ZADACI

UDRUENJE MATEMATIARA BOSNE I HERCEGOVINE UDRUENjE MATEMATIARA BOSNE I HERCEGOVINE UDRUGA MATEMATIARA BOSNE I HERCEGOVINE

BOSNIA-HERZEGOVINA MATHEMATICAL SOCIETY BHMS

Zmaja od Bosne 35, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina Tel: (++387)(33) 279-975 Fax: (++387)(33) 649-342

Sarajevo, 19.04.2009

I RAZRED

1.) Odrediti sve ureene trojke cijelih brojeva (x,y,z) za koje vrijedi
xy x 2 y 2 + yz y 2 z 2 + zx z 2 x 2 = 1.

2.) Koliki je minimum izraza x+y+z, ako su x, y, z realni brojevi za koje vrijedi
x 4, y 5, z 6 i x 2 + y 2 + z 2 90 ?

3.) Da li je mogue u ravni oznaiti 10 crvenih, 10 plavih i 10 zelenih taaka (sve

razliite), tako da su zadovoljeni slijedei uslovi: Za svaku crvenu taku A postoji plava taka koja je blia taki A od bilo koje druge zelene take Za svaku plavu taku B postoji zelena taka koja je blia taki B od bilo koje druge crvene take Za svaku zelenu taku C postoji crvena taka koja je blia C od bilo koje plave take.

4.) Neka je C krunica sa centrom u O i poluprenika R. Iz take A krunie C

konstruiemo tangentu t na krunicu C. Konstruiiemo pravu d kroz centar O krunice C koja sijee tangentu t u taki M i krunicu C u takama B i D (B lei izmeu O i M). Ako je AM = R 3 , dokai: a) Trougao AMD je jednakokraki; b) Centar opisane krunice okrunice oko trougla AMD lei na krunici C.

UDRUENJE MATEMATIARA BOSNE I HERCEGOVINE UDRUENjE MATEMATIARA BOSNE I HERCEGOVINE UDRUGA MATEMATIARA BOSNE I HERCEGOVINE

BOSNIA-HERZEGOVINA MATHEMATICAL SOCIETY BHMS

Zmaja od Bosne 35, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina Tel: (++387)(33) 279-975 Fax: (++387)(33) 649-342

Sarajevo, 19.04.2009.

II RAZRED
1.) U trouglu ABC da pravim uglom kod C, neka H oznaava podnoje visine iz C na stranicu AB. Pokai da zbir poluprenika upisanih krunica u trouglove ABC, BCH i ACH je jednak CH

2.) Odrediti minimalnu vrijednost a R za koji sistem

x 1 + y 1 + z 1 = a 1 x +1 + y +1 + z +1 = a +1 ima rjeenje u skupu realnih brojeva.

3.) Razlaganje broja n je prikaz broja n u obliku zbira prirodnih brojeva. Poredak sabiraka
je bitan. Primjer: za n=4, broj razlaganja je 8, jer je 4 = 1+1+1+1 = 1+1+2 = 1+2+1 = 2+1+1 = 1+3 = 3+1 = 2+2. Za dati prirodan broj n, dokai da je broj razlaganja jednak 2n 1 .

4.) Neka su x, y prirodni brojevi za koje je

x2 1 y2 1 i cijeli brojevi. y +1 x +1

x2 1 y2 1 cijeli broj. Dokazati da su + y +1 x +1

UDRUENJE MATEMATIARA BOSNE I HERCEGOVINE UDRUENjE MATEMATIARA BOSNE I HERCEGOVINE UDRUGA MATEMATIARA BOSNE I HERCEGOVINE

BOSNIA-HERZEGOVINA MATHEMATICAL SOCIETY BHMS

Zmaja od Bosne 35, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina Tel: (++387)(33) 279-975 Fax: (++387)(33) 649-342

Sarajevo, 19.04.2009.

III RAZRED

1.) U trouglu ABC vai (C = 90 , (A = 30 i BC = 1 . Neka je u trougao ABC upisan

jednakostranini trougao (svaka stranica trougla ABC sadri po jedan vrh upisanog trougla). Nai najmanju moguu duinu stranice upisanog jednakostraninog trougla.

2.) Za zadani prirodan broj n odrediti sve ureene etvorke cijelih brojeva ( x1 , x2 , x3 , x4 )
koje zadovoljavaju jednainu x12 + x2 2 + x32 + x4 2 = 4n .

3.) n prirodnih brojeva je dato na tabli. Mogu se dodavati samo prirodni brojevi oblika
a+b , gdje su a i b brojevi ve napisani na tabli. a b

a) Odredite najmanje n, tako da dodavajui brojeve na gornji nain moemo dobiti bilo koji prirodan broj. b) Za takvo n odrediti poetne brojeve (ispitati sve mogunosti).

