ASTRONOMIJA

P-3 Osnovna kretanja Zemlje. Godinja doba. Poloaj planeta. Mjesec

OSNOVNA KRETANJA ZEMLJE

Zemljina rotacija Zemljina revolucija

ZEMLJINA ROTACIJA
Zemlja priblino ima oblik kugle, koja se okree (rotira) oko pravca koji prolazi njezinim polovima (Zemljina osa). Zemlja se jednom okrene oko svoje ose za jedan dan (23 sata i 56 minuta u odnosu na zvijezde, a 24 sata u odnosu na Sunce), a na nebeskom svodu to izgleda kao da Sunce, Mjesec i druga nebeska tijela obiu oko Zemlje za jedan dan (prividno dnevno kretanje nebeskih tijela).

Pojave dana i noi nastaju zbog zemljine rotacije (dan je na onim dijelovima Zemlje koje trenutno Sunce obasjava).

Linearna brzina rotacije taaka na Zemlji

2r v0 T
Najvea linearna (obodna, tangencijalna) brzina taaka je na Zemljinom ekvatoru: T=24h, R=6378 km,
v=463,6 ms-1

Brzina za mjesto na geografskoj irini

v 2 R cos T
1 1

v v0 cos v45 330 ms 1200 kmh

0

Dokazi Zemljine rotacije

Smjena dana i noi Foucaultovo klatno (1851.)
Pokus izveden u Panteonu u Parizu Klatno zadrava ravninu oscilacija Na polu opisuju ruu pravaca Na ekvatoru zadrava isti smjer na povrinu Zemlje Otklon ravnine oscilovanja klatna u jednom satu je 15sin

Najvee FK je u OregonuUSA

Pantheon-Pariz

Foucaultovo klatno

Foucaultovo klatno u Sarajevu

Na eljeznikom kolodvoru u Sarajevu njemaki umjetnik Rudolf zur Lippe u akciji Goethe instituta BiH, postavio je najvee klatno u jugoistonoj Europi-05. juli 2008.

Precesija Zemlje
Zemljina rotacijska osa vri luni-solarnu precesiju i zavri jedan puni krug za period od 25800 godina. Zemlja je u svojoj rotaciji slina zvrku koji, uz brzu rotaciju oko svoje ose, polako zakree svoju os rotacije oko osi vertikale. Zbog toga je civilna godina malo kraa od suneve ili siderine godine. Sazvjea koja je posmatrao Ptolomej prije 2000 godina vie ne podudaraju sa regijama Zodijaka.

23,45

Precesiono kretanje

Zemljina osa

Rotacija
Zemljina orbita

Teina

Nutacije polova
Periodino kretanje polova Uzrok je privlana sila Zemlje i Mjeseca koja je promjenljiva.

ZEMLJINA REVOLUCIJA
Zemlja putuje oko Sunca po elipsi - za vrijeme od priblino godinu dana (priblino 365 dana i 6 sati) je opie Kretanje Zemlje oko Sunca odraava se kao prividno godinje kretanje Sunca u odnosu na zvjezdanu pozadinu.
x2 y2 2 2 1 , e a b a2 b2 b2 1 2 a
a-velika poluosa elipse b-mala poluosa elipse,

e- linearni enumeriki ekscentricitet -numeriki ekscentricitet elipse

Najvea i najmanja udaljenost Zemlje od Sunca

(d) 23,45 21. septembar

(a)

23,45

(c) 23,45

22. decembar

Sunce
(b) 23,45

21. juni

21. mart

Perihel-poloaj Zemlje najblii Suncu (januar) (rmin=a-e=0,983aj= 147 100 000 km) Afel-poloaj Zemlje najdalji Suncu (juli) (rmax=a+e=1,017 aj= 152 100 000 km) e=a =0,017aj (linearni ekcentricitet), je numeriki ekscentricitet

 Duinu trajanja dana kao i godinja doba odreuje kretanje Zemlje oko Sunca (tzv. revolucija Zemlje) Tanije, godinja doba kao i duina dana su posljedica poloaja Zemljine ose rotacije u odnosu na njenu orbitu oko Sunca. Zemlja rotira oko ose koja je nagnuta 23,45 od normale na orbitalnu ravan; tj. osa sa orbitalnom ravni zatvara ugao od 66,55. Ova pojava se naziva paralelizam Zemlje. Kreui se po orbiti oko Sunca Zemljina sjeverna nekad je hemisfera usmjerena ka Suncu, dok je nekad usmjerena od Sunca.

