama. Zastupljena je u nizinskom, brdskom i pretplaninskom podruju, a uspijeva naroito na ilovastom humoznom tlukojejesiromanokrenjakom. Priprema zemljita: Kamilica nije zahtjevna prema zemljitu, moe da se gaji i na plodnim i na ekstremno neplodnim zemljitima. Gajenje: Kao jako skromna u pogledu zemljita moe da se gaji na istom zasadu viegodina,toimaprednostiakoseznada je sjetva pojedinih godina nesigurna, pa ako se pusti da se zasad zalivadi dobije se svakegodinesigurnakultura.Dovoljnojeda se poslije svake berbe preostali cvjetovi ostave da dozru. Poslije zrenja cvati se ne beru, nego se parcela jednom ili dva puta protrlja tekom drljaom. Drljaa omlati preostalo sjeme, rasturi ga po njivi i pomijea sa zemljom. Kada je ovo uraeno, akoumeuvremenunijebilokie,parcelu treba jednom ili dva puta navodnjavati. To sve treba uraditi tokom ljeta, a najkasnije do kraja septembra. Do jeseni, na istom polju, nii e nova kamilica, koja u proljee
bilja

aromatinog

Kamilicauprirodi

naredne godine redovno donosi cvat. Dubinaoranjajeoko25cm. Naplodnimidubljimzemljitimanetrebaje ubriti, dok se na siromanim ubri sa 300kg/ha mineralnim ubrivom. Kamilica moe da se sije u jesen i u proljee. Jesenja sjetva je pouzdanija i vri se krajem avgusta i tokom septembra. Nedostatak moe biti ako je septembar izrazito suan i tada parcelu treba ee zalivati. Ako sjeme dobije dovoljno vlage, poinje klijati za 810 dana. Mlade biljke do zime ojaaju i takve prezime. im snijeg otopi, kamilica intenzivno poinje da raste. Obino se sije u redove tako to se sjeme ostavlja na povrini, jer je sitno i klija iskljuivo na svjetlu. Rastojanje izmeu redova treba da iznosi 2030 cm. Sije se pomijeano sa pijeskom ili kukuruznom prekrupom i valja

selakimvaljkom,dabisesjemepriljubiloza zemljite. Koliina sjemena potrebna za sjetvu na jednom hektaru je 12 kg. S obzirom da kamilica za berbu pristie rano, dok korovi jo nisu krenuli (od poetka do kraja maja), eventualno pljevljenje zasada sredinom aprila bila bi cjelokupna njega to se tie borbe protiv korova. Poeljno je da se u rano proljee prihrani niskom dozom azotnogubriva(oko100kg/ha). Berba: Beru se cvjetne glavice u fazi punog cvjetanja i to specijalnim eljevima. Poto kamilica ne cvjeta istovremeno etva se produava na dui period. Najbolje je da se beru cvjetovi u stadiju kada se potpuno otvori, od zore pa dok dan ne otopli. Obrani cvjetovi se sue prirodnim putem ili u suarama. Ako se sue po tavanima, rasprostiru se u to tanjem sloju i ne prevru, da se glavice ne bi izdrobile. Takvo suenje traje 710 dana. U suarama se sui natemperaturiod40do45Cisuenjetraje mnogo krae. Odnos svjeeg i suenog cvijetaje5:1do7:1. Prinos: Prinos kamilice na naim prostorima obino je oko 500800 kg/ha. Cijena suvih cvjetovadostieido10KM/kg. Pakovanje: Dobro osuena kamilica pakuje se u limene kutije ili drvene sanduke koji su sa unutranje strane obloeni papirom. Ovako upakovana uva se na suvom, hladnomipromajnommjestu.

19| V o d i

za

uzgoj

ljekovitog

aromatinog

bilja

Matinjak,melisa,pelinjaljubica (Melissaofficinalis)

Koritenje: aj od matinjaka se ne kuva nego se suvi listovi zasipaju vrelom vodom i to jedna ajna kaika na jednu oljicu. Preporuuje se kod histerije, menstrualnih smetnji i greva, naroito ako se pojavljuju sa menstruacijom. Matinjak pomae kod nadutosti, greva u crijevima, proliva i eluanih tegoba, nesanice, povraanja na nervnoj bazi te kod svih depresivnih stanja i onih pojava iji su uzroci nervna slabost, rastrojenost ili premorenost. Cijenjeno je sredstvo u lijeenju migrene, zubobolje, glavobolje i osjeaja vrtoglavice kod trudnica. U starim knjgama o ljekovitom bilju zapisano je da od svih stvari koje proistiu iz zemlje, matinjak je najbolja biljka za srce. esto se svje koristi i kao zain u umacima i poslasticama, upravo

zbog svoje intenzivne arome. U naim krajevima veoma je omiljena kod pelara, jersepeleprirojenjulakeprivlaekonici, bilo bacanjem struaka matinjaka po konici, bilo tako to se unutranjost pelinjaka pere ajem od matinjaka. Zbog toga je, u nekim krajevima nae zemlje, ova biljka poznata u narodu pod nazivom pelinjaljubica. Karakteristike i stanite: Matinjak ima razgranatu ietverouglastu stabljiku, visoku do 70 cm. Listovi su naspramni, nalik listovima mrtve koprive, sa jakim mirisom na limun, naroito kada se malo protrlja. Cvjetovi su sitni, bijeli ili ukasti. Raste uz naselja, ivice i ograde, meu grmljem i drugdje. nalazi se u vrtovima gdje se uzgaja kao kulturna biljka, ili kao samonikla, nedaleko od naselja, uz ograde, ivice a esto i pored puteva na zagaenim mjestima. Matinjak je jedna od rijetkih biljaka koja je istovremeno ljekovita, mirisna, ukrasna, zainska, aromatina, medonosnaiindustrijska. Priprema zemljita: Matinjak se moe uzgajati svuda ispod 1000 m nadmorske visine na zemljitima koja nisu puno teka i vlana. Zbog sklonosti da lako obolijeva od nekih bolesti lista preporuuju se pozicije sa dobrom cirkulacijom vazduha. Cvjeta od juna do septembra, a razmnoava se sjemenom, ali se bolji uspijeh postie dijeljenjem busenova i rasaivanjem. Veomalakosegaji.