4.) Kolika je najmanja vrijednost izraza 2 x + 1 + 3 y + 1 + 4 z + 1, ako su x,y,z

nenegativni brojevi za koje je x+y+z=4 ?

UDRUENJE MATEMATIARA BOSNE I HERCEGOVINE UDRUENjE MATEMATIARA BOSNE I HERCEGOVINE UDRUGA MATEMATIARA BOSNE I HERCEGOVINE

BOSNIA-HERZEGOVINA MATHEMATICAL SOCIETY BHMS

Zmaja od Bosne 35, 71000 Sarajevo, Bosnia and Herzegovina Tel: (++387)(33) 279-975 Fax: (++387)(33) 649-342

Sarajevo, 19.04.2009.

IV RAZRED

1.) Dokazati da za svaki prirodan broj m postoji prirodan broj n tako da su m+n+1 potpun
kvadrat i mn+1 potpun kub nekih prirodnih brojeva.

2.) Neka je ABC jednakostranini trougao ija je duina visine jednaka 1. Krunica sa
centrom sa iste strane prave AB kao i taka C i poluprenikom 1 dodiruje stranicu AB. Krunica se kotrlja (klie) po stranici AB. Dok se kotrlja, uvijek sijee stranice AC i BC. Dokai da duina luka kruga, koji je unutar trougla, je konstantna.

3.) n prirodnih brojeva je dato na tabli. Mogu se dodavati samo prirodni brojevi oblika

a+b , gdje su a i b brojevi ve napisani na tabli. a b c) Odredite najmanje n, tako da dodavajui brojeve na gornji nain moemo dobiti bilo koji prirodan broj. d)
Za takvo n odrediti poetne brojeve (ispitati sve mogunosti).

4.) Kolika je najmanja vrijednost izraza 2 x + 1 + 3 y + 1 + 4 z + 1, ako su x,y,z

nenegativni brojevi za koje je x+y+z=4 ?

RJEENJA

I RAZRED 1. Zadatak:

Odrediti sve ureene trojke cijelih brojeva (x,y,z) za koje vrijedi

xy(x 2 y 2 ) + yz ( y 2 z 2 ) + zx(z 2 x 2 ) = 1.
I RJEENJE:

Primjetimo da vrijedi xy ( x 2 y 2 ) + yz ( y 2 z 2 ) + zx ( z 2 x 2 ) =

= xy ( x 2 y 2 ) + yz ( y 2 z 2 ) + zx ( z 2 y 2 + y 2 x 2 ) = xy ( x 2 y 2 ) zx( x 2 y 2 ) + yz ( y 2 z 2 ) zx( y 2 z 2 ) = = x( x 2 y 2 )( y z ) + z ( y 2 z 2 )( y x) = = ( x y )( y z )( x( x + y ) z ( y + z )) = = ( x y )( y z )( x 2 z 2 + y ( x z )) = = ( x y )( y z )( x z )( x + y + z ).

Dakle, polazna jednaina se svodi na ( x y )( y z )( x z )( x + y + z ) = 1 . Odavde zakljuujemo da vrijedi x y, y z , z x {1,1} . Dakle, mora vrijediti ( x y ) + ( y z ) + ( z x) 0 ,

to je nemogue. Prema tome, zadana jednaina nema rjeenja u skupu cijelih brojeva.
II RJEENJE

1 sluaj najmanje dva od brojeva x, y, z su djeljiva sa 2 Tada su i izrazi xy, yz i xz djeljivi sa 2, pa je i desna strana date jednaine djeljiva sa 2, dok desna nije. Znai, u ovom sluaju jednaina nema rjeenje. 2 sluaj tano jedan broj od brojeva x, y, z je djeljiv sa 2 Bez gubitka optosti moemo uzeti da je x djeljivo sa 2. Tada su i izrazi xy i xz djeljivi sa 2. Poto su y 2 i z 2 iste parnosti (oba neparna), imamo da je i ( y 2 z 2 ) djeljivo sa 2. Znai, desna strana date jednaine je djeljiva sa 2, pa opet imamo kontradikciju.
3 sluaj svaki od brojea x,y,z, je neparan Poto su x 2 , y 2 , z 2 iste parnosti, to su izrazi ( x 2 y 2 ) , ( y 2 z 2 ) , ( z 2 x 2 ) djeljivi sa 2.

Znai, desna strana date jednaine je djeljiva sa 2. Iz svega imamo da data jednaina nema cjelobrojnih rjeenja.

