31996H0280 96/280/EZ: Preporuka Komisije od 3. travnja 1996.

u vezi s definicijom malih i srednjih poduzea (Tekst se odnosi na Europski gospodarski prostor) Slubeni list L 107, 30. travnja 1996., str. 4. 9. PREPORUKA KOMISIJE od 3. travnja 1996. u vezi s definicijom malih i srednjih poduzea (Tekst se odnosi na Europski gospodarski prostor) (96/280/EZ) KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA, uzimajui u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov lanak 155., drugu alineju, budui da primjena Integralnog programa kojim se daje prednost malim i srednjim poduzeima i sektoru obrta (u daljnjem tekstu 'Integralni program' )1 zahtijeva u skladu s Bijelom knjigom o rastu, konkurentnosti i zapoljavanju osnivanje jedinstvenog, jasnog i uinkovitog okvira unutar kojeg e se provoditi politika o poduzetnitvu koja bi pogodovala malim i srednjim poduzeima; budui da su mnogo prije primjene Integralnog programa, mala i srednja poduzea bila predmet razliitih politika Zajednice, a svaka politika se koristila razliitim kriterijima za njihovo definiranje; budui da se postupno razvijao izvjestan broj politika Zajednice bez zajednikog pristupa ili opeg razmatranja onoga to zapravo jest malo i srednje poduzetnitvo; to je imalo za posljedicu razliite kriterije koji se upotrebljavaju za definiranje malih i srednjih poduzea i prema tome raznovrsne definicije koje se trenutno koriste na razini Zajednice, uz definicije kojima se slui Europska investicijska banka (EIB) i Europski investicijski fond (EIF) zajedno s vrlo velikim brojem definicija u dravama lanicama; budui da mnoge drave lanice nemaju opu definiciju i slue se ad hoc pravilima koja se temelje na lokalnoj praksi ili pravilima koja se odnose na odreene sektore; budui da se drugi strogo pridravaju definicija sadranih u smjernicama Zajednice o dravnoj potpori malom i srednjem poduzetnitvu2; budui da postojanje razliitih definicija na razini Zajednice i na nacionalnim razinama moe stvoriti nedosljednosti, a takoer moe iskriviti trino natjecanje meu poduzeima; budui da je cilj Integralnog programa vea koordinacija izmeu, s jedne strane, razliitih inicijativa Zajednice koje daju prednost malim i srednjim poduzeima i, s druge strane, izmeu ovih i inicijativa koje postoje na nacionalnoj razini; budui da se ti ciljevi ne mogu uspjeno ostvariti ako se ne razjasni pitanje definicije malih i srednjih poduzea; budui da je izvjetaj Komisije na sastanku Europskog vijea 15. i 16. prosinca 1995. u Madridu naglasio da napore ponovno treba usmjeriti pogodnostima za malo i srednje poduzetnitvo radi stvaranja vie radnih mjesta u svim granama gospodarstva; budui da se 'Istraivako' vijee od 29. rujna 1994. sporazumjelo da jasnija definicija o tome to se smatra malim ili srednjim poduzeima mora pratiti davanje povlatenog tretmana malom i srednjem poduzetnitvu; zato je zatrailo da Komisija preispita kriterije koji e se izabrati za definiranje malih i srednjih poduzea;

1 2

COM(94) 207 zavrni SL C 213, 19. kolovoza 1993., str. 2.

