1

Ispitni katalog za dravnu maturu

u kolskoj godini 2011./2012.
MateMatika
MATEMATIKA 2012.indd 1 8.10.2011 11:37:52
2
Struna radna skupina za izradbu ispitnih materijala iz Matematike:
prof. dr. sc. Juraj iftar, voditelj, Prirodoslovno-matematiki fakultet Sveuilita u Zagrebu
Jelena Gusi, prof., XV. gimnazija, Zagreb
Jagoda Krajina, prof., Tehnika kola Ruera Bokovia, Zagreb
Josipa Pavli, prof., Gimnazija Lucijana Vranjanina, Zagreb
prof. dr. sc. Zvonimir iki, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Zagrebu.
MATEMATIKA 2012.indd 2 8.10.2011 11:37:52
3
Sadraj
Uvod ............................................................................................................................................................5
1. Podruja ispitivanja .......................................................................................................................5
2. Obrazovni ishodi .............................................................................................................................6
2.1. Obrazovni ishodi za osnovnu razinu ispita .....................................................................7
2.2. Obrazovni ishodi za viu razinu ispita...............................................................................10
3. Struktura ispita ................................................................................................................................16
3.1. Struktura ispita iz Matematike na osnovnoj razini .......................................................16
3.2. Struktura ispita iz Matematike na vioj razini ................................................................16
4. Tehniki opis ispita .........................................................................................................................17
4.1. Trajanje ispita .............................................................................................................................17
4.2. Izgled ispita i nain rjeavanja .............................................................................................17
4.3. Pribor ............................................................................................................................................17
5. Opis bodovanja .................................................................................................................................17
5.1. Vrjednovanje prve ispitne cjeline .......................................................................................17
5.2. Vrjednovanje druge ispitne cjeline ....................................................................................18
5.3. Vrjednovanje tree ispitne cjeline .....................................................................................18
6. Primjeri zadataka s detaljnim pojanjenjem .....................................................................18
6.1. Primjer zadatka viestrukoga izbora za osnovnu razinu ispita ................................18
6.2. Primjer zadatka kratkoga odgovora za osnovnu razinu ispita.................................18
6.3. Primjer zadatka viestrukoga izbora za viu razinu ispita .........................................19
6.4. Primjer zadatka kratkoga odgovora za viu razinu ispita ..........................................19
6.5. Primjer zadatka produenoga odgovora za viu razinu ispita .................................20
7. Priprema za ispit ..............................................................................................................................24
7.1. Savjeti nastavnicima ...............................................................................................................24
7.2. Savjeti pristupnicima ..............................................................................................................24
MATEMATIKA 2012.indd 3 8.10.2011 11:37:52
4
MATEMATIKA 2012.indd 4 8.10.2011 11:37:53
5
Uvod
Matematika je na dravnoj maturi obvezni predmet.
Pristupnici mogu birati hoe li polagati Matematiku
na vioj ili na osnovnoj razini.
Ispitni katalog za dravnu maturu iz Matematike
temeljni je dokument ispita kojim se jasno opisuje
to e se i kako ispitivati na dravnoj maturi iz ovoga
predmeta na vioj i osnovnoj razini u kolskoj godini
2011./2012.
Ispitni katalog sadri sve potrebne informacije i
detaljna pojanjenja o obliku i sadraju ispita. Njime se
jasno odreuje to se od pristupnika oekuje na ispitu
na vioj i osnovnoj razini.
Via razina ispita iz Matematike usklaena je s
nastavnim planom i programom za gimnazije
1
. Oni
pristupnici koji su sluali Matematiku prema ostalim
nastavnim programima, ako ele polagati viu razinu,