GODINJA DOBA

22 decembra (zimski solsticij) sjeverna hemisfera je nagnuta to je vie mogue od Sunca i na njoj poinje zima. Dani su krai, a noi due. Na sjevernom polu Sunce nikad ne izlazi tokom zime. Na junoj hemisferi poinje ljeto; dani su dui a noi krae. Na junom polu Sunce nikad ne zalazi. Tokom proljetnog (21. marta) i jesenjeg (21. septembar) ekvinocija (ravnodnevnice) Zemljina rotacijska osa niti je usmjerena ka Suncu niti od Sunca.

Perihel

Afel

Sunce

Stoga, ljeto na sjevernoj hemisferi nema nita sa tim to je Zemlja blizu Sunca. Ustvari, kad je Zemlja najudaljenija od Sunca ljeto je na sjevernoj hemisferi.

Zemlja u julu prolazi kroz afel pa se zbog toga sporije kree oko Sunca, dok u januaru prolazi kroz perihel pa se bre kree. Stoga, na sjevernoj hemisferi topliji dio godine traje 7,5 dana vie od hladnijeg, polarni dan traje 186 dana, a polarna no 179.

Godinja doba
2012
Proljee Mart 20, 1:14 A.M. Ljeto Juni 20, 7:09 P.M. Jesen Septembar 22, 10:49 A.M.

Zima Decembar 21, 6:12 A.M.

2013

Proljee 20.03.2010. u 18:32 Ljeto 21.06.2010. u 13:28 Jesen 23.09.2010. u 05:09 Zima 21.12.2009. u 21:39

Proljee Mart 20, 7:02 A.M. Ljeto Juni 21, 1:04 A.M. Jesen Septembar 22, 4:44 P.M.

Zima Decembar 21, 12:11 P.M.

Prividno godinje kretanje Sunca po ekliptici

Ljetni solsticij
Prvi dan ljeta Na taj dan na Sjevernoj hemisferi Suneve zrake padaju na Zemlju pod najveim moguim uglom. Na irini od 23,5N Sunce je direktno iznad glave. Ali Sunevo zraenje ima maksimum oko 30N umjesto na 23,5N.

FLUKS

ZIMA

LJETO

Suneve zrake ljeti padaju mnogo strmije (blie okomitom) na sjevernoj polulopti i ista koliina svjetlosti se tada rasprostire na manji dio Zemljine povrine. Sjeverni geografski pol je usmjeren vie ka Suncu,a juni od Sunca

VISINA SUNCA

PUTANJA SUNCA

Odreivanje visine Sunca iznad horizonta pomou gnomona

h-visina Sunca d-duina sjenke predmeta H- visina gnomona
Najveu visinu h postie Sunce kada prolazi kroz ravninu meridijana promatraevog mjesta, kada je u gornjoj kulminaciji (PODNE) Najvea visina Sunca je na dan ljetnog solsticija

H tgh d

Prividno godinje kretanje nonog neba

Sazvijea
Na obje nebeske hemisfere Internacionalna Astronomska Unija (IAU) dijeli nebo na 88 slubenih sazvijea s preciznim granicama Andromeda Berenikina kosa Bik Blizanci Djevica Dlijeto Dupin Feniks Gavran Golub Guterica Hemijska pe Herkul Indijanac Jarac Jednorog Jedro Juna kruna Juna riba Juni krst Juni trokut Kameleon Kasiopeja Kefej Kentaur Kipar Kit Kobilica Koija Kompas Krma Labud Lav Letea riba Lira Lisica Lovaki psi Mala vodena zmija Mali lav Mali medvjed Mali pas Mikroskop Mrea Muica Oktant Oltar Orao Orion Ovan Paun Pegaz Pehar Perzej Rajska ptica Rak Ravnalo Ribe Rijeka Eridan Ris Sat Sekstant Sjeverna kruna Slikarski stalak Sto Strelica Strijelac estar korpion tit Teleskop Trokut Tukan Vaga Veliki medvjed Veliki pas Vodena zmija Vodenjak Volar Vuk Zec Zlatna riba Zmaj Zmija Zmijonosac Zrana pumpa dral drijebe irafa