Matinjakuprirodi

Gajenje: Na istom zemljitu gaji se 56 godina, obino na zemljitima na kojima se ranije gajio krompir ili neka druga kultura kojajeubrenastajnjakom(nikakokukuruz, zbog herbicida). Nema nekih posebnih zahtjeva prema nainu oranja, osim da zemljite mora biti dobro usitnjeno kao preventiva protiv ukorjenjenih korova. Sije se u hladnim lijehama 70 90 dana, poslije ega se rasauje na parcelu za gajenje. U lijehesesijeu1520cm razmaknuteredove paseposijanosjemepokrije12cmdebelim slojem sitne zemlje pomijeane sa dobro pregorijelim stajnjakom. Za sjetvu jednog kvadratnog metra potrebno je 12 grama sjemena. Sjeme nie za 1529 dana, a za to vrijeme lijehe se moraju redovno zalijevati. Kada biljke porastu 1012 cm u visinu, vri se rasaivanje. Na parceli za uzgoj rasauje seujeseniliranoproljee,na50cmizmeu redova i 30 cm izmeu biljaka. Okopava se
21| V o d i
za uzgoj ljekovitog i

23 puta godinje. Prvo okopavanje se obavlja im se pojave neto jai korovi, a drugo1520dananakontoga.Posljednjiput se okopava pred samu berbu, kako bi dobijena biljka bila bez korovskih biljaka. Zasad se prihranjuje u dva navrata, neposredno prije prvog okopavanja sa 150 200 kg/ha stajnjaka te nakon prve etve duploveomkoliinom. Berba: Matinjak se kosi dva puta tokom godine, a pri dobroj prihrani i vie. Kosi se prije nego to biljka procvjeta, po lijepom i suvom vremenu na 510 cm iznad zemlje. Sui se u termikim suarama na temperaturi 35 do 40C. List dobrog kvaliteta treba da sauva prirodnu zelenu bojuteprijatanmirisnalimun,kojijeosnov dobrog kvaliteta ljekovitosti. List ne smije dasesitninitidaimakorovskeprimjese. Prinos: Prinos suvog lista sa jednog hektara zavisi od puno faktora i uslova pod kojim se gaji. U prvoj godini prinos se kree 600800 kg/ha, dok se narednih godina poveava i iznos 20003000 kg suvog lista po hektaru. Sve se ee na tritu trai cijeli nadzemni dio biljke (herba), pri emu je prinos prve godine10002000kg/ha,anarednihgodina 30006000kg/ha.Cijenasuvoglistasekree oko3KM/kg.

Pakovanje:Matinjak se pakuje u limene ili drvene kutije obloene papirom. esto se pakuje u vakumske plastine ili papirne vreice kako se ne bi izgubila aroma. U staklenim posudama zadrava aromu due.
bilja

aromatinog

 Metvica,nana(Menthapiperita) lista, s obzirom na to da se samo vrlo male koliine eterinog ulja otope u vodenim pripravcima lista metvice, nego su to flavonoidi,fenolskekiselineitriterpeni. Metvica se upotrebljava za upotpunjavanje arome razliitih jela. Izvrsno se slae s povrem poput paradajza, krastavaca, graka, mrkve i mladog krompira, voem poputnarande,limuna,ananasaidinjekao i s janjetinom, jogurtom i okoladom. Od zaina dobro se slae s perinom, korijanderom,bijelimlukomibosiljkom. Metvicaljekovitodjelujeinazdravljedinog sustava jer mentol djeluje protiv simptoma prehlade i suhog kalja. Metvica moe povoljnodjelovatinaozdravljenjeodastme, neutralizovati slobodne radikale, blokirati proizvodnju tvari koje podstiu upale, a podstie stvaranje tvari koje olakavaju disanje i moe ublaiti simptome alergija. Trljanjem ulja metvice u sljepoonice moe se smiriti glavobolja, a primijenjeno na koi ublaava reakcije koe na brljan. Ulje metvice ima antiseptina svojstva pa se stoga preporuuje i za odravanje zdravlja zubi, nadalje uklanja lo zadah, pomae kod zdravljadesniikodzubobolje. Karakteristike i stanite: Paprena metvica je razgranata biljka, visoka do 80 cm, koja rastenavlanimstanitima.Stabljikailistovi supomalocrvenkasti.Cvjetovisuduguljasti, smjeteni na vrhu stabljike, sastavljene od sitnih roskasto ljubiastih cvjetia. Paprena metvica je ljekovita biljka nastala ukrtanjem vrsta Mentha aquatica i M. spicata.,akodnassesreesamokaogajena

Koritenje: Pored kamilice, metvica je najpoznatija i najpopularnija ljekovita biljka. Paprenametvicadjelujenasmirenjebolova, uklanjanje menstrualnih greva i nervoze. Na osnovu tradicionalne upotrebe doputenajekaolijekkodprobavnihtegoba kao to su dispepsija, nadutost, gastritis, te kod prehlade i kalja. U tradicionalnoj fitoterapiji koristi se jo i kod problema s jetrom i ui. Koristi se u vidu aja i to ne pretjerano esto, jer moe prouzrokovati nepovoljn uinak na srce. Prema evropskoj regulativi, slubeno su ljekoviti listovi metvice i eterino ulje dobiveno destilacijom zeleni metvice. List sadri jedan do tri posto eterinog ulja. No, eterino ulje nije glavni ljekoviti sastojak

Metvicauprirodi

po vrtovima i batama. Uzgaja se na plantaama, a voli bogata humusna tla sa dosta vlage, polusjenovitog poloaja, sa glavom u hladu i nogama u vlazi. Izrazito je invazivnaibezpardona,salakoomihitro osvajaprostorokosebe. Kod nas u prirodi raste veliki broj razliitih vrsta metvica i uglavnom se sve koriste kao ljekovito bilje. Dugolisna nana Mentha logifolia i vodena nana Mentha aquatica jako su este u naim krajevima, ali se uglavnom ne otkupljuju i nisu posebno cijenjene. Rastu esto u velikom broju uz tokoverijeka.

mrazeve od starijih biljaka pa zasadi bolje podnose kasne proljene nego rane jesenje mrazeve. Moe da uspijeva i na veoj nadmorskoj visini, ali je ne bi trebalo gajiti iznad 800 m nadmorske visine. Najbolje uspijeva na rijenim nanosima i zemljitima bogatim pijeskom a esto se sadi u veim saksijamakaozainskoiaromatinobilje. Gajenje: Paprena metvica se obavezno gaji uplodoreduinaistomzemljitumoeostati najvie do 3 godine. Obraivanje ima naroitu vanost, jer metvica ima njene podzemne dijelove biljke za koje je potrebno stvoriti rastresit povrinski sloj. Pore toga treba obezbjediti to vee zalihe vlage i to potpunije unitenje korova. Dubinaoranjanetrebabitimanjaod30cm. Sadisepomoupodzemnihdijelova(vrijea, stolona)4, koji se prve godine nabavljaju, a narednih godina se proizvode. Za zasad se planiraju najbujniji buseni, koji imaju dosta lia i koji nisu napadnuti rom tokom vegetacije.Sakupljenestolonesatih busena se razmnoava na posebnoj parceli i mogu da daju masu stolona za zasad trostruko vee povrine. S obzirom da se razvijaju na nekoliko centimetara ispod povrine i na samoj povrini, sakupljanje stolona obavlja se runo. Najbolje ih je vaditi pred samu sadnju i ne treba ih izlagati suncu i vjetru, jertodovodidosuenja.