trebaju proiriti steeno znanje sadrajima koje nisu
obradili.
Osnovna razina ispita odgovara nastavnomu planu i
programu s najmanjom satnicom u etverogodinjim
srednjim kolama
2
.
Razlike u sadraju razina mogu se iitati u tablicama
obrazovnih ishoda.
Za svaku razinu u ispitnome katalogu naznaena su
ova poglavlja:
1. Podruja ispitivanja
2. Obrazovni ishodi
3. Struktura ispita
1
Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, Izdanje broj 1,
kolske novine, Zagreb, 1994.
NAPOMENA: Ovaj program realizira se i u veini etverogodinjih
strukovnih kola u kojima se Matematika slua najmanje
tri sata tjedno.
2
Glasnik Ministarstva prosvjete i porta, Posebno izdanje, broj 11,
Zagreb, lipanj 1997.
4. Tehniki opis ispita
5. Opis bodovanja
6. Primjeri zadataka s detaljnim pojanjenjem
7. Priprema za ispit.
U prvome i drugome poglavlju itatelj moe nai
odgovor na pitanje to se ispituje. U prvome su
poglavlju navedena podruja ispitivanja, odnosno
kljuna znanja i vjetine iz Matematike koje se ispituju
ovim ispitom. U drugome je poglavlju, kroz konkretne
opise onoga to pristupnik treba znati, razumjeti i moi
uiniti, pojanjen nain na koji e se navedena znanja i
vjetine provjeravati.
Tree, etvrto i peto poglavlje odgovaraju na pitanje
kako se ispituje, a u njima je pojanjena struktura i oblik
ispita, vrste zadataka te nain provedbe i vrjednovanja
pojedinih zadataka i ispitnih cjelina.
U estome poglavlju dani su primjeri svih tipova
zadataka s detaljnim pojanjenjem.
Slijedi poglavlje koje odgovara na pitanje kako se
pripremiti za ispit. U tom su poglavlju savjeti koji
pristupnicima pomau u pripremi ispita.
1. Podruja ispitivanja
Cilj je ispita iz Matematike provjeriti u kojoj mjeri
pristupnici znaju, tj. mogu:
rabiti matematiki jezik tijekom itanja,
interpretiranja i rjeavanja zadataka
oitavati i interpretirati podatke zadane u
analitikome, tablinome i grafkome obliku ili
rijeima te u navedenim oblicima jasno, logino i
precizno prikazivati dobivene rezultate
matematiki modelirati problemsku situaciju, nai
rjeenje te provjeriti ispravnost dobivenoga rezultata
prepoznati i rabiti vezu izmeu razliitih podruja
matematike
MATEMATIKA 2012.indd 5 8.10.2011 11:37:53
6
rabiti razliite matematike tehnike tijekom
rjeavanja zadataka
rabiti depno raunalo.
Dostignuta razina znanja te kompetencija pristupnika
provjerava se u ovim podrujima:
Brojevi i algebra
Funkcije
Jednadbe i nejednadbe
Geometrija
Modeliranje.
2. Obrazovni ishodi
Za svako podruje ispitivanja odreeni su posebni
ciljevi ispita, odnosno konkretni opisi onoga to
pristupnik mora znati, razumjeti i moi uiniti kako bi
postigao uspjeh na ispitu.
Obrazovni ishodi obiju razina prikazani su radi bolje
preglednosti u tablicama. U tablicama su detaljno
razraeni sadraji koji e se ispitivati te obrazovni
ishodi vezani uz pojedine sadraje.
MATEMATIKA 2012.indd 6 8.10.2011 11:37:56
7
2.1. Obrazovni ishodi za osnovnu razinu ispita
BROJEVI I ALGEBRA
Sadraji Obrazovni ishodi
skupovi brojeva N, Z, Q i R
razlikovatiskupoveN, Z, Q i R (poznavati termine: prirodan, cijeli,
racionalan, iracionalan i realan broj te razlikovati navedene brojeve)
usporeivatibrojeve
prepoznatiirabitioznakeintervala:
[ ] , , , , , , , a b a b a b a b 1
]
zapisivatiskupoverealnihbrojevaintervalimaiprikazivatiihna
brojevnome pravcu
elementarno raunanje
zbrajati,oduzimati,mnoiti,dijeliti,korjenovati,potenciratiteodreivati
apsolutne vrijednosti
zaokruivatibrojeve
rabitidepnoraunalo
postotci i omjeri
rabitipostotke
rabitiomjere
algebarski izrazi i algebar-
ski razlomci
zbrajati,oduzimatiimnoitijednostavnijealgebarskeizraze
rabitiformulezakvadratbinomairazlikukvadrata
zbrajati,oduzimati,mnoitiidijelitijednostavnijealgebarskerazlomke
izzadaneformuleizrazitijednuveliinuspomoudrugih
mjerne jedinice
raunatisjedinicamazaduljinu,povrinu,obujam,vrijeme,masuinovac
pretvaratimjernejedinice
rabitimjernejediniceugeometrijiiuzadatcimastekstom
MATEMATIKA 2012.indd 7 8.10.2011 11:37:56
8
FUNKCIJE
Sadraji Obrazovni ishodi
linearna, kvadratna i eksponencijalna funkcija
s bazom 10
izraunatifunkcijskevrijednosti
prikazatifunkcijetablino
prikazatifunkcijegrafki
interpretiratigraffunkcije
odreditinultokefunkcije
odreditisjecitagrafaskoordinatnimosima
izzadanihsvojstava,elemenatailigrafaodrediti
funkciju
zakvadratnufunkciju:
interpretirati ulogu vodeega koefcijenta i
diskriminante
odrediti minimum/maksimum funkcije, odnosno
tjeme parabole
JEDNADBE I NEJEDNADBE
Sadraji Obrazovni ishodi
linearne jednadbe i nejednadbe
rjeavatilinearnejednadbe
rjeavatilinearnenejednadbe
kvadratne jednadbe rjeavatikvadratnejednadbe
jednostavnije eksponencijalne jednadbe
rjeavatijednadbespotencijamajednakihbaza,
primjerice:
1
1
10
10
x+