budui da je u prvom izvjetaju koji je dostavljen 1992. na zahtjev 'Industrijskog' vijea odranog 28. svibnja 1990. Komisija ve predloila ograniavanje mnotva definicija koje se upotrebljavaju na razini Zajednice; ona posebice daje prednost usvajanju sljedeih etiriju kriterija: broj zaposlenih, promet, ukupni iznos bilance i neovisnost, predlaui prag od 50 zaposlenih za mala, odnosno 250 zaposlenih za srednja poduzea; budui da je ta definicija usvojena u smjernicama Zajednice za dravnu potporu malom i srednjem poduzetnitvu i u svim ostalim smjernicama ili priopenjima u vezi s dravnom potporom, koje su prihvaene ili revidirane od 1992. (to se posebno odnosi na priopenje Komisije dravama lanicama o ubrzanom razjanjavanju planova potpore malim i srednjim poduzeima, te o izmjenama i dopunama postojeih planova 1, smjernicama za dravnu potporu zatiti okolia 2 i smjernicama za dravnu potporu za spaavanje i preustroj poduzea u tekoama3; budui da je i u ostalim mjerama ova definicija u cijelosti ili djelomino prihvaena, osobito u Direktivi etvrtog Vijea (78/660/EEZ) od 25. srpnja 1978. koja se temelji na lanku 54., stavku 3., toki (g) Ugovora o godinjim izvjetajima odreenih oblika trgovakih drutava 4 kako je posljednje izmijenjena i dopunjena Direktivom 94/8/EZ 5, u Odluci Vijea 94/217/EEZ od 19. travnja 1994. o kamatnim subvencijama koje e Zajednica davati na zajmove za mala i srednja poduzea koje Europska investicijska banka odobrava prema svojim privremenim mogunostima odobravanja zajmova 6 i Priopenju Komisije 7 o inicijativi Zajednice o malom i srednjem poduzetnitvu u okviru Strukturnih fondova; budui da jo nije postignuta potpuna usklaenost; neki programi jo uvijek postavljaju vrlo razliite pragove ili se ne obaziru na neke kriterije, kao to je neovisnost; budui da je primjeren nastavak i dovrenje toga usklaivanja na osnovi mjera utvrenih u smjernicama Vijea o dravnim potporama malim i srednjim poduzeima, kao i da Vijee u svim politikama koje provodi primjenjuje iste kriterije i jednake pragove, koje zahtijeva da ih se pridravaju drave lanice; budui da se na jedinstvenom tritu bez unutarnjih granica tretman poduzea mora temeljiti na zajednikim pravilima, pogotovo u vezi s dravnom potporom nacionalnom ili onom Zajednice; budui da je takav pristup jo potrebniji u pogledu velikog uzajamnog djelovanja nacionalnih mjera i mjera Zajednice za potporu malim i srednjim poduzeima, primjerice, u vezi sa Strukturnim fondom i istraivanjima; to znai da treba izbjei situacije u kojima Zajednica usmjerava svoja djelovanja na odreenu kategoriju malih i srednjih poduzea, a drave lanice na drugu; budui da bi primjena iste definicije od strane Komisije, drava lanica, EIB-a i EIF-a osnaila dosljednost i efikasnost politika koje su usmjerene na malo i srednje
1 2

SL C 213, 19. kolovoza 1992., str.10. SL C 72, 10. oujka 1994., str. 3., napomena 16. 3 SL C 368, 23. prosinca 1994., str. 12. 4 SL L 222, 14. kolovoza 1978., str. 11. 5 SL L 82, 25. oujka 1994., str. 33. 6 SL L 107, 28. travnja 1994., str. 57.; vidi o tome Izvjetaj Komisije (COM(94) 434 konaan od 19. listopada 1994. 7 SL C 180, 1. srpnja 1994., str. 10.

