PR2 Osnove Teorije Prometa I Posluzivanja

Sveuilite J. J.
Strossmayera u Osijeku Elektrotehniki fakultet

Kneza Trpimira 2b, 31 000 OSIJEK Tel. 031 224 600 - Fax. Fax. 031 224 605 http://www.etfos.hr
T E O F
Zavod za komunikacije
Mree raunala
Akademska godina 2009./2010.
2. Osnove teorije prometa i posluivanja

4.11.2009 Osnove teorije repova i posluivanja 1/57
Djelotvornost komunikacije
E O
Za odreivanje djelotvornosti komunikacije potrebno je poznavati informacijski opis pojava u komunikacijskim kanalima Polazite je na izvoritu informacije
Sadraj informacije je mjera proizvedene koliine informacije {xi, p(xi)}, i=1,2,,n Informacijska vrijednost vijesti koliina informacije Prosjena koliina informacije proizvedena na takovom izvoritu iznosi:
xi jedna od ukupno n vijesti p(xi) vjerojatnost pojave te vijesti
I ( X ) = p ( xi ) ld p ( xi )
i =1
Intenzitet generiranja vijesti
E O
Promatrajui izvor u dovoljno dugom razdoblju moemo ustanoviti intenzitet generiranja vijesti u jedinici vremena kao prosjean broj informacijskih jedinica koje se pojavljuju u jedinici vremena; , vijesti u sekundi
Ovako uvedeni intenzitet mjerimo jedinicom erlang u sekundi (erl/s)
4.11.2009
Osnove teorije repova i posluivanja
3/57
Koliina informacijskog toka
E O
Jakost inf. izvora moemo prikazati prosjenom koliinom informacijskog toka: (x) = .I(X) (erl bit/s) Ovako odreen informacijski tok prolazi komunikacijskim sustavom
KODER IZVOR INFORMACIJE SIGNALA PRIJENOSNI SUSTAV DEKODER SIGNALA INFORMACIJE ODRE DITE
SMETNJE
4.11.2009
4/57
Optimalni uvjeti prijenosa

Ispravno prenesena informacija je transinformacija:
I(X;Y) = I(X) (I(X/Y) = I(Y) I(Y/X)
E O
Prenesena koliina informacije e ovisiti o statistikim karakteristikama signala i umova Stoga je potrebno odrediti optimalne uvjete prijenosa informacije realnim kanalom
4.11.2009
5/57
Kapacitet kanala
Maksimalna mogua brzina prijenosa se naziva kapacitet kanala:
E O
C = maxp(xi) {I(X;Y)} = maxp(xi) { [I(X) I(X/Y)]} = maxp(xi) {(X) (X/Y)} (bit/s)
Mogua podruja gubitaka su odreena relacijama:

0 (X/Y) (X) (X) - C (X) (X/Y)
tok informacijskih jedinica informacijska jedinica adresa sadraj zatita
za (X) C za (X) > C

transmisijski element=kanal
b
4.11.2009
ts
ta
ili u T
t
6/57
Nominalna brzina prijenosa i propusnost kanala