3 10 300
x

jednostavniji sustavi linearnih i/ili kvadratnih
jednadbi
rjeavatisustavealgebarskiigrafki
interpretiratigrafkiprikazjednadbama
MATEMATIKA 2012.indd 8 8.10.2011 11:37:56
9
GEOMETRIJA
Sadraji Obrazovni ishodi
elementarna geometrija likova u ravnini
odreditimjerukuta
razlikovativrstetrokuta
rabitipoukeosukladnostitrokuta
rabitiPitagorinpouakinjegovobrat
rabitiosnovnasvojstvaparalelograma
rabitiosnovnasvojstvakruniceikruga
odreditiopsegipovrinu
prizma, piramida, valjak, stoac, kugla
skiciratigeometrijskatijela
prepoznatielementetijelaosnovku(bazu),vrh,visinu,
poboke (strane) i plat
odreditioplojeiobujam
koordinatni sustav na pravcu i u ravnini
prikazatitokeukoordinatnomesustavu
oitatikoordinatetoakaukoordinatnomesustavu
izraunatiudaljenosttoaka
jednadba pravca
rabitieksplicitniiimplicitnioblikjednadbepravca
odreditijednadbupravcazadanogatokomi
koefcijentom smjera
odreditijednadbupravcazadanogadvjematokama
rabitiuvjetusporednostipravaca
MODELIRANJE
sva podruja ispitivanja
modeliratisituacijerabei:
brojeve
algebru
geometriju
funkcije
jednadbe
nejednadbe
MATEMATIKA 2012.indd 9 8.10.2011 11:37:56
10
2.2. Obrazovni ishodi za viu razinu ispita
BROJEVI I ALGEBRA
Sadraji Obrazovni ishodi
skupovi N, Z, Q, R i C
razlikovatiskupoveN, Z, Q, R i C (poznavati termine: prirodan, cijeli,
racionalan, iracionalan, realan i kompleksan broj te razlikovati navedene
brojeve)
usporeivatibrojeve
prepoznatiirabitioznakeintervala:
[ ] , , , , , , , a b a b a b a b 1
]
zapisatiskupoverealnihbrojevaintervalimaiprikazivatiihnabrojevnome
pravcu
rabitizapiskompleksnihbrojevaustandardnomeitrigonometrijskomeobliku
elementarno raunanje
zbrajati,oduzimati,mnoiti,dijeliti,korjenovati,potenciratiteodreivati
apsolutne vrijednosti
zaokruivatibrojeve
rabitidepnoraunalo
postotci i omjeri
rabitipostotke
rabitiomjere
algebarski izrazi i algebarski
razlomci
provoditioperacijespotencijamaikorijenima
zbrajati,oduzimatiimnoitialgebarskezraze
rabitiformulezakvadratikubbinoma,razlikukvadratairazlikuizbrojkubova
zbrajati,oduzimati,mnoitiidijelitialgebarskerazlomke
izzadaneformuleizrazitijednuveliinuspomoudrugih
primijenitibinomnipouak
mjerne jedinice
raunatisjedinicamazaduljinu,povrinu,obujam,vrijeme,masuinovac
pretvaratimjernejedinice
rabitimjernejediniceugeometrijiiuzadatcimastekstom
MATEMATIKA 2012.indd 10 8.10.2011 11:37:57
11
FUNKCIJE
Sadraji Obrazovni ishodi
pojam funkcije, zadavanje i
operacije s njima
rabitifunkcijezadanetablino,grafki,algebarskiirijeima
izvoditioperacijesfunkcijama(zbrajanje,oduzimanje,mnoenje,dijeljenje,
komponiranje)
linearna i kvadratna funkcija,
funkcija apsolutne vrijednosti,
funkcija drugoga korijena,
polinomi i racionalne funkcije,
eksponencijalna i logaritamska
funkcija, trigonometrijske
funkcije
odreditidomenufunkcije
odreditislikufunkcije
izraunatifunkcijskevrijednosti
prikazatifunkcijegrafki
prikazatifunkcijetablino
interpretiratigraffunkcije
odreditinultokefunkcije
odreditisjecitagrafaskoordinatnimosima
izzadanihsvojstava,elemenatailigrafaodreditifunkciju
odreditiiprimijenitirast/padfunkcije
odredititijekfunkcije
razlikovatiparneineparnefunkcije
zakvadratnufunkciju:
interpretirati ulogu vodeega koefcijenta i diskriminante
odrediti minimum/maksimum funkcije, odnosno tjeme parabole
zapolinomeiracionalnefunkcije:
crtati grafove polinoma (najvie 3. stupnja)
crtati grafove racionalnih funkcija (polinomi najvie 2. stupnja u brojniku i
nazivniku)
zaekponencijalneilogaritamskefunkcije:
rabiti osnovne eksponencijalne i logaritamske identitete
zatrigonometrijskefunkcije:
defnirati trigonometrijske funkcije na brojevnoj krunici
odrediti temeljni period i primijeniti svojstvo periodinosti
trigonometrijskih funkcija
primijeniti osnovne trigonometrijske identitete:
2 2
sin
sin cos 1,
cos
x
x x tgx
x
+

primijeniti adicijske formule
primijeniti formule pretvorbe zbroja trigonometrijskih funkcija u umnoak
i obrnuto
prepoznati, odnosno nacrtati grafove funkcija oblika:
( ) sin( ) f x A Bx C D + +
( ) cos( ) f x A Bx C D + +
sin
tg
cos
x
x
x