I RAZRED 2. Zadatak

Koliki je minimum izraza x+y+z, ako su x, y, z realni brojevi za koje vrijedi x 4, y 5, z 6 i x 2 + y 2 + z 2 90 ?

RJEENJE:

Neka je x=4+a, y=5+b, z=6+c. Tada je a, b, c 0 i vrijedi

(4 + a )2 + (5 + b )2 + (6 + c )2 90 a 2 + 8a + b 2 + 10b + c 2 + 12c 13
S druge strane, dobijamo da je (a + b + c + 6)2 =

= a 2 + 12a + b 2 + 12b + c 2 + 12c + 2ab + 2bc + 2ca + 36 a 2 + 8a + b 2 + 10b + c 2 + 12c + 36 13 + 36 = 49. 2 Dakle, (a + b + c + 6) 49 , odakle zakljuujemo da je a + b + c + 6 7 ili a + b + c 1 . Posljednja nejednakost je ekvivalentna sa x + y + z 16. Kako u posljednjoj nejednakosti znak jednakosti nastupa za x = 4, y = 5 i z = 7, to zakljuujemo da minimalna vrijednost izraza x + y + z iznosi 16.
I RAZRED 3. Zadatak

Da li je mogue u ravni oznaiti 10 crvenih, 10 plavih i 10 zelenih taaka (sve razliite), tako da su zadovoljeni slijedei uslovi: Za svaku crvenu taku A postoji plava taka koja je blia taki A od bilo koje druge zelene take Za svaku plavu taku B postoji zelena taka koja je blia taki B od bilo koje druge crvene take Za svaku zelenu taku C postoji crvena taka koja je blia C od bilo koje plave take.
I RJEENJE:

Nije mogue. Izmeu svih parova razliito obojenih taaka izaberimo jedan od onih sa najmanjim rastojanjem. Neka su to crvena taka C i plava taka P. Tada, po uslovu zadatka, postoji zelena taka Z takva da je PZ < PC , to je kontradikcija.
II RJEENJE:

Neka je A1 crvena i C 1 zelena taka. Tada postoji B 1 - plava taka tako da je Dalje, postoji crvena taka A2

A1B1 < A1C 1 .

( A2 A1) takva da je A2C1 < B1C1 . Takoe, postoji zelena taka C2 ( C2 C 1) takva da je B1C2 < A2 B1 .

Nastavljajui postupak, dobijamo da mora biti beskonano mnogo datih taaka, to je suprotno uslovima zadatka. Znai, nije mogue u ravni oznaiti po 10 crvenih, zelenih i plavih taaka, tako da budu ispunjeni uslovi zadatka.
I RAZRED 4. Zadatak

Neka je C krunica sa centrom u O i poluprenika R. Iz take A krunie C konstruiemo tangentu t na krunicu C. Konstruiiemo pravu d kroz centar O krunice C koja sijee tangentu t u taki M i krunicu C u takama B i D (B lei izmeu O i M). Ako je AM = R 3 , dokai: a) Trougao AMD je jednakokraki; b) Centar opisane krunice okrunice oko trougla AMD lei na krunici C.
RJEENJE: a) (OAM = 90 - jer je t tangenta na krunicu C Iz Pitagorine teoreme imamo

OM = OA + AM = R 2 + R 3

= 4R2

OM = 2 R . Znai u pravouglom trouglu OAM imamo OM = 2OA , pa je = (OMA = 30 . Poto je OA = OD = R , Trougao OAD je jednakokraki sa (ODA = (OAD = i (AOD = 180 2 . Ugao AOG je vanjski ugao trougla OAM. Znai, (AOD = 90 + (OMA 180 2 = 90 +

90 = 30 . 2 Znai, trougao AMD je jednakokraki sa AM = AD .

Slika 1

b) Centar opisane krunice trougla AMD lei na simetrali stranice MD, koja prolazi kroz vrh A i sijee krunicu C u jo jednoj taki K. Imamo da je KA okomito na DM. Trougao OAK je jednakokraki ( OA = OK ). Znai, DM je simetrala dui KA, pa je DAK jednakokraki trougao ( DA = DK ). Dalje je (ADK = 2 30 = 60 . Znai, trougao DAK je jednakokraki, pri emu je (ADK = 60 ugao pri vrhu.

Poto su ostala dva ugla trougla DAK jednak i njihov zbir je 120 , to oni iznose po 60 . Znai, trougao DAK je jednakostranini, pa je KA = KD . Poto K pripada simetrali stranice DM, to je KM = KD . Iz svega imamo: KA = KM = KD . Znai, K je centar opisane krunice oko trougla DAM.