vrijea,stolon(lat.stolonis)vodoravnadijelom podzemna,adijelomnadzemnapuzajuastabljika izduenihlanakairedukovanihlistovaijaje funkcijavegetativnorazmnoavanje.

bilja
4

Priprema zemljita: Iako vodi porijeklo iz vlanijih klimata, paprena metvica dobro podnosi i nae uslove, uz napomenu da niske temperature u doba vegetacije slabo podnosi. Mlade biljke mnogo bolje podnose
23| V o d i
za uzgoj ljekovitog i

aromatinog

Sadnja se obavlja u jesen, u drugoj polovini oktobra ili u novembru i to u dovoljno vlano zemljite (nikako suvo). Sadi se u brazdama dubokim oko 10 cm i to odmah pri okopavanju, da bi se sauvalo to vie vlage. Stoloni se polau uzduno po dnu brazde i to u neprekidnom nizu i brazda se odmah zakopava. Razmak izmeu brazda treba biti 6070 cm. Za jedan hektar potrebnojeoko1500kgstolona. Okopavanje i plijevljenje su obavezne mjere borbe protiv korova i sprovode se po potrebi. Prihranjivanje se vri azotnim ubrivom, 23 puta u toku vegetacije 100 200 kg/ha. Obavezno je navodnjavanje, naroitozavrijemesunihmjeseci.

Berba: etva metvice se obavlja kada se otvore cvjetovi u donjoj polovini cvati. U toj fazi listovi sadre najvie eterinih ulja, a usjev daje najveu masu. etva se vri kosaicama ili runom kosom na visini 5 cm od zemlje po lijepom i sunanom vremenu. Tako pokoena, metvica se ostavlja 3 do 5 sati da svene, poslije ega se odnosi na suenje. Suenje se odvija prirodnim putem ili u suarama da se zadri karakteristian miris i prirodna boja nane. Za jedan kilogram suvog lista potrebno je oko 5 kg sirovog. Prinosi: Paprena metvica daje 1500 2000 kg/ha suvih listova ili 3000 5000 suvih nadzemnih dijelova stabljike (herba). Cijena suvog lista se kree oko 3 KM/kg a svjeeg oko1,5KM/kg.
24| V o d i
za uzgoj ljekovitog i

Pakovanje: Svjei listovi metvice paljivo se zamotaju u vlaan kuhinjski papir i stave se ulaganozatvorenuplastinuvreicu.uvaju se u friideru gdje se moe uvati nekoliko dana, a moe i due ako se cijeli ili narezani listii zalede u posudicama za led. Suena metvica se pakuje i uva u vrsto zatvorenim staklenim posudama na hladnom, tamnom i suhom mjestu od 912 mjeseci.
bilja

aromatinog

Bosiljak(Ocimumbasilicum)

Bosiljak je jednogodinja biljka, grmasto razgranata, visine 4060 cm. Listovi su na dugim drkama. Cvjetovi su viebojni, od bijele do purpurne i razvijaju se u velikom broju u gornjem dijelu stabljike. Biljka je porijeklom iz zemalja oko Sredozemnog mora, a u srednju Evropu je doneena u dvanaestom vijeku. Sve se ee gaji i sve vie uvodi u proizvodnju.
Karakteristike i stanite:

Koritenje: Listovi bosiljka su dobro sredstvo protiv nadimanja i za jaanje eluca. Uzima se u vidu uvarka (tako to se listovi preliju kljualom vodom) kod upale eluca, upale crijeva i kod trovanja u tom dijelu ljudskog organizma. Pomae kod astme, kalja i poetnih stanja tuberkuloze. Najee se koristi u obliku ajeva. Sjemenke bosiljka se uspjeno koriste kod mnogih bolesti mokranih kanala, kao i kod upale bubrega, mokranog mjehura te bolnog mokrenja. Bosiljak je omiljena kulinarska miroija. Svjei sitno narezani listovi jako su dobri kod spremanja supa i orbitekodjelaodmesairibe.

Uslovi uzgoja: Bosiljak je biljka umjereno tople klime. Potrebne su mu visoke temperature i velika vlanost za vrijeme nicanja. Kiovita i hladna klima mu ne odgovara. Za gajenje su pogodna samo zemljita koja se brzo zagrijavaju, imaju dobar vodni kapacitet i koja su plodna. To suuglavnomernozemi,gajnjaeialuvijalna zemljita. Na pjeskovitom zemljitu moe se gajiti samo ako se obezbijedi redovno zalivanje i ubrenje mineralnim ubrivima, ali treba imati na umu da je bosiljak osetljivijinaherbicideodmajorana. Gajenje: Gaji se poslije uobiajenih ubrenih kultura, u plodoredima, na istom zemljitu tek nakon 23 godine. Zemljite se obrauje u jesen tako to se ore na 3035 cm dubine i ostavi da prezimi u brazdama. Obino se rasauje iz rasada u toplim lijehama, jer na taj nain daje dvije etve godinje. Gajenje u toplim lijehama vri se standardno, kao i kod povrtlarskih kultura, krajem februara ili poetkom marta, da bi rasad bio spreman za rasaivanje u period od1.do10.maja.

12 dana nakon rasaivanja, a drugo 1025 dana nakon prvog. Ostala okopavanja se vre po potrebi. Prihranjuje se dva puta godinje, azotnim ubrivom, koliinom oko 150 kg/ha. Prvo prihranjivanje dolazi sa prvim okopavanjem, a drugo obavezno poslije prve etve. Navodnjavanje se vri
redovno, naroito u doba sua, ali nikada jako hladnomvodom.

Bosiljakuprirodi

Temperatureutoplimlijehamanesmijubiti ispod 15C. Pri takvim uslovima sjeme proklija za 56 dana, a za 1015 dana prije rasaivanja lijehe se otkrivaju danju, da bi se biljke privikle na spoljanje uslove. Najpovoljnije doba za sadnju bosiljka je poetak maja, odnosno vrijeme kada ne postoji opasnost od kasnih proljenih mrazevaislana.Rasaujesekadarasadima 34 para listia i dostigne visinu od 1012 cm, jer se utom stadiju najbolje prima. Sadi se u redovima, na rastojanju od 3040 cm biljka od biljke i oko 50 cm red od reda. Rasaivanje se obavlja po vlanom i oblanom vremenu, a ako je sunano vrijeme onda u kasno popodne ili uvee i poslije toga se parcela odmah zalije. Okopavanje bosiljka je obavezno. Vri se dvatri puta godinje i osnovna je borba protiv korova. Prvo okopavanje se vri 10
26| V o d i
za uzgoj ljekovitog i

Berba: Bosiljak se kosi kada je u punom cvatu i kada je najvie listova na stabljikama, jer tada ima najvie eterinih ulja i daje najvei prinos. U naim prilikama, bosiljak stie za prvi otkos tokom jula, a za drugi krajem septembra. Kosi se kosaicom na visini 810 cm iznad zemlje po suvom i sunanom vremenu. Pokoeni materijal se ostavi na njivi 46 sati, a onda se nosi u suare na suenje ili se destilie aparatima zaizdvajanjeeterinihulja.

