Yogi Ramacharaka

DISANJE I ZDRAVLJE Indijske vjebe disanja

SADRAJ
I. Selam II. Disanje je ivot III. Egzoterijska teorija disanja IV. Ezoterijska teorija disanja V. ivani sustav VI. Disanje na nos - Disanje na usta VII. etiri naina disanja VIII. K a k o stei yoga p o t p u n o disanje IX. Fizioloki uinak p o t p u n o g disanja 7 11 16 24 30 35 42 51 56 63 69 77 82 88

X. Vjebe iz tradicije yoge XI. S e d a m yoga vjebi XII. S e d a m m a n j i h yoga vjebi XIII. Vibracije i yoga ritmiko disanje XIV. XV. F e n o m e n yoga psihikog disanja D r u g i fenomen yoga psihikog disanja XVI. Yoga d u h o v n o disanje

98 112

Poglavlje I

SELAM

o v j e k Z a p a d a j o j e uvijek s k l o n o i t o v a t i zbunjenost u o d n o s u na Yogu, njezinu filozofiju i praksu. Putnici koji su putovali u Indiju napisali su i prenosili raznorazne prie o fakirima, p r o s j a c i m a , nadrilijenicima i opsjenarima na koje su nailazili uz velike indijske prometnice i gradske ulice, one koji su sebi bestidno nadjenuli naziv v o g i n i " . Stoga ne udi da je ovjek Z a p a d a o tipinom yoginu razmiljao kao 0 ispijenom, tjelesno istroenom, fanatinom, prljavom 1 n e u k o m H i n d u s u koji sjedi u o d r e e n o m poloaju sve d o k njegovo tijelo ne postane ukrueno; ili dri ruku u zraku sve d o k ona p o t p u n o ne atrofira i osui
7

se nakon d u g o g niza godina; ili vrsto povee svoju stisnutu aku sve d o k nokti ne probiju kou dlana i urastu d u b o k o u meso. D a , ti ljudi doista postoje ali n j i h o v e tvrdnje da su o n i y o g i n i b e s m i s l e n e su i nevrijedne u o d n o s u na pravog yogina. M o e m o to usporediti s p r i m j e r o m kada bi bera kukuruza sebi nadjenuo titulu d o k t o r a " ili kada bi se ulini prodava predstavljao kao rektor Harvardskog sveuilita. Od davnih su vremena u Indiji i drugim zemljama Istoka postojali ljudi koji su sve svoje vrijeme i svu svoju p a n j u posvetili razvoju ovjeka - fiziki, m e n t a l n o i d u h o v n o . Iskustva m n o g i h generacija ozbiljnih i marljivih traitelja stoljeima su uitelji prenosili na svoje uenike. I tako je, m a l o po m a l o , izgraena i uobliena konana i cjelovita znanost yoge. Naposlijetku je tim istraivanjima i uenjima nadjenut naziv ,,yoga" od sanskrtske rijei yug to znai sjediniti se, zdruiti se. Iz istog izvora dolazi engleska rije yoke ( u j a r m i t i ) z n a e n j e koje j e v r l o s l i n o . N j e z i n u upotrebu u povezanosti s tim uenjem teko je ustvrditi i i s p i t a t i p o d r i j e t l o jer r a z n i a u t o r i d a j u r a z n a tumaenja. Ali najvjerojatnije tumaenje je o n o koje kazuje da je yoga hinduska rije znaenje koje prenosi fraza dovesti u sklad" ili zdruiti s e " budui da yogin nedvojbeno dolazi u sklad tijekom svojega rada pri kojem voljom kontrolira tijelo i u m . Yoga je podijeljena u nekoliko kategorija, od onih

koje ue kako kontrolirati tijelo pa do o n i h koje pouavaju kako dosei najvii d u h o v n i razvitak. U o v o m e naem radu n e e m o ulaziti u vie kategorije nae teme, o s i m kada z n a n o s t d i s a n j a " dodiruje isto. Z n a n o s t d i s a n j a " dodiruje yogu u m n o g o b r o j n i m tokama. Premda je u g l a v n o m povezana s razvojem i k o n t r o l o m fizikoga, takoer ima i psihiku osnovu te ulazi u podruje d u h o v n o g a razvitka. U Indiji se nalazi p u n o kola yoge u kojima su bili ali jo uvijek i jesu veliki i vodei u m o v i te velike zemlje. Filozofija yoge pravilo je ivota m n o g i h ljudi. M e u t i m , sutinska i proiena yoga uenja pruaju se s a m o nekolicini d o k se mnotvo zadovoljava m r v i c a m a koje padaju sa stola obrazovanih i uenih. Ovaj je obiaj u p o t p u n o j suprotnosti sa z a p a d n i m svijetom. No ideje Z a p a d a djelovale su i djeluju na Istok pa se sada uenja koja su se neko davala s a m o nekolicini nesmetano pruaju svima koji su ih spremni primiti. Istok i Z a p a d sve se vie pribliuju a korist od bliskoga dodira i m e u s o b n o g utjecaja trebala bi biti obostrana. Indijski su yogini oduvijek pridavali veliku pozornost znanosti disanja" iz razloga koji e itatelju ove knjige postati oit i jasan. M n o g i su z a p a d n i pisci d o d i r n u l i ovu fazu uenja. Vjerujem kako u u o v o m e radu z a p a d n o m itatelju, u saetom obliju i jednostavnim jezikom, predoiti bazina naela yogi 9

znanosti disanja skupa s m n o g i m vanim yoga vjebama disanja kao i s n a i n o m izvoenja tih vjebi. Predoena je z a p a d n a m i s a o jednako kao i istona. P o k a z a n o je kako su one m e u s o b n o bliske i kako jedna p r o i m a drugu. U tekstu koristimo uobiajene izraze, izbjegavajui sanskrtske termine, kako se time ne bi skrenula p o z o r n o s t sa s a m o g a teksta i kako se itatelj ne bi zbunio. Prvi je d i o knjige posveen fizikoj fazi znanosti disanja. P o t o m se razmatraju psihike i m e n t a l n e karakteristike te se na koncu govori o duhovnoj strani. Pokuali s m o na relativno m a l o m broju stranica iznijeti to je mogue vie doktrine yoge. Pri tome smo koristili rijei i izraze koje svatko m o e razumijeti. M e u t i m , strahujemo da bi ta jednostavnost mogla biti u z r o k o m nepridavanja pozornosti s a m o m e tekstu; jer itatelj vrlo lako moe prei preko iznimno vanih stvari i previdjeti o n o bitno b u d e li traio skriveno, mistino i nedokuivo. M e u t i m , um ovjeka Z a p a d a vrlo je praktian i m i s l i m da bi u b r z o m o g a o p r e p o z n a t i praktinost ovoga rada. Pozdravljam itatelja najsrdanijim i najdubljim p o z d r a v o m selam uvodei ga u prvu lekciju y o g a znanosti disanja. ivot je u p o t p u n o s t i o v i s a n o i n u d i s a n j a . D i s a n j e je ivot." P r e m d a se razlikuju u p o j e d i n o s t i m a teorije i terminologije, i Istok i Z a p a d slau se u b a z i n i m naelima. Disati znai ivjeti. Bez disanja nema ivota. N i s u s a m o vie ivotinjske vrste ovisne o disanju na kojemu poiva zdravlje i ivot. I nii oblici animalnoga ivota takoer m o r a j u disati da bi ivjeli. a k je i ivot vegetacije i njena kontinuirana egzistencija ovisan o zraku.
10 11

Poglavlje II

DISANJE JE IVOT

Nakon roenja novoroene udahne dugim, d u b o k i m d a h o m . Zadri ga na trenutak kako bi iz njega poluilo ivot davajue karakteristike a p o t o m i z d a h n e d u g i m i p o m a l o a l o s n i h d a h o m . I gle! Z a p o e o je ivot na zemlji. Star ovjek klonulo izdahne po posljednji put. Prestao je disati i njegov je ivot okonan. O d prvog slabanog u d a h a novoroeneta p a d o posljednjega hropca umirueg ovjeka prostire se vrlo d u g a pria neprekidna disanja. ivot je jedan niz udisaja i izdisaja. Disanje se moe smatrati j e d n o m od najvanijih funkcija tijela jer sve ostale funkcije ovise o njemu. ovjek m o e preivjeti o d r e e n o vrijeme ne unosei hranu u tijelo. Neto krae e ivjeti bez vode ali bez d i s a n j a njegov e ivot okonati ve nakon s a m o nekoliko minuta. Nije s a m o ivot ovjeka ovisan o disanju. Njegova vitalnost i zdravlje u velikoj mjeri ovise o ispravnoj navici disanja. Pametno kontroliranje nae disajne snage produljit e nae zemaljske dane dajui n a m poveanu vitalnost i veliku snagu otpornosti. Nasuprot t o m u , neinteligentno i nepaljivo disanje imat e za posljedicu krai ivot, smanjenje nae vitalnosti p o d l o n o s t bolestima. U svom n o r m a l n o m , uobiajenom stanju ivota ovjeku nisu potrebne bilo kakve upute ili instrukcije 12 i

u vezi s disanjem. Poput niih ivotinja i djece on die p r i r o d n o i ispravno budui da je priroda odredila da t a k o ini. Ali civilizacija i m o d e r n i n a i n ivota promijenili su tu prirodnu naviku kao i m n o g o toga drugoga s time povezanog. M o d e r n i je ovjek stekao i prisvojio neispravne metode i poloaje pri h o d a n j u , stajanju i sjedenju koje su ga liile roenjem steenoga prirodnog i ispravnog disanja. Platio je i plaa visoku cijenu m o d e r n o m nainu ivljenja. Pripadnici divljih i primitivnih plemena i dan danas diu p r i r o d n o sve do trenutka dok ne p r e u z m u , bolje reeno d o k se ne zaraze, navikama civiliziranog ovjeka. U p o s t o c i m a izraen broj ljudi koji diu pravilno doista je malen. Posljedica toga vidljiva je u s l a b o m i nedovoljnom razvijenom p r s n o m e kou, uskim r a m e n i m a k a o i u sve veoj uestalosti o b o l j e n j a respiratornih organa. Neke od tih bolesti doista su fatalne. Istaknuti strunjaci ustvrdili su da bi jedna generacija ljudi s pravilnim disanjem obnovila ljudski rod te da bi se bolesti jako prorijedile. Neki ak tvrde da bi se u t o m sluaju na bolesti gledalo kao na veliku zanimljivost. No bez obzira p r o m a t r a m o li sa stajalita Istoka ili Zapada, povezanost izmeu pravilnog disanja i zdravlja uoena je i potvrena, ali i protumaena. Zapadna uenja jasno dokazuju da tjelesno zdravlje ovisi o pravilnom disanju. Uitelji disanja ne s a m o da priznaju da su njihova z a p a d n a braa u pravu nego
13

takoer kazuju da o s i m tjelesne dobrobiti i zdravlja k a o p o s l j e d i c e ispravne navike d i s a n j a d o l a z i d o poveanja ovjekove mentalne snage, sree, samokontrole, jasnijeg prosuivanja, morala pa ak i d u h o v n o g rasta. N o , p o t r e b n o je nauiti i shvatiti z n a n o s t disanja". itave kole istone filozofije utemeljene su na toj z n a n o s t i . K a d a to znanje j e d n o m prigrle ljudi Z a p a d a i kada ga ponu praktino koristiti, o n o e meu njima uiniti u d a " . Teorija Istoka povezana sa praktinou Z a p a d a donijet e vrijedne plodove. U ovoj knjizi obradit emo yoga znanost d i s a n j a " koja ukljuuje ne s a m o ono to je p o z n a t o z a p a d n o j fiziologiji i medicini nego e p o d j e d n a k o razmotriti o k u l t n u stranu subjekta. Nee se ukazivati iskljuivo na n a i n postizanja tjelesnog zdravlja slijeenjem pravca kojim su zapadni znanstvenici oznaili d u b o k o disanje", ve emo takoer prodrijeti u manje poznate razvojne stupnjeve tematike pokazavi na koji nain indijski yogin kontrolira svoje tijelo, kako poveava svoj mentalni kapacitet i kako razvija d u h o v n u stranu svoje p r i r o d e koritenjem m e t o d a ili bolje reeno znanosti disanja". Praktine vjebe kojima yogin postie kontrolu nad svojim tijelom, o m o g u u j u mu poslati bilo kojem organu ili dijelu svojega tijela poveani tijek vitalne snage
14

bilo koji dio tijela ili bilo koji organ. On zna da zapadni z n a n s t v e n i c i p o z n a j u fizioloki u i n a k i s p r a v n o g disanja, ali takoer zna da zrak o s i m kisika, vodika i duika sadri jo neto vie, a to neto je savrenije od d o v o e n j a kisika u krv. Poznaje p r a n u " o e m u zapadnjaci nisu upoznati. U potpunosti je svjestan prirode i naina postupanja kao i upravljanja s tim velikim p o e l o m energije; u cijelosti poznaje njeno djelovanje na ljudsko tijelo i u m . Z n a da se s p o m o u r i t m i k o g d i s a n j a ovjek m o e dovesti u s k l a d n u vibraciju s p r i r o d o m i p o t a k n u t i razvijanje svojih pritajenih snaga i moi. Zna da p o m o u kontroliranog disanja moe izlijeiti bolest u sebi i drugima i takoer na praktian nain odagnati strah, brigu, tjeskobu i nie emocije. Svrha ovoga rada je pouiti o svemu tome. U nekoliko narednih poglavlja predoit e m o jezgrovito tumaenje i upute koje su se mogle proiriti na jako p u n o stranica i knjiga. N a d a m se da emo probuditi znatielju itatelja i potaknuti ga da razmotri vrijednost yoga znanosti disanja".

ili p r a n e " . Na taj nain on jaa i okrepljuje

15

veliku istinu. Prije nego li p o n e m o s prouavanjem z a p a d n e ideje m o d a je najbolje predoiti kratki opis organa za disanje i itavog respiratornog sustava. O r g a n i disanja sastoje se od plua i p r o l a z a " koji zrak dovode do njih. Dva pluna krila nalaze se u Poglavlje III torakalnoj upljini, svako s jedne strane sredinjeg pravca tijela; razdvojena su srcem, velikom k r v o m p u m p o m i veim zranim cijevima". Svako se p l u n o krilo s l o b o d n o i nesmetano prua u svim pravcima o s i m u hilusu koji se sastoji od bronhija, arterija i

EGZOTERIJSKA TEORIJA DISANJA

vena koje plua povezuju s d u n i k o m i srcem. Plua su s p o n g i o z n a i p o r o z n a , a p l u n o je tkivo v r l o elastino. Prekrivena su finom, delikatnom ali vrstom p l u n o m m a r a m o m p o z n a t o m kao pleura jedan list koje blisko prianja uz plua a drugi uz unutranjost stijenke prsne upljine. Pleura izluuje tekuinu koja o m o g u u j e unutranjim stijenkama lagano m e u s o b n o

U o v o m poglavlju ukratko emo predoiti teorije zapadnog znanstvenog svijeta glede funkcije respiratornih organa i uloge koju ima u ljudskom sustavu. U sljedeim emo poglavljima prikazati druge teorije i utvrene injenice istonih kola filozofije i njihovih istraivanja. Istok prihvaa teorije i injenice z a p a d n o g svijeta jer su mu o n e ve o d a v n o poznate. Uz to nadodaje m n o g o toga to na Z a p a d u za sada jo nije prihvaeno ali to e zapadni znanstvenici ipak otkriti, nazvati novim i m e n o m i predoiti svijetu kao 16

klizanje tijekom s a m o g a ina disanja. Zrani se prolazi sastoje od unutranjosti nosa, drijela, grla, dunika ili traheje i broha. K a d a d i e m o uvlaimo zrak kroz nos u kojemu se zagrijava u d o d i r u sa s l u z n i c o m koja je proeta krvnim ilama i b o g a t o opskrbljena krvlju. N a k o n prolaska kroz drijelo i grlo zrak prolazi kroz d u n i k ili traheju koji se na koncu dijeli u m a n j e cijevi koje n a z i v a m o b r o n h i j i m a . B r o n h i j i se p o n o v n o dijele i zavravaju m a l e n i m

zranim mjehuriima (plune alveole) broj kojih je doista velik. K a d a bi se o p n a plunih alveola izravnala, prekrila bi povrinu od etrnaest tisua stopa. Zrak se u plua uvlai aktivnou oita (dijafragme), velikog i jakog miia koji dijeli prsnu (torakalnu) upljinu od trbune (abdominalne). Aktivnosti dijafragme gotovo su automatske, jednako k a o i srca, p r e m d a se oit m o e transformirati u mii koji je u izvjesnoj mjeri p o d utjecajem n a p o r a volje. T i j e k o m svoje ekspanzije oit p o d i e g r u d n i ko i proiruje plua pa zrak ulazi u, na taj nain, stvoreni vakum. Relaksacijom grudnoga koa plua se skupljaju i zrak iz njih izlazi. Prije nego li r a z m o t r i m o to se d o g a a sa z r a k o m u pluima, p r o u i m o na trenutak cirkulaciju krvi. K a o to znate, srani mii pokree krv u arterijama a p o t o m i u kapilarama. Na taj nain krv dolazi do svakog dijela tijela kojega vitalizira, hrani i jaa. Tada se m r e o m kapilara o d v o d i u vene, n j i m a do srca a z a t i m opet dospijeva u plua. Krv koja poinje svoje arterijsko putovanje svijetlo je crvene boje, obogaena ivot davajuom kvalitetom i o s o b i n a m a . Krv koja se vraa natrag u srce t a m n a je, s i r o m a n a i ispunjena o t p a d n i m tvarima tjelesnoga s u s t a v a . P o i n j e k a o svjea i o k r e p l j u j u a s t r u j a planinskih brzaka. Vraa se k a o voda otpadnih kanala. Neista krv ulazi u desnu sranu pretklijetku (atrij). 18

K a d a se pretklijetka i s p u n i krvlju, kontrahira se i o d v o d i tijek krvi u desnu sranu klijetku (ventrikul) koji s v o j o m k o n t r a k c i j o m potiskuje krv u plua u k o j i m a se ona m i l i j u n i m a krvnih ilica d o v o d i do p l u n i h alveola o kojima s m o govorili. D a k l e , neista krv r a s p r o s t r a n j e n a je i z m e u milijuna sitnih plunih alveola. U d i s a j e m se uvlai zrak i kisik iz njega dolazi u dodir s oneienom krvi k r o z tanke stijenke krvih kapilara zidovi kojih su d o v o l j n o vrsti da z a d r e krv i d o v o l j n o t a n k i i p r o p u s n i da dopuste prolazak kisika. K a d a kisik d o e u dodir s krvlju d o g a a se neka vrsta sagorijevanja; krv vee kisik i oslobaa ugljini dioksid stvoren iz o t p a d n i h p r o d u k a t a i otrovnih supstancija koje je krv sakupila u svim dijelovima tjelesnoga sustava. Tako obogaena i proiena kisikom krv se dovodi do srca. P o n o v n o je bogata, crvena i svijetla, zasiena ivot davajuim kvalitetama i o s o b i n a m a . Ulazi u lijevu sranu pretklijetku (atrij) a iz nje u lijevu klijetku (ventrikul), odakle p o n o v n o arterijskim spletom krvnih ila odlazi donijeti ivot svim dijelovima tijela. Utvreno je da u j e d n o m e d a n u tijelom, dakle tijekom dvadeset i etiri sata, o k o 16 000 litara krvi p r o e kroz krvne kapilare gdje se krv izlae kisiku i u d a h n u t o m z r a k u . Z a m i s l i v i se s a m o i na t r e n u t a k n a d t i m siunim detaljem ne m o e m o se ne zauditi i zadiviti nad beskrajnom briljivou i inteligencijom Prirode.
19