II RAZRED 1. Zadatak

U trouglu ABC da pravim uglom kod C, neka H oznaava podnoje visine iz C na stranicu AB. Pokai da zbir poluprenika upisanih krunica u trouglove ABC, BCH i ACH je jednak CH
RJEENJE:

a+b+c . 2 Poto je CH visina na stranicu AB, to je trougao ACH pravougli, pa je (AHC = 90 . Znai, trouglovi AHC i ABC imaju dva ugla jednaka, pa su slini. Analogno, trouglovi BCH i ABC su slini. Neka su r , r1 , r2 poluprenici krunica upisanih u trouglove ABC, ACH i BCH, redom.

Neka je s =

Iz slinosti trouglova imamo:

r c r c = , = , r1 b r2 a
a odavde:

b a r1 = r , r2 = r . c c
Iz

ab P ab 2 r= = = s a+b+c a+b+c 2
Imamo

r1 =
Znai,

ab b ab a , r2 = . a+b+c c a+b+c c ab ab b ab a + + = a+b+c a+b+c c a+b+c c

=

r + r1 + r2 =

ab a + b + c ab = a+b+c c c S druge strane, iz slinosti trouglova ACH i ABC imamo: b CH , = c a a odavde ab CH = . c Znai,

r + r1 + r2 = CH ,

to je i trebalo dokazati.
II RAZRED 2. Zadatak

Odrediti minimalnu vrijednost a R za koji sistem x 1 + y 1 + z 1 = a 1

x +1 + y +1 + z +1 = a +1 ima rjeenje u skupu realnih brojeva.
RJEENJE:

Oduzimanjem zadanih jednaina dobijamo da je

2=

x + 1 x 1 +

) (

y + 1 y 1 +

) (

z +1 z 1 =

2 2 2 . + + x +1 + x 1 y +1 + y 1 z +1 + z 1 Dakle, dobijamo da je 1 1 1 1= + + x +1 + x 1 y +1 + y 1 z +1 + z 1 9 9 = , x + 1 + x 1 + y + 1 + y 1 + z + 1 + z 1 2a pri emu smo primijenili nejednakost izmeu aritmetike i harmonijske sredine. Dakle, 9 a . 2 Da bi nastupio znak jednakosti u posljednjoj nejednakosti, potrebno je i dovoljno da vrijedi x 1 + x +1 = y 1 + y +1 = z 1 + z +1 = 3 . Rjeavajui jednainu x 1 + x +1 = 3 uvjeravamo se da je jedno njeno rjeenje 85 x= . 36 85 9 Dakle, za a = , rjeenje polaznog sistema je x = y = z = . 36 2 9 Prema tome, minimalna vrijednost parametra a za koju zadani sistem ima rjeenje je . 2

II RAZRED 3. Zadatak

Razlaganje broja n je prikaz broja n u obliku zbira prirodnih brojeva. Poredak sabiraka je bitan. Primjer: za n=4, broj razlaganja je 8, jer je 4 = 1+1+1+1 = 1+1+2 = 1+2+1 = 2+1+1 = 1+3 = 3+1 = 2+2.

Za dati prirodan broj n, dokai da je broj razlaganja jednak 2n 1 .

I RJEENJE:

Posmatrajmo n jedinica poredanih u vrstu. Izmeu svake dvije susjedne jedinice moemo da stavimo ili ne stavimo pregradu, odnosno ukupno na 2n 1 naina da stavimo pregrade. Svakim rasporedom pregrada odgovara jedinstveno razlaganje broja n. Primjer: 111 1 111 11 1 je raspored pregrada koji odgovara razlaganju 3+1+3+2+1 broja 10.
II RJEENJE:

Indukcija. Za n=1 imamo samo jedan prikaz, to je jednako 211 . Pretpostavimo da je tvrdnja tana za sve n = 1,...k . Dokaimo da je tana i za n=k+1. Odaberimo neko t {1, 2,..., k } . Tada imamo k + 1 = t + (k + 1 t ) . Prema induktivnoj pretpostavci, broj ( k + 1 t ) se moe razloiti na 2k t naina. Varirajui t, imamo ukupan broj naina: 2k 1 + 2k 2 + ... + 21 + 20 = 2k 1 . Ako ubrojimo jo i razlaganje k+1=k+1 imamo ukupno 2k razlaganja, to je i trebalo dokazati.
II RAZRED 4. zadatak.
x2 1 y2 1 x2 1 + cijeli broj. Dokazati da su i y +1 x +1 y +1

Neka su x, y prirodni brojevi za koje je

y2 1 cijeli brojevi. x +1
RJEENJE:

Stavimo da je a =

x2 1 y2 1 i b= . x +1 y +1 Tada su a i b racionalni brojevi, a+b i ab nenegativni cijeli brojevi.