Prinosi: sa jednog hektara dobije se oko 8000 do 10000kg sirovine ili 2000 do 3000kg suve mase bosiljka. Cijena suve materijebosiljkasekreeoko4KM/kg

Pakovanje: Bosiljak se pakuje u staklene posude, vieslojne papirne i kartonske vreice i kutije, a mogue ga je pakovati i u najlonske vreice. Najbolja svojstva zadri u staklenoj ambalai. Svjei listovi bosiljka se stave u veu plastinu vreicu, lie se poprska vodom ili omota vlanim kuhinjskim papirom, zatvori se u vreicu i staviufriider.Listovisemoguikonzervirati ako se posole, stave u staklenku i zaliju maslinovimuljem.
bilja

aromatinog

Odoljen,valerijana,macinatrava (Valerianaofficinalis)

uzimanju prekomjernih doza odoljena, jer preduga upotreba i prevelike koliine mogu izazvati malaksalost i srane potekoe/smetnje.

Koritenje: Korijen odoljena je osnovno sredstvo protiv nervnih smetnji, nervne iscrpljenosti, duevne premorenosti i nesanice. Naroito se preporuuje enama kod histerije, nervoznog povraanja, migrene i kod smetnji u menopauzi. Veoma je dobar prirodni lijek protiv osjeaja straha i oprobano sredstvo za odvikavanje od alkoholizma i nikotina. Pije se u oblikuaja, najee izmjean sa drugim biljkama koje djeluju pozitivno na smirenje ivaca (kamilica, hmelj, komora). U narodnoj mediciniesto se koristi u prah stueni suvi korijen, koji se uzima u maloj koliini na vrhu noa, poslijeega se popijeaa vode. Treba pomenuti i negativno djelovanje pri

Karakteristike i stanite: Odoljen je biljka visoka i do 150 cm, sa perasto razdijeljenim listovima. Cvjetovi su sitni, bijeli ili ruiasti, skupljeni u guste cvati na vrhovima stabljika. Raste esto po vlanim livadama, uz grmlje i ikare te uz rubove uma. Na planinama se sree na sunanim i suvim, kamenitim mjestima, gdje je biljka neto manja, ali korijen tih biljaka ima daleko jai miris, pa je cjenjeniji. Odoljen je biljka koja je rairena po cijeloj Evropi. Kod nas ga ima u dovoljnim koliinama za potrebe domainstava. U narodu je poznat i kao macina trava zbog toga to make u dodiru sa odoljenom, omamljene mirisompadaju u trans. Zbog stalne potranje za korijenom ove biljke, nalazita u prirodi ne mogu podmiriti potrebe pa se zbog toga, naroito u posljednje vrijeme, biljka sve vie sadi na oraninimpovrinama.

Uslovi uzgoja: Odoljen dobro podnosi niske temperature, ali je na ostale klimatske uslove dosta osjetljiv. Trai dosta padavina godinje i kvalitetniji je to se uzgaja na veim nadmorskim visinama. Zemljite u dobavaenjakorijenanesmijebitizbijenoi tvrdo, jer tada veliki dio korijena ne moe da se izvadi, to znatno umanjuje prinos. U sluaju kada je zemljite suvie raskvaeno, esticezemljeseprilijepezakorijen,paihje skoronemogueoprati.

Valerijanauprirodi

Gajenje: Odoljen obavezno treba gajiti u plodoredu. Iako je viegodinja biljka, na istom zemljitu gaji se samo godinu dana i to iza ubrenih kultura kao to su graak, itarice ili druge okopavine koje se rano vade. Ne smije se gajiti iza kultura zaiji su razvoj i uzgoj koriteni herbicidi. Zemljite seorenadubiniod20do30cm. Sadi se rasaivanjem iz hladnih lijeha, koje moraju biti dobro pripremljene i naubrene. U lijehe se sadi krajem jula (od 25. do 30.) i to razbacivanjem sjemena. Mora se redovno zalivati da bi sjeme to bre niklo i kada biljke dobiju 12 listia lijehe se okopavaju. Na parcelu za gajenje

sadi se krajem oktobra ili poetkom novembra na rastojanju 6070 cm red od redai2530cmizmeubiljakauredu,doku planinskom podruju razmaci mogu biti i neto manji. Rasaivanje se obavlja na dubinu od 6 do 8 cm, priemu se zemljite obavezno pritisne ili pogazi da bi se to bolje priljubilo uz korijen, jer se tako znatno poveavapostotakprimljenihbiljaka. Okopavanje i plijevljenje se obavlja prema potrebi. Okopavanje ne treba vriti u julu i avgustu, jer se lako moe ozlijediti korijen. Zasad se treba prihraniti odmah poslije nicanjasa100kg/haazotnogubriva. Berba: Korijen se vadi krajem oktobra ili poetkom novembra, runo ili vadilicom za krompir. Izvaeno korijenje se otrese od zemlje, noem mu se odstrane svi zeleni dijelovi i isjee se na 4 do 8 komada. Tako isjeenkorijenpotrebnojedobroitemeljno oprati malzevima vode ili runo u protonoj vodi. Sui se na temperaturi od 40C, jer se priviimtemperaturamagubeeterinaulja. Prinosi: Prinosi se kreu u intervalu od 15003000 kg/ha suvog korijena. Cijena suvog korijena kree se oko 5 KM/kg, dok cijenasirovogkorijenajeznatnoniaiiznosi oko0,70KM/kg

Pakovanje: Odoljen se pakuje u papirnu natron,PVC,drvenuistaklenuambalau.

28| V o d i

za

uzgoj

ljekovitog

aromatinog

bilja

Kantarion,gospinatrava(Hypericum perforatum)