Nominalna brzina prijenosa kanalom Cnom treba omoguiti prijenos izvornog i zatitnog koda: {(X) + Z(X)}MAX = Cnom Propusnost komunikacijskog kanala PR e biti dana relacijom: PR = min {, C}
PR C
T E O F
=C
4.11.2009 Osnove teorije repova i posluivanja
7/57
Optereenje kanala
E O
Prosjeno vrijeme zauzimanja komunikacijskog kanala (trajanje prijenosa jedne informacijske jedinice uz zanemarivanje vremena propagacije signala) Ts = b / C (s) Optereenje kanala govori koliko je kapaciteta iskoriteno stvarnim tokom:
OPTEREENJE = = / C = .b /C (erl) Optereenje kanala se kree od 0 do 1
Kapaciteti i tokovi u mrei
E O
Komunikacijska mrea je sloena struktura komunikacijskih i procesirajuih sklopovskih i programskih sredstava Vano je poznavati kapacitet izmeu definiranih toaka ili kapacitet cjelokupne mree Kapacitet je, po definiciji, jednak iznosu maksimalnog toka koji moe protjecati izmeu promatranih toaka mree
Analiza kapaciteta nekih jednostavnih struktura
T E O F
KAPACITET SERIJSKE STRUKTURE od M razliitih kapaciteta odreen je najmanjim u nizu, tj.: C1N = mini {Ci}
1
C1 , T(1)
C i , T(i)
j k
C M,T(M)
N-1 N
C, T
Informacijska jedinica prolaskom kroz serijski slijed kapaciteta se zadrava na svakom od njih T(i) vremenskih jedinica, i=1,2,,M, T(i) = 1 / Ci (s)
Serijska struktura
E O
T(i) vrijeme potrebno da se obavi zadana operacija i-tog elementa na promatranoj informacijskoj jedinici Pretpostavimo da je vrijeme T(i) konstantno za svaku informacijsku jedinicu Ukupno vrijeme prolaska jedne informacijske jedinice kroz sustav je:
T1 = i T(i) = i 1/ Ci Za informacijski tok od L informacijskih jedinica vrijeme prolaza je: T = i T(i) + (L-1) maxi {Ti} Jer nakon prolaska ela informacijskog toka za koje je potrebno vrijeme T1 nastupa gomilanje na onom elementu s maksimalnim vremenom potrebnim za obavljanje operacije maxi = Tmax = 1/Cmin
Serijska struktura
E O
Maksimalna propusnost sustava za L jedinica izraava se kao: PR (L)1max = L/T= L/ (T1 + (L-1).Tmax) Beskonani slijed jedinica, L , L-1 L, a T1 <<L.Tmax PR1max = L / (L.Tmax) = 1 / Tmax (erl/s) Ako je prosjena duljina informacijske jedinice b bita, slijedi kapacitet serijske strukture: C1N = b PR1max = b / Tmax = mini{Ci} (erl bit / s)
Serijska struktura - Primjer
E O
PRIMJER: Procesirajui sustav se sastoji od linije s etiri serijski spojena procesora. Slijed zahtjeva za procesiranje ulazi u prvi procesor, nakon zavretka obrade u prvom ulazi u drugi i tako redom do posljednjeg. Treba izraunati:
Vrijeme potrebno za potpuno procesiranje jednog zahtjeva Vrijeme i propusnost potrebni za procesiranje 10 zahtjeva Kapacitet sustava uz prosjenu duljinu zahtjeva 500 16 bitnih naredbi.
Vremena procesiranja zahtjeva u pojedinim procesorima su konstante i iznose: T(1) = 2 s, T(2) = 6 s, T(3) = 4 s, T(4) = 2 s.
Koliki je kapacitet sustava ako su sva vremena jednaka i iznose 3.5 s? Koliko je u tom sluaju vrijeme potrebno za obradu jednog i 10 zahtjeva ?
Serijska struktura - Primjer
E O
Rjeenje: T1=i(Ti) = 14 s T10=T1+(L-1)Tmax=14+9*6=68 s PR1(10)=L/T10= 0.15 erl/s C= b/Tmax=500*16/6= 1333.3 bit/s PR1=1/T0, ako su sva vremena jednaka T(1)=T(2)==T(M)=T0=Tmax, L, a M je konano. Kapacitet sustava za taj sluaj iznosi: C=b/T0=500*16/3.5= 2285.7 bit/s T1=14, T10= 45.5 s
Paralelna struktura
E O
KAPACITET PARALELNE STRUKTURE

C1 Ci CM C ,T
C = C i 12 Ukupan kapacitet jednak je:

i =1
4.11.2009
15/57
Sloenije strukture
E O
Za sloenije strukture, koje imaju oblik jednostavnije mree, kapacitet izmeu toaka nije mogue odmah odrediti u opem obliku
C1=200 ul =250
1 2
C4 =100 f4 =100 f3 =50 f5=150 izl =250

4
f1=150 C3=50 f2 =100 C2=100

3
C5=200
C
Sloena struktura Pravilo minimalnog reza maksimalnog toka

Temeljno pravilo u analizi i sintezi komunikacijskih mrea:
T E O F
Kapacitet izmeu izvorita i odredita neke mree jednak je kapacitetu minimalnog reza Minimalni rez predstavlja uklanjanje onih elemenata iz mree koje uzrokuje potpuni prekid puta izmeu izvorita i odredita, a da zbroj kapaciteta uklonjenih elemenata bude minimalan. Iznos maksimalnog toka od izvorita do odredita jednak je kapacitetu minimalnog reza
Pravilo minimalnog reza maksimalnog toka - Primjer