MATEMATIKA 2012.indd 11 8.10.2011 11:37:57

12
nizovi
prepoznatizadaniniz
prepoznatiaritmetikiniz
odreditiopilantezbrojprvihn-lanova rabei defniciju i svojstva
aritmetikoga niza
prepoznatigeometrijskiniz
odreditiopilantezbrojprvihn-lanova i zbroj reda rabei defniciju i
svojstva geometrijskoga niza
derivacija funkcije
deriviratikonstantnufunkciju,funkcijupotenciranjaitrigonometrijske
funkcije
deriviratizbroj,razliku,umnoak,kvocijentikompozicijufunkcija
odredititangentunagraffunkcijeutoki
rabitiderivacijufunkcijekodispitivanjatijekafunkcije
JEDNADBE I NEJEDNADBE
Sadraji Obrazovni ishodi
linearne jednadbe i nejednadbe
rjeavatilinearnejednadbe
rjeavatilinearnenejednadbe
kvadratne jednadbe i
nejednadbe
rjeavatikvadratnejednadbe
rjeavatikvadratnenejednadbe
rabitiViteoveformule
jednadbe i nejednadbe s
apsolutnim vrijednostima i s
rjeavatijednadbeinejednadbesapsolutnimvrijednostima,primjerice:
3 5 x x +
2 3 5 x +
rjeavatijednadbeinejednadbes , primjerice:
2
4 1 x
jednostavnije polinomske i racio-
nalne jednadbe i nejednadbe
rjeavatijednadbe/nejednadbekojesemogufaktorizirati
rjeavatijednadbe/nejednadbekojesesupstitucijommogusvestina
kvadratne, primjerice, bikvadratne jednadbe
MATEMATIKA 2012.indd 12 8.10.2011 11:37:57
13
eksponencijalne i logaritamske
jednadbe i nejednadbe
rjeavatijednadbe/nejednadbespotencijamajednakihbaza,primjerice:
2 1
2 8
x+

,
0.5 > 32
x
rjeavatijednadbe/nejednadbekojesemogurijeitiizravnom
primjenom logaritmiranja, primjerice:
4 5
x
<
rjeavatijednadbe/nejednadbekojesemogurijeitiizravnom
primjenom defnicije logaritma, primjerice:
7
log 3 x
rjeavatijednadbe/nejednadbeukojimaserabeosnovnasvojstva
raunanja s eksponentima i logaritmima, primjerice:
2 2
log ( 3) log ( 2) 1 0 x x + + +
rjeavatijednadbe/nejednadbekojesesupstitucijommogusvestina
kvadratne, primjerice:
9 5 3 4 0
x x
+
trigonometrijske jednadbe
odreditioperjeenjetrigonometrijskejednadbeilirjeenjaizzadanoga
intervala rabei defnicije trigonometrijskih funkcija, primjerice:
cos 2 0.5
2
x
_


,
odreditioperjeenjetrigonometrijskejednadbeilirjeenjaizzadanoga
intervala rabei trigonometrijske identitete, primjerice:
2sin2 cos x x
rjeavatijednadbekojesesupstitucijommogusvestinakvadratne,
primjerice:
2
2tg tg 1 0 x x
sustavi navedenih jednadbi i
nejednadbi
rjeavatisustavealgebarskiigrafki
interpretiratigrafkiprikazjednadbama