Koritenje: Kantarion se koristi za lijeenje sluzavosti plua, greva u trbuhu i eludcu, gruanjakrvi,bolestibubrega,jetre,slezene i mokranog mjehura. Preporuuje se kod nekontrolisanog mokrenja. Pomijean s drugim ljekovitim biljkama odlino je sredstvo za lijeenje zastarijelog kalja i astme. Kantarion se u narodu cijeni i upotrebljava spolja protiv posijekotina, opekotina, hemoroida, za zaraivanje rana i kao antiseptik, a iznutra protiv bolova jetre, eludca, proliva itd. ajni uvarak pije se vie puta na dan po uputstvima te kod mnogobrojnih upalnih i bolnih stanja (oboljenja) unutranjih organa. Ulje se koristi tako to se njime mau rane, posijekotine, opekotine i druge ozljede ili se tim uljem natopi gaza ili isto platno pa se
29| V o d i
za uzgoj ljekovitog i

ozlijeeno mijesto obloi. Etarsko ulje od kantariona djeluje protiv crijevnih parazita. Fenolska jedinjenja koja se nalaze u kantarionu imaju izraenu antibakterijsku mo. Kantarion je dobar za lijeenje umjereneiblagedepresije.Dostasekoristii ukozmetikojindustriji. Karakteristike i stanite: Kantarion je viegodinja zeljasta biljka, visoka od 50 do 100 cm. Ima vrlovrstu, uglastu, razgranatu stabljiku, uspravnu, sa naspramnim granama. Listovi su sjedei, protkani mnotvom providnih takica. To su lijezde napunjene eterinim uljem tako da list izgleda fino izbuen. Cvjetovi su smjeteni na vrhu stabljike, a ute su boje. uti cvjetovi od pet latica s donje strane imaju crne take. Imaju mnogo pranika i jednu plodnicu. Kantarion raste po suvim breuljcima, na osunanim livadama, pustom i neobraenom zemljitu, krevinamairubovimauma. Uslovi uzgoja: Kantarion je viegodinja biljka i ne uvodi se u klasini plodored, ali je neophodno paziti nakon kojih kultura se sadi. Najbolji su predusjevi vrste koje ostavljaju zemljite bez korova. Znaajnija pojava korova u prvoj godini moe predstavljatismetnjuzauspjenozasnivanje zasada. Kantarion ostaje na istoj parceli vie godina, tako da obradu zemljita treba obaviti to dublje, oranje je na dubini 3040 cm, a zatim tanjiranje i fina priprema zemljita. Zemljite treba da bude pripremljeno za jesenju sadnju. Najbolje
bilja

aromatinog

Kantarionuprirodi

podnosi stajnjak koji se stavlja pri pripremi zemljita u koliini od 30 do 50 t/ha, a mineralna ubriva se stavljaju neposredno predsadnju. Gaji se na skoro svim tipovima zemljita osim na vlanim i movarnim. Ima velike zahtjeve zatoplotom, pa zbog toga treba ga gajitinaosunanimiprozranimparcelama. Gajenje: Nema nikakvih posebnih zahtjeva i moe da se kultivie na istom zemljitu vie godina. Najvei problem mu predstavljaju korovi, naroito u prvoj godini gajenja. U prvoj godini gajenja treba obezbjediti to dublji i rastersitiji sloj zemljita, kako bi se mlade biljke to bre razvijale i to bolje ukorijenile. Povoljno reaguje na sve vrste ubriva. Moe se primjenjivati i stajnjak u uobiajenim koliinama. Obino se sije u rasadniku u hladnim lejama i to u toku jula,
30| V o d i
za uzgoj ljekovitog i

ne pokriva se, jer bolje klija na svijetlosti i blago se pritiska. Mlade se biljke plijeve u toku ljeta, prihranjuju i zalivaju. Presauju se u jesen ili rano proljee i ve prve godine dajezadovoljavajuukoliinucvati.Zazasad jednog kvadratnog metra treba oko 0,5g sjemena, pri emu se dobije 300400 sadnica. Za jedan hektar treba oko 60.000 sadnica. Presaivanje se vri u redovima, na razmaku redova 5070cm te 3040cm izmeu biljaka. Moe se obavljati i direktna sjetva, ali se ona ne preporuuje zbog obilja korova i tekog pljevljenja. Mlade biljke kantariona se razvijaju dosta sporo tako da ih korov moe skoro unititi. Pljevljenje se mora vriti po nekoliko puta u toku prve godine, a kasnije, kad biljke stasaju, sve rjee. Berba: Branje kantariona se obavlja u dva navrataitokoenjem,astariostacistabljika se odstranjuju. To trebainiti nakon svakog koenja kako bi se novi nadzemni izdanci mogli normalno razvijati. Poslije prvog koenja obavezno je navodnjavanje, koje pomae brem razvoju mladih stabljika. Biljke za prvo koenje sazrijevaju jo u julu, a za drugo u avgustu i to za 3550 dana. Na viim terenima, iznad 800 m nadmorske visine, dobija se jedan otkos godinje. Jako je bitno napomenuti da kantarion lako obolijeva od bolesti uvenua'', koja negdje zna biti takvog intenziteta da potpuno ugrozi gajenje. Manje koliine kantariona se mogu suiti prirodnim putem na tamnom i promajnom mjestu u sloju koji ne smije biti deblji od 10cm. Suenje u suarama se
bilja

aromatinog

obavlja na temperaturi 50C. Osuene biljke moraju sauvati prirodnu boju i karakteristian miris. Od 4 do 5kg svjeih biljakadobijese1kgsuvemase. Prinos: Prve godine gajenja, moe se dobiti do 2000kg/ha suvog kantariona. U drugoj godini prinos je od 4000 do 5000kg/ha suvog kantariona. Od 4kg sirove herbe dobije se 1kg suvog kantariona. Cijena suve herbenatritusekreeod0,50do2KM/kg a ulje postie cijenu od 25 do 50 KM/l u zavisnostiodkvalitete. Pakovanje: Sakupljaju se list, cvijet, pupovi, sjeme. Sabiraju se gornji vrhovi biljke u duini1520cm,tesemoguvezatiu snopievezice i suiti u hladu. Osuenu biljku rukama izmrviti i pohraniti u hermetiki zatvorenu ambalau od vieslojnog papira, kartona, drvene kutije obloene kuhinjskim papirom, te limene i satklene posude. Od pupoljaka kantariona dobija se ulje koje se pakuje u staklene posude.

31| V o d i

za

uzgoj

ljekovitog

aromatinog

bilja

Smilje,cmilje(Helichrysumitalicum)

Koritenje: Smilje se koristi protiv hroninogbronhitisa,astme,velikogkalja i upale sluzokoe nosa. Uljni ekstrakt se spolja koristi pri lijeenju psorijaze, opekotina, raznih ekcema, promrzlina i kod odreenih alergijskih oboljenja. Koristi se i kod bolesti jetre, unih puteva,glavobolje,migrene,bolestivenai reumatskih oboljenja. Poboljava apetit, a unarodnojmedicinisekoristikaodiuretik. Ipak najvee koliine smilja se troe za dobijanje eterinog ulja, koje se primjenjuje u parfimerijskoj i kozmetikoj industrijipriizradipreparatazanjegukoe lica.Imaiantibakterijskodejstvo. Karakteristike i stanite: Smilju najvie odgovaraju topla i lako propustljiva
32| V o d i
za uzgoj ljekovitog i