C1=200 ul =250
1 2
T E O F
C4 =100 f4 =100 f3 =50 f5=150 izl =250

4
f1=150 C3=50 f2 =100 C2=100

3
C5=200
C
C jk = min rez {Ci }, i = 1,2,..., M
C14 = min{C1 + C2 , C1 + C3 + C5 , C2 + C3 + C4 , C4 + C5}
C14 = min{200 + 100,200 + 50 + 200,100 + 50 + 100,100 + 200} min{ 300,
4.11.2009
450,
250,
300 } = C 2 + C3 + C 4 = 250
18/57
Osnove teorija repova i posluivanja
T E O F
Pojava repa je opa pojava koja se javlja kada trenutna veliina zahtjeva za posluivanjem prelazi kapacitet posluivanja Primjeri su poruke koje ekaju na prijenos kanalom, pozivi koji ekaju da budu prospojeni Kao korisnici se pojavljuju informacijske jedinice (paket, poruka, poziv, programski blok, a posluitelji su elementi informacijske mree (kanal, komutacija, memorija, procesorska jedinica)
Osnove teorija repova i posluivanja

teorija repova, eng. queueing theory
matematiko sredstvo za modeliranje sustava s podjelom resursa
T E O F
sustavi komunikacijskog prometa sadre

dimenzioniranje
komunikaciju podacima, VoIP posluitelja za mrene usluge mrea za fiksnu i mobilnu telefoniju
upravljanje prometom: zaguenja, kvaliteta usluge proraun prometa: usmjeravanje, virtualne mree osnove teorije repova za inenjere/projektante mree
performanse ovise o zahtjevu za uslugom i kapacitetu u nelinearnoj funkciji
Primjer: Prijenos paketa na izlaznom linku velikog IP usmjeritelja

tehniki model
T E O F
model posluivanja
Tw, Lw Tq, Lq
Ts
opis procesa
ulazni proces: IP paketi se multipleksiraju na izlaznom spremniku proces posluivanja: prijenos paketa (vrijeme posluivanja=duljina paketa/brzina prijenosa linka) broj posluitelja: 1 broj stupnjeva posluivanja: 1 kapacitet spremnika: max broj paketa u IP poruci redoslijed posluivanja: prvi dolazi prvi posluen (FIFO)
Primjer: Pozivi u GSM eliji

kanali za paralelne pozive, svaki poziv zauzima jedan kanal ako su svi kanali zauzeti, poziv je izgubljen tehniki model
E O
model posluivanja
prolazi izgubljeno
opis procesa
ulazni proces: zahtjev za pozivom u GSM eliji proces posluivanja: trajanje poziva = vrijeme posluivanja broj posluitelja: broj paralelnih kanala broj stupnjeva posluivanja: 1 kapacitet spremnika: nema spremnika redoslijed posluivanja: prvi dolazi prvi posluen (FIFO)
Osnove teorije repova i posluivanja 22/57
4.11.2009
Sustav s ekanjem
Tri pojave se mogu zamijetiti u sustavu s ekanjem: Li - i-ti korisnik
ulazak u sustav ekanje te posluivanje
SKUP PROMETNIH JEDINICA KORISNICI ULAZAK
E O
ti dolazno vrijeme korisnika Li t0i= ti ti-1 meudolazno vrijeme izmeu Li i Li-1 Tsi vrijeme posluivanja korisnika Li
EKANJE POSLUIVANJE
Li-1 Li ta
tw tq
ts
Analiza sustava za kanjenje se svodi na nalaenje meusobnih odnosa tih pojava

Posluivanje s ekanjem
14 13 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 REP IZLAZ ULAZ BROJ JEDINICA
E O
(t)
(t)
(t)
POSLUIVANJE
VRIJEME
(t) prikazuje kumulativni broj korisnika koji ulaze u sustav posluivanja (t) prikazuje kumulativni broj korisnika koji izlaze iz sustava posluivanja pojava gomilanja i pranjenja korisnika je opisana funkcijom: (t)= (t) - (t)
4.11.2009
24/57
Ulaz u sustav posluivanja