poduzetnitvo, ime bi se ograniio rizik iskrivljavanja trinoga natjecanja; budui da, tovie, mnoge programe namijenjene malim i srednjim poduzeima sufinanciraju drave lanice i Zajednica, a u nekim sluajevima i EIB i EIF; budui da prije predlaganja pragova za definiranje malih i srednjih poduzea treba naglasiti da taj pokuaj racionalizacije i utvrivanja spomenutih standarda ne znai da poduzea koja prelaze te pragove ne zasluuju panju drave ili Zajednice; meutim, bilo bi primjerenije da se ti problemi rjeavaju konkretnim mjerama u okviru odgovarajuih programa, posebno programima meunarodne suradnje, umjesto usvajanjem ili odravanjem razliite definicije za mala i srednja poduzea; budui da je kriterij broja zaposlenih osoba, bez sumnje, jedan od najvanijih i mora se smatrati imperativom, no uvoenje financijskog kriterija neophodna je dopuna da bi se shvatila stvarna vanost i dostignue nekog poduzea i njegov poloaj u usporedbi s njegovom konkurencijom; budui da, meutim, nije poeljno prihvatiti promet kao jedini financijski kriterij, jer poduzea u trgovakom i distribucijskom sektoru imaju po svojoj prirodi vei promet od onih u proizvodnom sektoru, pa prema tome kriterij prometa treba kombinirati s onim ukupnog iznosa bilance, kriterijem koji ini ukupno bogatstvo tvrtke, s mogunou da se jedan od ta dva kriterija i premai; budui da je neovisnost takoer jedan od osnovnih kriterija, jer jedno malo i srednje poduzee, koje pripada veoj grupi ima pristup fondovima i potpori koja je nedostupna konkurentima iste veliine; budui da takoer treba iskljuiti pravne subjekte koji se sastoje od malih i srednjih poduzea to ine grupu, a kojih je stvarna gospodarska snaga vea nego jednog malog ili srednjeg poduzea; budui da, u odnosu na kriterij neovisnosti, drave lanice, EIB i EIF moraju osigurati da ovu definiciju ne izigraju poduzea koja su, iako formalno zadovoljavaju taj kriterij, u stvari pod kontrolom nekog veeg poduzea ili zajedno vie velikih poduzea; budui da kapitalni udio koji dre javne korporacije za zajednika ulaganja ili poduzetnike kompanije obino ne mijenja karakter malih i srednjih poduzea, pa ih se zato moe zanemariti; isto se odnosi i na kapitalne udjele koje dre institucionalni investitori koji se obino dre podalje od poslova kompanija u koje su uloili; budui da treba nai rjeenje za dionika drutva koja, iako su mala ili srednja poduzea, ne mogu tono navesti sastav svog dionikog vlasnitva, zbog naina na koji je njihov kapital raspren i zbog anonimnosti svojih dioniara, te zato ne mogu znati zadovoljavaju li kriterij neovisnosti; budui da zbog toga treba odrediti prilino stroge kriterije za definiranje malih i srednjih poduzea, kako bi mjere koje su na njih usmjerene uistinu bile na dobrobit poduzea za koje veliina predstavlja hendikep; budui da granica od 500 zaposlenih nije zapravo selektivna, jer obuhvaa gotovo sva poduzea (99,9 % od 14 milijuna poduzea) i gotovo tri etvrtine europskog gospodarstva u odnosu na zapoljavanje i promet; osim toga, poduzee s 500 zaposlenih ima pristup ljudskim, financijskim i tehnikim resursima koji su daleko izvan okvira poduzea srednje veliine, naime vlasnitvo i menadment je u istim rukama, esto u vlasnitvu porodice, i nemaju istaknut poloaj na tritu; budui da poduzea od 250 do 500 zaposlenih esto ne samo da imaju vrlo vrst poloaj na tritu, nego i posjeduju vrlo solidne rukovodee strukture na podruju proizvodnje,