zemljita. Uspijeva na plodnim, dubokim zemljitima sa dovoljnim koliinama krenjaka. Teka, vlana, hladna i kisela zemljita ne odgovaraju smilju. To je biljka suhog i toplog podneblja. Uspijeva na terenima sa malo vlage i otrim zimama. Nedostatak svjetla i toplote se negativnoodraavanakvalitetsmilja. Uslovi uzgoja: Smilje se kao viegodinja vrsta ne gaji u plodoredu. Na istoj parceli ostaje pet do osam godina. Najbolje je zasad smilja podignuti nakon kultura koje ostavljaju zemljite slobodno od korova. Zemljite za podizanje zasada smilja treba uzorati krajem ljeta ili najkasnije poetkom jeseni, na dubinu ne manju od 30 cm. Ako se sadi u jesen, zemljite se priprema za sadnju odmah nakon oranja. Ako se sadi u proljee, uzorana parcela se ostavlja da smrzne u toku zime. Nakon toga se pristupa povrinskoj obradidabisedobilotofinijei rahlijezemljite. Poto se radi o viegodinjoj vrsti,ubrenju treba posvetiti panju. Prilikom osnovne obrade u zemljite se unosi NPK ubrivo u koliinama koje se odreuju na osnovu hemijskeanalizezemljita. Gajenje: Smilje se razmnoava sjemenom preko proizvodnje rasada. Na manjim parcelama mogue je razmnoavati smilje i dijeljenjem starih busenova, ali ovaj nain se ne moe primijeniti na veim povrinama. Rasad se proizvodi u hladnim lejamautokuljeta.Zemljitezalejeseprvo
bilja

aromatinog

Smiljeuprirodi

treba dobro poubriti prosijanim pregorjelim stajnjakom, kompostom ili glistenjakom. Sa ubrenjem se u zemljite ne smije unijeti sjeme korovskih biljaka. Hladna leja treba maksimalno da se usitni i poravna, na kraju povalja runim valjkom. Sjetva se obavlja runo, pazei da se sjeme rasporedi ravnomjerno po povrini zemljita. Nakon sjetve leje se zasjenjuju da bi sjeme bilo zatieno od direktnog uticaja sunevihzraka,azemljiteodprekomjernog isuivanja. Za ovu namjenu, mogu se koristiti trska ili slama. Sjeme treba da bude posijano do kraja juna ili najkasnije u prvoj dekadi jula. Za 1m potrebno je oko 0,5 g sjemena da bi se dobilo 300400 sadnica smilja.Zasadnju1hasmiljatrebaod120do 150 m leja, odnosno 4060 g sjemena. Leje treba redovno zalijevati tako da povrina
33| V o d i
za uzgoj ljekovitog i

zemljita nikako ne ostane suva. Sjeme smilja nie za 1015 dana. Nakon nicanja zasjena se uklanja da bi klijanci dobili to vie svjetlosti. Zalijevanje se nastavlja i nakon uklanjanja zasjene, a leja se plijevljenjem odrava istom od korova. Rasad smilja se presauje na stalno mjesto u oktobru ili eventualno u proljee u toku marta. Sadi se u redove sa meurednim rastojanjem od 5070 cm, dok je u redu rastojanje izmeu biljaka 3040 cm. Sadnja se obavlja runo na manjim povrinama, a na veim pomou sadilica. Okopavanje i kultivisanje se radi vie puta u toku godine, u zavisnosti od koliine korova. Naroito je vano zasad tititi od korova i pokorice u toku prve godine gajenja kada su mlade biljke smilja jo njene i sporo se razvijaju. Unitavanje korova u rednom prostoru se obavlja runo. Smilje nema izraenu potrebu za hranjivima, tako da se prihranjuje najee jednom u toku vegetacije i to sa 100200 kg/ha KANa. Prihranjuje se u aprilu, prije cvjetanja koje poinjeumaju. Berba: Smilje se bere u momentu pune tehnoloke zrelosti, a to je faza kada je najvei broj biljaka u punom cvjetanju. Bere se tako to se odsijecaju cvati iznad prvih listova, tj. na duinu 1520 cm. Za proizvodnju osuenog cvijeta bere se kad je jednatreinacvjetovaucvatuotvorenaito je momenat kada cvjetovi imaju najintenzivniju zlatnoutu boju. Nakon berbe, cvjetovi se odnose na suenje. Cvjetovi smilja se sue na temperaturi od
bilja

aromatinog

4045 C. Cvijet smilja se veoma lako sui, a za jedan kilogram suhog cvijeta potrebno je 3 kg svjeeg. Za dobijanje eterinog ulja, sakupljena masa se prvo treba ostaviti da malo provene. Ulje se dobija destilacijom pomouvodenepare. Prinos:Sajednoghektaramoesedobitiod 3.500 do 4.000 kg suhih cvijetova smilja. Prinos ulja varira od 810 kg/ha. Cijena suvog cvijeta kree se oko 1 KM/kg a eterinoguljaod30do55KM/l. Pakovanje: Cvijet smilja se najee pakuje u vieslojnu papirnu ili kartonsku ambalau, dok se ulje iskljuivo pakuje u staklene flaiceiliteglice.

34| V o d i

za

uzgoj

ljekovitog

aromatinog

bilja

Prilog:Listaorganizacijaipreduzeakojisebaveotkupom,uzgojemilipreradomljekovitogi/iliaromatinogbiljauBiH U tabeli ispod, abecednim redom, navedene su organizacije i preduzea koja se bave otkupom, uzgojem i preradom ljekovitog i/ili aromatinogbiljauBiH.
NAZIV PREDUZEA ABCMAHIdoo GRAD/ADRESA 77240 BOSANSKAKRUPA Goradanska4 89101TREBINJE Trebinjskihbrigada 110 72230EPE Ul.StjepanaRadiabb, 78253SLATINA, LAKTAI MaloBlakobb 76208MAOA Maoabb MOSTAR Limbb TELEFONFAX +38737472038 +38761784934 +38761782378 +38765688356 +38759260647 +38732888058 +38732888058 +38751588298 +38751218454 +38765567890 +38749520774 +38749520773 +38736341376 +38736341377 DJELATNOST ajevi,sirupi,masti,tinkture, ulja Ljekovitobiljeiaromatino ulje Mreaakterasektora ljekovitogiaromatinogbilja Ljekovitinapiciodljekovitog biljaiumskihplodova Ljekovitoiaromatinobilje, ajevi Ljekovitobiljeipreparati (predstav.Sarajevo) WEB,EMAIL rabym_cajevi@yahoo.com www.abcmahic.ba andjelic@post.com upipzepce@gmail.com www.agromap.net belladonna_bl@yahoo.com www.belladonna.ba 3biljana@myway.com www.biljana.com.ba info@apotekamatija.ba www.matija milenkopaunovski.com www.apotekamatija.ba boletuss@bih.net.ba www.boletus.nu citius@bih.net.ba