ulaz
raspodjela meudolaznih vremenanezavisna, stacionarna dolasci mogu biti usnopljeni korisnici mogu biti nestrpljivi
E O
dF (t ) ta Ta F (t ) = P{ta t} f (t ) = dt
F(t) funkcija razdiobe vjerojatnosti f(t) funkcija gustoe vjerojatnosti
Posluivanje
posluivanje
raspodjela vremena posluivanja nezavisna od korisnika i ulaza, stacionarna optereenje posluivanja: srednje vrijeme posluivanja/srednje meudolazno vrijeme
E O
t s Ts H (t ) = P{ts t} h(t ) =
dH (t ) dt
4.11.2009
26/57
Posluivanje s ekanjem
ekanje
srednje vrijeme ekanja interakcija procesa ulaza i posluivanja
E O
dW (t ) t w Tw W (t ) = P{t w t} w(t ) = dt
4.11.2009
27/57
Opis posluivanja s ekanjem

oznake F/H/m F opisuje raspodjelu vjerojatnosti meudolaznih vremena H opisuje raspodjelu vjerojatnosti vremena posluivanja sustav s m posluitelja M - eksponencijalna Er Erlangova r-tog stupnja HR hipereksponencijalna R-tog stupnja D deterministika G - openita
E O
U teoriji repova se koriste uobiajene oznake tzv. Kendallove relacije:
F i H mogu biti:
npr. M/M/1 oznaava sustav s jednim posluiteljem i eksponencijalnim razdiobama

Stabilan sustav posluivanja

broj jedinica
ulaz rep posluivanje izlaz
E O
ulaz
izlaz
rep
vrijeme
29/57
4.11.2009
Stabilan sustav posluivanja

ulaz rep izlaz posluivanje
E O
broj jedinica
ulaz
izlaz
rep
vrijeme
30/57
4.11.2009
Nestabilan sustav posluivanja

broj jedinica
ulaz rep posluivanje izlaz
E O
ulaz
izlaz
rep
vrijeme
Parametri i svojstva sustava posluivanja

ULAZ CEKANJE POSLUZIVANJE IZLAZ
T E O F
1
i
2 C tw lw tq lq ts l m
s
intenzitet nailazaka korisnika intenzitet posluivanja lw(t) broj korisnika u repu u vremenu tw lq(t) broj korisnika u repu u sustavu
32/57
tw, ts i tq su sluajne varijable kao mjera kvalitete uzimaju se srednje vrijednosti sluajnih veliina Tw, Ts i Tq
4.11.2009
Parametri i svojstva sustava posluivanja
T E O F
Sustav s ekanjem: tq = t w + t s Tq = Tw + Ts Za sustav s m posluitelja l (t ) = max{0, l (t ) m} L , L w q w q moemo pisati: Littleove formule:

Tw = ? Lw = Tw , Tq = Ts + Tw , Lq = Tq = + Lw .
4.11.2009
33/57
Sustav posluivanja s gubicima

Ako ne postoji mogunost stvaranja repa u sluaju gomilanja nastupa gubitak vjerojatnost gubitka PB=P(lq>m) vjerojatnost gubitka (PB) u opem sluaju je funkcija ponuenog prometa (A) i broja posluitelja (m): PB=E(A,m)
E O
4.11.2009
34/57
Osnovni modeli sustava posluivanja

model M/M/1 model M/Er/1 model M/D/1 model M/M/m s ekanjem model M/M/m s gubicima
E O
4.11.2009
35/57
T E F O
Osnovni modeli sustava posluivanja (1)

model M/M/1
v = 1,
srednje vrijeme ekanja
2 = 2Ts2 ,
2
varijance:
Ts T Tw = , w = , = 2v 1 Ts 1 2 2 Lw = Tw = , 1
Tq T 1 , Tq = Ts + Tw = s , = 1 Ts 1 Lq = Tq =
(Tw ) =
2
Ts 2 (2 ) (1 )
2
srednji broj jedinica u repu
2 (1 + 2 ) ( Lw ) = , 2 (1 ) (Tq ) = 2 ( Lq ) =
2
srednje vrijeme zadravanja srednji broj jedinica u sustavu
(1 ) 2
Ts 2
(1 ) 2
4.11.2009
36/57

grafiki prikaz
T E O F
srednje vrijeme ekanja i zadravanja
srednji broj jedinica u repu i u sustavu
4.11.2009
37/57
T E F O

model M/Er/1
1 v = 1, __ 2 = Ts2 (1 + ), r
Tw =
2
2v
T Ts 1 1 (1 + ), w = (1 + ), r Ts 2(1 ) r 2(1 ) 1 (1 + ), r 2(1 ) Tq Ts 1 1 1 {1 (1 )}, = {1 (1 )}, r Ts 1 r 1 2 2 {1
Lw = Tw =
srednje vrijeme zadravanja srednji broj jedinica u sustavu
Tq = Ts + Tw = Lq = Tq =
1 (1 )}. r 2
4.11.2009
38/57
T E F O
osnovni modeli sustava posluivanja (4)