Sve d o k dovoljna koliina svjeega zraka ne ude u plua, neisti tijek venozne krvi ne moe biti proien. Posljedica toga nije s a m o liavanje tijela hranjivih sastojaka nego se takoer i o t p a d n i produkti, do ijeg bi o s l o b a a n j a t r e b a l o d o i , p o n o v n o v r a a j u u cirkulaciju, trujui tjelesni sustav. Neist zrak djeluje na jednaki nain s a m o u neto m a n j e m opsegu. Takoer se m o e primijetiti da, ukoliko osoba ne udie dovoljnu koliinu zraka, rad krvi" nije ispravan to rezultira n e d o v o l j n o m i s h r a n o m tijela i stvaranjem bolesti; o r g a n i z a m poinje patiti od jednog stanja koje b i s m o m o g l i nazvati nesavreno zdravlje. Krv o s o b e koja neispravno die je plavkaste, tamne boje. Nedostaje joj p u n o a c r v e n e , iste a r t e r i j s k e krvi. C e s t o j e t o oitovano u izgledu osobe. Naglaena je blijedoa i slabija cirkulacija krvi. Ispravno disanje p o s p j e u j e cirkulaciju i rezultira istim i sjajnim izgledom. a k i samo malo razmiljanja pokazat e n a m vitalnu vanost i s p r a v n o g disanja. U k o l i k o krv nije u p o t p u n o s t i proiena regenerativnim p r o c e s o m u p l u i m a , ulazi u arterijski krvotok u l o e m , n e p r i r o d n o m stanju, nedovoljno ista i n e p o t p u n o oiena od neistoa koje je preuzela na s v o m povratku u srce i plua. U k o l i k o ove o t p a d n e supstancije organizma p o n o v n o u u u tjelesni sustav, zasigurno e se oitovati u nekoj od bolesti tijela, ili u formi bolesti krvi illi u bolesti koja nastaje kao posljedica nepravilnoga rada n e p o t p u n o ishranjenog o r g a n a ili tkiva. 20

K a d a je krv na ispravan nain izloena zraku u p l u i m a , ne s a m o da se rjeava nakupljene neistoe i n a k u p l j e n a tetnog ugljinog d i o k s i d a ve takoer u z i m a i apsorbira o d r e e n u koliinu kisika kojega d o n o s i svim d i j e l o v i m a tijela u k o j i m a je on n e o p h o d a n da bi priroda mogla na ispravan nain izvriti svoj proces. K a d a kisik d o d e u dodir s krvlju, sjedinjuje se s h e m o g l o b i n o m i odlazi do svake stanice tkiva, miia i organa koje osvjeuje i jaa. Istroene i stare stanice nadomjetavaju se novim materijalima koje Priroda zamjenjuje prema svojoj potrebi. Arterijska krv ispravno izloena zraku, sadri o k o 2 5 % s l o b o d n o g kisika. Vitalizacija kisikom ne o d n o s i se s a m o na tjelesna tkiva i organe. I probava, takoer, ovisi o o d r e e n o m zasienju hrane kisikom to se dogaa jedino kada kisik iz krvi dolazi u dodir s h r a n o m stvarajui odreeni oblik izgaranja. Stoga je n u n o odgovarajuu koliinu kisika unijeti u plua. Sve to govori u prilog injenici da se slaba plua i slaba probava esto javljaju skupa. D a b i s m o shvatili c j e l o v i t u v a n o s t ove t v r d n j e m o r a m o imati na u m u injenicu da itavo tijelo u z i m a hranjive sastojke iz apsorbirane hrane te da poremeena ili n e d o s t a t n a apsorpcija hranjivih sastojaka uvijek znai nedovoljno ili n e p o t p u n o nahranjeno tijelo. a k i sama plua ovise o i s t o m izvoru ishrane; p r e m d a je apsorpcija putem nesavrena disanja nepotpuna a plua 21

zauzvrat oslabljena, ona v r e m e n o m jo vie slabe i u n e m o g u n o s t i su izvravati svoj rad na zadovoljavajui nain. Posljedica toga je daljnje slabljenje tijela. Svaki k o m a d i , djeli hrane i p i a m o r a doi u d o d i r s kisikom prije nego li prijee u probavni trakt u kojem se apsorbiraju potrebni hranjivi sastojci i prije nego li se o d g o v a r a j u i tjelesni p r o d u k t i tjelesnog sustava r e d u c i r a j u na o d g o v a r a j u i o b l i k i e l i m i n i r a j u iz o r g a n i z m a . N e d o v o l j n a koliina ili m a n j a k kisika oznaava nedostatnu ishranu, n e p o t p u n o eliminiranje tetnih sastojaka i slabije zdrastveno stanje. I doista disanje je ivot". Izgaranje koje nastaje uslijed p r o m j e n e u n e i s k o r i t e n e o t p a d n e p r o d u k t e stvara t o p l i n u i izjednauje temperaturu tijela. Ljudi s dobrim disanjem nisu skloni p r e h l a d a m a i o p e n i t o imaju obilje tople krvi koja im o m o g u u j e otpornost prema p r o m j e n a m a vanjske temperature. Povrh svega to je reeno, vano je n a p o m e n u t i da vaan d o d a t a k s a m o m e inu disanja daje vjebanje u n u t a r n j i h o r g a n a i miia, o s o b i n u koju z a p a d n i autori koji piu o ovoj temi o b i n o previaju, ali koju yogini u cijelosti prihvaaju i uvaavaju. N e p o t p u n o ili plitko disanje tek s a m o s dijelom aktiviranih p l u n i h alveola, znai da je velik d i o plunih kapaciteta neiskoriten. U tom sluaju itav tjelesni s u s t a v p a t i s u k l a d n o koliini n e d o v o l j n o
22

zasiene krvi kisikom ili reeno drukije, razmjerno m a n j k u kisika ili suboksidaciji. U svom u o b i a j e n o m stanju ivotinje diu p r i r o d n o a jednaki je sluaj i s primitivnim ovjekom. Meutim, neprirodan i n e n o r m a l a n nain ivota koji je m o d e r n o m ovjeku n a m e t n u l a m o d e r n a civilizacija, sjena koja se nadvila n a d nae m o d e r n o civilizirano drutvo, liila nas je i uskratila n a m p r i r o d n u naviku disanja. Ljudski rod trpi posljedice toga neprirodnog stanja i pati. ovjekov jedini fiziki spas je povratak p r i r o d i " !

23

Stoljeima je o n o inilo d i o uenja istonih yogina. Da b i s m o izbjegli n e s p o r a z u m e i krivo shvaene p o j m o v e nastale zbog razliitih teorija povezanih s o v i m v e l i k i m n a e l o m koje s e o b i n o p r i d r u u j e j e d n o m od razliitih naziva, u o v o m e m o radu o t o m naelu govoriti kao o p r a n i " . Rije prana na sanskrtu Poglavlje IV znai apsolutna energija". M n o g i autoriteti s podruja okultizma kazuju da je naelo koje hindusi nazivaju prana univerzalni princip energije ili sile te da je sva energija ili sila izvedena iz toga principa poseban oblik oitovanja toga principa. U o v o m e nas tivu te teorije

EZOTERIJSKA TEORIJA DISANJA

nee z a o k u p i t i u tolikoj mjeri da p o s t a n u glavni predmet razmatranja. Zato emo se ograniiti na razumijevanje prane kao energetskog principa koji se manifestira u svim ivim biima i koji ih ini razliitim od neivih stvari. Pranu m o e m o shvatiti kao aktivno naelo ivota, kao vitalnu snagu. Nalazi se u svim ivotnim formama, od amebe do ovjeka, od

Z n a n o s t disanja, kao i m n o g a druga uenja imaju svoju ezoterijsku ili unutarnju fazu jednako kao i svoju e g z o t e r i j s k u ili v a n j s k u . O k u l t i s t i su, u s v i m razdobljima i svim zemljama, uvijek pouavali, obino u tajnosti i to znanje predavali nekolicini uenika, da se u zraku nalazi supstancija ili naelo iz koje proizlazi sva aktivna vitalnost i ivot. Tu su silu nazivali r a z n i m i m e n i m a i pridavali joj razne nazive. Razlike su se odnosile jedino u detaljima ove teorije ali glavno naelo pronalazilo se u svim okultnim uenjima i filozofijama. 24

najelementarnijeg oblika vegetativnoga ivota pa do najviih formi animalnoga ivota. Prana je sveproimajua. Nalazi se u svemu o n o m e to sadri ivot. Prema uenjima okultne filozofije ivot se nalazi u svim stvarima, u svakome atomu. Prividna bezivotnost nekih stvari predstavlja s a m o nii stupanj oitovanja pa se sukladno okultistikom uenju m o e zakljuiti da se prana nalazi svugdje i u svemu. Prana se ne smije p o m i j e a t i i poistovjetiti s E g o m , t i m 25

djeliem B o a n s k o g D u h a u svakoj dui o k o koje se ovija materija i energija. Prana je samo energetska forma koju koristi Ego u svojem materijalnom oitovanju. K a d a Ego napusti tijelo prana vie nije p o d n j e g o v o m k o n t r o l o m . S o b z i r o m da prana odgovara a t o m i m a ili grupama atoma koji formiraju tijelo, nakon dezintegracije i raspadanja na svoje izvorne elemente svaki a t o m o d n o s i d o v o l j n u k o l i i n u p r a n e te je s p o s o b a n stvarati nove k o m b i n a c i j e . Neiskoritena prana vraa se velikom, neiskoritenom spremitu iz kojega je proizala. Pod utjecajem kontrole Ega postoji kohezija i atomi su m e u s o b n o skupa djelovanjem volje Ega. Prana je naziv k o j i m o z n a a v a m o univerzalni princip ili naelo koji je sutina svega kretanja, sila ili energija koja se m o e oitovati u gravitaciji, elektricitetu, kretanju planeta ili u svim ivim oblicima, od najviih do najniih. M o e se nazvati d u o m sile i energije u svim njezinim f o r m a m a ; taj princip koji djeluje na odreeni nain uzrokuje tu formu aktivnosti koja prati ivot. Univerzalni se princip nalazi u svim f o r m a m a materije a ipak nije materija. Nalazi se u zraku ali nije zrak niti je to jedna od njegovih kemijskih komponenti. Biljni i ivotinjski svijet udiu ga skupa sa zrakom. K a d a prane ne bi bilo u zraku, ivotinje i biljke bi umrle usprkos disanju. U tjelesni se sustav unosi skupa
26

s k i s i k o m a ipak nije kisik. Hebrejski pisac knjige Postanka poznavao je razliku izmeu atmosferskoga zraka i misterioznog m o n o g principa u njemu sadranoga. On govori o neshemet ruach chayim to u prijevodu znai disanje d u h a ivota". Na hebrejskom neshemet znai obian dah atmosferskoga ivota; chayin oznaava ivot ili ivote d o k rije ruach znai d u h ivota" to okultisti poistovjeuju s istim n a e l o m o kojemu sada g o v o r i m o - s p r a n o m . Prana se nalazi u atmosferskome zraku i prodire t a m o gdje zrak ne m o e . Kisik iz zraka i m a vanu u l o g u u o d r a v a n j u a n i m a l n o g a ivota. U g l j i n i dioksid i m a slinu ulogu u biljnome svijetu d o k prana ima vlastitu p o s e b n u svrhu u oitovanju ivota odvojenu od fiziolokoga djelovanja. Stalno u d i e m o zrak ispunjen p r a n o m i stalno i z d v a j a m o p r a n u i z zraka p r i l a g o u j u i j e n a i m p o t r e b a m a i koritenju. U atmosferskome zraku prana se pronalazi u svome n a j s l o b o d n i j e m stanju. K a d a je zrak svje i ist, p r a n e i m a u i z o b i l j u te je lake u z i m a m o iz takovog zraka nego iz bilo kojeg d r u g o g izvora. Uobiajenim disanjem apsorbiramo i izdvajamo n o r m a l n u k o l i i n u p r a n e ali k o n t r o l i r a n i m i reguliranim disanjem (openito p o z n a t i m kao yoga disanje) u m o g u n o s t i s m o uzeti veu koliinu prane koja se p o t o m pohranjuje u m o z g u i ivanim centrima i koristi p r e m a potrebi. Pranu m o e m o pohraniti na
27

j e d n a k i n a i n k a o to u a k u m u l a t o r ili b a t e r i j u s p r e m a m o elektrinu energiju. Mnogobrojne m o i koje se pripisuju n a p r e d n i m okultistima u velikoj mjeri nastaju zahvaljujui n j i h o v o m poznavanju te injenice i njihovom inteligentnom koritenju pohranjene energije. Yogin zna da o d r e e n i m n a i n o m disanja stvara odreeni o d n o s s pribavljanjem i pohranjivanjem prane te je m o e povui s h o d n o svojim p o t r e b a m a . Na taj nain ne s a m o da jaaju sve dijelove svojega tijela ve takoer i m o z a k m o e primiti p o v e a n u energiju iz istoga izvora. Rezultat toga je razvijanje pritajenih s p o s o b n o s t i i postizanje psihikih m o i . O n a j tko je ovladao n a i n o m pohranjivanja prane, bez o b z i r a ini li to svjesno ili nesvjesno, esto zrai vitalnou i s n a g o m koju osjeaju oni koji s n j o m dolaze u dodir. Takva osoba moe podijeliti svoju snagu s d r u g i m a i predati im poveani vitalitet i zdravlje. O n o to se naziva m a g n e t s k i m lijeenjem" izvodi se na taj nain p r e m d a m n o g i praktiari nisu svjesni izvora svoje snage. Z a p a d n i z n a n s t v e n i c i su na neki nejasan i neodreeni nain svjesni toga velikog principa koji ispunjuje zrak ali ne m o g u mu pronai ikakav kemijski trag, bilo kakvu kemijsku supstanciju ili ga registrirati bilo kojim od svojih instrumenata. Z b o g toga, o b i n o , istonu teoriju o prani p r i m a j u s p u n o prezira. Taj princip ne mogu protumaiti. Zato ga odbacuju.
28

M e u t i m , prepoznavaju da zrak na o d r e e n i m mjestima sadri veu koliinu neega". Lijenici stoga esto savjetuju svojim pacijentima da o d u na ta mjesta ne bi li povratili n a r u e n o zdravlje. Kisik iz zraka u p l u i m a preuzima krv i dalje se prenosi cirkulatornim sustavom. Pranu iz zraka u z i m a ivani sustav i njome se koristi u svome radu. J e d n a k o kao to se kisikom zasiena krv prenosi u sve dijelove tijela, izgraujui i nadopunjujui ih, i prana se dovodi u sve dijelove ivanog sustava pridonosei snazi i vitalnosti. R a z m i l j a m o li o prani kao o a k t i v n o m p r i n c i p u onoga to n a z i v a m o vitalnou, bit e m o u stanju predoiti sebi jasniju ideju o vanosti uloge koju ima u naim ivotima. Kisik iz krvi zadovoljava potrebe tijela. Tako se prana koju u z i m a ivani sustav troi procesom razmiljanja, htijenja, rada, pa je stoga n u n o stalno je obnavljati. Svaka misao, svaki in, svaki voljni napor, svaka miina kretnja koristi odreenu koliinu onoga to z o v e m o i v a n o m energijom", s i l o m " a koja je zapravo oblik prane. Za pokretanje o d r e e n o g m i i a m o z a k alje i m p u l s p u t e m ivaca; m i i se kontrahira i potroena je o d r e e n a koliina prane. Sjetimo li se da velik d i o prane koju ovjek koristi dolazi iz u d a h n u t o g zraka, vanost pravilnoga disanja postaje p u n o razumljivija.

29

htijenje, osjeti i drugo. Simpatiki sustav ukljuuje sve dijelove ivanog sustava koji su u g l a v n o m smjeteni u n u t a r o d r e e n i h ivaca i g a n g l i j a s i m p a t i k o g i parasimpatikog sustava u torakalnoj i a b d o m i n a l n o j upljini te zdjelici a koji inerviraju unutarnje organe. Kontrolira involutarne procese p o p u t rasta, probave i drugih procesa. Poglavlje V Cerebrospinalni je sustav o d g o v o r a n za vid, sluh, miris, osjet i drugo. O d g o v o r a n je za kretanje i E g o ga koristi za razmiljanje - za oitovanje svijesti. To je in strument kojim E g o komunicira s vanjskim svijetom.

IVANI SUSTAV

Ovaj se sustav m o e usporediti s telefonskom m r e o m u kojoj m o z a k predstavlja centralu a lena m o d i n a i ivci vodove i ice. M o z a k je izgraen od velike mase ivanog tkiva. Sastoji se od tri dijela: velikog m o z g a (cerebrum) koji zahvaa gornje, prednje, sredinje i stranje dijelove lubanje; maloga mozga (cerebellum) koji zahvaa donje i stranje dijelove lubanje i p r o d u e n e m o d i n e (me d u l l a o b l o n g a t a ) koja j e p r o i r e n i p o e t a k l e n e m o d i n e (medulla spinalis) a koja se nalazi i s p o d m a l o g a mozga. Veliki m o z a k je organ r a z u m a koji se oituje u i n t e l e k t u a l n i m a k t i v n o s t i m a . M a l i m o z a k regulira ravnoteu i fine kretnje. Medulla oblongata je proireni zavretak lene m o d i n e . Iz nje i velikog mozga polaze kranijalni ivci koji inerviraju torakalne i a b d o m i n a l n e
31

Znanstvene teorije Z a p a d a povezane s disanjem ograniuju se na uinak apsorpcije kisika k a o i na njegovo koritenje p u t e m krvotoka. No teorija yoge u razmatranje uzima apsorpciju prane i njezina oitovanja u ivanom sustavu. Prije nego li nastavimo dalje bit e n a m korisno rei neto o ivanom sustavu. ivani je sustav podijeljen na dva velika dijela, na cerebrospinalni i simpatiki. Cerebrospinalni sustav sastoji se od m o z g a i lene m o d i n e te onih ivaca koji iz njega izlaze. Ovaj sustav upravlja o n i m funkcijama a n i m a l n o g a ivota koji su p o z n a t i kao
30

organe. Lena m o d i n a zahvaa sredinji kanal kraljenice. To je dugaka n a k u p i n a ivanog tkiva iz kojega polaze ivci koji odlaze u razne dijelove tijela. Lena m o d i n a slii velikom telefonskome vodu a ivci koji iz nje izlaze m o g u se usporediti s linijama koje vode do kunih telefona. Simpatiki ivani sustav sastoji se od dvostrukog niza ganglija smjetenih uz lenu modinu i ganglijskih n a k u p i n a u glavi, vratu, p r s n o j i trbunoj upljini (ganglij je n a k u p i n a ivanog tkiva koja ukljuuje i ivane stanice). M e u s o b n o su gangliji p o v e z a n i i v a n i m o k o n i n a m a , ali su takoer p o v e z a n i s cerebrospinalnim sustavom m o t o r i k i m i senzibilnim ivcima. Iz ganglija polaze mnogobrojni spletovi ivaca koji se ravaju po i t a v o m tijelu. S i m p a t i k i i parasimpatiki ivani sustav (autonomni ili vegetativni) kontrolira one procese u o r g a n i z m u koji n i s u p o d u t j e c a j e m nae volje, p o p u t c i r k u l a c i j e , disanja, probave i drugih. Snaga ili energija koja se od mozga ivcima prenosi u sve dijelove tijela naziva se ivanim i m p u l s i m a p r e m d a je yogin poznaje kao oitovanje prane. Svojim o s o b i n a m a i b r z i n o m nalik je elektrinoj energiji. Bez te ivane energije" srce ne m o e kucati, krv ne m o e cirkulirati, plua ne m o g u disati, razliiti organi ne m o g u funkcionirati. Z a p r a v o , itav bi tjelesni mehanizam
32

m o g a o sudjelovati u oblikovanju misli. Razmotrivi sve ove injenice uoavamo vanost apsorpcije prane pa z n a n o s t disanja postaje p u n o znaajnija ak i u z n a t n o veoj mjeri n e g o to t o p r i z n a j e z a p a d n a znanost. N o , u povezanosti s karakteristikama i ulozi ivanog sustava yoga uenje ide korak dalje od zapadne znanosti. M i s l i m o ovdje na o n o to z a p a d n a medicina naziva solarnim pleksusom kojega smatra jednostavno k a o niz isprepletenih mrea simpatikih vlakana s pripadajuim ganglijima. Znanost yoge ui da je solarni pleksus doista najvaniji d i o ivanog sustava, da je to neka vrsta mozga s vrlo vanom funkcijom u ljudskome o r g a n i z m u . Z a p a d n a se z n a n o s t p o s t u p n o pribliava . prepoznavanju ove injenice koja je y o g i n i m a Istoka p o z n a t a ve stoljeima. Neki z a p a d n i autori nazvali su solarni pleksus a b d o m i n a l n i m m o z g o m . Solarni pleksus nalazi se u epigastrikoj regiji, iznad p u p k a s o b j e strane kraljenice. S a s t o j i se od bijele i sive m o d a n e tvari sline onoj koja izgrauje veliki m o z a k ovjeka. Ima kontrolu nad glavnim unutarnjim o r g a n i m a a njegova je uloga z n a t n o vea od one koja mu se o b i n o pridaje. N e e m o ovdje ulaziti u teoriju yoge o s o l a r n o m pleksusu. Rei emo s a m o da yogini solarni pleksus smatraju velikim sredinjim spremitem prane. P o z n a t o je da nekoliko udaraca u p o d r u j e solarnog pleksusa m o e izazvati smrt. O v o je mjesto
33

stao. Bez prane ak niti m o z a k ne bi

vrlo ranjivo. Boksai i drugi borci znaju da u d a r c e m u ovo p o d r u j e tijela privremeno m o g u paralelizirati svoga protivnika. N a z i v s o l a r n i " o d l i n o je upotrijebljen za taj m o z a k " budui da on zrai snagu i energiju svim dijelovima tijela pa ak i gornjem m o z g u koji ovisi o njemu kao o spremitu prane. Prije ili kasnije z a p a d n a e z n a n o s t u potpunosti prepoznati stvarnu funkciju solarnoga pleksusa i sloiti se da on ima vaniju u l o g u od o n e koja mu je s a d a d o d i j e l j e n a u n j i h o v i m knjigama i uenjima. Poglavlje VI