ANELIdoo

AgroMAP NETWORK BELLADONNA

BILJANA

BILJNA APOTEKA MATIJA BOLETUSdoo

CITIUS

71240HADII, SARAJEVO Binjeevobb SARAJEVO HADII G.Zovik5

+38733428365 +38733428366 +38761156361 +38733416134 +38733417602

Gljive,ljekovitobiljeiumski plodovi Ljekovitobilje,gljive,umski plodovi

CYDONIA

ELIKOVI DOMAA RADINOST HERCEGOVAKO BILJE DREN

75320 GRAANICA Graanicalipa 73 77000BIHA Pokoj54 SARAJEVO Tvornika23

+38735703754 +38761964264 +387 61 194 442 +38737300111 +38737300222 +38733636436

Kozmetikanabaziljekovitog bilja Ljekovitobilje,ajevi,kapi, sirupi,kreme Ljekovitobilje,med

cydonia@bih.net.ba www.cydonia.com.ba celikovicljekovitobilje@gmail.com www.celikovic.com

EPE Bukovik3 89000TREBINJE Preobraenska4 BRKO MarkaMarulia 13 71000SARAJEVO Jukieva70 88280NEVESINJE RistaProrokovia3 70280GORNJI VAKUF USKOPLJE Trnovaabb

+38732881774 +38761461517 +38759260411 +38765888366 +38759225218 +38749211976 +387 66 112 385 +38733486761 +38733238474 +38761109458 +38759601675 +38759601700 +38730494402 +38763457076

Preparatiodljekovitog bilja Ljekovitoiaromatino bilje,eterinauljaiteni ekstrakti,umskiplodovi Ljekovitobilje Biljniproizvodiajevi, tinkture,ekstrakti,masti, kreme,biljnekapsule Otkupnicentarljekovitog biljaiumskihplodova Ljekovitobilje,gljiveiumski plodovi

dragan.trogrlic@tel.net.ba www.drentrogrlic.com djordjomaric@yahoo.co melmar@teol.net www.elmartb.com faveda@bih.net.ba www.faveda.ba

ELMAR

EMBE FAVEDA

FLORAdoo

FLORESdoo

floresuskoplje@tel.net.ba

36| V o d i

za

uzgoj

ljekovitog

aromatinog

bilja

GMPRIRODNO BILJE

78211BANJA LUKA TomeMaksimovia 18 71000SARAJEVO Igmanskabb

+38751424055 +38751425092 +38765640240 +38733403244

Ljekovitobilje,umski plodovi,eterinaulja,ajevi

prirodnobilje@blic.net gm_kusturic@blic.net

HALILOVI

Ljekovitoiaromatinobilje, gljive,umskiplodovi, eterinaulja,herbalni proizvodi Heljdailjekovitobilje,neven, artioka,melisa,heljdini jastuci Heljda,melisa,nana,heljdino brano,artioka Ljekovitobilje

halilovi@bih.net.ba www.biohalilovic.com

HELJDAEKO

71000SARAJEVO Ratelicabb

+38733217964 +38761253971 +38733448166 +38733444116 +38761219909 +387 33216 737 +38759621390 +38765922757 +38759370331 +38765845293 +38759380462 +38761142319 +38761424245 +38733727242 +38761863723 +38733727124 +38733657279 +38755210327 +387 55 240 243
bilja

heljdaeko@yahoo.com

HERBAEKO

71000SARAJEVO Armaganua18 LJUBINJE Crnogorskiputbb 89101TREBINJE Dobrovoljakabb 75230 GRAANICA Ritoiibb 71000SARAJEVO Paromlinska43

herbaeko@yahoo.com

HERCEGOVINA BILJE INVENTdoo

Ljekovitobilje,amponii kozmetikipreparatipo licenciBelts Ljekovitoiaromatinobilje, gljive,umskiplodovi,ajevi

invent+@teol.net njegomir@teol.net www.inventplus.com

ERBYJUKAN

KLAS

www.jukan.ba export@klas.ba www.klas.ba

LJEKOBILJE 37| V o d i

76300BIJELJINA VukaKaradia bb
uzgoj ljekovitog i

Ljekovitobilje

ljekobilje@spinter.net www.ljekobilje.com

za

aromatinog

LJEKOBILJEMILA

71000SARAJEVO D.Bijedia113

+38733677713 +38761356393

Ljekovitobiljeipreparati

vezirka_s@hotmail.com http://travarka.vezirkasjer otanovic.hshkb.ba senada_kajtezovic@yahoo.com

LJEKOVITO BILJE KAJTEZOVI MAOANKA COMMERCE MEGAMEDIC

77000BIHA Bihakihbranilaca 22 BRKO,Maoa

+38737312604 +38761299756 +38761938908 +387 37312 604 +38749520780

Ljekovitobilje,preparati, med

Samoniklaproizvodnja

info@maocanka.com www.maocanka.com megamedic@bih.net.ba srdjanstijepic@hotmail.com

MILSAN

SARAJEVO Ahmeda Muratbegovia 4 DOBOJ KraljaAleksandra 119 88000MOSTAR Biepoljebb TREBINJE Republikesrpske35 71000SARAJEVO Dobroevikabb

+38733760555 +38733545555 +38753228766 +38765589402 +38765894331 +387 53284 456 +38736577012 +38736577117 +38759223883 +38759260568 +38759261458 +38733636628 +38761481480 +38733205034 +38730808201 +38763859860

ajeviikapi

Ljekovitobilje

MOBISPHARM (BILJNI CENTAREDEN) MPLJEKOBILJE

Ljekovitobilje

mobispharm@hotmail.com ljekovitobilje@mobispharm.ba www.mobispharm.ba ljbilje@teol.net www.rico.co.yu naturaafgan@naturaafgan.com afgan@lol.ba www.naturaafgan.com naturfarmkresevo@yahoo.com marcela.barisic@tel.net.ba www.naturfarmkresevo.com

Ljekovitobilje,eterinaulja, ajevi Ljekovitobilje

NATURA AFGAN

NATURFARM

71260KREEVO Bjeloviibb

Ljekovitobiljeikreme

38| V o d i

za

uzgoj

ljekovitog

aromatinog

bilja

NEVEN NUPP Nezavisno udruenje poljoprivrednih proizvoaa gornjevrbaske regije PELIN

73260RUDO Limska3 70230BUGOJNO 307.motbrigade92

+38758711364 +38730260262 +38730260261 +38761479599

Neveniproizvodiodnevena Malina,ljekovitobiljei umskiplodovi

nevencompany@yahoo.com nuppgvr@bih.net.ba www.nupp.com.ba

POPOVOPOLJE

+38763353791 +38736891525 +38736891526 +38730510570 +38730515005 +38730515007 +38761185851 +38733616374 +38761723688 +38733225629 +38761321024 +38751587005 +38751587007 +38733636909

Ljekovitobilje

andjelko.franic@tel.net.ba

PHARMAMED

72270TRAVNIK DolacnaLavibb

Herbalniidijetetski proizvodi,kozmetika

pharmamed@pharmamed.ba www.pharmamed.ba

PHYTOPHARM

PLANTA

71000SARAJEVO Azizeairbegovi 8b 71000 SARAJEVOFerde Hauptmanabb 78353SLATINA, LAKTAI MaloBlakobb 71210ILIDA BosanskihGazija 32