Tq Ts 10
r =1
r=2
r = 10 10
0.2
4.11.2009
0.4 0.6 Osnove teorije repova i posluivanja
0.8
RO
39/57
T E F O

model M/D/1
v = 1, __ 2 = Ts2 ,
Tw =
2
2v
Ts T , w = , 2(1 ) Ts 2(1 ) 2
2(1 ) , Tq (1
Lw = Tw =
srednje vrijeme zadravanja
) Ts 2 (1 ), = , Tq = Ts + Tw = 1 2 Ts 1 Lq = Tq =
srednji broj jedinica u sustavu
(1
).
4.11.2009
40/57

grafiki prikaz
E O
4.11.2009
41/57

model M/M/m s ekanjem
T E O F
A = /
C(lq) 1 P{lq>m} 2 , C m mC
A= = = m C m A = = m
[erl] [erl]
lq, P{lq=n}
n<m m
n>m lq
(m ) n Vjerojatnost ekanja (Erlang-C n m P ; m 1 m 1 ( m )i 0 m ( ) n! formula): + P{lq = n} = , P0 = , n m m!(1 ) i = 0 i! P m ; n m 0 m! ( m ) m Pm = P{lq m} = P{lq = n} = P0 . m ! ( 1 ) n=m

T E F O

Tw ( M / M / m) = PmT0 Pm (m = 1) = Tw (m = 1) = T0 = Tw ( M / M / 1) =
Ts T T0 = s 1 1
Ts Pm = 1 C (1 )
Tw ( M / M / m) = Pm
srednje vrijeme zadravanja
Tq = mTs + Tw =
m Pm (1 + ) C m(1 )
Lw =
Tw = Pm
srednji broj jedinica u sustavu 4.11.2009
Lq = m + Lw = m +
Pm ) 1
43/57
E O
raste Pm m pada
ovisnost relativnog srednjeg vremena zadravanja o optereenju 4.11.2009 Osnove teorije repova i posluivanja 44/57

model M/M/m s gubicima
C(lq) 1
T E O F
P{lq>m} A
= = m C m A = = m
A=
2 , C m A(P{lq>m}) A(1-P{lq>m})
mC
[erl] [erl]
n<m m
1
n>m lq
Vjerojatnost gubitaka (Erlang-B formula):
m (m )i (m ) n P{lq = n} = P0 ; n m , P0 = , n! i ! i = 0 Am PB = P{lq > m} = E ( A, m) = m! i . m A i = 0 i!

osnovni parametri za vrednovanje svojstava komunikacije (1)

prijenos od toke do toke
A li, vi, Ci B
T E O F
k N
Tpi
1
Tsi b/Ci
MREA
KORISNICI l vrijeme prostiranja signala : T pi = i (s) udaljenost li (km), brzina prostiranja vi (km/s) vi b prijenosno vrijeme informacijske jedinice : Tsi = T pi + , (s) Ci
prosjecna duljina informacijske jedinice : b (bit) kapacitet prijenosnog kanala : Ci (bit/s)
4.11.2009
46/57
osnovni parametri za vrednovanje svojstava komunikacije (2)

prijenos u mrei
1 1 2 2 j i Ci k N
T E O F
M
M R E A
K O R IS N IC I
jk k
N N jk (erl/s), j =1 k =1 cijena mreze : M unutarnji informacijski tok : = i (erl/s), i =1 KVALITETA : gubici na grani PBi , ili kanjenje na grani Ti .
ulazni informacijski tok : =
DI
M = d i (Ci ), i =1
(NJ).
4.11.2009
47/57
komutacija kanala
INFORMACIJSKA JEDINICA: POZIV A B Ai PBi ADRESE
1
T E O F
SADRAJ C D
mi
p,t p,t IMA KANALA GUBITAK SIGNALIZACIJA (ADRESE) IMA KANALA GUBITAK IMA KANALA GUBITAK USPJEAN POZIV KRITERIJ KVALITETE: VJEROJATNOST GUBITKA A-D p,t p,t
KOMUNICIRANJE (SADRAJ)
4.11.2009
48/57
komutacija paketa
ADRESE 1 A SADRAJ 2 3 B INFORMACIJSKA JEDINICA: PAKET C Ti 1 D
T E O F
Zavod 2 za komunikacije
3
CEKANJE 2 1 3 2 1 PRIJENOS Ti KRITERIJ KVALITETE: KASNJENJE A-D
3 2
4.11.2009
49/57
T E F O
optimizacijski problemi komunikacije (1)