DISANJE NA NOS - DISANJE NA USTA

Jedna od prvih lekcija yoga znanosti disanja je nauiti kako disati na nos i kako savladati uobiajenu praksu disanja na usta. ovjekovi dini putove izgraeni su na takav nain da je d o p u t e n o disanje kroz u s n u upljinu ili kroz n o s . No od vitalnog je znaaja kojim se n a i n o m disanja ovjek slui jer jedan donosi zdravlje i snagu a drugi bolest i slabost. Vjerojatno je nepotrebno n a p o m e n u t i da je
34 35

ispravna metoda disanja disanje kroz nos, ali neznanje i neukost ljudi modernoga svijeta glede ove jednostavne stvari d o i s t a j e z a p a n j u j u a . N a s v i m i v o t n i m putevima, u svim sferama ivota, p r o n a l a z i m o ljude koji imaju naviku disati na usta i koji doputaju svojoj djeci slijediti ovaj uasni i zastraujui primjer. M n o g e bolesti kojima je civilizirani ovjek izloen, m n o g e bolesti od kojih pati nedvojbeno su uzrokovane o v o m opeprihvaenom n a v i k o m disanja na usta. Djeca kojoj se d o p u t a disati na takav n a i n odrastaju s oslabljenim vi tali tetom i slabijom tjelesnom konstrukcijom. K a d a odrastu, podloniji su bolestima a zdrastvene tegobe esto prerastaju u kronine bolesti. Majka djeteta iz nekog primitivnog naroda ili plemena ini drukije, bolje, a takvom postupanju ju oito vodi intuicija. O n a instinktivno prepoznaje da su nosnice ispravni kanali za dovoenje zraka u plua te vjeba svoje novoroeno dijete zatvarajui njegova mala usta, prisiljavajui ga time na disanje kroz nos. K a d a dijete p a d n e u san naginje njegovu glavu prema naprijed, potiui tako disanje na nos. Na taj nain ova vrsta disanja postaje navikom. K a d a bi majke naeg m o d e r n o g drutva prihvatile to isto, djeca bi zasigurno bila zdravija, a d o b r o h o t n i uinak oitovao bi se i na itav ljudski rod. M n o g e tetne bolesti nastaju kao posljedica navike disanja na usta. Brojni sluajevi prehlada i upala dinih
36

puteva pridruuju se istom uzroku. M e u t i m , velik broj ljudi zbog raznoraznih okolnosti prisiljen je drati zatvorena usta tijekom d a n a ali zato nou diu na usta i z l a u i se b o l e s t i m a . Paljivo v o e n i z n a n s t v e n i eksperiment p o k a z a o je da su vojnici i m o r n a r i koji spavaju otvorenih ustiju podloniji zaraznim bolestima od onih koji diu ispravno, kroz nos. Primjer se o d n o s i na epidemiju kozica tijekom rata. Svi smrtni sluajevi odnosili su se na vojnike i m o r n a r e koji su disali na usta. N i t i jedna o s o b a koja je disala na n o s nije podlegnula toj bolesti. O r g a n i disanja imaju u n o s n i c a m a svoj vlastiti zatitni m e h a n i z a m , svoj filter ili proiiva praine. Pri disanju na usta ne postoji nita to bi zadralo dah od ustiju do plua; ne postoji nita to bi ga proistilo te iz zraka odstranilo prainu i druge tetne nakupine. Na putu od usta do plua otvoren je put prljavim i neistim supstancijama. itav je respiratorni sustav nezatien. a k tovie, takovo neispravno disanje proputa hladan zrak do organa te ga na taj nain oteuje. U p a l a respiratornih putova esto nastaje kao posljedica udisanja h l a d n o g a zraka kroz usta. ovjek koji die na usta nou, gotovo uvijek se budi s osjeajem prenja u ustima i suhoe u grlu. On izokree jedan od prirodnih zakona i sije sjeme bolesti. Doista treba upamtiti da usta ne pruaju nikakvu zatitu respiratornim o r g a n i m a te da h l a d a n zrak,
37

praina i neistoa lako prolaze kroz ta irom otvorena vrata. Nasuprot tome, nosnice i nosni prolazi pokazuju kako je priroda paljivo rijeila taj problem. N o s n a upljina suzuje se u dva uska, vijugava kanala koji sadre b r o j n e d l a i c e . O n e d j e l u j u k a o filter ili s i t o . O d s t r a n j u j u neistou iz zraka kojega na taj nain proiuju, a neistoa se takoer izdisajem izbacuje van. O s i m ove vane uloge nosni kanali imaju jo jednu - zagrijavanje u d a h n u t o g zraka. itava unutranjost n o s a prekrivena je d o b r o p r o k r v l j e n o m i t o p l o m s l u z n i c o m koja dolazi u d o d i r s u d a h n u t i m zrakom. Na ovaj se nain ne oteuju osjetljivi organi grla ili plua. Niti jedna ivotinja ne spava otvorenih ustiju. Niti jedan ivotinja ne die na usta. Zapravo, jedino je m o d e r a n ovjek i z o k r e n u o o v o p r a v i l o p r i r o d e . Primitivni n a r o d i diu ispravno. Vjerojatno je ova neprirodna navika civiliziranih ljudi steena n e p r i r o d n i m n a i n o m ivljenja, kroz one p o g o d n o s t i i u g o d e koje slabe o r g a n i z a m i kroz p r e k o m j e r n o utopljavanje. Proiavajui i filtrirajui aparat nosnica priprema zrak za osjetljive organe grla i plua. Ukoliko zrak ne p r o e tim p r i r o d n i m i proiujuim p o s t u p k o m , nije p o g o d a n i nije p r i p r e m l j e n za d o d i r s osjetljivim d i n i m organima. Neistoa koju zaustavljaju i zadravaju sluznica i dlaice nosa, izbacuju se izdisajem.
38

U sluaju kada je nakupljanje neistoe prebrzo ili kada estice prljavtine nisu zaustavljene te kada d o u do zabranjenog podruja, priroda nas titi m e h a n i z m o m kihanja kojim se nasilno izbacuju uljezi. Zrak koji ulazi u plua drugaiji je od vanjskoga zraka jednako kao to je destilirana voda drukija od vode iz slavine. Proiavajui m e h a n i z a m nosa koji zaustavlja i zadrava neiste estice zraka jednako je vaan kao i funkcija ustiju pri odvajanju kotica i kostiju, p o s t u p k o m kojim se sprijeava njihovo gutanje i ulazak u probavni trakt. S l o b o d n o m o e m o rei da je disanje na usta od iste vrijednosti kao i uzimanje hrane kroz nos. D r u g a o s o b i n a disanja na nos jest ta da n o s n i hodnici koji se ne koriste u dovoljnoj mjeri posljedino ne uspijevaju ostati isti i prohodni, postajui zaepljeni i neisti, pogodni za iniciranje bolesti. Poput naputene ceste koja uskoro postaje prekrivena o t p a d o m i smeem, nekoritene nosnice postaju ispunjene neistoom i z a r a z n i m supstancijama. O s o b a koja i m a naviku d i s a n j a n a n o s n e m a p r o b l e m a za zaepljenim ili p u n i m n o s o m . M e u t i m , o n i m a koji su u m a n j o j ili veoj mjeri naviknuti disati na usta i koji ele usvojiti ovaj p r i r o d a n i r a z u m a n n a i n disanja p r i o p i t e m o n e k o l i k o rijei glede odravanja nosa istim te kako oistiti nosne h o d n i k e od neistoe.
39

Poznata istona m e t o d a sastoji se od slijedeeg: u m r k i v a n j e m se u nos unese m a l o vode kojoj se d o p u s t i klizanje kroz nosni h o d n i k u grlo odakle se izbacuje kroz usta. I m a indijskih yogina koji uranjaju lice u p o s u d u v o d e i n a i n o m u s i s a v a n j a uvlae o d r e e n u koliinu vode kroz nos. No ova m e t o d a zahtijeva odreeni stupanj uvjebanosti. Prva je metoda jednako uinkovita i lake ju je provesti. Drugi dobar i Vrlo uspjean nain je slijedei: iroko otvorite prozor i diite s l o b o d n o zatvarajui p r i t o m jednu nosnicu p r s t o m ili palcem, uvlaei zrak kroz n o s n i otvor. Isti p o s t u p a k treba p o n o v i t i i s d r u g o m n o s n i c o m . Ponovite vjebu nekoliko p u t a izmjenjujui nosnice. O v o m ete m e t o d o m uspjeno proistiti nosne puteve. U sluaju hunjavice d o b r o je u unutranjost nosa nanijeti m a l o vazelina ili kristalia kamfora. U d a h n e t e li m a l o ulja od lijeske o d m a h ete osjetiti poboljanje. M a l o brige i p a n j e rezultirat e i s t i m n o s n i m putevima. Bitno je da takvi i ostanu. O d i s a n j u na n o s n i s m o govorili s a m o z b o g velikog utjecaja koje ima na zdravlje nego i z b o g toga to je takav nain disanja preduvjet za vjebe disanja koje emo predoiti kasnije. Disanje na nos jedan je od bazinih principa yoga znanosti disanja. J o j e d n o m naglaavam potrebu stjecanja navike ovakvoga naina disanja, naravno, ukoliko je itatelj
40

nema. Takoer u p o z o r a v a m da ni u kojem sluaju ne traba zanemariti ovu fazu subjekta kao nevanu.

41

kraj koje je okrenut prema gore. Njezin stranji dio ini kraljenica; s prednje strane (frontalno) nalazi se prsna kost a postranino se pruaju rebra. U k u p a n broj rebara je dvadeset i etiri. Pruaju se sa svake strane kraljenice. G o r n j i h sedam pari rebara nazivaju se pravim r e b r i m a " i izravno su privrena Poglavlje VII na prsnu kost. D o n j i h pet pari nazivaju se lanim rebrima ili p o m i n i m rebrima z b o g toga to nisu uvrena p o p u t g o r n j i h . G o r n j a dva para rebara povezana su hrskavicom d o k je preostala rebra nemaju.

ETIRI NAINA DISANJA

R a z m a t r a j u i s a m in disanja zapoet e m o s m e h a n i k o m pokreta koja se oituje na slijedee naine: 1.) Elastinim pokretima plua su smjetena plua. 3.) Prsna upljina je d i o tijela koji se nalazi izmeu vrata i trbune u p l j i n e ( a b d o m e n a ) . U toj se upljini nalaze dva velika organa: srce i plua. Prostor je ogranien kraljenicom, rebrima, p r s n o m kosti i oitom. Prsnu ili torakalnu upljinu obino nazivamo prsima. esto se usporeuje s p o t p u n o zatvorenom, k o n i n o m kutijom manji
42

Njihovi su prednji krajevi s l o b o d n i . Za vrijeme disanja rebra p o m i u dva p o v r n a miina sloja p o z n a t a kao meurebrani miii. Oit ili dijafragma je mii koji odvaja prsnu od trbune upljine. Za vrijeme udisaja miii ekspandiraju plua te se na ovaj nain stvara vakum u koji struji zrak sukladno d o b r o p o z n a t o m zakonu fizike. Sve ovisi o m i i i m a povezanim s procesom disanja. Z b o g pogodnosti emo ih zvati d i s a o n i m m i i i m a " . Bez njihove p o m o i plua se ne bi m o g l a iriti. O ispravnoj u p o r a b i i kontroli tih m i i a ovisi ,,yoga d i s a n j a " . Pravilna kontrola tih miia rezultirat e sposobnou postizanja maksimalnog stupnja ekspanzije plua kao i s najveom koliinom ivotu dajuih karakteristika zraka koje se unose u tjelesni sustav. Yogini klasificiraju disanje u etiri velike skupine,
43

2.) Aktivnou stanica i baze prsne upljine u kojoj

to jest kau da se disati m o e na etiri naina: Visoko disanje Srednje disanje D u b o k o disanje Yoga p o t p u n o disanje Glede prva tri naina disanja iznijet e m o ope s m j e r n i c e . N o , z n a t n o vie p a n j e posvetit e m o etvrtoj m e t o d i na kojoj je zasnovana yoga znanost disanja.

disanja zahtijeva m a k s i m a l a n n a p o r kojim se postie m i n i m a l n a korist. Visoko disanje zasigurno je najgori nain disanja p o z n a t ovjeku. O v i m se n a i n o m disanja troi najvie energije a d o b r o b i t je g o t o v o nikakva. To je isto razbacivanje energije s vrlo s l a b a n i m r e z u l t a t o m . M e u t i m , ova je metoda ope rairena i prihvaena na Z a p a d u . Poglavito je koriste ene ali je prisutna u krugovima visoko obrazovanih ljudi koji bi ipak trebali znati vie o disanju. O n i je ipak koriste ne znajui tetne posljedice. M n o g o b r o j n e bolesti grla, glasnica i dinih puteva izravno su povezane s o v o m n e p r i r o d n o m i tetnom

VISOKO DISANJE Ovaj oblik disanja na Zapadu je poznat kao klavikularno disanje ili kao disanje u predjelu kljune kosti. O v a k v i m n a i n o m d i s a n j a p o d i u se rebra, kljuna kost i ramena. U isto se vrijeme uvlai trbuna upljina a njezin sadraj potiskuje dijafragma koja se s h o d n o t o m e podie. Koristi se gornji dio prsiju i plua iji je kapacitet najmanji. Posljedica toga je da u plua ulazi m i n i m a l n a koliina zraka. Pri t o m e se dijafragma p o d i e te ne dolazi do ekspanzije u trbunu upljinu. Prouavanje anatomije prsnoga koa uvjerit e itatelja da ovaj nain
44

m e t o d o m disanja. Naprezanje osjetljivih organa koje dolazi u p o r a b o m ovakvog naina disanja esto rezultira g r u b i m i n e u g o d n i m glasovima koji se danas uju p o s v u d a . Brojni su oni koji ovakvim disanjem postaju robovi navike zastraujueg disanja na usta. Ima li itatelj bilo kakvu s u m n j u glede onoga to je reeno o ovoj vrsti disanja neka pokua sa slijedeim eksperimentom. Prvo neka iz plua izbaci sav zrak. Tada neka se uspravi i pusti da mu ruke o p u t e n o p a d n u niz tijelo. Potom neka podigne ramena i kljune kosti te neka udahne. Uoit e da je koliina udahnutog zraka p u n o m a n j a od uobiajene. Tada neka spusti ramena i prsnu kost i neka u d a h n e p u n i m p l u i m a . Bit e to dobra i korisna lekcija disanja koju e pamtiti
45

dulje od bilo koje rijei, teksta ili predavanja.

a takoer je m n o g o ljudi u p u e n o u ovaj nain disanja kako bi zamijenili dvije ranije s p o m e n u t e m e t o d e . D o i s t a je p u n o sustava" disanja izgraeno na temelju d u b o k o g disanja a ljudi su plaali i plaaju velike novane iznose ne bi li nauili nove metode. Ipak, uinjeno je p u n o dobra i rezultati su vidljivi a plaeno vrijedno ukoliko je o s o b a nauila odbaciti stari nain disanja - visoko i srednje disanje. Premda su z a p a d n i autoriteti o ovoj formi disanja p i s a l i k a o o n a j b o l j o j p o z n a t o j m e t o d i , y o g i n je prepoznaje kao dio sustava koji se koristi stoljeima, a koji on naziva p o t p u n i m disanjem". M e u t i m , n u n o je prvo upoznati se s p r i n c i p i m a niskoga disanja prije nego li p r i s t u p i m o razmatranju ideje o p o t p u n o m disanju. Vratimo se sada p o n o v n o oitu. Oit ili dijafragma je veliki povrinski mii koji razdvaja prsnu upljinu i njezine organe od trbune upljine i njoj pripadajuih organa. U m i r n o m , neaktiviranom stanju p o p r i m a

SREDNJE DISANJE
Ova metoda disanja na Z a p a d u je p o z n a t a kao r e b r a n o ili i n t e r k o s t a l n o dianje. P r e m d a se o v o m nainu disanja m o e uputiti p u n o manje primjedaba o n o je ipak p u n o inferiornije od niskoga (dubokog) disanja ili yoga p o t p u n o g disanja. Za vrijeme srednjeg disanja oit se gura prema gore a a b d o m e n se uvlai. Rebra se m a l o p o d i u i prsni ko donekle ekspandira. Ovakva je vrsta disanja rairena medu ljudima koji nisu prouavali tematiku. S o b z i r o m da postoje dvije p u n o bolje m e t o d e , ovoj n e e m o pridavati previe pozornosti.

NISKO ILI DUBOKO DISANJE

O v a j n a i n d i s a n j a z n a t n o j e b o l j i o d dva p r e t h o d n o s p o m e n u t a . Na Z a p a d u se o ovoj metodi p u n o pisalo. S p o m i n j a n je koristan nain ovoga disanja koje se obino naziva a b d o m i n a l n o disanje", d u b o k o d i s a n j e " i dijafragmalno disanje". P u n o je uinjeno kako bi se ovoj m e t o d i posvetilo vie panje
46

konkavni oblik u o d n o s u na a b d o m e n . To znai da se iz unutranjosti trbune upljine dijafragma d o i m a p o p u t neba p r o m a t r a n o g sa zemlje; dakle, vidi se unutranjost zaobljene povrine. N a s u p r o t t o m u , ona strana dijafragme koja granii s p r s n o m u p l j i n o m p o p r i m a oblik ispupene zaobljene povrine te je nalik breuljku. U trenutku aktiviranja oita breuljkasti se oblik smanjuje i dijafragma poinje potiskivati
47

unutarnje organe trbune upljine. Tijekom niskoga (dubokog) disanja aktivnost plua je vea, to jest, djelovanje je slobodnije pa se s h o d n o t o m u u d i e vie zraka. I u p r a v o je ova i n j e n i c a p o t a k n u l a veinu z a p a d n i h autora da piu i govore o n i s k o m d i s a n j u " ( n a z i v a j u ga i a b d o m i n a l n i m disanjem") kao o najboljoj poznatoj metodi. No istoni yogini ve d u g o p o z n a j u p u n o bolju metodu koju je prouilo i priznalo nekoliko zapadnih strunjaka. Prob lem sa svim ostalim m e t o d a m a disanja (osim p o t p u n o g a yogi disanja) jest da niti jedan od tih naina u p o t p u n o s t i ne ispunjuje plua zrakom. Z b o g toga je od svih ostalih n e p o t p u n i h metoda najbolje d u b o k o disanje" jer se takvim n a i n o m disanja plua ipak najbolje p u n e zrakom. D u b o k o disanje ispunjuje s a m o gornje dijelove plua. Srednjim se disanjem ispunjuju sredinji dijelovi plua a djelomino i gornji. D u b o k i m disanjem zahvaeni su donji i sredinji dijelovi plua. Stoga je oito da je bilo koja m e t o d a k o j o m se aktivira itav pluni kapacitet znatno bolja i poeljnija od onih koje u s p u n j u j u tek s a m o o d r e e n e dijelove. Vrijednost naina disanja s p o m o u kojega se zrakom ispunjuju itava plua o m o g u u j e ovjeku apsorbciju najvee mogue koliine kisika i pohranjivanje najvee mogue koliine prane. Zbog toga je p o t p u n o disanje najbolja poznata metoda disanja.
48