prodaje, marketinga, istraivanja i upravljanja ljudskim potencijalima, po emu se jasno razlikuju od poduzea srednje veliine do 250 zaposlenih; budui da su u ovoj drugoj grupi takve strukture mnogo krhkije; budui da zato prag od 250 zaposlenih daje bolji odraz stvarnosti jednog malog ili srednjeg poduzea; budui da taj prag od 250 zaposlenih ve sada najee prevladava u definicijama koje se upotrebljavaju na razini Zajednice i budui da ju je prihvatilo zakonodavstvo mnogih drava lanica na temelju smjernica Zajednice o dravnoj potpori malim i srednjim poduzeima; budui da se i EIB odluila upotrebljavati tu definiciju za znaajni dio zajmova koji su odobreni u okviru pogodnosti za mala i srednja poduzea kako je ureeno Odlukom 94/217/EEZ; budui da prema podacima Eurostata ukupan promet poduzea s 250 zaposlenih ne prelazi 40 milijuna ECU (podaci iz 1994.); budui da bi se zato inilo razlonim primijeniti prag prometa od 40 milijuna ECU; budui da nedavni izrauni pokazuju da je prosjean odnos izmeu prometa i ukupnog iznosa bilance u malim i srednjim poduzeima 1 : 5 1, budui da bi zato trebalo utvrditi prag za ukupan iznos bilance na 27 milijuna ECU; budui da meutim, unutar malog i srednjeg poduzetnitva treba praviti razliku izmeu srednjih poduzea, malih poduzea i mikropoduzea; budui da se ova posljednja ne smiju mijeati s obrtnikim poduzeima, koja e se zbog njihovih posebnih osobina i nadalje definirati na nacionalnoj razini; budui da se pragovi za mala poduzea moraju odrediti na isti nain, znai s graninim prometom od 7 milijuna ECU i ukupnim iznosom bilance od 5 milijuna ECU; budui da izabrani pragovi ne moraju nuno odraavati prosjeno malo ili srednje poduzee, nego ine gornje granice utvrene da bi se omoguilo svim poduzeima, koja imaju karakteristike malih ili srednjih poduzea, da budu ukljuena u jednu ili drugu kategoriju; budui da se pragovi prometa i ukupni iznosi bilanca, koji su odreeni radi definiranja malog i srednjeg poduzetnitva, trebaju usklaivati kad se ukae potreba da se u obzir uzmu promjene gospodarskih prilika, kao razine cijena i poveanja produktivnosti poduzea; budui da e se smjernice Zajednice o dravnoj potpori malim i srednjim poduzeima uskladiti zamjenom trenutno koritenih definicija onima navedenim u ovoj Preporuci; budui da je, kad se sljedei put izmjenjuje i dopunjuje Direktiva Vijea 78/660/EEZ kojom se dravama lanicama daje pravo da izuzmu mala i srednja poduzea od nekih obaveza u vezi s objavljivanjem njihovih zavrnih rauna, nuno predvidjeti da Komisija predloi da se postojea definicija promijeni uz pozivanje na ovu Preporuku; budui da bi takoer bilo poeljno radi procjenjivanja mjera kojima se daje prednost malim i srednjim poduzeima da Komisija, drave lanice, EIB i EIF tono navedu koja se poduzea njima koriste, pravei razliku izmeu raznih kategorija malih i srednjih poduzea prema veliini, jer bolje poznavanje korisnika omoguuje prilagodbu i poboljanje ciljnih mjera predloenih za mala i srednja poduzea, te ih tako ini jo djelotvornijima; budui da, s obzirom da se dravama lanicama mora dopustiti odreeni stupanj fleksibilnosti, EIB i EIF odreuju i nie pragove od pragova Zajednice, kad ele svoje
1

Izvor: 'BACH' (usklaeni rauni) baza podataka.