Posmatrajmo jednainu x 2 (a + b) x + ab = 0. Diskriminanta ove jednaine je D = (a + b) 2 4ab , pa zakljuujemo da je D nenegativan cijeli broj. Kako su rjeenja posmatrane jednaine racionalna, to zakljuujemo da je D racionalan, pa prema tome i nenegativan cijeli broj. Dakle, a b = (a + b) 2 4ab = D je nenegativan cijeli broj.

Prema tome, zakljuujemo da su a+b i a-b cijeli brojevi. Tada su i 2a, 2b cijeli brojevi. Poto je a+b cio broj, to je a cio broj akko je b cio broj. Neka a nije cio broj. Tada je a=k/2, b=t/2, gdje su k i t neparni brojevi. Tada je ab=kt/4, pa ab nije cio broj, to je kontradikcija. Znai, a i b su cijeli brojevi. ALTERNATIVNO: 2 2 ( a b ) = ( a + b ) 4ab
a b =

(a + b)

4ab = D ,

( D `)

D - racionalan broj D - cio broj a b ` a b]

III RAZRED 1. Zadatak

U trouglu ABC vai (C = 90 , (A = 30 i BC = 1 . Neka je u trougao ABC upisan jednakostranini trougao (svaka stranica trougla ABC sadri po jedan vrh upisanog trougla). Nai najmanju moguu duinu stranice upisanog jednakostraninog trougla.
RJEENJE:

Neka je DEF jednakostranini trougao upisan u trougao ABC .Neka je du EG okomita na stranicu AC. Iz pravouglog trougla AEG imamo: (FGE = 90 (EAG = 90 30 = 60 . Poto je (EDF = 60 , to je (EDF = (FGE , pa su take F,E,D,G koncikline. Poto take F,E,D,G pripadaju istoj krunici to je (EGD = (EFD . Dalje je (DGB = 180 120 = 60 Poto je (DBG = 60 , To je trougao GBD jednakostranini. Neka je BD = x i GH visina trougla GBD. Tada je x 3 GH = . 2 etverougao ECHG je pravougaonika, pa je x 3 EC = GH = . 2 Iz pravouglog trougla ECD imamo:
x 3 2 ED = EC + CD = 2 + (1 x ) = 2 7x = 2x + 1 = 4
2 2 2 2

7 2 3 3 = x 2 +7 7. 7 Znai,
ED 3 . 7

Dokaimo da se dostie znak jednakosti.

Iz gornjeg razmatranja imamo da je ED =

7 2 3 x akko je = 0 , tj. akko je 2 7 7 4 x= . 7 Dokaimo da za proizvoljnu vrijednost BD = x iz intervala ( 0,1) postoji jednakostranini trougao FDE. x 3 . 2 Neka je taka G taka na na stranici AB, tako da je BG = x . Tada je BGD jednakostranini trougao. x 3 , pa je EC = GH , tj. etverougao ECHG Neka je GH visina trougla BGD. Tada je GH = 2 je pravougaonik. Iz trougla AEG je (FGE = 60 , pa je i (EGD = 60 . Na stranici AB uzmimo taku F, tako da je (EDF = 60 . Tada je (EDF = (FGE , pa je etverougao F,E,D,G konciklian, pa je (EGD = (EFD . Znai, trougao DEF ima dva ugla od po 60 , pa je jednakostranian. Neka je E taka na stranici AC, tako da je EC =

III RAZRED 2. Zadatak

Za zadani prirodan broj n odrediti sve ureene etvorke cijelih brojeva ( x1 , x2 , x3 , x4 ) koje zadovoljavaju jednainu x1 + x2 + x3 + x4 = 4 n .
RJEENJE:
2 2 2 2

Pretpostavimo najprije da je n = 1 . Tada dobijamo jednainu

x1 + x2 + x3 + x4 = 4 ,
2 2 2 2

pa zakljuujemo da vrijedi ( x1 , x2 , x3 , x4 ) {(2,0,0,0), (0,2,0,0), (0,0,2,0), (0,0,0,2), (1,1,1,1)}. Pretpostavimo sada da je n 2. Tada je desna strana zadane jednaine djeljiva sa 8. Pokaimo da brojevi x1,x2,x3,x4 moraju biti djeljivi sa 2. Imamo da je x12 + x2 2 + x32 + x4 2 0 ( mod 8 ) . Kvadrat cijelog broja pri djeljenju sa 8 moe dati ostatke 0,1,4 Ako se meu ostacima nae jedna jedinica, tada se mora pojaviti paran broj jedinica (da bi zbir bio paran). Znai, imamo slijedee sluajeve: 1+1+1+1 1+1+0+0