YOGA POTPUNO DISANJE

Yoga p o t p u n o disanje ukljuuje sve d o b r e o s o b i n e visokog disanja, srednjeg i d u b o k o g disanja. Pri t o m e je o d b a e n a n e p o t p u n o s t ili manjkavost svake od tih metoda. U aktivnost se dovodi itav respiratorni aparat, itava plua, svaka alveola, svi miii. itav dini sustav prijemljiv je na ovu m e t o d u disanja; maksimalna korist i u i n k o v i t o s t d o b i j a se uz m i n i m a l n u p o t r o n j u energije. Prsna se upljina iri do svojih p r i r o d n i h granica u svim pravcima. Svaki d i o tog aparata radi na sasvim prirodan nain. Jedna od najvanijih o s o b i n a ove m e t o d e disanja jest injenica da se respiratorni miii sasvim aktiviraju d o k kod ostalih vrsta disanja dolazi do aktivacije s a m o pojedinih skupina. Tijekom potpunoga disanja, izmeu ostalih, aktiviraju se rebrani miii koji svojim djelovanjem proiruju prsni ko. Posljedino se plua e k s p a n d i r a j u dajui ispravnu p o d r k u o r g a n i m a u trenutku kada se priroda koristi usavravanjem principa ovoga procesa. Odreeni miii zadravaju rebra vrsto u svom poloaju d o k ih druge skupine miia p o d i u p r e m a naprijed. I za vrijeme ovoga naina disanja dijafragma je p o d s a v r e n o m k o n t r o l o m , s p o s o b n a z a cjelovito funkcioniranje uinkovitosti.
49

kao

i za

maksimalni

stupanj

Oit takoer kontrolira aktivnost donjih rebara koje neznatno povlai na dolje dok ih druga muskulatura dri u n j i h o v o m b a z i n o m p o l o a j u a meurebrani miii guraju prema naprijed. K o m b i n a c i j a tih miinih aktivnosti iri grudni ko d o m a k s i m u m a . O s i m ove aktivnosti m e u r e b r a n i miii p o d i u gornja rebra irei ih prema naprijed. Tako takoer dolazi do najveeg mogueg POGLAVLJE VIII ekspandiranja gornjeg dijela prsnoga koa. Prouite li posebnosti etiri predoene m e t o d e d i s a n j a , o d m a h ete u o i t i d a p o t p u n o d i s a n j e sjedinjuje sve prednosti prve tri m e t o d e disanja skupa s recipronim p o g o d n o s t i m a nastalim uslijed k o m b i n i r a n o g djelovanja gornjeg dijela p r s n o g a koa, srednjeg dijela i dijafragmalnog podruja. Na taj se nain postie m a k s i m a l a n ritam. U slijedeem emo poglavlju obraditi praktinu stranu p o t p u n o g disanja te predoiti smjernice za ovladavanjem o v o m s u p e r i o r n o m m e t o d o m disanja. Yoga p o t p u n o disanje ini osnovu itave yogickc znanosti disanja. Za poetak je potrebno dobro savladati ovu m e t o d u disanja a tek su o n d a m o g u e oekivati rezultate iz drugih naina i vjebi disanja koje su predoene u ovoj knjizi. Praktiar se ne smije zadovoljiti s n a p o l a n a u e n o m tehnikom ve treba z d u n o raditi i vjebati sve d o k je ne usvoji k a o p r i r o d n u m e t o d u disanja. Sve to zahtijeva rad, vrijeme i strpljenje. U o s t a l o m , bez tih o s o b i n a nikada se nita i ne dovri.
50

KAKO STEI YOGA POTPUNO DISANJE

Do cjelovite u p u e n o s t i u z n a n o s t
51

disanja" ne vodi iroka, kraljevska cesta. O s o b a se m o r a pripremiti za praktian pristup i prouavanje te svemu t o m e m o r a pristupiti vrlo iskreno i predano. S a m o s takvim stavom m o e oekivati zadovoljavajue rezultate. O n o to se postie p o t p u n i m savladavanjem znanosti disanja" doista je neto jako veliko. Niti jedna osoba koja naui ovu m e t o d u nee se htjeti vratiti starim m e t o d a m a disanja. Rei e svojim prijateljima da o s j e a k a k o je itav n j e z i n rad i trud b o g a t o nagraen. N a g l a a v a m o da b i s m o u p o t p u n o s t i trebali shvatiti potrebu i vanost ovladavanja ovom fundamentalnom m e t o d o m yoga disanja. Neete uiniti d o b r o zanemarite li je i preete preko nje te z a t i m pokuate s bilo k o j o m privlanijom v j e b o m koju kasnije iznosim u knjizi. I p o n o v n o naglaavam: Ponite ispravno i zadovoljavajui rezultati z a s i g u r n o dolaze. N o , ukoliko se zanemare vlastiti temelji, itava e se graevina prije ili kasnije uruiti. Smatram da je najbolji nain uenja yoga p o t p u n o g disanja predoavanje jednostavnih u p u t a glede s a m o g a disanja a tada pratiti isto s o p e n i t i m o p a s k a m a . N a k o n toga predoit e m o vjebe za razvijanje prsnoga koa, miia i plua koje d o p u t a j u prakticiranje u jo uvijek nedovoljno razvijenom stanju s u k l a d n o usavrenom nainu disanja. e l i m rei da p o t p u n o disanje nije n a s i l n o ili n e p r i r o d n o . U p r a v o s u p r o t n o ! Ovaj je nain disanja 52

povratak p r v o m e principu - povratak Prirodi! Zdrava o d r a s l a o s o b a , p r i p a d n i k nekog divljeg p l e m e n a i zdravo novoroene m o d e r n o g civiliziranog drutva d i u n a j e d n a k i n a i n . N o , c i v i l i z i r a n i j e ovjek prihvatio neprirodne m e t o d e ivljenja, odijevanja i time je izgubio o n o to mu r o e n j e m pripada. elim podsjetiti itatelja da p o t p u n o disanje nije prijeka potreba punjenja plua z r a k o m pri svakom udisaju. U p o r a b o m potpunog disanja moe se udahnuti prosjena koliina zraka. O n a m o e biti vea ili m a n j a ali se raspodjeljuje svim dijelovima plua. M e u t i m , potrebno je udahnuti nekoliko cjelovitih nizova p o t p u n o g disanja kako bi se itav tjelesni sustav odrao u d o b r o m e stanju. Slijedee jednostavne vjebe pruit e vam jasnu predodbu o p o t p u n o m disanju kojega ete na taj nain najlake savladati: 1.) Stanite ili sjednite. Kraljenicu drite uspravno. Diite kroz nos. Udiite polako ispunjujui zrakom d o n j e dijelove p l u a . O v a se r a d n j a o b a v l j a s p o m o u o i t a koji s v o j i m s p u t a n j e m n j e n o p o t i s k u j e a b d o m i n a l n e o r g a n e , gurajui p r e m a n a p r i j e d f r o n t a l n e stijenke a b d o m e n a . P o t o m z r a k o m ispunite srednje dijelove plua izbacujui prema naprijed donja rebra, prsnu kost i grudni ko. Na kraju ispunite zrakom gornje dijelove plua izbacujui gornji dio p r s n o g a koa. Na ovaj nain podiete gornjih est ili sedam pari rebara. 53

U zavrnoj kretnji lagano uvucite donji dio trbune upljine. O v a j pokret o s n a u j e plua i p o m a e pri punjenju gornjih regija. itajui prvi p u t a ovu vjebu m o e vam izgledati da se ovaj nain disanja sastoji iz tri razliita pokreta. M e u t i m , d o j a m nije sasvim toan. U d i s a j je kontinuiran. itava prsna upljina, od najniih dijelova d i j a f r a g m a l n o g p o d r u j a pa do najviih dijelova u predjelu kljune kosti iri se jednim pokretom. Svakako izbjegavajte g r e v i t o , i s t r z a n o d i s a n j e i p o k u a j t e ostvariti postojano i kontinuirano djelovanje. Vjebanjem ete u b r z o nadii skonost prema dijeljenju udisaja na tri pokreta to e za posljedicu imati jedan kontinuirani udisaj. Kratkotrajna praksa o m o g u i t e vam p o t p u n i u d a h u trajanju od nekoliko sekundi.

O v i m se n a i n o m disanja aktiviraju svi dijelovi respiratornog aparata. Takoer se aktiviraju svi dijelovi plua, ukljuujui i najudaljenije alveole. itav sustav postaje djelotvoran, a prsni se ko iri u svim pravcima. Primijetit ete da je p o t p u n o disanje k o m b i n a c i j a niskog, srednjeg i v i s o k o g disanja pri e m u j e d n o nadomjetava drugo na pravilan nain, stvarajui jedan kontinuirani i p o t p u n i dah. Od velike e vam p o m o i biti vjebate li ovu m e t o d u disanja pred o g l e d a l o m s r u k a m a n j e n o p o l o e n i m a na trbuh. Na ovaj ete n a i n osjetiti pokrete. Na kraju udisaja dobro je ponekad malo podii ramena. T o m kretnjom dolazi do p o d i z a n j a kljune kosti pri emu zrak s l o b o d n o ulazi u mali gornji reanj desnoga plunog krila. U ovoj regiji vrlo esto poinje tuberkuloza i druge maligne bolesti. Na poetku s a m o g a vjebanja vjerojatno ete imati odreenih p r o b l e m a u postizanju p o t p u n o g disanja, ali ve i m a l o prakse uspjeno e ih otkloniti. K a d a j e d n o m ovladate p o t p u n i m disanjem neete se eljeti vratiti starom nainu disanja.

2.) 3.)

Zadrite dah nekoliko sekundi. I z d i i t e p o l a k o drei g r u d n i ko v r s t o , ne mijenjajui njegov p o l o a j . Trbuh m a l o uvucite i diite ga p o l a k o p r e m a gore sukladno isputanju zraka iz plua. K a d a je zrak p o t p u n o i z d a h n u t relaksirajte grudni ko i a b d o m e n . Ve i m a l o prakse uiniti e ovaj d i o vjebe laganim a j e d n o m n a u e n e kretnje p o s l i j e e se izvoditi g o t o v o automatski.

54

55

se pridruuje nedovoljnoj koliini u d a h n u t o g a zraka. Posljedica smanjene vitalnosti je p o d l o n o s t tjelesnog sustava r a z n i m m i k r o o r g a n i z m i m a . N e s a v r e n i m disanjem velik dio plua ostaje inaktivan. Oslabljeno tkivo toga podruja postaje p o g o d n o mjesto za razvoj bolesti. N a r a v n o , zdravo tkivo o d u p r i j e t e se m i k r o o r g a n i z m i m a . J e d i n i nain kojim e m o postii Poglavlje IX da p l u n o tkivo bude zdravo i u d o b r o m e stanju je pravilno funkcioniranje dinoga aparata. Osobe s kroninim plunim bolestima imaju sueni prsni ko. to to znai? J e d n o s t a v n o , ti su ljudi

FIZIOLOKI UINAK POTPUNOG DISANJA

stvorili naviku neispravnoga disanja i s h o d n o t o m u njihov je grudni ko nedovoljno razvijen i proiren. ovjek koji prakticira p o t p u n o disanje imat e irok g r u d n i ko. t o se d o g a a a k o ovaj nain d i s a n j a prihvati o s o b a s u s k i m prsima? U t o m sluaju razvija ih do uobiajenih proporcija. Cijeni li osoba svoj ivot m o r a razviti svoj grudni ko. K a d g o d se osjeate loe

te rei o prednostima koje proizlaze iz prakse p o t p u n o g disanja? itatelj koji je paljivo itao ovaj tekst zasigurno ih eli znati. Prakticiranje p o t p u n o g disanja uiniti e svakog ovjeka i m u n i m na suicu i druge mnogobrojne plune bolesti te z n a t n o smanjiti p o d l o n o s t p r e h l a d a m a jednako kao i bronhitisima i drugim smetnjama respiratornog aparata. Uzrok nastanka suice prvenstveno treba traiti u s m a n j e n o m vitalitetu koji 56

ili k a d a ste i s c r p l j e n i v j e b a j t e p o t p u n o d i s a n j e . E n e r g i n i m vjebanjem m o e t e sprijeiti prehladu. K a d a osjetite h l a d n o u ili k a d a vas p o n e tresti groznica, diite energino u v r e m e n u od nekoliko m i n u t a i osjetit ete da vam svi dijelovi tijela gore. P r e h l a d u m o e t e izlijeiti p o t p u n i m d i s a n j e m i jednodnevnim postom. Kvaliteta krvi povezana je s d o s t a t n i m zasienjem kisikom u pluima. Ako krv nije dovoljno 57

o k s i g e n i z i r a n a n j e n a j e kvaliteta s l a b i j a . P o s t a j e ispunjena raznoraznim neistim sastojcima, a itav tjelesni sustav pati od neishranjenosti. Toliko esto je organizam zatrovan o t p a d n i m produktima koji se nisu uspjeli eliminirati iz krvi. S o b z i r o m da je itavo tijelo, svaki organ i svako tkivo ovisno o hranidbenoj ulozi krvi, neista krv mora imati ozbiljne posljedice na itav tjelesni sustav. Lijek za to je vrlo jednostavan - vjebajte yogu i p o t p u n o disanje. eludac i drugi probavni organi takoer pate zbog neispravnog disanja. N i s u s a m o loe ishranjeni z b o g g u b i t k a kisika n e g o i z b o g i n j e n i c e da je h r a n i p o t r e b n a a p s o r p c i j a kisika iz krvi k a k o bi se oksigenizirala prije p r o b a v e i resorpcije p o t r e b n i h sastojaka. Stoga je lako uoljivo da neispravno disanje d o v o d i do poremeaja u probavi i resorpciji. A kada resorpcija hranjivih sastojaka nije n o r m a l n a tjelesni s u s t a v p o s t a j e p o t h r a n j e n , a p e t i t slab, o t p o r n o s t s m a n j e n a . V i t a l n a energija p a d a a ovjek p o s t a j e kronino u m o r a n i p o d l o a n bolestima. A sve je to posljedica neispravnog disanja. a k je i ivani sustav p o d v r g n u t tegobama koje su izravno povezane s neispravnim disanjem. M o z a k , lena modina, neuroni i ivci postaju slab i nedostatan instrument stvaranja, pohranjivanja i prijenosa ivanih i m p u l s a kada ne dobivaju dovoljnu koliinu hranjivih s a s t o j a k a iz krvi. 58 Neispravna ishrana nastaje

n o d o v o l j n o m a p s o r p c i j o m kisika u pluima. Postoji i drugi aspekt ovoga sluaja kada se ivani impulsi, ili bolje reeno energija iz kojih impulsi nastaju, smanjuju zbog nedostatka pravilnog disanja, ali to pripada drugoj fazi teme koju emo obraditi u n a r e d n o m poglavlju. T r e n u t n o m i j e cilj u s m j e r i t i vau p o z o r n o s t n a i n j e n i c u d a j e m e h a n i z a m i v a n o g sustava k a o instrumenta za prijenos ivane energije n e d o v o l j n o uinkovit ukoliko je indirektna posljedica toga gubitak ispravnog disanja. Znaaj djelovanja reproduktivnih organa na ope zdrastveno stanje d o b r o je poznata injenica koju ovdje nije potrebno p o s e b n o s p o m i n j a t i . Ipak, n u n o je rei da itavo tijelo osjea i d o s l j e d n o t o m u pati kada su reproduktivni organi u loem stanju. P o t p u n o disanje stvara ritam koji je sukladan ritmu prirode kojim o n a odrava ovaj vaan d i o sustava u n o r m a l n o m stanju. U o l j i v o je da r e p r o d u k t i v n e funkcije ojaavaju i vitaliziraju simpatiko refleksno djelovanje, dajui ton itavom tjelesnom sustavu. Pritom ne m i s l i m da je vano pobuivati nie seksualne impulse. D a l e k o od toga. Yogin zastupa suzdrljivost, umjerenost i istou. On je n a u i o kontrolirati a n i m a l n e strasti. Seksualna kontrola ne oznaava seksualnu slabost. Po yoga uenju mukarci i ene iji su reproduktivni organi n o r m a l n i i z d r a v i i m a j u jae i z r a e n u volju k o j o m m o g u kontrolirati sami sebe. Yogin vjeruje da m n o g o b r o j n e 59

izopaenosti toga predivnog dijela tjelesnog sustava proizlaze iz loega zdravlja te da nastaju zbog nezdravog prije nego li iz n o r m a l n o g stanja tih organa. M a l o paljivog razmatranja ovog pitanja dokazat e n a m da su yoga uenja ispravna. S m a t r a m da ovdje nije p o t r e b n o obraivati ovu temu ali vano je rei da se seksualna energija m o e koncentrirati i upotrijebiti za razvoj u m a i tijela individue umjesto da se rasipa to je postalo obiajem meu toliko velikim brojem neinformiranih ljudi. U ovoj e m o knjizi predoiti jednu od najpoznatijih yoga vjebi u povezanosti s reenim. Bez obzira hoe li itatelj prihvatiti yoga teorije o suzdrljivosti i istome ivotu, otkrit e da p o t p u n o disanje obnavlja zdravlje toga dijela tijela bolje od bilo ega drugog, to je ikada prije p r o b a o . N e m o j t e zaboraviti da se ovdje misli na n o r m a l n o zdravlje a ne na neprikladan i nerazmjeran razvoj. Putena o s o b a otkrit e da n o r m a l n o znai smanjene elje a ne njezino poveanje. Slab ovjek ili ena uoit e pojaanje ili poboljanje i osloboenje od slabosti koja ih je prije titila. Ne elim glede ovoga biti krivo shvaen ili krivo citiran. Ideal yogina je jako tijelo u svim njegovim dijelovima koji se nalaze pod njegovom k o n t r o l o m snane i razvijene volje pokretane visokim idealima. Pri vjebanju p o t p u n o g disanja, za vrijeme udisaja oit se kontrahira i njeno pritie jetru, eludac i ostale
60

trbune organe koji ih u povezanosti s r i t m o m plua njeno masiraju. Oit potie njihovu aktivnost i o s n a u j e n o r m a l n o f u n k c i o n i r a n j e . Svaki u d i s a j p o m a e pri ovoj unutarnjoj vjebi. J e d n a k o tako potie n o r m a l n u cirkulaciju u p r o b a v n i m o r g a n i m a . Za vrijeme srednjeg ili visokog disanja organi ostaju bez ovog korisnog uinka unutarnje masae. Z a p a d n a civilizacija polae toliko p u n o panje tjelesnoj kulturi to je i z n i m n o dobra stvar. No u svom entuzijazmu Zapadnjaci ne smiju zaboraviti da vjebe vanjskih miia nisu jedine i dovoljne. U n u t a r n j i m o r g a n i m a takoer je potrebna vjeba a plan Prirode za ovu vjebu je ispravno disanje. Oit je glavni instru ment kojega je Priroda zaduila za vrenje ove unutarnje vjebe. Kretnje oita prenose vibracije na probavne organe te ih masiraju i lagano gnjee pri svakom u d a h u i izdahu, tjerajui krv u njih a z a t i m je istiskuju dajui jedan opi tonus o r g a n i m a . Bilo koji organ ili dio tijela koji nije izloen ovakvom djelovanju p o s t u p n o atrofira i prestaje n o r m a l n o funkcionirati. G u b i t a k unutarnje vjebe koji se ostvaruje aktivnou dijafragme dovodi do bolesti organa. P o t p u n o disanje potie dijafragmu na ispravno kretanje. Uz to dolazi do pravilnog vjebanja srednjeg i gornjeg prsnoga koa. O v o je disanje doista p o t p u n o " u svojem djelovanju. Sa stajalita z a p a d n e fiziologije (ne uzimajui i ne osvrui se pri t o m e na istonu filozofiju i znanost)
61

yoga sustav p o t p u n o g disanja od vitalne je vanosti za zdravlje svakog mukarca, enu i dijete. J e d n o s t a v n o s t ove m e t o d e odbija m n o g e ljude od toga da joj ozbiljno pristupe, a u isto vrijeme trae veliki novac u traenju zdravlja s p o m o u kompliciranih i skupih sustava" i m e t o d a . Zdravlje k u c a na n j i h o v a vrata a o n i ne odgovaraju. U i s t i n u je k a m e n koji graditelj odbacuje pravi temeljni kamen h r a m a zdravlja". Poglavlje X

VJEBE IZ TRADICIJE YOGE

N a slijedeim s t r a n i c a m a i z n o s i m o tri vjebe disanja koje su starim y o g i n i m a bile d o b r o poznate. Prva vjeba je d o b r o p o z n a t o ,,yoga p r o i u j u e disanje". Ova vjeba ima d u g u tradiciju. Yogini o b i n o zavravaju svoje vjebe s ,,yoga proiujuim d i s a n j e m " a toan redoslijed p o s t u p a k a p r e d o i t e m o neto kasnije. Takoer emo prikazati yoga vjebu za vitalizaciju ivaca" koja se prakticira od pamtivijeka a koje z a p a d n i uitelji tjelesne kulture nisu n a d m a i l i p r e m d a su je neki od njih p o s u d i l i " od uitelja yoge. Na kraju i z n o s i m o vjebu ,,yoga glasovnog d i s a n j a "
62 63

koja e nas nauiti kako dobiti melodiozan, vibrirajui glas karakteristian za najbolje yogine Istoka. K a d a b i s m o u ovoj knjizi predoili s a m o ove tri vjebe, zanemarujui p r i t o m sve ostale, korist za z a p a d n o g itatelja bila bi neizmjerna. Stoga ih doista moete prihvatiti kao dar s Istoka i s l o b o d n o poeti s vjebanjem.

m a l u koliinu zraka kroz otvor koji ste oblikovali u s n a m a . Stanite na trenutak a p o t o m energino izdahnite jo m a l o zraka. Ponavljajte ovaj p o s t u p a k sve d o k zrak nije u p o t u n o s t i izdahnut. U p a m t i t e da zrak iz plua treba izdisati energino. O v o e disanje biti p o t p u n o osvjeavajue kada je o s o b a u m o r n a i kada se osjea iscrpljeno. Vjebu treba prakticirati sve d o k p o s t u p a k izvoenja ne postane p r i r o d a n i lak. O b i n o se koristi nakon izvoenja drugih vjebi koje su predoene u ovoj knjizi. O v u je vjebu potrebno d o b r o prouiti.