MATEMATIKA 2012.indd 13 8.10.2011 11:37:58

14
GEOMETRIJA
Elementarna geometrija
Sadraji Obrazovni ishodi
elementarna geometrija likova u
ravnini
odreditimjerukuta
razlikovativrstetrokuta
rabitipojmovesukladnostiislinosti
rabitipoukeosukladnostitrokuta
rabitipoukeoslinostitrokuta
rabitikoefcijentslinosti
rabitiPitagorinpouakinjegovobrat
rabitiosnovnasvojstvaparalelograma,trapezaipravilnihmnogokuta
odreditielementekruniceikruga(srediteipolumjer,kruniluk,kruni
isjeak, obodni i sredinji kut, tetiva i tangenta) i rabiti njihova svojstva
rabitipouakoobodnomeisredinjemkutuiTalesovpouak
odreditiopsegipovrinu
odnosi meu geometrijskim
objektima u prostoru
prepoznatimeusobnipoloajdvajupravacairavninauprostoru
odreditiproboditepravcairavnine
odreditiortogonalnuprojekcijutokeiduine
odreditikutpravcairavninetekutdvijuravnina
prizma, piramida, valjak, stoac,
kugla
skiciratigeometrijskatijelaiprepoznatitijeloizmree
prepoznatielementetijelaosnovku(bazu),vrh,visinu,poboke
(strane) i plat
odreditioplojeiobujam
MATEMATIKA 2012.indd 14 8.10.2011 11:37:58
15
Trigonometrija
trigonometrija pravokutnoga
trokuta
trigonometrija raznostraninoga
trokuta
rabitidefnicijesinusa,kosinusaitangesakutaupravokutnometrokutu
rabitipouakosinusimaikosinusima
primijenititrigonometrijuuplanimetrijiistereometriji
Analitika geometrija
koordinatni sustav na pravcu i u
ravnini
prikazatitokeukoordinatnomesustavu
oitatikoordinatetoakaukoordinatnomesustavu
izraunatiudaljenosttoaka
izraunatikoordinatepolovitaduine
vektori
zbrajativektore,mnoitivektoreskalaromiskalarnomnoitivektore
rabitikoordinatniprikazvektora
odreditiduljinuvektora
odreditikutmeuvektorima
jednadba pravca
rabitieksplicitniiimplicitnioblikjednadbepravca
odreditijednadbupravcazadanogatokomikoefcijentomsmjera
odreditijednadbupravcazadanogadvjematokama
odreditikutizmeudvajupravaca
rabitiuvjetusporednostiiokomitostipravaca
izraunatiudaljenosttokeodpravca
krivulje drugoga reda
odreditijednadbukruniceizzadanihelemenataiobrnuto
odreditijednadbuelipseiznjezinihelemenataiobrnuto
odreditijednadbuhiperboleiznjezinihelemenataiobrnutoterabiti
pojam i jednadbe asimptota
odreditijednadbuparaboleiznjezinihelemenataiobrnuto
odreditiodnosizmeukrivuljedrugogaredaipravca
odreditijednadbutangenteutokikrivulje
rabitiuvjetdodirapravcaikrunice
MODELIRANJE
sva podruja ispitivanja
modeliratisituacijerabei:
brojeve
algebru
geometriju
funkcije
jednadbe
nejednadbe
MATEMATIKA 2012.indd 15 8.10.2011 11:37:58
16
3. Struktura ispita
3.1. Struktura ispita iz Matematike na osnovnoj
razini
Udjeli podruja ispitivanja na osnovnoj razini ispita
prikazani su u tablici 1.
Tablica 1. Udjeli podruja ispitivanja na osnovnoj
razini ispita
PODRUJA ISPITIVANJA BODOVNI UDIO
Brojevi i algebra 45%
Funkcije 10%
Jednadbe i nejednadbe 15%
Geometrija 15%
Modeliranje 15%
UKUPNO 100%
Postotni udio pojedine ispitne cjeline odnosi se na postotak
ukupnoga broja bodova.
Mogue odstupanje udjela pojedine cjeline iznosi 5%.
Ispit iz Matematike na osnovnoj razini sadri 28
zadataka podijeljenih prema tipovima zadataka u dvije
ispitne cjeline.
Struktura ispita na osnovnoj razini ispita prikazana je u
tablici 2.
Tablica 2. Struktura ispita iz Matematike na
osnovnoj razini ispita
ISPITNA
CJELINA
TIP ZADATAKA
BROJ
ZADATAKA
BODOVANJE
1.
zadatci
viestrukoga
izbora
16 20
2.
zadatci
kratkoga
odgovora
12 20
UKUPNO 28 40
3.2. Struktura ispita iz Matematike na vioj razini
Udjeli podruja ispitivanja na vioj razini ispita
prikazani su u tablici 3.
Tablica 3. Udjeli podruja ispitivanja na vioj razini
ispita
PODRUJA ISPITIVANJA BODOVNI UDIO
Brojevi i algebra 20%
Funkcije 25%
Jednadbe i nejednadbe 20%
Geometrija 25%
Modeliranje 10%
UKUPNO 100%
Postotni udio pojedine ispitne cjeline odnosi se na
postotak ukupnoga broja bodova.
Mogue odstupanje udjela pojedine cjeline iznosi 5%.
Ispit iz Matematike na vioj razini sadri 30 zadataka
podijeljenih prema tipovima zadataka u tri ispitne
cijeline.
Struktura ispita za viu razinu prikazana je u tablici 4.
Tablica 4. Struktura ispita iz Matematike na vioj
razini ispita
ISPITNA
CJELINA
TIP ZADATAKA
BROJ
ZADATAKA
BODOVANJE
1.
zadatci
viestrukoga
izbora
15 20
2.
zadatci
kratkoga
odgovora
13 26
3.
zadatci
produenoga
odgovora
2 14
UKUPNO 30 60