1+1+4+4 1+1+0+4 Ni u jednom od sluajeva nemamo djeljivost sa 8. Znai, nijedan od brojeva x12 , x2 2 , x32 , x4 2 pri djeljenju sa 8 ne moe dati ostatak 1, pa je svaki od brojeva x1 , x2 , x3 , x4 paran. Dakle, zakljuujemo da je x1 = 2k1 , x2 = 2k 2 , x3 = 2k3 , x4 = 2k 4 . Uvrstimo li ovo u polaznu jednainu dobijamo da je (2k1 ) 2 + (2k 2 ) 2 + (2k3 ) 2 + (2k 4 ) 2 = 4 n , odnosno 2 2 2 k1 + k 2 + k3 + k 4 2 = 4 n1 . Ukoliko je n 1 2 , onda, na osnovu dokazanog, zakljuujemo da brojevi k1,k2,k3,k4 moraju biti parni, tj. vrijedi k1 = 2l1 , k 2 = 2l2 , k3 = 2l3 , k 4 = 2l4 , za neke cijele brojeve l1 , l2 , l3 , l4 . Nastavljajui ovaj postupak, zakljuujemo da je x1 = 2 n1 m1 , x2 = 2 n1 m2 , x3 = 2 n1 m3 , x4 = 2 n1 m4 , za neke cijele brojeve m1,m2,m3, m4. Uvrtavajui ovo u polaznu jednainu dobijamo da vrijedi

(2

n 1

m1 + 2 n1 m2
2

) (
2

) + (2
2
2

n 1

m3 + 2 n1 m4
2

) (
2

= 4n ,

odnosno
m1 + m2 + m3 + m4 = 4.
2

Odavde zakljuujemo da (m1 , m2 , m3 , m4 ) {(2,0,0,0), (0,2,0,0 ), (0,0,2,0 ), (0,0,0,2 ), (1,1,1,1)}. Dakle, rjeenja jednaine u ovom sluaju su ( x1 , x2 , x3 , x4 ) {(2 n ,0,0,0), (0,2 n ,0,0), (0,0,2 n ,0), (0,0,0,2 n ), (2 n1 ,2 n1 ,2 n1 ,2 n1 )} . Dakle, sva rjeenja polazne jednaine su ( x1 , x2 , x3 , x4 ) (2 n ,0,0,0), 0,2 n ,0,0 , 0,0,2 n ,0 , 0,0,0,2 n , (2 n1 ,2 n1 ,2 n1 ,2 n1 ) .

)(

)(

III RAZRED 3. Zadatak

n prirodnih brojeva je dato na tabli. Mogu se dodavati samo prirodni brojevi oblika

a+b , a b

gdje su a i b brojevi ve napisani na tabli. a) Odredite najmanje n, tako da dodavajui brojeve na gornji nain moemo dobiti bilo koji prirodan broj.
b) Za takvo n odrediti poetne brojeve (ispitati sve mogunosti).
RJEENJE:

Odgovor: {1, 2} ili {1,3} . Poto je a + b > a b ne moemo dobiti jedinicu. Znai, jedinica mora biti napisana na tabli. (Pokaimo da su dva broja dovoljna.)

Neka je x drugi broj.

x +1 2 , to je x 3 . Znai, drugi broj je 2 ili 3. x 1

x +1 je jedini broj koji se moe dobiti u prvom koraku. Poto vai x 1

Dobijamo: {1, 2} ili {1,3} . (Dokaimo da su oni dovoljni.)

I sluaj Neka na tabli imamo brojeve {1, 2} .

Iz

2 +1 = 3 dobijamo: {1, 2,3} 2 1

Dokaimo induktivno da moemo dobiti bilo koji prirodan broj. Pretpostavimo da na tabli imamo brojeve {1, 2,3,..., 2k + 1} . Tada moemo dobiti 2k+2 i
2k+3.
2k + 3 =

( k + 2 ) + ( k + 1) , ( k + 2 ) ( k + 1)

2k + 2 =

( 2k + 3) + ( 2k + 1) . ( 2k + 3) ( 2k + 1)

II sluaj Neka na tabli imamo brojeve {1,3} .

3 +1 = 2 dobijamo: {1, 2,3} . 3 1 Dalje analogno kao u prvom sluaju. Iz

III RAZRED 4. Zadatak Kolika je najmanja vrijednost izraza brojevi za koje je x+y+z=4? I RJEENJE: Imamo A-3= 2 x + 1 1 +
2 x + 1 + 3 y + 1 + 4 z + 1, ako su x,y,z nenegativni

) ( 3 y + 1 1) + ( ( 2 x + 1 1) + ( 2 y + 1 1) + ( 2 z + 1 1) =
=

4z + 1 1

2x 2y 2z + + 2x +1 +1 2 y +1 +1 2z + 1 + 1 2x + 2 y + 2z = 2x + 2 y + 2z +1 +1 8 = =2 9 +1 Dakle, A 5. Kako u posljednjoj nejednakosti znak jednakosti vrijedi za x=4, y=z=0, to zakljuujemo da je minimalna vrijednost izraza A=5.