YOGA PROIUJUE DISANJE

Yogini imaju omiljeni nain disanja koji

prakticiraju uvijek kada osjeaju potrebu ventiliranja i proiavanja plua. O v i m disanjem zavravaju m n o g e druge disajne vjebe. I z n o s i m o itav redoslijed p o s t u p a k a . Proiujue disanje ventilira i proiuje plua, stimulira stanice i daje jedan opi tonus respiratornim organima te pridonosi njihovom d o b r o m zdrastvenom stanju. O s i m ovoga djelovanja osvjeuje itavo tijelo. Pjevai i ljudi koji p u n o govore ovu e vjebu doivjeti p o s e b n o u m i r u j u u za itav respiratorni sustav nakon naprezanja. 1.) 2.) 3.) Udahnite potpunim udahom. Zadrite zrak nekoliko sekundi. Skupite usne kao da elite zvidati (ali ne napinjite i ne nadimajte obraze); tada energino izdahnite 64

YOGA VJEBA DISANJA ZA REVITALIZACIJU IVACA

Ova je vjeba d o b r o p o z n a t a yoginima. Smatraju je jednom od najuinkovitijih metoda poznatih ovjeku kojim se stimuliraju i jaaju ivci. Svrha ove vjebe je poticati ivani sustav, razvijati ivanu snagu, energiju i vitalnost. Vjebom se stvara stimulirajui pritisak na vane ivane centre to zauzvrat potie i energizira itav ivani sustav i odailje poveani tijek energije svim dijelovima tijela.

1.)

Stanite uspravno. 65

2.) 3.)

U d a h n i t e p o t p u n i udah i zadrite ga. Ispruite ruke ispred sebe, doputajui im da b u d u meke i oputene te da ih tek neznatna energija miia i ivaca dri u i s p r u e n o m poloaju.

p o p u t zvuka trube. Prakticirali su ovaj posebni oblik disajne vjebe koji ih je o b d a r i o m e k i m i fleksibilnim g l a s o v i m a d a j u i i m n e o p i s i v o lepravu kvalitetu k o m b i n i r a n u s velikom s n a g o m . Prakticirate li vjebu k o j u o v d j e i z l a e m o , s v r e m e n o m ete p o s t i i s p o m e n u t e kvalitete ili glas yogina. N a r a v n o , n u n o je redovno izvoenje. M e u t i m , m e t o d a disanja treba se koristiti kao p r i g o d n a vjeba a ne kao uobiajeni nain disanja. 1.) 2.) 3.) 4.) U d a h n i t e p o t p u n i u d a h p o l a k o i odmjereno kroz nos, udiui to due. Zadrite dah nekoliko sekundi. Energino (snano) izdahnite j e d n i m velikim izdisajem kroz irom otvorena usta. O d m o r i t e plua proiujuim disanjem. Ne ulazei dublje u yoga teoriju o stvaranju zvuka pri govoru i pjevanju, elim rei da je yogine iskustvo p o u i l o da kvaliteta i snaga glasa ne ovise s a m o o glasnicama smjetenim u grlu nego takoer i o m i i i m a lica. Ljudi s velikim p r s n i m koem m o g u imati slab glas d o k drugi s vrlo m a l e n i m prsima m o g u

4.)

Polagano

povlaite

ruke

prema ramenima

p o s t u p n o kontrahirajui miie i polaujui u njih energiju. K a d a dosegnu ramena ake trebaju biti vrsto stisnute tako da se u njima osjeti treperenje. 5.) Napetih miia tada p o l a k o gurnite ake p r e m a naprijed a zatim ih brzo povucite natrag (jo uvijek stisnutih i napetih miia) i ovaj zadnji p o s t u p a k ponovite nekoliko puta. 6.) 7) Izdahnite energino (snano) kroz usta. Izvedite vjebu proiujueg disanja". D j e l o t v o r n o s t ove vjebe j a k o ovisi o b r z i n i povlaenja aka kao i o napetosti miia te, naravno, o ispunjenosti plua zrakom. O v o je vrijedna vjeba. Djeluje kao lijek za jaanje".

YOGA GLASOVNO DISANJE

Yogini su razvili oblik disanja kojim razvijaju svoj glas. N a d a l e k o s u p o z n a t i p o s v o j i m p r e d i v n i m glasovima - s n a n i m , glatkim i j a s n i m snaga kojih je
66

p r o i z v o d i t i z v u k o v e z a u u j u e s n a g e i kvalitete. Predlaem vam da izvedete vrlo zanimljiv eksperiment: Stanite pred ogledalo, skupite usne i zvidite. U o i t e oblik svojih usta i izgled vaega lica. Tada pjevajte i govorite kao to to inae inite. U o i t e razliku. Sada p o n o v n o ponite zvidati tijekom nekoliko sekundi
67

ne mijenjajui poloaj u s a n a i lica. Otpjevajte neku pjesmicu i vidjet ete kakav je zvuan, rezonantan, jasan i lijep ton stvoren.

POGLAVLJE

XI

SEDAM YOGA VJEBI

Slijedi sedam yoga vjebi namijenjenih razvijanju plua, miia, ligamenata, plunih alveola i drugo. Vrlo su jednostavne ali udesno djelotvorne. Ne dopustite da jednostavnost ovih vjebi uzrokuje gubitak interesa. O n e su rezultat paljivog eksperimentiranja i vjebanja te ine sutinu brojnih kompliciranih i tekih vjebi iz kojih su ovdje izdvojeni nevani dijelovi. O s t a l e su sutinske karakteristike.

68

69

^3

(I)

ZADRAVAJUE DISANJE
4.) O v o m v a n o m v j e b o m j a a j u se i r a z v i j a j u 5.)

napreete. Izdahnite energino kroz otvorena usta. Vjebajte proiujue disanje. Na poetku ete d a h zadravati vrlo kratko ali n a k o n kratkotrajnog vjebanja d o l a z i d o z n a t n o g poboljanja. elite li vidjeti koliko ste napredovali mjerite vrijeme zadravanja u d a h n u t o g a zraka.

respiratorni miii jednako kao i plua. Cesto izvoenje ima tendenciju irenja grudnoga koa. Yogini su otkrili da p o v r e m e n o zadravanje zraka, nakon to se plua ispune p o t p u n i m udisajem, i m a vrlo koristan uinak i to ne s a m o na respiratorne organe nego i na organe p r o b a v e , na ivani sustav i na krv. Otkrili su da p o v r e m e n o zadravanje d a h a isti zrak koji je zaostao u pluima od posljednjeg udisaja te da se na taj nain krv p o t p u n i j e zasiuje kisikom. Takoer znaju da zrak z a d r a n na ovaj n a i n sakuplja sve o t p a d n e tvari. Izbacivanjem ovakvoga zraka o d s t r a n j u j u se tetni sastojci i iste plua jednako kao to se u p o r a b o m purgativa iste crijeva. Vjeba se preporua pri raznim p o r e m e a j i m a i tegobama s elucem, jetrima i krvi. O p a e n o je da se o v o m m e t o d o m o s o b a esto rjeava loeg daha uzrok kojega je vrlo esto loa ventilacija plua. Savjetujem itatelju da ovoj vjebi prida posebnu p o z o r n o s t jer njezina je djelotvornost doista velika. Ve i sami postupci vjebanja pruit e vam jasnu sliku o vrijednosti ove metode. 4.) 5.)

(II) STIMULIRANJE PLUNIH ALVEOLA

Svrha ove vjebe je stimulacija plunih alveola. Poetnici ne smiju pretjerivati s o v o m vjebom, a ni u k o m sluaju ne smiju je izvoditi energino. N e k i e ve nakon prvih pokuaja osjetiti vrtoglavicu. U t o m sluaju trebaju proetati i o d g o d i t i vjebu za kasnije. 1.) 2.) 3.) Stanite uspravno s r u k a m a sputenim niz tijelo. Diite p o l a k o i p o s t u p n o . Za vrijeme udisaja njeno lupkajte grudni ko s j a g o d i c a m a prstiju stalno mijenjajui p o l o a j . K a d a plua ispunite zrakom, zadrite dah i udarite o prsa dlanovima. Vjebajte proiujue disanje". Ova je vjeba vrlo osvjeavajua i stimulirajua za
71

1.) 2.) 3.)

70

Stanite uspravno. U d a h n i t e p o t p u n i dah. Zadrite zrak to dulje moete a da se pri t o m e ne

itavo tijelo. D o b r o je p o z n a t a praktiaru yoge. Velik broj plunih alveola vremenom postaje neaktivan zbog n e p o t p u n o g disanja. Z b o g toga alveole esto atrofiraju. O s o b i koja g o d i n a m a nepravilno die nee biti lako p o t a k n u t i na aktivnost sve bolesne plune alveole p r o v o e n j e m p o t p u n o g a disanja, ali ova e vjebe v r e m e n o m dati eljene rezultate. Zato ju je vrijedno prouiti i prakticirati.

3.) 4.) 5.) 6.)

U d a h n i t e p o t p u n i zdah. Zadrite zrak neko vrijeme. P o t o m njeno gnjeite prsni ko i p o l a g a n o izdiite. Prakticirajte proiujue disanje". Vjebajte umjereno i ne pretjerujte.

(IV) IRENJE GRUDNOGA KOA (III) RASTEZANJE REBARA

Obavljajui razne p o s l o v e s a g i n j e m o se i t o m Spomenuli s m o da su rebra povezana s hrskavicom koja d o p u t a o d r e e n u ekspanziju. Pri i s p r a v n o m disanju rebra imaju vanu ulogu. D o b r o je p o v r e m e n o na njih primijeniti p o s e b n u vjebu kako bi se sauvala njihova elastinost. Stajanje ili sjedenje u nepravilnom p o l o a j u , to je vrlo karakteristina navika z a p a d n o g ovjeka, ini rebra krutim i neelastinim. O v o m ete vjebom zasigurno nadii ovakvo stanje. 1.) 2.) Stanite uspravno. Podignite ruke do razine pazuha. Palac oslonite o p a z u n u jamicu, dlanove na prsni ko a vrhove prstiju poloite na prsnu kost. 6.) 7.)
72

k r e t n j o m k o n t r a h i r a m o g r u d n i ko. N a taj n a i n stvaramo korisne podraaje na prsni ko ali i na pluno tkivo. O v o m vjebom izvodimo pokrete koji obnavljaju p r i r o d n o stanje respiratornog sustava. 1.) 2.) 3.) 4.) 5.) Stanite uspravno. Udahnite potpuni udah. Zadrite zrak. Ispruite obje ruke p r e m a naprijed; stisnite ake i poloite ih u istu ravninu s ramenima. Tada energino povucite ake natrag u p o l o a j tik do ramena. Z a t i m ih p o n o v n o ispruite i povucite. Ponovite ovaj p o s t u p a k nekoliko puta. Izdahnite energino (snano) kroz otvorena usta.
73

8.)

Vjebajte proiujue disanje. Pri izvoenju ove vjebe postupajte umjereno i ne pretjerujte.

(VI) JUTARNJA VJEBA

1.) Zauzmite vojnici stav - podignite glavu, pogled neka je u s m j e r e n p r e m a n a p r i j e d , r a m e n a su zabaena, koljena ukruena a ruke poloene uz tijelo. 2.) 3.) 4.) 5.) 6.) Podignite polako tijelo na n o n e prste; udahnite p o t p u n i udah, m i r n o i staloeno. Zadrite dah nekoliko sekundi, odravajui isti poloaj. Polako se vratite u prvi stav i s t o d o b n o izdiui zrak kroz nos. Vjebajte proiujue disanje. Ponovite vjebu nekoliko puta.

(V) VJEBA HODANJA

1.) Koraajte podignute glave. Bradu lagano povucite p r e m a dole a ramena neznatno zabacite unatrag. Koraci trebaju biti odmjereni. 2.) Udahnite potpuni dah i u sebi brojite 1,2,3,4,5,6,7,8. Svaki broj neka oznaava jedan korak a udisaj neka traje o s a m koraka. 3.) 4.) 5.) Izdiite p o l a k o k r o z n o s brojei k a o i prije 1,2,3,4,5,6,7,8 - svaki broj jedan korak. Stanite i o d m o r i t e se na trenutak. Zatim nastavite hodati i brojati. Svaki broj jedan korak. Ponavljajte ovu vjebu sve d o k se ne u m o r i t e . Moete je vjebati nekoliko puta dnevno. Neki yogini prakticiraju ovu vjebu zadravajui d a h tijekom etiri koraka. I tijekom o s a m koraka vrijeme udisaja i izdisaja je jednako. Provodite ovu vjebu kad god moete.

(VII) STIMULIRANJE CIRKULACIJE

1.) 2.) 3.) Stanite uspravno. U d a h n i t e p o t p u n i u d a h i zadrite ga. Sagnite se polako p r e m a naprijed i uhvatite tap ili ibu m i r n o i vrsto a tada p o s t u p n o unesite svu svoju snagu u stisak. 4.) 5.) O t p u s t i t e stisak, vratite se u poetni p o l o a j i izdahnite. Zavrite vjebu s proiujuim disanjem.
75

74

Ova se vjeba m o e provoditi bez koritenja tapa ili ibe tako da hvatate i m a g i n a r n i tap. U t o m sluaju s n a g o m svoje volje provedite stisak. O v o m p o z n a t o m yoga vjebom stimulirate cirkulaciju s p o m o u potiskivanja arterijske krvi u ekstremitete i povlaenja venske krvi u srce i plua kako bi mogli preuzeti kisik koji se udie zrakom. U sluaju slabe cirkulacije plua ne sadre d o v o l j n u k o l i i n u krvi koja se na zadovoljavajui nain uspijeva oksigenizirati. U t o m sluaju itav tjelesni sustav n e m a bilo kakve koristi od p o b o l j a n o g naina disanja. Preporua se prakticiranje ove vjebe skupa s r e d o v n i m vjebanjem p o t p u n o g disanja. POGIAVLjE XII

S E D A M M A N J I H Y O G A VJEBI

O v o se poglavlje sastoji od sedam m a n j i h yoga disajnih vjebi bez posebnoga naziva za svaku od njih. No svaka je vjeba drugaija i ima razliitu primjenu. Prakticirajui ovu vjebu otkrit ete da su neke od njih bolje prilagoene vaem sluaju. Premda sam ove vjebe nazvao m a l i m v j e b a m a " , o n e su korisne i iznimne su vrijednosti jer se u protivnom ne bi pojavile u ovoj knjizi. Predstavljaju saeti teaj razvijanja tijela i plua. K a d a b i s m o im posvetili vie pozornosti i kada b i s m o o p i s a l i kakav u i n a k i m a j u , m o r a l i b i s m o napisati novu knjigu. D o d a t n a vrijednost ovih vjebi
76 77

je ta to su disajne m e t o d e njihov sastavni d i o . Ne zanemarite ih i ne preskoite z b o g toga to se nazivaju m a n j e vjebe". Vjerojatno su neke od njih o n o to vam je uistinu potrebno. Probajte ih i odluite sami. 4.) 5.)

itavo vrijeme. Izdahnite energino kroz usta. Prakticirajte proiujue disanje".

VJEBA I
1.) 2.) 3.) 4.) 5.) 6.) Stanite uspravno s rukama sputenim niz tijelo. U d a h n i t e p o t p u n i dah. Diite p o l a k o ruke drei ih ukoene. D l a n o v i se m o r a j u dotaknuti iznad glave. Zadrite dah to dulje moete (i nekoliko minuta) s r u k a m a ispruenim iznad glave. S p o r o sputajte ruke i p o l a k o izdiite. Vjebajte proiujue disanje". 4.) 5.) 1.) 2.) 3.)

VJEBA III
Stanite uspravno s rukama ispruenim ispred sebe. Udahnite potpuni udah. Nekoliko puta opiite rukama krug unazad. Potom opiite rukama krug u s u p r o t n o m pravcu. itavo vrijeme zadrite dah. Izdahnite energino kroz usta. Vjebajte proiujue disanje".

VJEBA IV VJEBA II
1.) 2.) 3.) Stanite uspravno s rukama ispruenim ispred tijela. U d a h n i t e p o t p u n i u d a h i zadrite ga. K r u n i m pokretima povucite ruke to vie moete unatrag P o t o m se vratite u prvobitni p o l o a j . Ponovite postupak nekoliko puta zadravajui dah
78

1.) 2.) 3.) 4.)

Legnite na p o d lica okrenutog p r e m a dolje. Ruke ispruite uz tijelo a dlanove poloite na tlo. U d a h n i t e p o t p u n i d a h i zadrite ga. Ukrutite tijelo i podignite ga oslanjajui se na ruke i prste. Spustite tijelo u prvobitni poloaj. Ponovite vjebu nekoliko puta.
79

5.) 6.)

Izdahnite energino kroz usta. Vjebajte proiujue disanje". 5.)

udahnite. Savijte se postranino i lagano izdiite. (Poloaj postraninog savijanja m o e varirati od lijevo na desno).

VJEBA V
6.) 1.) 2.) 3.) 4.) 5.) 6.) Stanite uspravno. D l a n o v e poloite na zid pred sobom. U d a h n i t e p o t p u n i u d a h i zadrite ga. Prislonite prsni ko uza zid oslanjajui teinu- tijela na ruke. Podignite tijelo u poetni poloaj koristei miie ruku. Tijelo pri toj radnji m o r a biti ukrueno. Izdahnite energino kroz usta. Prakticirajte proiujue disanje. 1.) 2.) Prakticirajte proiujue disanje".

VJEBA VII
Stanite ili sjednite. Kraljenica m o r a biti okomita. U d a h n i t e p o t p u n i u d a h ali umjesto jednoga kontinuiranog udisaja primijenite niz kratkih i brzih umrkavanja zraka. Zamislite da miriete neku jaku eterinu tvar koju z b o g njezine snage ne elite o d m a h u d a h n u t i na nos. Pri t o m e ne izdiite nego kratkim udisajima p o t p u n o ispunite plua.

VJEBA VI
1.) 2.) 3.) Stanite uspravno. Ruke oslonite na kukove. U d a h n i t e p o t p u n i d a h i zadrite ga. N o g e i kukovi su ukrueni. Ponite savijati noge u luku prema naprijed. I s t o d o b n o polako izdiite. 4.)
80

3.) 4.) 5.)

Zadrite dah nekoliko sekundi. Izdahnite kroz nos, d u g i m relaksirajuim izdahom. Prakticirajte proiujue disanje".