MATEMATIKA 2012.indd 16 8.10.2011 11:37:58
17
4. Tehniki opis ispita
4.1. Trajanje ispita
Ispit iz Matematike je pisani. Ispit se pie bez prekida, a
trajanje njegovih razina opisano je u tablici 4.
Tablica 4. Trajanje ispita iz Matematike
Vremenik provedbe obiju razina bit e objavljen u
Vodiu kroz dravnu maturu te na mrenim stranicama
Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje
obrazovanja (www.ncvvo.hr).
4.2. Izgled ispita i nain rjeavanja
Pristupnici dobivaju sigurnosnu vreicu u kojoj je
ispitna knjiica, knjiica s formulama, list za odgovore i
list za koncept.
Ispitna knjiica je jedinstvena, obuhvaa sve ispitne
cjeline te pristupnici mogu sami odrediti redoslijed
rjeavanja zadataka. Od pristupnika se oekuje da
pozorno proitaju upute koje e slijediti tijekom
rjeavanja ispita.
Uz sve vrste zadataka priloena je uputa za rjeavanje.
itanje ovih uputa je bitno jer je u njima naznaen i
nain obiljeavanja tonih odgovora.
Zadatke viestrukoga izbora pristupnici rjeavaju
obiljeavanjem slova tonoga odgovora izmeu
etiriju ponuenih.
Slova tonih odgovora obiljeavaju se znakom X. Ako
u zadatcima viestrukoga izbora pristupnik obiljei
vie od jednoga odgovora, zadatak e se bodovati
s 0 (nula) bodova bez obzira na to to je meu
obiljeenima i toan odgovor.
U zadatcima kratkoga odgovora pristupnici upisuju
odgovor na predvieno mjesto u ispitnoj knjiici.
U zadatcima produenoga odgovora, koje sadri
iskljuivo via razina ispita, pristupnici trebaju prikazati
postupak rjeavanja te upisati odgovor i postupak na
predvieno mjesto u ispitnoj knjiici.
Za rjeavanje zadataka pristupnici mogu rabiti list za
koncept, ali moraju, u skladu s navedenim uputama,
prepisati ono to se od njih trai na list za odgovore,
odnosno u ispitnu knjiicu.
4.3. Pribor
Tijekom pisanja ispita iz Matematke doputeno je
rabiti uobiajeni pribor za pisanje i brisanje (olovka,
kemijska olovka plave ili crne boje i gumica). Potreban
je geometrijski pribor (trokut ili ravnalo i estar) i
depno raunalo (tzv. znanstveni kalkulator
3
) koje
se moe rabiti tijekom cijeloga ispita. Knjiica s
formulama potrebnim za rjeavanje ispita sastavni je
dio ispitnoga materijala.
4
Pristupnicima nije doputeno donijeti niti rabiti
nikakve druge listove s formulama.
5. Opis bodovanja
Uspjenim rjeavanjem ispita na osnovnoj razini
pristupnik moe ostvariti 40 bodova. Uspjenim
rjeavanjem ispita na vioj razini pristupnik moe
ostvariti 60 bodova.
5.1. Vrjednovanje prve ispitne cjeline
Uspjenim rjeavanjem prve ispitne cjeline
(zadataka viestrukoga izbora) i u ispitu na osnovnoj
razini i u ispitu na vioj razini pristupnik moe ostvariti
20 bodova.
Ispravno rijeen zadatak moe donositi jedan ili dva
boda, ovisno o sloenosti rjeavanja. Neispravni
odgovori ne donose negativne bodove.
3
v. 7.2. Savjeti pristupnicima
4
v. poglavlje Izgled ispita i nain rjeavanja
MATEMATIKA 2012.indd 17 8.10.2011 11:37:59
18
5.2. Vrjednovanje druge ispitne cjeline
Uspjenim rjeavanjem druge ispitne cjeline (zadataka
kratkoga odgovora) u ispitu na osnovnoj razini
pristupnik moe ostvariti 20 bodova.
Uspjenim rjeavanjem druge ispitne cjeline (zadataka
kratkoga odgovora) u ispitu na vioj razini pristupnik
moe ostvariti 26 bodova.
Svaki ispravno rijeen zadatak u drugoj ispitnoj
cjelini (odnosno dio zadatka ako se trai vie kratkih
odgovora) donosi jedan bod. Neispravni odgovori ne
donose negativne bodove.
5.3. Vrjednovanje tree ispitne cjeline
U treoj ispitnoj cjelini ispita na vioj razini (zadatcima
produenoga odgovora) boduje se postavljanje
zadatka, postupak i odgovor prema razraenoj
bodovnoj shemi.
5
Uspjenim rjeavanjem tree ispitne cjeline u ispitu na
vioj razini pristupnik moe ostvariti 14 bodova.
Ope napomene o vrjednovanju zadataka
produenoga odgovora
1. Priznaju se tona rjeenja dobivena razliitim
nainima.
2. Pristupniku koji je pogrjeno prepisao zadatak
te ga zatim tono rijeio (a da pritom zadatak nije
promijenio smisao niti je pojednostavljen) oduzima se
1 bod od predvienoga broja bodova za taj zadatak.
3. Pristupniku koji je napravio pogrjeku u zadatku
produenoga odgovora (a da pritom zadatak nije
promijenio smisao niti je pojednostavljen) boduju se
svi ispravno provedeni koraci.
5
Primjer bodovne sheme za zadatke produenoga odgovora