Sazvijea/konstelacije Zodijaka
Mjesec i objekti Sunevog sistema mijenjaju svoj poloaj (vidljivo golom oku) i zbog svog vlastitog kretanja (blizu kruga nebeske ekliptike) u pojasu od 13 sazvijea (Zodijak):

Jarac Capricornus Vodenjak - Aquarius, Ribe - Pisces, Ovan - Aries, Bik - Taurus, Blizanci - Gemini, Rak - Cancer, Lav - Leo, Djevica - Virgo, Vaga - Libra, korpion - Scorpius, Zmijonosac (Ophiuchus). Strijelac - Sagittarius)

Zodijak

Zodijak
Babilonci su uveli Zodijak (12 sazvijea)

Astrologija-nije nauka (proricanje budunosti na osnovu poloaja tijela na nebu) Bila je popularna kod starih civilizacija, a i danas kod nekih ljudi (horoskop)

P R O L J E T N O N E B O

14.Maj 2010 u 22:00

P R O L J E T N O N E B O

Poloaji planeta/satelita na putu oko Sunca/planete

Elongacija Konjunkcija (donja i gornja) Opozicija Kvadratura

Elongacija
Elongacija: prividna uglovna udaljenost datog tijela od Sunca, odnosno uglovna udaljenost satelita od planete.

Ugao elongacije
Ugao pod kojim se sa zemlje vidi poloaj planete prema Suncu

Donja konjunkcija
Konjunkcija je poloaj u kome su dva tijela na nebeskoj sferi prividno najblia jedno drugom. Donja konjunkcija unutranje planete je njen poloaj izmeu Zemlje i Sunca

Gornja konjunkcija
Gornja konjunkcija unutranje planete je sluaj kad se Sunce nalazi izmeu Zemlje i te unutranje planete.

Opozicija i kvadratura
Opozicija je poloaj spoljne planete u kome se ona zajedno sa Zemljom i Suncem nalazi u jednoj pravoj i to suprotno od Sunca. Tada je planeta najblia Zemlji.

Prividno kretanje nebeskih tijela na nebeskoj sferi gledano sa Zemlje

Progresivno (od zapada-W ka istoku-E tj. obrnuto kretanju kazalje na satu) Retrogradno (od E ka W, tj u smjeru kazaljke na satu) Sunce za 1 dan opie priblino 10 Mjesec za 1 dan opie priblino 130

Elementi koji odreuju prostorni poloaj planetne staze: ekliptika duina uzlaznog vora (), inklinacija (i) i argument perihela ().

Sideriki period planeta (T)

Sideriki period ophoda ili revolucije planeta je vrijeme u kojem planet jednom obie oko Sunca. Radijus vektor planeta za vrijeme siderikog perioda opie 360o. Sideriki period Zemlje iznosi 365,25636 dana.

Sinodiki period (S)

Sinodiki period planeta je vrijeme za koje planet doe u isti poloaj u odnosu na Zemlju. Jednostavni primjer je povratak gornjeg planeta (udaljenijeg od Sunca nego Zemlja) u tzv. opoziciju, tj. poloaj u kojem su Sunce, Zemlja i gornji planet na priblino istom pravcu, a na planet je tada izmeu Sunca i dotinog planeta. Za Mars ovaj vremenski interval iznosi 779,9 dana. Jupiter npr. jednom obie oko Sunca za 11,86 godina, a u opoziciju dolazi svakih 398,9 dana.

Veza siderikog i sinodikog perioda

Sinodiki i sideriki period se mjere neposrednim opaanjem. Sideriki period ophoda gornjeg planeta odgovara vremenu u kojem planet ponovno doe u opoziciju. Za donji planet (blii Suncu nego Zemlja) sinodiki period odgovara vremenu izmeu dvije uzastopne tzv. donje konjukcije planeta (Zemlja, planet i Sunce su priblino na istom pravcu, a planet je izmeu Zemlje i Sunca). Sideriki period je vrijeme ophoda planeta oko Sunca u odnosu na udaljene zvijezde. Otuda i nazivi sideriki ili zvjezdani period ophoda

 Neka je u nekom trenutku planet doao u donju konjunkciju (poloaj 1 planeta i Zemlje na slici) Kako se planet kree bre od Zemlje, on e do idue konjunkcije (poloaj 2) opisati oko Sunca puni ugao i jo ugao . To se dogaa za vrijeme jedne sinodike godine planeta (S). U istom vremenu Zemlja je po svojoj stazi prevalila ugao a. Puni ugao Zemlja bi opisala za vrijeme svoje siderike godine (A). Prema tome vrijedi omjer:

 Puni ugao planet opie za vrijeme svoje siderike godine (T), dok 90o - a prijee za vrijeme sinodike godine. Sam ugao a prelazi za vrijeme koje je jednako razlici sinodike i siderike godine. Dakle, vrijedi:

Izjednaavanjem desnih strana posljednjih dviju relacija nalazi se izraz koji povezuje sinodiki i sideriki period ophoda donjih planeta:

Za gornje planete

Mjesec
Mjesec je Zemljin prirodni satelit. Omjer Mjeseeve i Zemljine mase je 1:81 pa je teite sistema od sredita Zemlje udaljeno za oko 3/4 Zemljina poluprenika. Mjeseev poluprenik je 3,5 puta manji od Zemljinog

Mjesecu je potrebno oko 29 dana da jednom obie na planet Nagib Mjeseeve staze prema ekliptici je 5o Mjeseevo kretanje u sistemu Zemlja-Mjesec se ocrtava u izmjenama Mjeseevih faza.

 Zemljin mjesec je toliko blizu Zemlji, 400 puta blii od Sunca, da je on veoma pogoen uticajem Zemljine gravitacije. Mjesec ubrzava ka Zemlji i krui oko nje. Zbog male veliine sistema Mjesec-Zemlja, Mjesec zavrava svoju skoro krunu putanju za samo 27,3 dana to se priblino podudara sa fazama mjeseca. Faze mjeseca se ispoljavaju zato to mi vidimo samo dijelove Mjeseca koje su osvijetljene Suncem. Kako Mjesec krui oko Zemlje, osvijetljena strana Mjeseca ponekad je okrenuta ka Zemlji, a ponekad je okrenuta od Zemlje. Izraavaju se etiri Mjeseeve faze: mla, prva etvrt, utap (pun Mjesec) i posljednja etvrt

Kada je Mjesec udaljen maksimalno onoliko koliko mu to njegova orbita dozvoljava, onda je mjeseeva osvijetljena strana okrenuta prema nama. Tada vidimo kompletno osvijetljen disk punog mjeseca.
Kada je Mjesec udaljen od Sunca minimalno onoliko koliko njegova orbita dozvoljava, onda je mjeseeva osvijetljena strana okrenuta od nas. Tada uopte ne moemo vidjeti Mjesec i to zovemo novim mjesecom (mlaak). Izmeu ovih faza vidimo dijelove Mjeseca, etiri glavne faze.

 Kada je u fazi mlaa, Mjesec je za opaaa na Zemlji potpuno taman. Suneva svjetlost tada obasjava suprotnu Mjeseevu stranu Mjesec se nalazi izmeu Zemlje i Sunca.
Ve sljedei dan vidjet emo Mjesec poput tankog srpa i to neposredno nakon zalaza Sunca nad zapadnim horizontom. Svakim sljedeim danom sve je vei dio vidljive strane Mjeseca obasjan sunanom svjetlou i nakon izvjesnog vremena bit e obasjana polovica vidljive Mjeseeve ploe. Tada je Mjesec u fazi prve etvrti (naziv potjee od injenice to je tada vidljiva otprilike 1/4 ukupne Mjeseeve povrine). Kada Mjesec doe u poloaj suprotan poloaju Sunca, on sjaji najveim sjajem i u fazi je utapa. Od faze mlaa pa do utapa, Mjesec je u rastuoj fazi. Nakon utapa, faza Mjeseca opada nakon zalaza Sunca, Mjesec se sve kasnije pojavljuje nad istonim horizontom.

Suneva svjetlost

Mjesec

Zemlja

Kretanje Mjeseca

Poloaji Sunca, Mjeseca i Zemlje

Fazni ugao , ugao p pod kojim bi se sa Sunca vidjela udaljenost ZM, te ugao koji odgovara uglovnoj udaljenosti Sunca i Mjeseca. Ugao p je male vrijednosti jer je udaljenost SM puno vea od udaljenosti ZM. Stoga priblino vrijedi relacija (zbroj uglova u trokutu je 180o):

= 180o

Ako je K starost Mjeseca uz pripadnu vrijednost ugla , a S sinodiki period, tada vrijedi izraz:

Na temelju ovog izraza iz starosti Mjeseca moemo proraunati (Mjeseeva elongacija), iz kojeg moemo izraunati i Mjeseevu fazu. Jasno, mogu je i obratni postupak.