mjere usmjeriti prema posebnoj kategoriji malih ili srednjih poduzea, ti pragovi predstavljaju samo gornje granice; budui da, radi pojednostavljenja administracije za primjenu nekih od svojih politika, drave lanice, EIB i EIF mogu zadrati samo jedan kriterij, osobito onaj o broju zaposlenih. Meutim, ta se fleksibilnost ne primjenjuje na opi sustav razliitih dravnih potpora kad se takoer moraju potovati i financijski kriteriji; budui da se ova Preporuka odnosi samo na definiciju malih i srednjih poduzea koja se primjenjuje u politikama Zajednice koje se provode unutar Zajednice i Europskog gospodarskog prostora, DONOSI OVU PREPORUKU : lanak 1. Pozivaju se drave lanice, Europska investicijska banka i Europski investicijski fond: - da se u svojim programima koji su usmjereni prema malom i srednjem poduzetnitvu, 'poduzeima srednje veliine', 'malim poduzeima' ili 'mikropoduzeima' pridravaju propisa koji su utvreni lankom 1. Dodatka, - da se pridravaju gornjih granica izabranih za promet i ukupan iznos bilance, u sluajevima kad ih je Komisija izmijenila i dopunila u skladu sa lankom 2. Dodatka, - da poduzmu potrebne korake s ciljem upotrebe razreda veliine utvrenih lankom 3., stavkom 2. Dodatka, pogotovo kad se radi o praenju financijskih instrumenata Zajednice. lanak 2. Pragovi navedeni u lanku 1. Dodatka smatraju se gornjim granicama. Drave lanice, Europska investicijska banka i Europski investicijski fond mogu, u odreenim sluajevima, izabrati i odrediti nie pragove. Pri provedbi nekih svojih politika, oni mogu takoer izabrati i primijeniti samo kriterij broja zaposlenih, osim na podrujima na koja se primjenjuju razliita pravila o dravnoj potpori. lanak 3. Kako bi se Vijeu omoguilo procijeniti kakav je napredak postignut, pozivaju se drave lanice, Europska investicijska banka i Europski investicijski fond, da do 31. prosinca 1997. obavijeste Komisiju o mjerama koje su poduzeli radi prilagodbe ovoj Preporuci. lanak 4. Ova se Preporuka odnosi na definiciju malih i srednjih poduzea u politici Zajednice koja se primjenjuje unutar Zajednice i Europskog gospodarskog prostora i upuena je dravama lanicama, Europskoj investicijskoj banci i Europskom investicijskom fondu. Sastavljeno u Bruxellesu, 3. travnja 1996. Christos PAPOUTSIS lan Komisije

DODATAK

DEFINICIJA MALIH PODUZEA I PODUZEA SREDNJE VELIINE KOJU JE USVOJILA KOMISIJA lanak 1. 1. Mala i srednja poduzea, u daljnjem tekstu mala i srednja poduzea, definiraju se kao poduzea koja: - imaju manje od 250 zaposlenih, i - imaju godinji promet koji ne prelazi 40 milijuna ECU ili ukupnu godinju bilancu koja ne prelazi 27 milijuna ECU, - udovoljavaju kriteriju neovisnosti kako je definirano u stavku 3. 2. U sluaju kad je potrebno razlikovati mala poduzea i poduzea srednje veliine, 'malo poduzee' se definira kao poduzee koje: - ima manje od 50 zaposlenih i - ima godinji promet koji ne prelazi 7 milijuna ECU, ili ukupnu godinju bilancu koja ne prelazi 5 milijuna ECU, - udovoljava kriteriju neovisnosti kako je definirano u stavku 3. 3. Neovisna poduzea su ona kojih 25 % ili vie kapitala ili glasakih prava nije u vlasnitvu jednog poduzea ili nekoliko zdruenih poduzea, koja ne obuhvaa definicija malih ili srednjih poduzea ili malih poduzea, ovisno o tome to se na njih odnosi. Taj se prag smije prijei samo u sljedea dva sluaja: - ako poduzee dre korporacije za javna ulaganja, kompanije s poduzetnikim kapitalom ili institucionalni investitori, pod uvjetom da se ne vri pojedinani ili zajedniki nadzor, - ako je kapital raspren tako da nije mogue utvrditi tko ga dri i ako poduzee izjavi da se pravovaljano moe pretpostaviti da nije s vie od 25 % u vlasnitvu jednoga poduzea ili nekoliko zdruenih poduzea, koja ne obuhvaa definicija malih ili srednjih poduzea, ovisno o tome to se na njih odnosi. 4. Zato je pri izraunu pragova navedenih u stavku 1. i 2. nuno zbrojiti relevantne svote za poduzee koje prima potporu i za sva ona poduzea koja ono izravno ili neizravno kontrolira posjedom 25 % ili vie kapitala ili prava glasa. 5. Kad je potrebno razlikovati mikropoduzea od malih i srednjih poduzea, ova se definiraju kao poduzea koja imaju manje od 10 zaposlenih. 6. Kada na dan zavrne bilance poduzee prijee ili padne ispod praga broja zaposlenih ili financijske gornje granice, to e imati za posljedicu dobivanje ili gubitak statusa 'malog ili srednjeg poduzea', 'poduzea srednje veliine', 'malog poduzea' ili 'mikropoduzea', samo ako se ta pojava ponovi tokom dvije uzastopne financijske godine. 7. Broj zaposlenih odgovara broju godinjih radnih jedinica (AWU), to znai broj djelatnika s punim radnim vremenom zaposlenih tokom jedne godine, s tim da djelatnici sa skraenim radnim vremenom i sezonski radnici ine tek manji dio godinjih radnih jedinica. Referentna godina koja se razmatra jest ona posljednjeg prihvaenog obraunskog razdoblja. 8. Pragovi prometa i ukupnih iznosa bilanci jesu oni iz posljednjeg prihvaenog 12mjesenog razdoblja. U sluaju novoosnovanih poduzea ije godinje bilance jo nisu prihvaene, pragovi koji e se primjenjivati bit e izvedeni na temelju vjerodostojne procjene nainjene tokom financijske godine.