prikazan je u poglavlju Primjeri zadataka s detaljnim pojanjenjem.
6. Primjeri zadataka s detaljnim
pojanjenjem
U ovome su poglavlju primjeri zadataka. Uz svaki
primjer zadatka ponuen je opis te vrste zadatka,
obrazovni ishod koji se tim konkretnim zadatkom
ispituje, toan odgovor te nain bodovanja.
6.1. Primjer zadatka viestrukoga izbora za
osnovnu razinu ispita
Zadatak viestrukoga izbora sastoji se od upute
(u kojoj je opisan nain rjeavanja zadatka i koja je
zajednika za sve zadatke toga tipa u nizu), osnove
(pitanja) te etiriju ponuenih odgovora od kojih je
jedan toan.
U sljedeem zadatku izmeu etiriju ponuenih
trebate odabrati jedan odgovor. Odgovor obiljeite
znakom X i obvezno ga prepiite na list za
odgovore plavom ili crnom kemijskom olovkom.
Luka je dobio 21 bod od moguih 35 na ispitu iz
Matematike. Koliki je postotak ispita rijeio?
A. 184%
B. 21%
C. 40%
D. 60%
TOAN ODGOVOR: D
OBRAZOVNI ISHOD: rabiti postotke
BODOVANJE: 1 bod toan odgovor
0 bodova netoan odgovor, izostanak odgovora ili
ako je obiljeeno vie odgovora
MATEMATIKA 2012.indd 18 8.10.2011 11:37:59
19
6.2. Primjer zadatka kratkoga odgovora za
osnovnu razinu ispita
Zadatak kratkoga odgovora sastoji se od upute
(u kojoj je opisan nain rjeavanja zadatka i koja je
zajednika za sve zadatke toga tipa u nizu) i osnove
(najee pitanja) u kojoj je zadano to pristupnik
treba odgovoriti. U ispitnoj knjiici za svaki je zadatak
predvieno mjesto za upis odgovora.
U sljedeem zadatku upiite odgovor na
predvieno mjesto. Za raun rabite list za koncept.
Ne popunjavajte prostor za bodovanje.
Pomnoite i pojednostavnite ( 4)(3 ) x x + .
TOAN ODGOVOR:
2
12 x x
OBRAZOVNI ISHOD: zbrajati, oduzimati i mnoiti
jednostavnije algebarske izraze
BODOVANJE:
1 bod toan odgovor
0 bodova netoan odgovor ili izostanak odgovora
6.3. Primjer zadatka viestrukoga izbora za viu
razinu ispita
Zadatak viestrukoga izbora sastoji se od upute
(u kojoj je opisan nain rjeavanja zadatka i koja je
zajednika za sve zadatke toga tipa u nizu), osnove
(pitanja) te etiriju ponuenih odgovora od kojih je
jedan toan.
U sljedeem zadatku izmeu etiriju ponuenih
trebate odabrati jedan odgovor. Odgovor obiljeite
znakom X i obvezno ga prepiite na list za
odgovore plavom ili crnom kemijskom olovkom.
Kvadratna jednadba
2
4 12 9 0 x x + :
A. ima dva (razliita) realna rjeenja
B. nema realnih rjeenja
C. ima samo jedno (dvostruko) realno rjeenje
D. ne moe se rijeiti
TOAN ODGOVOR: C
OBRAZOVNI ISHOD: rjeavati kvadratne jednadbe
BODOVANJE:
1 bod toan odgovor
0 bodova netoan odgovor, izostanak odgovora ili
ako je obiljeeno vie odgovora
6.4. Primjer zadatka kratkoga odgovora za viu
razinu ispita
Zadatak kratkoga odgovora sastoji se od upute
(u kojoj je opisan nain rjeavanja zadatka i koja je
zajednika za sve zadatke toga tipa u nizu) i osnove
(najee pitanja) u kojoj je zadano to pristupnik
treba odgovoriti.
U sljedeem zadatku upiite odgovor na
predvieno mjesto. Za raun rabite list za koncept.
Ne popunjavajte prostor za bodovanje.
Odredite skup svih realnih brojeva za koje je defnirana
funkcija ( ) log(3 1) f x x .
TOAN ODGOVOR:
1
,
3
+
OBRAZOVNI ISHOD: odrediti domenu funkcije
BODOVANJE:
1 bod toan odgovor
0 bodova netoan odgovor ili izostanak odgovora
MATEMATIKA 2012.indd 19 8.10.2011 11:37:59
20
6.5. Primjer zadatka produenoga odgovora za viu razinu ispita
Zadatak produenoga odgovora takoer se sastoji od upute (u kojoj je opisan nain rjeavanja zadatka i koja
je zajednika za sve zadatke toga tipa u nizu) i osnove (najee pitanja) u kojoj je zadano to pristupnik treba
odgovoriti. U zadatcima produenoga odgovora od pristupnika se trai da prikae i postupak rjeavanja.
Rijeite sljedei zadatak i prikaite postupak rjeavanja.
Prikaite sav svoj rad (skice, postupak, raun). Ako dio zadatka rijeite napamet, objasnite i zapiite kako
ste to uinili. Ne popunjavajte prostor za bodovanje.
Dubravka i Ivana komuniciraju elektronskim ureajem dometa 500 m. Dubravka stoji na mjestu, a Ivana hoda
kako je prikazano na slici. Koliko metara Ivana moe hodati od trenutka uspostavljanja do trenutka prekida
komunikacije?
TOAN ODGOVOR: 326 m
MATEMATIKA 2012.indd 20 8.10.2011 11:38:00
21
PRVI NAIN
DUBRAVKA
IVANA
IVANA
MATEMATIKA 2012.indd 21 8.10.2011 11:38:00
22
( )
500 688
,
sin 43 24' sin 180
=