PB
KRITERIJI KVALITETE:
PB = {vjerojatnost da pozivajuci korisnik ne dobije vezu s pozvanim} T = {srednje vrijeme zadravanja informacijske jedinice u mrezi}
Zadana mrea : N broj vorova, M broj grana,
PB max
*
T
jk vanjski prometni zahtjevi

Slobodni projektni parametri : skup kapaciteta {Ci }, i = 1,2,..., M
Tmax
skup unutranjih tokova {i }, i = 1,2,..., M topologija TO = {to jk } Ogranicenje : DI =

i=M i =1
d i ( Ci )
50/57
4.11.2009
T E F O
optimizacijski problemi komunikacije (2)

1. Izbor kapaciteta zadano : tokovi grana {i } i topologija TO varijabilno : kapaciteti grana {Ci } minimizirati : PB ili T ogranicenje : DI = di (Ci ).
i =1 M
2. Raspodjela tokova zadano : kapaciteti grana {Ci } i topologija TO varijabilno : tokovi grana {i } minimizirati : PB ili T 4. Izbor kapaciteta, topologije i raspodjela tokova varijabilno : kapaciteti grana {Ci } tokovi grana {i } i topologija TO minimizirati : PB ili T ogranicenje : DI = di (Ci ).
i =1 Osnove teorije repova i posluivanja 51/57 M
3. Izbor kapaciteta i raspodjela tokova zadano : topologija TO varijabilno : kapaciteti grana {Ci } i tokovi grana {i } minimizirati : PB ili T ogranicenje : DI = di (Ci ).
i =1 4.11.2009 M
komuniciranje postupkom komutacije kanala
T E O F
analiza vjerojatnosti gubitaka (1)

j u v k
i = jk ; j , k : Ci jk (erl/s)
Ci , A ,P
i
j k
i jk Ai C i= mi C
1 2
srednje vrijeme zauazimanja kanala Ts promet od j prema k : a jk = jk Ts (erl) promet na grani i : Ai = iTs (erl)
iTs = jk Ts ; j , k : Ci jk (erl)
j k
i
(1-P)A i
mi
Ai = a jk ; j , k : Ci jk (erl)
j k
Pi A i Y jk aj k
4.11.2009
52/57
komuniciranje postupkom komutacije kanala

analiza vjerojatnosti gubitaka (2)
T E O F
M/M/1 sustav s gubicima : Ci = miC Vjerojatnost gubitaka : Pi = E ( Ai , mi ) = gubitak na putu jk Y jk = 1 (1 Pi ), i : Ci jk ,

i
Air r = 0 r!
mi
Aimi mi !
za Pi <<, Y jk = Pi , i : Ci jk .
i
ukupni ulazni promet : a = a jk (erl)

j =1 k =1
N N
ukupna vjerojatnost gubitaka : PB =

4.11.2009 N N
Y jk a jk a
j =1 k =1
Pi Ai i =1 a
53/57
komuniciranje postupkom komutacije paketa

analiza kanjenja (1)
T E O F
, i
,T i
jk
C Ti
Z jk jk
T = {srednje vrijeme zadravanja informacijske jedinice u mrei} Z jk = {srednje kasnjenje informacijskih jedinica na j k putu}
komuniciranje postupkom komutacije paketa

analiza kanjenja (2)
T E O F
T=
N N
Z jk jk
j =1 k =1
T=
N N
Z jk jk
j =1 k =1
jk Ti , i : Ci jk , j =1 k =1 i
N N
i = jk , j , k : Ci jk
j k
promjena redoslijeda : T= T=
M M i =1
Ti
Ti = {cekanje i prijenos na i toj grani} Z jk = Ti , i : Ci jk

i
jk , j , k : Ci jk ,
j k
Ti i
i =1
M/M/1 sustav 1 Ti = Ci i T=
4.11.2009 M i =1 ( Ci
i )
55/57
osnovni parametri za vrednovanje procesorskog sustava (1)