lanak 2. Komisija e prema potrebi izmijeniti i dopuniti gornje granice izabrane za promet i ukupni iznos bilance, a inae svake etiri godine od usvajanja ove Preporuke, uzimajui u obzir promjene gospodarskih prilika u Zajednici. lanak 3. 1. Komisija se obvezuje da e usvojiti odgovarajue mjere kako bi osigurala da se definicija malih i srednjih poduzea koja je utvrena lankom 1. primjenjuje na sve programe kojima ona rukovodi, a u kojima se spominju pojmovi 'malo i srednje poduzetnitvo', ' poduzea srednje veliine ', 'mala poduzea' ili 'mikropoduzea'. 2. Komisija se obvezuje da e usvojiti odgovarajue mjere kako bi prilagodila statistiku koju ona sastavlja u skladu sa sljedeim razredima veliine: - 0 zaposlenih - 1 do 9 zaposlenih - 10 49 zaposlenih - 50 249 zaposlenih - 250 499 zaposlenih - 500 i vie zaposlenih. 3. Sadanji programi Zajednice u kojima se mala i srednja poduzea definiraju drugaijim kriterijima od ovih navedenih u lanku 1., nastavit e se u prijelaznom razdoblju i primjenjivati u korist poduzea koja su se smatrala malim ili srednjim poduzeima kad su ti programi usvajani. Svaka promjena definicije malih i srednjih poduzea unutar tih programa moe se provesti samo usvajanjem ovdje sadrane definicije i zamjenom razliitih definicija uz pozivanje na ovu Preporuku. Prijelazno razdoblje treba naelno zavriti 31. prosinca 1997. Meutim, to nee utjecati na zakonski obvezujue obaveze koje je Komisija preuzela na temelju tih programa. 4. Kad se izmijeni i dopuni Direktiva Vijea 78/660/EEZ, Komisija e predloiti da se sadanji kriteriji za definiranje malog i srednjeg poduzetnitva zamijene, uz pozivanje na definiciju koju sadri ova Preporuka. 5. Sve odredbe koje usvoji Komisija, a u kojima se spominje 'malo i srednje poduzetnitvo', ' poduzea srednje veliine ', 'mala poduzea', ili 'mikropoduzea', ili bilo koji drugi pojam, pozivat e se na definiciju koju sadri ova Preporuka.