Vratite se u prvobitni poloaj i jo jednom p o t p u n o

81

bezbrojni oblici koji se takoer mijenjaju i potiu stvaranje novih formi; i tako dalje sve u beskonanost. U s v i j e t u f o r m i n i t a n i j e t r a j n o ali V E L I K A STVARNOST ipak je nepromjenjiva. Forme predstavljaju pojavnost. D o l a z e i odlaze. Stvarnost je vjena i nepromjenjiva. POGLAVLJE XIII A t o m i ljudskoga tijela u s t a l n o m su p o k r e t u . Zbivaju se neprestane promjene. Za s a m o nekoliko mjeseci gotovo da se u p o t p u n o s t i d o g o d i promjena u materiji od koje je izgraeno tijelo. Gotovo je nemogue da e se za nekoliko mjeseci pronai bilo koji a t o m

VIBRACIJE I YOGA RITMIKO DISANJE

koje je u sada u k o m p o n i r a n u sastav naega tijela. Vibracije, stalne vibracije. Kretanje, stalno kretanje. Promjene, stalne promjene. U svim vibracijama p r o n a l a z i m o odreeni ritam. R i t a m proima itav Univerzum. Kruenje planeta oko sunca, plima i oseka, kucanje srca; sve su to ritmiki zakoni. S u n a n e zrake dolaze do nas, kia p a d a po n a m a u skladu s podvrgnutou istom zakonu. Svaka je kretnja oitovanje zakona ritma. N a a su tijela na jednaki nain podvrgnuta ritmikom zakonu kao i planeti koji krue o k o sunca. Veliki d i o ezoterijske strane yoga znanosti disanja zasnovan je na o v o m p o z n a t o m naelu prirode. Usklaujui se s r i t m o m tijela yogin uspijeva apsorbirati veliku koliinu prane k o j o m uspijeva postii eljene rezultate. O t o m e e m o govoriti kasnije. 83

Sve to postoji u stanju je vibracije; od najmanjeg a t o m a pa sve do velikog sunca. U prirodi ne p o s t o j i nita to bi se nalazilo u stanju apsolutnog mirovanja. Jedan jedini atom lien vibracije m o g a o bi razoriti itav U n i v e r z u m . U n e p r e k i d n o m vibriranju i kretanju oituje se univerzalan rad. Materija je stalno podvrgnuta djelovanju energije, a posljedica toga su beskrajne forme i neizbrojive razliitosti. Ipak, niti forme niti razliitosti nisu trajni. Poinju se mijenjati u t r e n u t k u k a d a su s t v o r e n i . Iz n j e g a p r o i z l a z e 82

Tijelo u kojem se sada nalazite m o e se usporediti s m a l i m z a t o n o m koji se iz m o r a usijeca u k o p n o . Premda prividno podvrgnuto svojim vlastitim z a k o n i m a u stvarnosti je p o d v r g n u t o plimi i oseki mora. Veliki ocean ivota n a d i m a se i povlai, raste i p a d a a mi o d g o v a r a m o na njegove vibracije i ritam. U n o r m a l n i m uvijetima i stanjima p r i m a m o vibracije i ritam od velikog oceana ivota i odgovaramo na njega. Ali p o n e k a d su usta zatona zatvorena n a n o s i m a i mi ne u s p i j e v a m o p r i m i t i i m p u l s M a j k e M o r a . Taj se nesklad oituje u n a m a s a m i m a . Vjerojatno ste uli da zvukovi violine, ponavljani brzo i r i t m i n o , pokreu vibracije koje v r e m e n o m m o g u unititi m o s t . Isti s e rezultat p o s t i e k a d a postrojba vojnika vojnikim stupanjem prelazi most. U tim se sluajevima uvijek izdaje zapovijed o promjeni koraaja kako nastale vibracije ne bi prouzroile ruenje mosta. Ova oitovanja posljedica su ritmikih kretnji te n a m prenose ideju o utjecaju ritmikog disanja na tijelo. itav tjelesni sustav prihvaa vibraciju ritmikih pokreta plua i postaje u skladu s voljom. U stanju jednoga potpunog sklada dolazi do spremnog odgovora i reagiranja na snagu volje. S tako usklaenim tijelom yoginu nije teko vlastitom voljom poveati cirkulaciju b i l o kojega dijela tijela. N a j e d n a k i n a i n m o e usmjeriti i poveati tijek energije svojih ivaca u bilo koji dio tijela ili organ, ojaavajui i stimulirajui ga.
84

Na isti je nain yogin s p o m o u ritmikoga disanja s p o s o b a n apsorbirati i kontrolirati poveanu koliinu p r a n e koja je sada na r a s p o l a g a n j u volje. M o e je koristiti kao nosa ili sredstvo kojim alje misli drugima kao i za prihvaanje svih onih ije su misli osnaene i s t o m vibracijom. F e n o m e n telepatije, prijenosa misli, m e n t a l n o g lijeenja, m e s m e r i z m a , teme su koje na Z a p a d u izazivaju velik interes a koje su y o g i n i m a poznate stoljeima, m o g u se jako poveati i pojaati u k o l i k o o s o b a alje s v o j u m i s a o n u s n a g u n a k o n ritmikog disanja. Ritmiko e disanje pojaati vrijednost mentalnog i magnetskog lijeenja zasigurno za sto p o s t o . G l a v n a stvar koja se m o r a p o s t i i za v r i j e m e m e n t a l n o g a disanja je m e n t a l n a ideja ritma. O n i m a koji su i m a l o upueni u glazbu, d o b r o je p o z n a t o o d m j e r e n o brojanje ili takt. D r u g i m a ovu ideju m o e prenijeti ritmiki vojniki korak: Lijeva, desna, lijeva, desna, lijeva desna; jedan, dva, tri, etiri." Yogin zasniva svoje ritmiko vrijeme na jedinici koja odgovara otkucajima njegova srca. U razliitih o s o b a srce razliito kuca, ali otkucaji srca svake o s o b e o d a j u ispravan ritmiki s t a n d a r d za tog p o j e d i n c a tijekom njegova ritmikog disanja. Odredite normalne otkucaje srca p o l a g a n j e m svojih prstiju nad b i l o m i tada brojite: 1,2,3,4,5,6; 1,2,3,4,5,6" sve d o k ritam ne postane vrsto utisnut u va u m . M a l o vjebe utvrdit 85

e ritam tako da e vam ga biti lako reproducirati. Poetnik o b i n o udie u v r e m e n u koje iznosi est o t k u c a j a ali s e v j e b a n j e m ova v r i j e d n o s t u b r z o poveava. Yoga pravilno ritmiko disanje postie se tako da vrijeme udisaja i izdisaja b u d e jednako d o k vrijeme zadravanja zraka nakon udisaja i vrijeme i z m e u izdisaja i p o n o v n o g udisaja trebaju trajati p o l o v i n u broja udisaja i izdisaja. S o b z i r o m da u k a s n i j e m tekstu g o v o r i m o o vjebama osnova kojih je ritmiko disanje, s vjebom koju sada i z n o s i m o potrebno je doista d o b r o ovladati. O n a ini osnovu brojnih drugih sloenijih vjebi. 1.) Sjednite. Kraljenicu drite uspravno. Poloaj koji ste zauzeli neka je u g o d a n . Prsni ko, vrat i glava trebaju biti to je m o g u e vie poloeni o k o m i t o . R a m e n a lagano zabacite unatrag a ruke neka vam m i r n o poivaju u krilu. U o v o m poloaju teina tijela je u velikoj mjeri p o d r a n a rebrima, a poloaj nije teko odravati. Yogini su otkrili da se efekti ritmikog disanja ne m o g u postii kada je prsni ko sputen a trbuh ispupen. 2.) 3.) U d a h n i t e sporo p o t p u n i udah brojei est jedinica otkucaja. Zadrite dah brojei tri jedinice otkucaja.

4.) 5.) 6.) 7.)

Izdahnite sporo kroz nos brojei est jedinica. Izbrojite tri jedinice otkucaja nakon izdisaja (vrijeme izmeu izdaha i novog udaha). Ponovite p o s t u p a k nekoliko puta ali izbjegavajte iscrpljivanje o d m a h na poetku. S a m i o d l u i t e k a d a ete z a v r i t i s v j e b o m .

Prakticirajte proiujue disanje. O n o e vas o d m o r i t i i proistiti plua. N a k o n kratkotrajnog vjebanja bit ete s p o s o b n i poveati trajanje udisaja i izdisaja sve do vrijednosti od petnaest otkucaja. Ne zaboravite da vrijeme zadravanja daha nakon udisaja i nakon izdisaja m o r a iznositi pola vrijednosti jedinica u d a h a ili izdaha. Ne pretjerujte s vjebom i ne napreite se produljiti trajanje d a h a nego to vie p o z o r n o s t i pridajte postizanju r i t m a " jer ritam je p u n o vaniji od duljine daha. Vjebajte i pokuavajte sve d o k ne postignete j e d n a k o m j e r n o s t p o k r e t a i sve d o k k o n a n o n e osjetite" ritam vibratorne kretnje u itavom tijelu. Za to e vam biti potrebno m a l o prakse i strpljenja, ali zadovoljstvo koje ete osjeati z b o g poboljanja ovaj e zadatak uiniti laganim. Yogin je uistinu najstrpljivija i najsuzdrljivija o s o b a i njegova velika p o s t i g n u a u velikoj su mjeri posljedica tih kvaliteta.

86

87

svojem mjestu, a sve ima svoje mjesto. Razvijeni ovjek je p o t p u n i ovjek koji prepoznaje tijelo, um i d u h , pruajui svakome ono to mu pripada. Zanemarivanje bilo kojeg od njih greka je koja e se prije ili kasnije morati izmijeniti na bolje. To je d u g koji se mora vratiti s interesom. Poglavlje XIV S a d a e m o vas uputiti u psihiki stupanj yoga znanosti disanja u obliku niza vjebi. Uz svaku od njih d a j e m o potrebno objanjenje. U o i t ete da je svaka vjeba ritmikog disanja popraena uputama da imate na u m u " odreeni

FENOMEN YOGA PSIHIKOG DISANJA

eljeni rezultat. Ovakav mentalni stav daje volji jasan pravac tijekom kojeg e izraziti svoju snagu i energiju. Naalost, u ovome radu ne m o e m o zalaziti u podruje snage volje. M o r a m pretpostaviti d a i m a t e b a r e m najelementarnije znanje o tome. Ukoliko s o v o m tematikom niste u p o z n a t i , otkrit ete d a s e prakticiranjem vjebi dobiva jasnije i konkretnije znanje od bilo kojeg teoretskog uenja. I kao to stara indijska poslovica kae: O n a j tko p r o b a sjeme goruice zna vie o njegovu okusu od onoga tko je vidio slona koji ih se prejeo."

Veina do sada predoenih vjebi (iznimku ine u p u t e o y o g a r i t m i k o m d i s a n j u ) p o v e z a n e su s fizikim tijelom i odgovarajuim n a p o r i m a . Premda su oni sami po sebi iznimno vani, yogin ih prepoznaje k a o p r i r o d n o pribavljanje bitne i vrijedne osnove za n a p o r e na p s i h i k o m i d u h o v n o m planu. M e u t i m , ne zanemarujte i ne potcjenjujte fiziku fazu subjekta. Sjetite se da je zdravo tijelo potrebno k a o p o t p o r a z d r a v o m u m u te da je tijelo h r a m Ega, svjetiljka u kojoj gori svjetlo D u h a . Sve je d o b r o kada se nalazi na 88

89

OPE UPUTE ZA YOGA PSIHIKO DISANJE

O s n o v a cjelokupnoga yoga psihikog disanja je yoga ritmiko disanje. U p u t e o nainu vjebanja iznijeli s m o u p r e t h o d n o m poglavlju. U slijedeim vjebama, da b i s m o izbjegli ponavljanje, jednostavno e m o rei: diite ritmiki". Potom emo dati upute za vjebanje psihike snage ili usmjerene snage volje koja djeluje u povezanosti s ritmiko disajnim vibracijama. Poslije poetnih vjebi otkrit ete da vam brojanje vie nije potrebno nakon prvog ritmikog d a h a s o b z i r o m na injenicu da je r a z u m prihvatio ideju o vremenu i ritmu. Bit ete u stanju disati ritmiki kadgod zaelite, g o t o v o a u t o m a t s k i . Um sada p o s t a j e jasan i alje psihiku vibraciju p o d utjecajem volje. Svakako d o b r o prouite slijedeu vjebu u kojoj se nalaze u p u t e o koritenju volje.

koliinu prane ili vitalne energije iz univerzalnog spremita koje e prihvatiti ivani sustav i prenijeti u solarni pleksus. Pri svakom udisaju izrazite htijenje da se prana ili vitalna energija distribuira po itavom tijelu, do svakog organa, do svakog miia, stanice i a t o m a ; do ivaca, arterija i vena; od vrka glave pa do maloga n o n o g prsta; hranei, jaajui i stimulirajui svaki ivac, uvijek iznova punei svaki ivani centar; aljui energiju, silu i snagu p o s v u d a po tijelu. D o k oitujete snagu svoje volje, pokuajte stvoriti mentalnu sliku velikog priliva prane, kako ulazi u plua i kako je o d m a h preuzima solarni pleksus; p o t o m kako se prvi izdisaj alje u sve dijelove tjelesnog sustava dolazei sve do jagodica prstiju ruke i do vrkova nonih prstiju. Pri t o m e nije n u n o koristiti snagu volje. J e d n o s t a v n o z a p o v i j e d i t e o n o t o elite u i n i t i i t a d a stvorite m e n t a l n u sliku toga - to je sve to je potrebno. M i r n a i odmjerena zapovijed s m e n t a l n o m slikom p u n o je bolja od nasilnog htijenja posljedica kojega je nepotrebno rasipanje snage. Ova je vjeba od velike

DISTRIBUCIJA PRANE
P o t p u n o oputeni legnite na p o d ili na krevet. Ruke njeno poloite preko solarnog pleksusa (mjesto iznad pupka u kojem se poinju razdvajati rebra). Diite ritmiki. N a k o n to ste p o t p u n o uspostavili ritam izrazite htijenje da svakim udisajem uvuete poveanu
90

p o m o i . Osvjeava i jaa ivani sustav stvarajui osjeaj mira i o d m o r a posvuda po tijelu. Posebno je uinkovita u sluajevima k a d a je o s o b a u m o r n a i kada osjea gubitak energije.

SPRIJEAVANJE BOLA
Legnite ili sjednite drei kraljenicu uspravno. Diite ritmiki. Imajte na u m u misao da udiete pranu. Tada, kada izdiete poaljite pranu na b o l n o mjesto p o n o v n o uspostavljajui cirkulaciju i tijek ivanih i m p u l s a . U d a h n i t e p o t o m vie puta sa s v r h o m otklanjanja boli. Donesite dvije mentalne zapovijedi. S jednim d a h o m stimulirajte bolni dio a s d r u g i m otklonite bol. Odravajte donesene zapovijedi tijekom svakog udisaja i izdisaja a zatim, na kraju, prakticirajte proiujue disanje". N a k o n toga se m a l o o d m o r i t e . Pokuajte p o n o v n o sve d o k vam ne bude bolje. Na ovaj ete nain otkloniti m n o g e vrste boli i prije sedam udisaja i izdisaja. eljeni ete rezultat postii bre poloite li ruku na b o l n o mjesto. Poaljite tijek prane u ruku a p o t o m na b o l n o mjesto.

dolje. U p r v o m se sluaju griju noge a u d r u g o m se m o z a k o s l o b a a velikog p r i t i s k a . K a d a se radi o glavobolji prvo p o k u a v a m o otkloniti b o l a p o t o m krv usmjerujemo p r e m a dolje. Uvijek ete osjeati t o p l i n u u n o g a m a sukladno poboljanoj cirkulaciji. Cirkulacija je uvijek p o d k o n t r o l o m volje a r i t m i k o d i s a n j e olakava taj zadatak.

SAMOLIJEENJE
Legnite i opustite se. Diite ritmiki. Zapovijedite udisaj velike koliine prane. Izdiui poaljite pranu u oboljeli dio tijela sa s v r h o m stimulacije. Tada donesite m e n t a l n u z a p o v i j e d d a b o l e s n o stanje m o r a biti prisiljeno otii, da m o r a nestati. U toj vjebi koristite ruke prelazei njima tijelom od glave p r e m a o b o l j e l o m dijelu. Uvijek kada pri lijeenju sebe ili drugih rabite ruke trebate stvoriti i zadrati mentalnu sliku da prana tee niz tijelo i kroz jagodice prstiju odlazi u tijelo slijevajui se u bolesni d i o i lijeei ga. N a r a v n o , u ovoj e m o knjizi predoiti s a m o ope upute ne razmatrajui detaljno neke oblike bolesti. No ve i nakon kratkotrajna prakticiranja, sukladno uvjetima svakog pojedinanog sluaja, vjeba e poluiti predivne rezultate. Neki yogini polau obje ruke na oboljelo mjesto a p o t o m diu ritmiki 93

USMJERAVANJE CIRKULACIJE
Legnite ili sjednite drei kraljenicu uspravno. Diite ritmiki i izdisajem usmjerite cirkulaciju u onaj d i o tijela koji elite a koji nije dovoljno prokrvljen. Ova je vjeba vrlo djelotvorna u sluaju hladnih n o g u " ili glavobolje. U oba se ova sluaja krv alje p r e m a
92

zadravajui u u m u mentalnu sliku u kojoj usisavaju p r a n u u oboljeli organ ili dio tijela, stimulirajui ga i izbacujui bolesno stanje. Postupak se moe usporediti s i s p u m p a v a n j e m neiste vode iz p o s u d e i ulijevanjem svjee vode. Ovakav je rad vrlo djelotvoran ukoliko se slika p u m p e m o e odrati vrlo jasnom. U d a h pri t o m e predstavlja podizanje poluge p u m p e a izdah stvarno pumpanje.

bolesni d i o tijela pacijenta putajui ih da n j e n o poivaju nad bolesnim dijelom. Tada slijedi proces p u m p a n j a koji je o p i s a n u prijanjoj vjebi samolijeenja. Ispunite pacijenta s velikom koliinom prane sve d o k se bolesno stanje p o t p u n o ne izbaci. esto podignite ruke i protresite" (odmahnite) prstima kao da elite odloiti oboljelo stanje. N a k o n tretmana potrebno je oprati ruke kako na sebe ne bi preuzeli tragove oboljelog stanja pacijenta. Na kraju prakticirajte proiujue disanje". Tijekom tretmana dopustite da se prana prelijeva u pacijenta u jednoj kontinuiranoj struji. Vi sami ste p o p u t p u m p e koja povezuje pacijenta s univerzalnim spremitem prane; d o p u s t i t e p r a n i d a s l o b o d n o p r o l a z i k r o z vas N e p o s t u p a j t e s r u k a m a energino. Pokreite ih s a m o onoliko koliko je potrebno da prana d o e do oboljelog mjesta. Za vrijeme t r e t m a n a prakticirajte ritmiko disanje da bi se o d r a o n o r m a l a n ritam i da bi se prani o m o g u i o slobodan tijek. Bolje je ruke poloiti na golu kou ali kada to nije preporuivo ili m o g u e , poloite ih na tijelo preko odjee. Za vrijeme tretmana unesite jednu p r o m j e n u . N j e n o udarajte tretirano m j e s t o j a g o d i c a m a prstiju. Za vrijeme toga p o s t u p k a prsti moraju biti neznatno razdvojeni. Ovakvo lupkanje na pacijenta djeluje vrlo umirujue. U sluajevima kada je bolest prisutna dugi niz g o d i n a sigurno e p o m o i kaete li mentalnu zapovijed rijeima: izai, i z a i " ili b u d i jak, budi jak". Rijei e vam p o m o i da jasnije
95

LIJEENJE DRUGIH
U ovoj knjizi ne m o g u detaljno razraivati psihiki tretman bolesti p o m o u prane. No m o g u uiniti neto drugo. Prenijet u vam jednostavne i jasne upute kojima ete biti u stanju p o m o i d r u g i m a i donijeti im veliko olakanje. G l a v n o naelo koje morate zapamtiti je da ste s p o m o u ritmikog disanja i kontrolirane misli sposobni apsorbirati odreenu koliinu prane i prenijeti je u tijelo druge osobe, stimulirajui oslabljene dijelove i organe, unosei zdravlje i izbacujui bolesna stanja. Prvo morate nauiti kako stvoriti jasan mentalni lik eljenog stanja kako biste stvarno bili u stanju osjetiti prodiranje prane i snage (energije) koja ulazi u vae ruke i iz jagodica prstiju ulazi u pacijenta. Ponite s ritmikim disanjem. Udiite i izdiite nekoliko puta sve d o k ne uspostavite ritam. Poloite p o t o m ruke na
94

i tonije izrazite volju. Primjenjujte ovi m e t o d u s o b z i r o m na svaki pojedini sluaj. Koristite vlastito prosuivanje i inventivnost. Predoio sam vam ovdje opa naela, ali vi ih moete primijeniti na stotine razliitih naina. O v e prividno jednostavne upute, ukoliko se paljivo proue i primijene, o m o g u i t e vam da djelujete i lijeite kao i svi vodei iscjeljitelji" ili bioenergetiari". U g l a v n o m su svi n j i h o v i sustavi m a n j e ili vie n e z g r a p n i i komplicirani. O n i koriste p r a n u a neki je neispravno nazivaju m a g n e t i z m o m " . K a d a bi u svoje tretmane unijeli ritmiko disanje i kombinirali ga sa svojim m a g n e t i z m o m " udvostruili bi vlastitu uinkovitost.

nailazee prepreke i trai o s o b u koja je usklaena na n j e n o p r i m a n j e . elite li lijeiti o s o b u na daljinu morate prvo o njoj stvoriti m e n t a l n u sliku sve d o k ne osjetite da ste u vezi s n j o m . Ovaj psihiki proces u cijelosti ovisi o m e n t a l n o j i m a g i n a c i j i iscjeljitelja. Osjeaj veze osjetit ete o n d a kada je ostvaren. Oituje se u osjeaju bliskosti. I to se d o g a a na tono opisani nain. Uspjet ete postii to ve s m a l o prakse ali n e k i m a e to uspjeti i nakon prvog pokuaja. K a d a je veza s u d a l j e n i m p a c i j e n t o m u s p o s t a v l j e n a kaite m e n t a l n o : aljem ti koliinu vitalne energije i snage koja e te ojaati i izlijeiti. 5 ' Tada zamislite (stvorite si sliku) kako prana odlazi iz vaega u m a svakim izdisajem ritmikog disanja, da o d m a h poinje putovati p r o s t o r o m te da naposlijetku stie do pacijenta i izlijei ga. Tretman nije nuno potrebno provoditi u odreene ,sate p r e m d a t o m o e t e initi. Prijemljivo stanje pacijenta, naravno, ukoliko oekuje i ukoliko je otvoren vaoj psihikoj snazi, o m o g u u j e mu primanje vaih vibracija kadgod je to m o g u e . Dogovorite li se s n j i m o t o n o m vremenu prijenosa energije potrebno vam je d o b r o se pripremiti - opustiti se i dovesti se u vezu s njime. O v o je veliki bazini princip lijeenja na daljinu. S m a l o prakse init ete jednako d o b r o kao i svi veliki iscjeljitelji.