II RJEENJE: Oznaimo
A( x, y, z ) = 2 x + 1 + 3 y + 1 + 4 z + 1 .

Dokaimo da vai:

A ( x, y, z ) A ( x + y, 0, z ) = A ( 4 z , 0, z ) 5 . A ( x, y, z ) A ( x + y, 0, z )

2x +1 + 3 y +1 + 4z +1 2 ( x + y ) + 1 + 3 0 + 1 + 4z + 1
2x +1 + 3 y + 1 2 ( x + y ) + 1 + 1 3 y +1 1 2 ( x + y ) + 1 2x + 1

Ako je y = 0 , vai znak jednakosti. Ako je y 0 , imamo: 3y 2y 3y +1 +1 2x + 2 y + 1 + 2x + 1

3 2x + 2 y +1 + 3 2x +1 2 3y +1 + 2

S druge strane, imamo:

3 2x + 2 y +1 + 3 2x +1 3 2 y +1 + 3 > 3 2 y +1 + 2 = 9 ( 2 y + 1) + 2 > 4 ( 3 y + 1) + 2 = 2

( 3 y + 1) + 2

Ovim smo dokazali da vai A ( x, y, z ) > A ( x + y, 0, z ) . Dokaimo da vai A ( 4 z , 0, z ) 5 .

A ( 4 z , 0, z ) 5 2 (4 z ) +1 + 3 0 +1 + 4z +1 5

9 2z + 4z + 1 4 9 2z + 4z + 1 4 Ako je 4 z + 1 4 , posljednja nejednakost je tana. U suprotnom imamo: 2 9 2z 4 4z +1 ( )

9 2 z 16 2 4 z + 1 + 4 z + 1 = 17 + 4 z 2 4 z + 1 8 + 6z 2 4z +1 4 + 3z 4 z + 1

( )

16 + 24 z + 9 z 2 64 z + 16 9 z 2 40 z 0

z ( 9 z 40 ) 0

Posljednja nejednakost je tana, jer je z 4 . Znai, dokazali smo: A ( x, y, z ) > A ( x + y, 0, z ) = A ( 4 z , 0, z ) 5 . Znak jednakosti se dostie z a x = 4 , y = z = 0 .

IVRAZRED 1. Zadatak

Dokazati da za svaki prirodan broj m postoji prirodan broj n tako da su m+n+1 potpun kvadrat i mn+1 potpun kub nekih prirodnih brojeva.
RJEENJE:

Neka je m bilo koji prirodan broj. Stavimo da je

n = m
2

+ 3m + 3.
2

Tada je i to je i trebalo dokazati.

IV RAZRED 2. Zadatak

m + n + 1 = (m + 2)

mn + 1 = m m 2 + 3m + 3 + 1 = (m + 1) ,
3

Neka je ABC jednakostranini trougao ija je duina visine jednaka 1. Krunica sa centrom sa iste strane prave AB kao i taka C i poluprenikom 1 dodiruje stranicu AB. Krunica se kotrlja (klie) po stranici AB. Dok se kotrlja, uvijek sijee stranice AC i BC. Dokai da duina luka kruga koji je unutar trougla je konstantna
RJEENJE:

Neka je k posmatrana krunica i neka je O centar krunice k. Neka k sijee stranice AC i BC u M i N, redom. Poto su take O i C jednako udaljene od prave AB, to je OC & AB . Iz OC & AB i (ABC = 60 , imamo (OCB = 120 . S obzirom da je (ACB = 60 , to je (ACO = 60 .

Neka krunica kroz O, C, M sijee BC u P . Dokaimo da je PN. Poto je MOCP tetivan etverougao, te iz jednakosti uglova nad istom tetivom imamo da je )PMO = 180 )OCP = 60 = = )MCO = )MPO Znai, trougao MOP ima dva ugla od po 60 , pa je jednakostranini, pa je OP = OM = 1 , pa se P podudara sa N.