Ljekovitobilje

phytopharm@bih.net.ba stipic@bih.net.ba plantadoo@hotmail.com plantago@blic.net www.plantagocajevi.com pzasa@bih.net.ba

Ljekovitobiljeibiljni proizvodi(ajnemjeavine, tinkture,masnaulja) Ljekovitoiaromatinobilje, umskiplodoviiajevi Biljnaproizvodnja(uzgoj itaricailjekovitogbilja)

PLANTAGO

PZAGROSELO

39| V o d i

za

uzgoj

ljekovitog

aromatinog

bilja

ROINGdoo

88320LJUBUKI LeopoldaMandia bb 71000SARAJEVO Blaujskidrum12 88440PROZOR RAMA Najkovii13 80320KUPRES LjudevitaGaja6 77240 BOSANSKAKRUPA Patriotskeligebb BIHA Kostela BIHA NerkezaSmailagia 31 DOBOJ Lipac 88000MOSTAR DrAnteStarevia 38

+38739833098

Zainsko,aromatinoi ljekovitobiljeieterina ulja ajevi Gljive,umskovoei ljekovitobilje Ljekovitobilje,umski plodoviigljive Med,ljekovitobiljei proizvodi

roing@tel.net.ba www.roing.net sefo@bih.net.ba sumskiplod@hotmail.com josip.lovric@tel.net.ba biljna_apoteka@hotmail.com

SEFO UMSKIPLOD

+38733623502 +38733623508 +38736770332 +38763315701 +38734274094 +38763351045 +387 34274 100 +38737472525 +38761982412 +38761770867 +38737302302 +38737300000 +38737315215

TERRAECOdoo

TIMMED

UNABILJE

Ljekovitobilje

danna_2007@hotmail.com pammy161@hotmail.com

UZGOJ LJEKOVITOG BILJA VALERIJANA

Ljekovitobilje,ajevii preparati

+38765587095 +38753485985 +38736347634 +38736566216

Ljekovitobilje,umski plodovi,gljive,med Ljekovitobilje,ajevi, kapi,ljekovite mastiiulja

valerijana@europe.com vextra@tel.net.ba www.vextra.ba

VEXTRAdoo

40| V o d i

za

uzgoj

ljekovitog

aromatinog

bilja

VIDOPROM

BRATUNAC GavrilaPrincipa60

VISPAK

71300VISOKO Ozrakoviibb

ZDRAVA HRANA ZZAGRIPLOD

GRADIKA Liskovacbb 88360STOLAC Goricabb

+38756420340 +38756420341 +38756411500 +387 65 626 868 +38732738334 +38732738100 +38761451570 +387 32738 143 +38751860531 +38736853758 +38763357012

ajevi

vidoprom@teol.net vidoprom@zona.ba www.vidoprom.com vispak@vispak.ba www.vispak.ba

Samoniklaproizvodnjai prerada Ljekovitobilje Ljekovitoiaromatinobilje, eterinaulja,sadnice ljekovitogbilja,ajevi,voei groe,organskicertificirano povre Ljekovitobilje,gljiveiumski plodovi Ljekovitobiljekadulja, vrijesak,smilje,islandskiliaj, kopriva,iva,bijeliglog,kleka Ljekovitobilje

zdravahrana@rskoming.net mzliskovac@gradiska.com agroplod@cob.net.ba agroplod_stolac@yahoo.com

ZZPOVRATAK

BRATUNAC

+38756887173 +38761185409 +38736550739

ZZ RADOBOLJA

88000MOSTAR MaralaTita132

ZZTERRAPRIM

ZZVRANICA BILJE

72240KAKANJ MelenteBonjaka bb 70240GORNJI VAKUFMehmed begaStoanina bb

+38732558418 +38732553897 +38730266603 +38761535140

info@terraprim.ba www.terraprim.ba bilje@bih.net.ba

Ljekovitobilje,gljiveiumski plodovi

41| V o d i
za uzgoj ljekovitog i aromatinog bilja

 Koritenaliteraturaiizvori JanKigecij,Izdanje(2008):Uzgojljekovitogbilja Kathe W., Honnef S., Heym A. (2003): Medicinal and Aromatic Plants in Albania, Bosnia Herzegovina,Bulgaria,CroatiaandRomania,BfN,WWF,TRAFFIC Milanovi ., Travar J., Gai R., Buanin N. (2008): Prirunik za koritenje sporednih umskihproizvoda,SNV,MAGA Vraari B., Brki J.,oli D., Linther V., Mickovi M., Raji R., Stevanovi D., Uvalin M. (2003):Ishranauprirodi,NarodnaknjigaVojnoizdavakizavod,Beograd GostukiP.(1967):Leenjelekovitimbiljem,Narodnaknjiga,Beograd Ljubojevi, S., Bruji, J., Travar, J. (2002): prirodni potencijali ljekovitog i jestivog bilja u umskoprivrednompodrujuTeslikom,Eurosilva,BanjaLuka Ottaviani Aalmo, G., Ljua. M., Miljkovi, S., Kneevi, F., Plavi, D. (2007): Inventar stanjazemljinihresursauBiHuposljeratnomperiodu(PLUDstudija),PDFverzija Sari,M.,Luki,P.(1989):LjekovitobiljeSRSrbije,SANUposebnaizdanja,Beograd Stefanovi, V., Beus, V., Burilica, ., Dizdarevi, H., Vukorep, I. (1983): Ekoloko vegetacijskarejonizacijaBosneiHercegovine,umarskifakultet,sarajevo Stepanovi, B., Radanovi, D., umatovi, N., Prulj, N., Todorovi, J., Komljenovi, i., Markovi, M., (2001): Tehnologija proizvodnje ljekovitih, aromatinih i zainskih biljaka, Zavodzaudbenikeinastavnasredstva,SrpskoSarajevo Tucakov,J.(1971):Leenjebiljem,Kultura,Beograd Tutin, T.G., Heuywood, V.H., Burges, N.A., Moore, D.M. et al. (19641980): Flora europaea,Vol.IIV,Cambridge Uupli, A., Ballian, D. (2008): Preporuke korienja umskih proizvoda na podruju Biljanskedoline,SNV,holandskaorganizacijazarazvoj,Sarajevo Wilfort.R.(1978):Ljekovitobilje,Mladost,Zagreb http://www.bosniafarma.ba/dokumenti/sektorskidokumenti/ljekobiljeimed/ http://www.komorabih.ba

"OvapublikacijajeuraenauzpomoEvropskeunije.Sadrajpublikacijejeiskljuivaodgovornostautorainiukomsluaju nepredstavljastanovitaEvropskeunije".

VodizauzgojljekovitogiaromatinogbiljauBosniiHercegovini
www.gea.ba