LIJEENJE NA DALJINU
Prana koja je o b o j a n a m i s l i m a poiljatelja m o e se projicirati osobi na daljinu ali osobi koja ju je voljna primiti. Provedeno na ovaj nain, lijeenje m o e biti vrlo uspjeno. O v o je tajna lijeenja na daljinu o kojemu se posljednjih g o d i n a p u n o govori i pie. M i s a o iscjeljitelja odailje se i ona p r o i m a p r a n u poiljatelja. O n a bljesne p r o s t o r o m i pronalazi nakupinu u psihikom mehanizmu pacijenta. Nevidljiva je i p o p u t markonijevih valova prolazi kroz
96

97

slabije i inferiornije od dobrih. O s o b a , meutim, m o e p o b u d i t i interes i p a n j u d r u g e o s o b e aljui j o j misaone valove na ovaj nain, punei pranu s p o r u k o m koju eli prenijeti. elite li neiju ljubav i naklonost, morate prema toj osobi u sebi imati naklonost i ljubav. Poaljite mu tu vrstu misli osiguravi se prije da su Poglavlje XV vai motivi doista isti. N i k a d a ne oitujte utjecaj koji nekoga moe povrijediti. Ne aljite misli koje proizlaze iz vaih sebinih ili neistih motiva jer takove se misli vraaju svom poiljatelju s udvostruenom s n a g o m , povrijeujui ga d o k k o n a n o n e d u n i objekt nije p o v r i j e e n . Psihika energija koja se pravovaljano koristi ispravna je. N o , uvajte se crne m a g i j e " ili neispravne i nesvete uporabe. Ovakvo neto jest k a o da se igrate s d i n a m i t o m . Ljudi koji rade ovakve stvari zasigurno e biti kanjeni posljedicama svojih vlastitih djela. M e u t i m , niti jedna o s o b a s neistim m o t i v i m a nikada ne stjee visoki stupanj psihikih moi. i s t o

DRUGI FENOMENI YOGA PSIHIKOG DISANJA

PROJEKCIJA MISLI
Tijekom posljednje s p o m e n u t e metode (lijeenje na daljinu) dolazi do projekcije misli. Druge e o s o b e osjetiti djelotvornost na ovaj nain poslanih misli. Vano je zapamtiti slijedee: niti jedna zla, loa m i s a o nikada ne m o e povrijediti drugu osobu misli koje su d o b r e . D o b r e su m i s l i u v i j e k j a e , o d r e e n i j e i konkretnije u o d n o s u na loe. Loe su misli uvijek
98

srce i um n e p r o b o j a n je tit protiv z l o n a m j e r n i h p s i h i k i h s n a g a . B u d i t e isti i nita vas ne m o e povrijediti.

STVARANJE PRANE
U k o l i k o se ikada zateknete u drutvu o s o b a s n i i m u m n i m stanjem i osjetite li depresivni utjecaj
99

njihovih misli, diite ritmiki nekoliko puta stvarajui time d o d a t n u koliinu prane. P o t o m se s p o m o u m e t o d e stvaranja m e n t a l n e slike okruite j a j o l i k o o b l i k o v a n o m m i s a o n o m a u r o m koja e vas zatititi od grubih misli i uznemirujuih utjecaja drugih.

Predoite si mentalnu sliku da aljete pranu u njegov tjelesni sustav a on neka na u m u ima sliku da p r i m a pranu. Pasivni ljudi ili ljudi slabog vitaliteta moraju biti oprezni glede izbora o s o b e s k o j o m e provesti ovaj eksperiment jer prana o s o b e loih ili iskvarenih elja bit e o b o j e n a m i s l i m a dotine o s o b e te mu o m o g u u j e kratkotrajan utjecaj nad slabijom o s o b o m . M e u t i m , ova posljednja, dakle, o s o b a nad k o j o m je utjecaj izvren lako ga m o e otkloniti zatvarajui krug (na ve s p o m e n u t i nain) i diui ritmiki nekoliko p u t a . T a k o e r j e v a n o d a ovaj p o s t u p a k z a v r i proiujuim disanjem.

OBNAVLJANJE VLASTITE ENERGIJE

Osjetite li da vam je vitalna energija na vrlo niskoj razini i d a . v a m je p o t r e b n o b r z o s p r e m a n j e n o v e k o l i i n e , n a j b o l j i n a i n da to uinite je slijedei: p r i b l i i t e s t o p a l a ( j e d n o u z d r u g o ) i s p o j i t e ili isprepletite prste lijeve i desne ruke na v a m a n a j p o g o d n i j i nain. O v i m p o s t u p k o m zatvarate krug i sprijeavate bilo kakav gubitak prane kroz ekstremitete. Potom diite ritmiki i ubrzo ete osjetiti uinak p o n o v n e ispunjenosti energijom.

ELEKTRIZIRANJE VODE
Voda je medij koji se lako m o e ispuniti p r a n o m . Postupak je slijedei. Diite ritmiki i lijevom r u k o m drite au vode za d n o . Tada skupite prste desne ruke i protresite ih njeno nad v o d o m kao da elite otresti kapljice vode s vaih jagodica prstiju u au. Takoer m o r a t e zadrati mentalnu sliku prane koja prelazi u vodu. Voda i s p u n j e n a e n e r g i j o m na ovaj e nain stimulirati slabu ili bolesnu o s o b u posebice ako misli izljeenja p r a t e m e n t a l n u sliku p r i j e n o s a p r a n e . U p o z o r e n j e koje s m o dali u prijanjoj vjebi p r i m j e n j i v o je takoer i na ovu vjebu p r e m d a
101

OBNAVLJANJE ENERGIJE DRUGIH

U k o l i k o vaem prijatelju n e d o s t a j e v i t a l n o s t i moete mu p o m o i na slijedei nain. Sjednite ispred njega. Vai noni prsti neka dotiu njegove a njegove ruke neka su u vaim. Tada o b o j e diite r i t m i k i . 100

o p a s n o s t postoji u znatno m a n j e m stupnju.

ritmiki vrsto zadravajui stvorenu sliku u sebi to dulje moete nastojei ivjeti ideal koji ste postavili u svom u m u . Otkrit ete da se p o s t u p n o pribliavate z a d a n o m i da rastete prema postavljenom idealu. R i t a m disanja p o m a e u m u u stvaranju novih kombinacija. Student koji je slijedio z a p a d n i sustav otkrit e da je yoga ritmiko disanje predivan saveznik pri njegovom m e n t a l n o z n a n s t v e n o m " radu.

STJECANJE MENTALNIH KVALITETA

Nije s a m o tijelo o n o koje um moe kontrolirati p o d utjecajem i smjernicama volje. I um s a m m o e se izvjebavati i o b l i k o v a t i s p o m o u vjebi d o b r o kontrolirane volje. O n o to z a p a d n i svijet poznaje p o d i m e n o m m e n t a l n a z n a n o s t " , yogini znaju ve jako d u g o . Osvjedoeno je da mirna i staloena zapovijed stvara uda. No ukoliko je m e n t a l n a vjeba p o p r a e n a ritmikim disanjem djelotvornost je jako poveana.
v

STJECANJE PSIHIKIH KVALITETA

Psihike se kvalitete m o g u postii na jednak nain k a o i prije s p o m e n u t e mentalne osobine. Rekavi to ne mislim, naravno, da nizak ovjek moe postati visok ili da se m o g u nadomjestiti a m p u t i r a n i ekstremiteti ili ostvariti slina uda. No m o e biti promijenjen osjeaj duevnog mira i spokojstva, hrabrost i fizike karakteristike openito poboljane voljnom kontrolom, popraene ritmikim disanjem. K a k o ovjek misli tako izgleda, djeluje, h o d a , sjedi. Poboljano razmiljanje oznaava poboljani izgled i djelovanje. Da biste razvili bilo koji dio tijela usmjerite svoju p o z o r n o s t na njega. Zadrite mentalnu sliku kako aljete poveanu koliinu prane ili ivane energije tome dijelu tijela, poveavajui n j e g o v u v i t a l n o s t i r a z v i j a j u i ga. O v a j se p l a n primjenjuje jednako d o b r o na bilo koji dio tijela koji 103

eljene kvalitete m o g u se stei zadravanjem u u m u ispravnoga mentalnog lika o o n o m u to se eli tijekom r i t m i k o g d i s a n j a . N a o v a j s e n a i n m o g u stei ravnotea i samokontrola, eljena kvaliteta, poveana snaga. Nepoeljne osobine m o g u se eliminirati njegovanjem suprotnih. Bilo koja ili sve m e n t a l n e z n a n s t v e n e " vjebe, t r e t m a n i " i oitovanja m o g u se upotrijebiti s yoga ritmikim disanjem. Iznijet e m o j e d n u o p u i d o b r u vjebu za stjecanje i razvitak eljenih mentalnih o s o b i n a . Leite i zauzmite ugodan poloaj ili sjednite drei kraljenicu uspravno. Predoite si kvalitete koje elite njegovati vidjevi sebe kao o s o b u koja posjeduje tu kvalitetu. Naredite s v o m u m u neka je razvije. Diite 102

elite razviti. M n o g i atletiari zapadnoga svijeta koriste u svojim vjebama jedan oblik ovakvoga plana. Student koji je do sada slijedio nae instrukcije o d m a h e shvatiti na koji nain m o e primijeniti naelo yoge u o v o m e radu. O p e pravilo vjebanja jednako je kao i u prijanjoj vjebi (Stjecanje mentalnih kvaliteta).

i zavrite s proiujuim disanjem a zatim pogledajte kako se osjeate? Vano je ovdje n a p o m e n u t i da mentalna zapovijed m o r a biti postavljena i s k r e n o " a ne u ali ili na neozbiljan nain.

KONTROLA EMOCIJA
Nepoeljne emocije poput straha, brige,

TRANSFORMACIJA REPRODUKTIVNE ENERGIJE

Yogin posjeduje veliko znanje glede u p o r a b e i zlouporabe reproduktivnog principa u oba spola. Neki nagovjetaji o tom ezoterijskom znanju su filtrirani. K o r i s t i l i su ih z a p a d n i pisci p r i o b r a i v a n j u ove t e m a t i k e . T i m e j e u i n j e n o p u n o d o b r i h stvari. N a a l o s t , t e m a t i k a i o p s e g ove k n j i g e nee n a m d o p u s t i t i teorijsku a n a l i z u , ali o s n o v e e m o i p a k izloiti. itatelju e m o takoer predoiti praktinu disajnu vjebu kojom e moi transformirati reproduktivne energije u vitalnu snagu. Na ovaj e je nain tjelesni sustav koristiti umjesto da je prekomjerno rasipa. Reproduktivna energija je kreativna energija koju m o e koristiti itavo tijelo te je transformirati u s n a g u i vitalitet. Tako p r e o b l i k o v a n a p o s l u i t e regeneraciji. Shvati li mladi ovjek Z a p a d a ove bazine principe, potedjet e sebe s a m o g jada i nezadovoljstva u kasnijim g o d i n a m a . Bit e jak mentalno, m o r a l n o i
105

rastresenosti, mrnje, ljutnje, ljubomore, zavisti, p o t i t e n o s t i p o d l o n e su kontroli volje a volji je o m o g u e n o lake djelovanje u sluajevima k a d a se ritmiko disanje prakticira d o k o s o b a izraava htijenje". Studenti yoge ovu vjebu dre za jednu od najuinkovitijih premda napredni yogin od nje nee imati previe koristi s o b z i r o m da se rijeio nepoeljnih mentalnih o s o b i n a tijekom svojega d u h o v n o g rasta. M e u t i m , studentu yoge one e biti i z n i m n o korisne na putu njegova d u h o v n o g rasta. Diite ritmiki koncentrirajui pozornost na solarni pleksus. aljite na to mjesto mentalnu zapovijed izai". Poaljite mentalnu zapovijed o d l u n o i vrsto u trenutku kada ponete izdisati i stvorite mentalnu s l i k u n e e l j e n e e m o c i j e koja se o d n o s i s k u p a s izdahnutim zrakom. Ponovite postupak nekoliko puta
104

tjelesno. Transformacija reproduktivne energije daje veliku vitalnost o n i m a koji je prakticiraju. Bit e ispunjeni velikom v i t a l n o m s n a g o m koja e iz njih zraiti i oitovati se u o n o m e to nazivamo o s o b n i m m a g n e t i z m o m " . Ovako transformirana energija krenut e novim kanalima i poluit e veliku prednost. Priroda je kondenzirala jednu od svojih najmonijih svrha manifestacija prane u reproduktivnu energiju koncentrirana je u najmanjem

Koncentrirajte se na ideju o energiji. O d a g n a j t e misli od bilo kakvih razmiljanja ili imaginacija o seksu. Padnu li vam takve misli na u m , nemojte se obeshrabriti. Jednostavno ih prepoznajte kao oitovanje energije koju namjeravate upotrijebiti za jaanje tijela i u m a . Leite oputeno ili sjednite drei kraljenicu u uspravnom poloaju. Usredotoite svom um na dizanje (povlaenje) reproduktivne energije p r e m a gore do solarnog pleksusa gdje e biti preobraena i pohranjena kao rezervna sila vitalne energije. Tada diite ritmiki stvarajui mentalnu sliku povlaenja reproduktivne energije s a svakim u d a h o m . S a s v a k i m u d i s a j e m zapovijedi te volji da energiju treba povui prema gore iz reproduktivnog centra u solarni pleksus. U k o l i k o uspijete ostvariti dobar ritam i ako je mentalna slika ista i jasna, postat ete svjesni odlaska energije prema gore i osjetit ete njeno stimulirajue djelovanje. elite li poveati vlastite mentalne snage moete je povui jo vie prema gore, iznad solarnog pleksusa, do mozga. Za to vam je potrebno izdati mentalnu zapovijed i stvoriti mentalnu sliku prijenosa energije do m o z g a . ovjek koji vri mentalno kreativan rad ili tjelesno kreativan rad, bit e s p o s o b a n koristiti ovu kreativnu energiju za vrijeme svojega rada slijeenjem predoenih vjebi, povlaei energiju u d a h o m i aljui je dalje izdahom. U ovoj vjebi p o t r e b n o je z a p a m t i t i slijedee:
107

koje j e stvaranje. N a j v e a k o l i i n a v i t a l n e s n a g e podruju. Reproduktivni organi su najmonija baterija, najmonije spremite a n i m a l n o g a ivota. Njezina se sila m o e povui p r e m a gore i upotrijebiti jednako k a o to se m o e i potroiti za vrijeme uobiajenih r e p r o d u k t i v n i h funkcija ili izgubiti u r a z v r a t n i m uicima. O n i m a koji su prouavali yogu vjerojatno je p o z n a t a teorija regeneracije. Ovdje e m o uiniti jedan korak vie. N e e m o dokazivati ili tumaiti. Jednostavno e m o iznijeti injenice. Yoga vjeba za pretvaranje reproduktivne energije vrlo je jednostavna. Povezana je s ritmikim disanjem i m o e se lako provesti. Takoer je moete bilo kada vjebati ali posebice je preporuljiva kada osoba osjeti snaan nagon. Tada dolazi do oitovanja reproduktivne energije te se ona najlake m o e t r a n s f o r m i r a t i u regenerativne svrhe. Vjebu provedite na slijedei nain:
106

nakon punjenja solarnog pleksusa energijom koristimo s a m o o n e dijelove energije koji su n a m p o t r e b n i . Ostatak ostaje pohranjen u s o l a r n o m pleksusu. Shvaate, naravno, da nisu reproduktivne tekuine te koje se povlae prema gore ve da se ovdje radi o pranikoj energiji koja oivljuje i vitalizira r e p r o d u k t i v n i centar. T i j e k o m vjebe p r i j e n o s a i transformacije glavu moete lagano nagnuti p r e m a naprijed.

b e d r e n o j k o s t i , i z m e u koljena i zdjelice. D i i t e ritmiki. Ovaj p u t ne diite kroz obje nosnice k a o u d o s a d a n j i m vjebama. Pritiskom palca zatvorite lijevu nosnicu i udahnite kroz desnu. P o t o m maknite prst i zatvorite desnu nosnicu p r s t o m i izdahnite kroz lijevu. Tada, ne mijenjajui prste udahnite kroz lijevu nosnicu i p r o m i j e n i t e prste - izdahnite kroz desnu. P o t o m u d a h n i t e k r o z d e s n u i i z d a h n i t e k r o z lijevu, itd. Mijenjajte nosnice na o p i s a n i nain zatvarajui ih n a i z m j e n i n o s palcem i kaiprstom. O v o je jedan od najstarijih oblika yoga disanja. Predoena je vjeba v e o m a vana i vrijedno je n j o m e ovladati. No yoginu je n e o b i n o saznanje da se u z a p a d n o m svijetu ova m e t o d a toliko esto smatra veliko t a j n o m " yoga disanja. Z a p a d n o m itatelju yoga disanje ne predstavlja nita d r u g o doli slike Indijca koji sjedi uspravno ili u lotus poloaju i die mijenjajui p r i t o m nosnice. S a m o to i nita vie". N a d a m s e d a e o v o m a l o tivo o t v o r i t i oi z a p a d n o m itatelju prema velikim m o g u n o s t i m a yoga disanja i m n o g o b r o j n i m m e t o d a m a njihova koritenja.

STIMULIRANJE MOZGA
Slijedeu vjebu yogini smatraju najkorisnijom m e t o d o m stimuliranja m o d a n e aktivnosti sa s v r h o m stvaranja jasnih misli i jasnoga razmiljanja. Vjeba ima predivan uinak na ienje m o z g a i ivanog sustava. O n i koji su skloni m e n t a l n o m radu u ovoj e vjebi pronai veliku korist. R a d n i kapacitet bit e im bolji i uinkovitiji a intelekt e nakon tekog u m n o g a rada ostati svje i jasan.

VJEBA:
Sjednite drei kraljenicu uspravno. Pogled je usmjeren p r e m a naprijed a ruke neka poivaju na
108 109

VELIKO YOGA PSIHIKO DISANJE

Postoji oblik psihikoga disanja kojega y o g i n i prakticiraju p r i g o d i c e . T o n i m p r i j e v o d o m i m e n a vjebe nazvali s m o ovo poglavlje. Iznijeli s m o ga na kraju m n o g o b r o j n i h vjebi z b o g toga to je za provoenje ovog disanja potrebna prethodna vjeba ritmikog disanja i mentalna imaginacija. Potrebno je, dakle, prvo n j i m a d o b r o ovladati. O p a naela Velikog disanja" m o g u se saeti u staroj indijskoj izreci: Blagoslovljen je yogin koji die svojim kostima". Ova e vjeba s p r a n o m ispuniti itav tjelesni sustav; praktiar e p r a n o m , kao i r i t m o m disanja, ispuniti i energizirati svaku kost, svaki mii, ivac, stanicu, tkivo i organ. To je jedno veliko ienje itavog sustava. O n a j tko ovu vjebu provodi vrlo paljivo osjeat e se kao da je d o b i o novo tijelo. Od vrha glave pa do m a l o g nonoga prsta osjeat e se regeneriranim i n o v i m . No neka vjeba govori sama za sebe. a) b) c) d) e) f) g) 5.) 4.)

