Nastavnik: doc. dr. Jasmin Halebi E-mail: jasmin.halebic@ef.unze.ba Kabinet: 103, Konsultacije ponedjeljak: 11:00-12:00 Asistentica: dipl. oec.

Saliha abro-Arnautovi E-mail: saliha.cabro@yahoo.com



1. 2.

Tenja za ostvarivanjem odreene vrijednosti uz minimalna troenja svih faktora reprodukcije. Razlika u odnosu na produktivnost (Q vs. V) Dva oblika porasta ekonominosti
Uz isto troenje faktora poveati vrijednost uinka Uz smanjeno troenje faktora ostvariti istu vrijednost uinka

Razlika izmeu proizvedenih vrijednosti i utroenih vrijednosti ukazuje na akumulativnu sposobnost preduzea. Vea akumulativna sposobnost omoguava rast preduzea. Zato je princip ekonominosti, zapravo, izraz kvaliteta ekonomije preduzea.

Ekonomika preduzea

Ekonominost je mjera tedljivosti svih resursa proizvodnje prilikom postizanja odreene vrijednosti. Njen kvantitativni izraz je: E=V/Tv,

pri emu je: V- proizvedena vrijednost, Tv- utroena vrijednost.

Pri radno intenzivnoj proizvodnji, utroak rada je vei a trokova SzR manja, i obratno. Za ekonominost je potrebna uteda u svim utrocima

Ekonomika preduzea

Ekonominost je odnos proizvedene i utroene vrijednosti. Proizvedena vrijednost: V=Q x Vq, pri emu je Utroena vrijednost: T=U x Cu, pri emu je

Q- obim proizvodnje, Vq- vrijednost po jci proizvoda

U- utroak faktora pdnje, Cu- jedinina vrijednost utroaka

Elementi ekonominost se moe izraavati: a) Naturalno- kao izraz ekonominosti utroaka b) Vrijednosno- kao funkcija proizvoda i vrijednosti po jedinici

Ekonomika preduzea

Ekonominost obuhvata proizvod (Q) i utroke faktora pdnje (M, I, R) Ekonominost utroaka materijala: Em=Q/M Ekonominost utroaka SzR: Ei=Q/I Ekonominost utroaka Rs: Er=Q/Rs Ekonominost utroaka materijala se moe pratiti i uporeivati parcijalno, prema pojedinim vrstama materijala. Ekonominost utroaka Rs jednaka je produktivnosti Rs.

Ekonomika preduzea

Vrijednost ostvarene proizvodnje, kao element za izraunavanje ekonominosti nije poznata preduzeu sve dok se RiU ne realizuju na tritu. Prihod = realizovana vrijednost E=Q*Cq/T,
pri emu je: Cq- trina cijena proizvoda, Q- obim realizacije na tritu, T stvarni trokovi

Preduzee za izraunavanje ekonominosti moe koristiti trine cijene (prevladavajue, prosjene) ili prodajne (po kojima dato preduzee prodaje). Prodajne cijene mogu biti vie ili nie od trinih. Nie prodajne cijene stimuliu potranju.
Ekonomika preduzea 6

Ukupni trokovi su zbir objektivno (drutveni, tehnoloki i prirodni faktori) i subjektivno uslovljenih trokova. Subjektivno uslovljeni trokovi:

-poveano troenje faktora pdnje: poveani otpaci i rastur materijala, lomovi, kvarovi, neoptimalna kvalifikovanost Rs, neoptimalan intenzitet rada -odstupanje nabavnih od trinih cijena faktora: loe ocjene trinih mogunosti, kvalitet faktora, cijene, rokovi isporuke -nepotpuno koritenje kapaciteta: visoki fiksni trokovi usljed nekoritenja kapaciteta u potpunosti -poveani trokovi kapitala: produeno vremensko trajanje pojedinih faza angaovanja kapitala.

Ekonomika preduzea

Tehnoloki uslovljena ekonominost: tehnoloki faktori

mogu usloviti odstupanja trokova u konkretnom preduzeu u odnosu na druge konkurentne na tritu, na vie ili na manje. Objektivno uslovljena ekonominost: usljed promjene ponude i potranje na tritu dolazi do promjene vrijednosti i cijene pojedinih faktora pdnje, npr. Rs Ostvarena ekonominost: obuhvata stvarne trokove preduzea i pokazuje uspjenost u postizanju ekonominosti jednog preduzea Parcijalna ekonominost: omoguava detaljniji uvid u troenje faktora proizvodnje jer se moe dogoditi da u ukupnoj ekonominosti preduzea neki faktori pdnje doprinose rastu a neki padu ekonominosti. Moe se iskazivati po projektima, organizacionim jedinicama, poslovnim funkcijama, proizvodima...
Ekonomika preduzea 8

Elementi ekonominosti su promjenjivi u vremenu. Zato se mjere promjene u ekonominosti u odnosu na poetno stanje. Usljed promjene prihoda i trokova mijenja se koeficijent promjene ekonominosti (Ke). Ke=Kec+Ket Kec- koef.promjene ekonominosti uzrokovan promjenom prihoda Ket- koef.promjene ekonominosti uzrokovan promjenom trokova

Kec=Kc/(1+Kc); Kc=(C2-C1)/C1; Kec=[(1+Kc)/(1+Kt)]-1 Primjer na str. 73.

Ket=Kt/(1+Kt) Kt=(T2-T1)/T1

Ekonomika preduzea

Moe nastati usljed promjene u trokovima materijala, SzR ili Rs. Ket=Ketm+Keti+Ketr Koeficijent promjene ekonominosti uzrokovan dinamikom trokova materijala: Ketm=Ktm/(1+Kt)=[(Tm2-Tm1)/T1] / [1+(T2-T1)/T1] Koeficijent promjene ekonominosti uzrokovan dinamikom trokova sredstava za rad Koeficijent promjene ekonominosti uzrokovan dinamikom trokova radne snage

Ekonomika preduzea

10

Ket=Ket + Ket + Ket Uzrok promjene ekonominosti moe biti promjena proporcionalnih trokova, promjena relativno fiksnih trokova, i promjena fiksnih trokova.

Ekonomika preduzea

11

Ec2=(Q2 * cq)/T2;

pri emu je

Q2- obim proizvodnje tekueg perioda cq- promjena prodajne cijene (cq2+cq1) T2- trokovi tekueg perioda

Ekonomika preduzea

12

Stvarna ekonominost se u posmatranoj (tekuoj) godini stavlja u odnos sa cijenama iz prethodne godine, kako bi se iskljuio uticaaj cijena. Na slian nain kao i kod deformacije produktivnosti usljed uticaja cijena. (str. 78)

Ekonomika preduzea

13

Poveanje ekonominosti u tekuem periodu:

organizacione mjere smanjenja troenja faktora p-dnje, porast p-dnje i organiziovani nastup na tritu nabavke i prodaje. Izbor veliine serije: odreivanje koliine nabavke materijala, odreivanje optimalne veliine serije, Uvoenje novih tehnologija: promjena pojedinih faktora pdnje, promjena uea fiksnih, relativno-fiksnih i proporcionalnih trokova.

Ekonomika preduzea

14

Hvala.

Ekonomika preduzea

15