( ) sin 180 sin , =
688 sin 43 24'
sin
500

=
Kut je iljasti, pa je 70 59'. =
DUBRAVKA
180 2 70 59' 38 2' = =
2 2 2
500 500 2 500 500cos38 2' 106173.7785 d = +
326 d m
( )
500 688
,
sin 43 24' sin 180
=

( ) sin 180 sin , =
688 sin 43 24'
sin
500

=
Kut je iljasti, pa je 70 59'. =
IVANA
MATEMATIKA 2012.indd 22 8.10.2011 11:38:01
23
DRUGI NAIN
Iz pravokutnog trokuta ACD: . 688 sin 43 24' 472.7162 v =
Iz pravokutnog trokuta BCD:
2 2
500 162.9092
2
d
v = .
Stoga m. 326 d

NAPOMENA: Prihvaa se i bilo koji drugi ispravan nain/metoda rjeavanja zadatka.


OBRAZOVNI ISHOD:
modelirati situaciju rabei geometriju
primijeniti trigonometriju u planimetriji i stereometriji
rabiti depno raunalo
BODOVANJE: Tono postavljanje problema (modeliranje) donosi 1 bod. Tona uporaba trigonometrije donosi
1 bod. Tona uporaba depnoga raunala donosi 1 bod. Toan krajnji rezultat donosi 1 bod
6
.
6
v. opu napomenu 5. u poglavlju Opis bodovanja
Iz pravokutnoga trokuta
Iz pravokutnoga trokuta
Stoga je
MATEMATIKA 2012.indd 23 8.10.2011 11:38:02
24
7. Priprema za ispit
7.1. Savjeti nastavnicima
Nastavnicima se preporuuje da detaljno proue
ispitni katalog s popisom ishoda ispitivanja i ogledni
primjer ispita te da pouavanje usmjere na ciljeve i
ishode predmeta, a ne samo na postavljene ishode
ispita.
7.2. Savjeti pristupnicima
Literatura za pripremu ispita iz Matematike su
svi udbenici koji su bili propisani i odobreni od
Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta tijekom
protekloga etverogodinjega razdoblja.
Popis odobrenih udbenika moe se nai na mrenim
stranicama Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta
www.mzos.hr.
Na ispitu je doputeno rabiti depno raunalo tipa
Scientifc. Ono mora imati:
eksponencijalnu funkciju (tipka 10
x
)
logaritamsku funkciju (tipka log x)
trigonometrijske funkcije (tipke sin, cos, tan).
Ono ne smije imati mogunost:
beinoga povezivanja s drugim ureajem
uporabe memorijske kartice
simbolikoga raunanja (npr., u nazivu CAS)
grafkoga rjeavanja (npr., u nazivu Graphic ili ima
tipku GRAPH)
deriviranja i integriranja.
Na Listu depnih raunala bit e upisan tip (naziv i
oznaka) depnoga raunala koje je pristupnik rabio na
ispitu.
Popis obrazovnih ishoda
7
za svako podruje ispitivanja
pristupnicima moe sluiti kao lista za provjeru
usvojenoga znanja.
Dodatno, uspjeh na ispitu uvjetuje i dobra upoznatost
s nainom ispitivanja.
Pristupnicima se stoga savjetuje: prouavanje opisa
ispitnih cjelina te primjera zadataka rjeavanjem
oglednoga primjera ispita.
Pristupnici trebaju pozorno proitati uputu i tekst
svakoga zadatka. U zadatcima viestrukoga izbora
trebaju pozorno prepisati odgovore na list za
odgovore. U zadatcima produenoga odgovora
trebaju prikazati i postupak rjeavanja jer se on
boduje.
Svim pristupnicima elimo da usvoje potrebna znanja i
uspjeno poloe dravnu maturu.
7
v. poglavlje Obrazovni ishodi
MATEMATIKA 2012.indd 24 8.10.2011 11:38:04
25
MATEMATIKA 2012.indd 25 8.10.2011 11:38:07
26
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja
MATEMATIKA 2012.indd 26 8.10.2011 11:38:07