PROCESORSKI SUSTAV
T E O F
KORISNIK
ZAHTJEV
ZAHTJEV
ODGOVOR
KOMUNIKACIJSKA MREA
ODGOVOR
U PROCESORSKOM SUSTAVU
KOLICINA PODATAKA
ZA H TJE V
P R O C E S IR A N J E
R EZU LTAT
K O M U N IK A C IJ S K O V R IJ E M E
V R IJ E M E O D G O VO R A
K O M U N IK A C IJ S K O V R IJ E M E
4.11.2009
56/57
osnovni parametri za vrednovanje procesorskog sustava (2)

PO SAO F (t) V R IJ E M E ZAHTJEV x , H (x )
T E O F
ELEM EN TAR N I PO SAO
UNUTRANJE POVRATNE VEZE ULAZAK ODLAZAK SUSTAV REPOVA VRIJEME ODGOVORA SKUP SREDSTAVA
4.11.2009
57/57

PR2 Osnove Teorije Prometa I Posluzivanja

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

PR2 Osnove Teorije Prometa I Posluzivanja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sveuilite J. J.

Strossmayera u Osijeku Elektrotehniki fakultet

2. Osnove teorije prometa i posluivanja

Intenzitet generiranja vijesti

Osnove teorije repova i posluivanja

Koliina informacijskog toka

Osnove teorije repova i posluivanja

Optimalni uvjeti prijenosa

Osnove teorije repova i posluivanja

C = maxp(xi) {I(X;Y)} = maxp(xi) { [I(X) I(X/Y)]} = maxp(xi) {(X) (X/Y)} (bit/s)

Mogua podruja gubitaka su odreena relacijama:

za (X) C za (X) > C

Osnove teorije repova i posluivanja

Nominalna brzina prijenosa i propusnost kanala

Kapaciteti i tokovi u mrei

Analiza kapaciteta nekih jednostavnih struktura

Serijska struktura - Primjer

Serijska struktura - Primjer

KAPACITET PARALELNE STRUKTURE

C = C i 12 Ukupan kapacitet jednak je:

Osnove teorije repova i posluivanja

C4 =100 f4 =100 f3 =50 f5=150 izl =250

f1=150 C3=50 f2 =100 C2=100

Sloena struktura Pravilo minimalnog reza maksimalnog toka

Pravilo minimalnog reza maksimalnog toka - Primjer

C4 =100 f4 =100 f3 =50 f5=150 izl =250

f1=150 C3=50 f2 =100 C2=100

Osnove teorije repova i posluivanja

Osnove teorija repova i posluivanja

Osnove teorija repova i posluivanja

sustavi komunikacijskog prometa sadre

Primjer: Prijenos paketa na izlaznom linku velikog IP usmjeritelja

Primjer: Pozivi u GSM eliji

Analiza sustava za kanjenje se svodi na nalaenje meusobnih odnosa tih pojava

Osnove teorije repova i posluivanja

Ulaz u sustav posluivanja

Osnove teorije repova i posluivanja

Osnove teorije repova i posluivanja

Opis posluivanja s ekanjem

U teoriji repova se koriste uobiajene oznake tzv. Kendallove relacije:

npr. M/M/1 oznaava sustav s jednim posluiteljem i eksponencijalnim razdiobama

Stabilan sustav posluivanja

Osnove teorije repova i posluivanja

Stabilan sustav posluivanja

Osnove teorije repova i posluivanja

Nestabilan sustav posluivanja

Parametri i svojstva sustava posluivanja

Osnove teorije repova i posluivanja

Parametri i svojstva sustava posluivanja

Sustav s ekanjem: tq = t w + t s Tq = Tw + Ts Za sustav s m posluitelja l (t ) = max{0, l (t ) m} L , L w q w q moemo pisati: Littleove formule:

Osnove teorije repova i posluivanja

Sustav posluivanja s gubicima

Osnove teorije repova i posluivanja

Osnovni modeli sustava posluivanja

Osnove teorije repova i posluivanja

Osnovni modeli sustava posluivanja (1)

srednji broj jedinica u repu

srednje vrijeme zadravanja srednji broj jedinica u sustavu

Osnove teorije repova i posluivanja

Osnovni modeli sustava posluivanja (2)

srednje vrijeme ekanja i zadravanja

srednji broj jedinica u repu i u sustavu

Osnove teorije repova i posluivanja