Koristei podudarnost uglova nad istom tetivom, imamo da je: )MON = (MOP = )MCP = 60 .
p (dio koji se nalazi unutar trougla ABC) je Znai, centralni ugao krunice k nad lukom MP p konstantna. konstantan, pa je i duina luka MP

IV RAZRED 3. Zadatak

n prirodnih brojeva je dato na tabli. Mogu se dodavati samo prirodni brojevi oblika

a+b , a b

gdje su a i b brojevi ve napisani na tabli. a) Odredite najmanje n, tako da dodavajui brojeve na gornji nain moemo dobiti bilo koji prirodan broj. b) Za takvo n odrediti poetne brojeve (ispitati sve mogunosti).
RJEENJE:

Odgovor: {1, 2} ili {1,3} . Poto je a + b > a b ne moemo dobiti jedinicu. Znai, jedinica mora biti napisana na tabli. (Pokaimo da su dva broja dovoljna.) x +1 je jedini broj koji se moe dobiti u prvom koraku. Poto vai Neka je x drugi broj. x 1 x +1 2 , to je x 3 . Znai, drugi broj je 2 ili 3. x 1 Dobijamo: {1, 2} ili {1,3} . (Dokaimo da su oni dovoljni.)
I sluaj Neka na tabli imamo brojeve {1, 2} .

2 +1 = 3 dobijamo: {1, 2,3} 2 1 Dokaimo induktivno da moemo dobiti bilo koji prirodan broj. Pretpostavimo da na tabli imamo brojeve {1, 2,3,..., 2k + 1} . Tada moemo dobiti 2k+2 i Iz 2k+3. 2k + 3 =

( k + 2 ) + ( k + 1) , ( k + 2 ) ( k + 1)

2k + 2 =

( 2k + 3) + ( 2k + 1) . ( 2k + 3) ( 2k + 1)

II sluaj Neka na tabli imamo brojeve {1,3} .

3 +1 = 2 dobijamo: {1, 2,3} . 3 1 Dalje analogno kao u prvom sluaju. Iz

IV RAZRED 4. Zadatak Kolika je najmanja vrijednost izraza brojevi za koje je x+y+z=4? I RJEENJE: Imamo A-3= 2 x + 1 1 +

2 x + 1 + 3 y + 1 + 4 z + 1, ako su x,y,z nenegativni

) ( 3 y + 1 1) + ( ( 2 x + 1 1) + ( 2 y + 1 1) + ( 2 z + 1 1) =
=

4z + 1 1

2x 2y 2z + + 2x +1 +1 2 y +1 +1 2z + 1 + 1 2x + 2 y + 2z = 2x + 2 y + 2z +1 +1 8 = =2 9 +1 Dakle, A 5. Kako u posljednjoj nejednakosti znak jednakosti vrijedi za x=4, y=z=0, to zakljuujemo da je minimalna vrijednost izraza A=5.

II RJEENJE: Oznaimo
A( x, y, z ) = 2 x + 1 + 3 y + 1 + 4 z + 1 .

Dokaimo da vai:

A ( x, y, z ) A ( x + y, 0, z ) = A ( 4 z , 0, z ) 5 . A ( x, y, z ) A ( x + y, 0, z )

2x +1 + 3 y +1 + 4z +1 2 ( x + y ) + 1 + 3 0 + 1 + 4z + 1 2x +1 + 3 y + 1 2 ( x + y ) + 1 + 1 3 y +1 1 2 ( x + y ) + 1 2x + 1

Ako je y = 0 , vai znak jednakosti. Ako je y 0 , imamo: 3y 2y 3y +1 +1 2x + 2 y + 1 + 2x + 1

3 2x + 2 y +1 + 3 2x +1 2 3y +1 + 2

S druge strane, imamo:

3 2x + 2 y +1 + 3 2x +1 3 2 y +1 + 3 > 3 2 y +1 + 2 = 9 ( 2 y + 1) + 2 > 4 ( 3 y + 1) + 2 = 2

( 3 y + 1) + 2

Ovim smo dokazali da vai A ( x, y, z ) > A ( x + y, 0, z ) . Dokaimo da vai A ( 4 z , 0, z ) 5 .

A ( 4 z , 0, z ) 5 2 (4 z ) +1 + 3 0 +1 + 4z +1 5

9 2z + 4z + 1 4 9 2z + 4z + 1 4 Ako je 4 z + 1 4 , posljednja nejednakost je tana. U suprotnom imamo: 9 2z 4 4z +1

( ) ( )
2

9 2 z 16 2 4 z + 1 + 4 z + 1 = 17 + 4 z 2 4 z + 1 8 + 6z 2 4z +1 4 + 3z 4 z + 1

16 + 24 z + 9 z 2 64 z + 16 9 z 2 40 z 0 z ( 9 z 40 ) 0 Posljednja nejednakost je tana, jer je z 4 .

Znai, dokazali smo: A ( x, y, z ) > A ( x + y, 0, z ) = A ( 4 z , 0, z ) 5 . Znak jednakosti se dostie z a x = 4 , y = z = 0 .