- zatim kroz kosti ruku; - tada kroz vrh lubanje; - zatim kroz trbuh; - p o t o m kroz reproduktivne organe; - tada neka putuje gore i dolje lenom m o d i n o m ; - neka dah udie i izdie svaka pora na vaoj koi - itavo je tijelo ispunjeno p r a n o m i ivotom Diui ritmiki poaljite tijek prane u sedam vitalnih centara slijedeim r e d o m (koristite mentalnu sliku kao kod prethodnih vjebi): u elo u potiljak u bazu m o z g a u solarni pleksus u sakralno podruje u podruje p u p k a u reproduktivne organe Zavrite kruei tijekom prane od vrha glave pa do stopala i p o n o v n o p r e m a vrhu glave. Ponovite ovaj p o s t u p a k nekoliko puta. 6.) Na kraju vjebe prakticirajte proiujue disanje.

1.) 2.) 3.)

Leite. Z a u z m i t e u g o d a n i oputen poloaj. Diite ritmiki sve d o k ne uspostavite savren ritam. Tada, diui i izdiui, stvorite mentalnu sliku u d a h a koji se uvlai kroz kosti nogu a p o t o m se iz njih izbacuje;

110

111

evolutivnog napredovanja. D r u g i m rijeima, ovjek m o e ak i sada razviti d u h o v n e snage svijesti koje jo d u g o , d u g o nee postati zajednikom o s o b i n o m ili vlasnitvom njegova narataja koji se razvija p o s t u p n i m napredovanjem p o d utjecajem evolutivnog zakona. U svim vjebama koje su usmjerene p r e m a t o m cilju ritmiko disanje ima vanu ulogu. N a r a v n o , u s a m o m Poglavlje XVI disanju n e m a niega mistinog to bi proizvelo ovako predivne rezultate. Ali, ritam koji stvara yoga disanje d o v o d i itav tjelesni sustav, ukljuujui i m o z a k , p o d savrenu kontrolu i u savreni sklad. Time se postie n a j p o g o d n i j e stanje za razvoj pritajenih sposobnosti. U ovoj knjizi neemo dublje ulaziti u filozofiju istonoga d u h o v n o g razvoja jer bi n a m za tu temu bilo potrebno nekoliko knjiga a tematika je takoer teko razumljiva pa itatelja vjerojatno ne bi zanimala. Yoga ne razvija s a m o eljene mentalne kvalitete i o s o b i n e s p o m o u snage volje zdruene s ritmikim disanjem nego takoer razvija i d u h o v n e s p o s o b n o s t i , bolje reeno p o m a e pri n j i h o v o m razvoju. Istona nas f i l o z o f i j a ui da ovjek p o s j e d u j e b r o j n e s p o s o b n o s t i koje su trenutno u j e d n o m m i r u j u e m ili spavajuem stanju ali koje e se evolutivnim razvojem sve jae razvijati. Takoer n a s ui da se i s p r a v n i m n a p o r o m volje kojoj p o m a u p o g o d n e o k o l n o s t i i stanja m o e p o m o i p r i razvitku ovih d u h o v n i h o s o b i n a te ih razviti bre nego tijekom uobiajenog 112
113

YOGA DUHOVNO DISANJE

Postoji i drugi razlog, d o b r o p o z n a t okultistima, z b o g ega se ovo znanje ne treba iriti. M e u t i m , itatelj treba znati da o n d a kada d o e vrijeme za slijedei korak, put pred njime bit e iroko otvoren. K a d a je chela (uenik) spreman, guru (Uitelj) se pojavljuje." U o v o m emo vas poglavlju uputiti u razvijanje dvije faze d u h o v n e svijesti.

(I)

Svijest o dui.

(II) Svijest o povezanosti due s univerzalnim ivotom.

Obje predoene vjebe vrlo su jednostavne i sastoje se od vrste mentalne slike i ritmikog disanja. Od njih ne treba oekivati p u n o o d m a h na poetku. Ne treba uriti. J e d n o s t a v n o b u d i t e zadovoljni. B u d i t e p o p u t cvijeta koji se razvija od sjemenke do cvijeta.

VJEBA:
Zauzmite ugodan i oputajui poloaj. Diite ritmiki i meditirajte o stvarnoj B i t i " razmiljajui o sebi kao o biu koje je neovisno o tijelu - o biu koje ne ovisi o tijelu iako ga nastanjuje, ali ga o d l u k o m vlastite volje m o e i napustiti. Mislite o sebi ne kao o

SVIJEST DUE
Stvarno J a " nije tijelo, pa ak niti ovjekov razum. I jedno i d r u g o tek su s a m o d i o njegove o s o b n o s t i , njegovog manjeg ja". Stvarna b i t " je Ego, oitovanje kojeg je u individualnosti. Stvarna b i t " neovisna je o tijelu koje nastanjuje; neovisna je ak i o m e h a n i z m u r a z u m a kojeg koristi kao instrument. Stvarna b i t " je kapljica iz Boanskog Oceana; vjena je i neunitiva. Ne m o e umrijeti ili biti unitena. Bez obzira na tijelo stvarna b i t " uvijek postoji. To je Dua. Ne mislite o njoj kao o neemu to je odvojeno od vas; vi ste D u a a tijelo je nestvaran i prolazan d i o vas samih koji se svakodnevno materijalno mijenja i kojeg ete jednoga d a n a napustiti. Moete razviti svoje sposobnosti tako da o n e p o s t a n u svjesne r e a l n o s t i D u e i n j e z i n e neovisnosti o tijelu. Plan yoge za ovakav razvitak je meditacija o stvarnoj b i t i " ili D u i koja je popraena ritmikim disanjem. Vjeba koju ovdje i z n o s i m o je najjednostavniji oblik.
114

tijelu, ve kao o duhu. Mislite o svom tijelu k a o o ljusci, korisnoj i u g o d n o j ali koja nije stvaran d i o vas samih. Mislite o sebi kao o neovisnom biu koje koristi tijelo zato jer mu ono koristi. Za vrijeme meditacije p o t p u n o zanemarite itavo tijelo. Otkrit ete da esto postajete p o t p u n o nesvjesni tijela. i n i t e vam se k a o da ste izvan tijela u koje se moete vratiti uvijek kada ste zavrili s vjebom. O v o j e sr y o g a m e d i t a t i v n e disajne m e t o d e . U p o r n o u provoenja ove vjebe dobija se predivan osjeaj o stvarnosti D u e te gotovo p o t p u n a neovisnost o tijelu. S p o v e a n o m svijeu esto dolazi osjeaj b e s m r t n o s t i . O s o b e e poeti p o k a z i v a t i z n a k o v e d u h o v n o g razvitka koje e primjeivati o n e s a m e jednako kao i drugi. N o , n e smijete s i d o p u s t i t i z a n e s e n o s t o v o m vjebom; nemojte previe ivjeti u g o r n j i m p o d r u j i m a " ili prezirati tijelo jer se ovdje, na ovoj fizikoj razini n a l a z i m o s n e k o m svrhom. Ni na koji se nain ne smiju zanemariti brojna iskustva koja ovdje
115

s a k u p l j a m o niti se smije prestati potovati tijelo koje je H r a m D u h a .

ele razviti univerzalnu svijest. Potrebno ju je vjebati.

VJEBA:
i

UNIVERZALNA SVIJEST
D u h ovjeka, najvie oitovanje njegove D u e , kapljica je u oceanu D u h a , jasno odvojena i razliita ali ipak stvarna u dodiru sa s a m i m oceanom i sa svakom kapljicom u njemu. Razvijajui se u d u h o v n o j svijesti ovjek sve vie i vie postaje svjestan svoje povezanosti s Univerzalnim D u h o m ili Univerzalnim U m o m , kako ga ve neki uobiavaju nazivati. Ponekad osjea kao da je s n j i m gotovo sjedinjen a tada se taj osjeaj kontakta i o d n o s a gubi. Yogin pokuava postii to stanje univerzalne svijesti m e d i t a c i j o m i d i s a n j e m . M n o g i su na taj nain postigli najvii stupanj d u h o v n o g p o s t i g n u a m o g u ovjeku na o v o m stadiju njegova postojanja. itatelju za sada nisu potrebne vie u p u t e povezane s ostvarivanjem najviih duhovnih postignua zbog toga to m o r a uiniti toliko toga prije nego li postane pripremljen primiti ih. Z b o g toga je d o b r o n a u i t i e l e m e n t a r n e stadije y o g a vjebi z a razvijanje univerzalne svijesti. Bude li itatelj u p o r a n otkrit e naine i metode kojima moe napredovati. Put se uvijek otvara o n i m a koji su spremni koraati njime. Slijedea e vjeba uvelike koristiti o n i m a koji
116

Poloite tijelo u u g o d a n i o p u t a j u i p o l o a j . Diite ritmiki i meditirajte o o d n o s u s U n i v e r z a l n i m u m o m kojega ste vi s a m o djeli, a t o m . Mislite o sebi k a o d a ste u d o d i r u s a s v i m e , k a o d a ste d i o sveukupnosti. Vidite sve kao J e d n o a svoju duu kao dio toga J e d n o g . Osjetite primanje vibracija od velikog Univerzalnog U m a . Osjetite da dijelite njegovu m o , snagu i mudrost. Slijedite dva pravca meditiranja: Svakim udisajem zamislite da uvlaite snagu i m o Univerzalnoga U m a . K a d a izdiete zamislite da predajete drugima tu m o u isto se vrijeme ispunjujui ljubavlju prema svakom ivom biu elei da ono primi jednaki blagoslov koji vi sada primate. N e k a univerzalna snaga prodre u vas; neka vas u cijelosti prome. Um neka vam bude u stanju potovanja. Meditirajte o velianstvenosti i uzvienosti Univerzalnoga U m a . Otvorite se uplivu Boanske m u d r o s t i k o j a e vas i s p u n i t i p r o s v j e t l j u j u o m m u d r o u . N a k o n toga dopustite da ona s vas prede na vau brau i sestre koje volite i kojima elite p o m o i .

117

O n i m a koji e ju prakticirati, ova vjebu daje novopronadeni osjeaj snage, moi i mudrosti te osjeaj d u h o v n e egzaltacije i b l a g o s l o v a . Vjeba se m o r a prakticirati na ozbiljan nain p u n potovanja. Ne smije joj se pristupiti neozbiljno i povrno.

situacije i razni dogaaji m o g u vas uznemiriti, initi vam tekoe, ali nikada ne dopustite pristup osjeaju nezadovoljstva i gaenja. Sve je d o b r o i sve ima svoje mjesto. Puno je onih koji e vjebajui s v r e m e n o m eljeti znati neto vie. Budite sigurni da ete pronai o n o to traite. Krenite hrabro s povjerenjem, uvijek drei

OPE UPUTE
Vjebe koje s m o predoili u o v o m poglavlju trae ispravan m e n t a l n i stav. U k o l i k o s e o l a k o shvate, ukoliko su osobe same po sebi neozbiljne te nemaju izgraeni osjeaj za d u h o v n o s t ili potovanje bolje je da ih preskoe. Jer rezultati koje e dobiti nee biti ni od kakove koristi. Ova je vjeba namijenjena s a m o nekolicini onih koji je m o g u shvatiti. Za vrijeme meditacije um neka bude fiksiran na ideje koje vjeba sadri sve d o k se one m a l o po m a l o ne razjasne u vaem u m u i p o s t u p n o se ne oituju u stvarnu svijest unutar vas s a m i h . Um e s v r e m e n o m postati pasivan i miran a m e n t a l n a e se slika jasno oblikovati. Ne prakticirajte ove vjebe preesto i ne dopustite da vas predivan osjeaj koji doivite udalji od svakodnevnice. O n a je korisna i nuna pa zato nikada ne odbacujte lekciju bez obzira koliko vam je ona teka i neugodna. Neka iz nerazvijenoga dijela vae svijesti izraste radost i neka vas uzdigne. ivotne
118

svoje lice prema Istoku, mjestu na kojemu se pojavljuje izlazee sunce.

S T O J E YOGA FILOZOFIJA?
Yoga filozofija sadri uenja koja su p l o d o v i stoljetne misli, istraivanja, eksperimentiranja i demonstriranja naprednih u m o v a yoga uitelja Indije, K a l d e j e , Perzije, E g i p t a i a n t i k e G r k e , sve d o dananjih d a n a - od Majstora do uenika, od gurua do chele. To je najstarija filozofija na svijetu p r e m d a je z a p a d n i svijet gleda kao p o r u k u " s Istoka novijeg datuma.

UITELJI
O d u v i j e k , u svih r a z d o b l j i m a , p o s t o j a l e su napredne i uzviene due u ljudskome tijelu p o z n a t e
119

kao yoga uitelji ili adepti. M n o g o b r o j n e prie o njima veinom su imaginacija nastala u umovima n a d a h n u t i h pisaca eljnih senzacionalizma. Majstori yoge su se uzdignuli s niih na vie razine svijesti steknuvi tako mudrost, m o i osobine koje se ovjeku prosjene svijesti ine udesnima. J e d a n indijski tekst govori o njima na slijedei nain: N j e m u , koji je uznapredovao Putem, tuga prestaje biti p r o b l e m o m . Nestaje vezanost, nestaju prepreke. S l o b o d a n je. Za njega vie ne postoji nesvjesno roenje. Stara je karma i s t r o e n a , a on ne stvara n o v u . N j e g o v o je srce o s l o b o e n o elje za b u d u i m ivotom. N o v e udnje ne izrastaju unutar njegove due. On je p o p u t svjetiljke p l a m e n koje nastaje iz ulja D u h a a ne iz ulja vanjskoga svijeta. Majstori yoge s p o s o b n i su proi kroz materijalne prepreke, zidove, itd. M o g u se istovremeno prikazati na nekoliko mjesta. Imaju m o uti zvukove nevidljivoga svijeta koji su drugaiji od zvukova ovoga svijeta fenomena. Takoer je s p o s o b a n itati najtajnije misli drugih i vidjeti njihov karakter." Takvi su yoga Uitelji.

su o Indiji pisali svakojake prie o fakirima i slinim o s o b a m a koji se pronalaze uz velike ceste i na gradskim ulicama a koji se nazivaju yoginima. Z b o g toga n i m a l o ne iznenauje miljenje koje prosjean ovjek Z a p a d a ima o yoginu. Vidi ga kao ispijenog, tjelesno istroenog, fanatinog, prljavog i neukog H i n d u s a koji sjedi u o d r e e n o m poloaju sve d o k njegovo tijelo ne postane ukrueno; ili dri ruku u zraku sve d o k se ona p o t p u n o ne atrofira i osui se nakon d u g o g niza g o d i n a ; ili vrsto povee svoju stisnutu aku sve d o k nokti ne probiju kou dlana i urastu d u b o k o u meso. D a , ti ljudi doista postoje ali njihove tvrdnje da su oni yogini besmislene su i nevrijedne u o d n o s u na pravog yogina. M o e m o to usporediti s p r i m j e r o m kada bi sebi bera kukuruza n a d j e n u o titulu d o k t o r a " ili kada bi se ulini prodava predstavljao kao rektor Harvardskog sveuilita.

YOGA - TROSTRUKI PUT

Yoga se dijeli na nekoliko grana. N e k e ue kako k o n t r o l i r a t i tijelo, a d r u g e p o u a v a j u o n a j v i e m

STVARNOST I IMITACIJA
Z a p a d n i i t a t e l j d o i s t a m o e biti z b u n j e n yoginima, njihovom filozofijom i praksom. Putnici 120

duhovnom

razvitku.

Ljudi

imaju

razliite

temperamente te o n o to je najbolje za jednog, nije primjenjivo za d r u g o g a . J e d n a e o s o b a traiti napredovanje i razvitak d u jednoga pravca, druga d u
121

drugoga a trea e krenuti sasvim drukijim smjerom. Yoga filozofija ui da je p u t koji je najprimjenjiviji ovjekovom opem temperamentu i njegovim sklonostima, najpogodniji za njega u d a n o m tenutku. Put postignua dijeli se na tri razreda koji vode do Glavne ceste. To su: Raja yoga K a r m a yoga G n a n i yoga Svaki od ova tri oblika yoge predstavlja put koji vodi do Velike ceste. T i m putevima m o g u napredovati oni kojima najvie odgovaraju, ali svi oni vode do istoga odredita. Sada eme jezgrovito opisati svaki do njih. Y o g i n i m a su oni poznati kao Trostruki p u t " .

Onaj

tko

se

eli

razvijati

prouavanjem

f u n d a m e n t a l n i h naela i predivnih ivotnih istina slijedi p u t G n a n i yoge.

V

O n a j tko eli rasti sjedinjen s J e d n i m i v o t o m p o d utjecajem ljubavi, slijedi put Bhakti yoge. M e u t i m , to ne znai da student treba slijediti s a m o jedan put. Zapravo, vrlo m a l o njih to ini.Veina se eli u p o z n a t i s n a e l i m a nekoliko g r a n a , uei poneto o svakoj, dajui prednost o n i m g r a n a m a yoge koji im najvie odgovaraju. Ta privlanost bilo kojem razredu yoge naznaka je potrebe, traenja te je stoga pokazatelj kojim p u t e m treba krenuti. D o b r o je da svatko zna poneto o Hatha yogi kako bi proistio tijelo, ojaao ga i drao zdravim da bi o n o m o g l o postati instrument Vieg Ja". D o b r o je da svatko poneto zna o Raja yogi kako bi m o g a o shvatiti vjebe i kontrolu razuma kao i u p o r a b u volje. D o b r o je znati m u d r o s t i G n a n i Y o g e k a k o b i s e m o g l e ostvariti predivne bazine istine ivota - znanost o p o s t o j a n j u znanstvena i intelektualna znanja o velikim ivotnim pitanjima kao i o o n o m e to se nalazi u pozadini ivota - Z a g o n e t k a U n i v e r z u m a . Takoer je p o t r e b n o poznavati Bhakti yogi kako bi se shvatila velika uenja glede ljubavi koja p r o i m a sav ivot. N a j p o g o d n i j i nain napredovanja d u okultnih pravaca jest onaj koji izbjegava odlazak u ekstreme u bilo kojoj od grana subjekta, ali koji, slijedei vlastitu sklonost prema jednoj
123

RAZLIITE GRANE
Svaka grana ili razred yoge predstavlja p u t koji vodi p r e m a j e d n o m e kraju - razvoju i rastu. O n a j tko prvo eli razviti, kontrolirati i ojaati svoje fiziko tijelo kako bi ga p r i p r e m i o za Viu Bit, slijedi p u t H a t h a yoge. O n a j tko eli razviti snagu volje i mentalne osobine razvijajui unutarnja osjetila i pritajene m o i , slijedi p u t Raja yoge.
122

grani yoge, odrava openitu upoznatost s nekoliko stadija velike filozofije. Na kraju, ovjek mora razvijati svoju mnogostrukost. Slijedei ovaj smjer izbjegavamo jednostranost, fanatizam, uskogrudnost, kratkovidnost i bigotriju.

e tako djeca Svjetla prepoznati uenje koje je njima namijenjeno. t o rei d r u g i m a ? V r e m e n o m e i oni p o s t a t i s p r e m n i z a veliku p o r u k u . N e k i e biti s p o s o b n i razumjeti uenja, d o k e drugi nejasno prepoznavati prve korake. S t u d e n t e, m e u t i m , otkriti da p o l a g a n j e m nogu na jednu od tih stuba, nazire o n o

ONI KOJIMA SU UENJA NAMIJENJENA

O v a j e k n j i g a n a m i j e n j e n a s a m o o n i m a koji osjeaju iskrenu privlanost prema viim uenjima. O n a su za istinoljubive studente inspirirane v i s o k i m m o t i v i m a . O n i k o j i m a su ova uenja n a m i j e n j e n a osjetit e se n j i m a privueni. Osjetite li n a k l o n o s t p r e m a njima, osjetit ete zadovoljstvo kada ih ponete prouavati. Znanje je u cijelosti namijenjeno traenju vaeg Vieg J a " . O d l u k a o traenju ovisi o v a m a samima. O n i koji su primili bljesak unutarnjega ivota, yoga filozofija pruit e blago u obliku najdragocjenijih dragulja. Svakim novim prouavanjem dobivaju se novi kamenii. Veliko e biti prvo objavljenje onoga to su itav ivot slijepo traili. Veliki e biti prvi k o m a d i d u h o v n o g a kruha koji e zadovoljiti glad due. Velika e biti prva alica vode iz Izvora ivota. O n i kojima je ovo uenje namijenjeno p r e p o z n a t e njegovu p o r u k u i nee vie biti isti kao prije. I kao to pjesnik kae: K a d a p r o e m , moja m e djeca p r e p o z n a j u " . J e d n a k o 124

to se nalazi na onoj iznad. I to e mu dati snage i povjerenje uiniti jo jedan korak. N e k a nitko ne bude obeshrabren. S a m a injenica da vas ovo uenje privlai, v r e m e n o m e razotkriti svoje znaenje. Prouavajte je i koprena e se polako dizati sve vie i vie. M a l o po m a l o vidjet ete to se nalazi izmeu vas i onoga Iza.

125,