Metonov ciklus
Jo je u petom stoljeu prije nove ere mislilac Meton utvrdio da je ukupni broj dana u 19 godina cjelobrojni viekratnik broja dana u Mjeseevom sinodikom periodu. Naime, uzmemo li da godina ima 365,25 dana, tada 19 godina sadrava 6939,75 dana, dok 235 sinodikih perioda (od 29,53059 dana) sadri 6939,689 dana. Razlika je reda veliine 2 sata. Dakle, jednaka Mjeseeva faza ponavlja se nakon 19 godina, to nam omoguuje jednostavni nain predvianja nastupanja Mjeseevih faza. Ciklus od 19 godina (tanije julijanskih godina) naziva se Metonov ciklus.

Mjeseeva rotacija
Zanimljiva pojava povezana uz Mjeseevo kretanje jeste da opaa sa Zemlje primjeuje uvijek samo jednu stranu naeg satelita. Na temelju toga obino se izvodi pogrean zakljuak: Mjesec uope ne rotira Mjesec se sinkrono rotira sa Zemljom

Mjeseeva libracija
Uslijed dobrog podudaranja siderikog perioda rotacije Mjeseca i siderikog perioda Mjeseeve revolucije oko Zemlje, prema Zemlji je okrenuta uvijek ista Mjeseeva polutka. Ipak, za opaaa na Zemlji, izgled Mjeseeve ploe nije uvijek u potpunosti jednak. Detaljnijim opaanjima moemo zamijetiti razliitu vidljivost detalja oko Mjeseevih polova, te podruja oko istonih i zapadnih rubova Mjeseeve ploe. Mjesec, u odnosu prema opaau na Zemlji, kao da se ljulja. Ponekad je sjeverni Mjeseev pol vie, a ponekad manje nagnut prema opaau.
Ova pojava naziva se Mjeseeva libracija. Prema razlozima nastajanja razlikujemo nekoliko libracija: a) libracija u irini uvjetuje je priklon Mjeseeva ekvatora prema ravnini njegove staze oko Zemlje. b) libracija u duini uvjetovana je nejednolikom brzinom Mjeseeve revolucije oko Zemlje (to je posljedica eliptinosti njegove staze) i jednolikom Mjeseevom rotacijom.

Dnevna libracija

Kada je promatra u poloaju A Mjesec izlazi nad horizont i vidimo njegovu povrinu do AA. Kod zalaza Mjeseca (promatra dolazi u poloaj B), opaa se povrina do BB.

Pomraenje Mjeseca
Mjesec

Zemlja
Sunce

Povremeno se Zemlja nae u poloaju koji zaklanjaju Mjesecu zrake od Sunca. Tokom tog vremena Mjesec je u Zemljinoj sjeni i pojavljuje se pomraenje Mjeseca. Osoba sa Zemlje, gledajui u Mjesec, vidi ogromnu crnu sjenu koja polako prelazi preko Mjeseeve povrine. Za odreeno vrijeme ova sjena moe u potpunosti prekriti Mjeseevu povrinu. Budui da je Mjesec udaljen to je vie mogue od Sunca, Mjesec je pun i prije i poslije pomraenja.

Pomraenje Sunca
Postoje prilike kada Mjesec blokira Suneve zrake na njihovom putu ka Zemljinoj povrini. Osoba gledajui sa Zemlje vidjet e tamnu Mjeseevu sferu koja prelazi preko Sunca i blokira svjetlost te se pojavljuje pomraenje Sunca. Mjesec je mali i jedva moe prekriti itavo Sunce od pogleda ljudi koji se nalaze na nekoj lokaciji na Zemlji. Zbog toga je pomraenje Sunca rjee od pomraenja Mjeseca. Budui da je Mjesec najblii Suncu koliko moe biti, Mjesec se pojavljuje neposredno prije i poslije pomraenja Sunca. Do pomrine Sunca ne dolazi svakog mlaaka jer je Mjeseeva putanja nagnuta oko 5 u odnosu na ekliptiku, pa mjesec najee proe ispod ili iznad Sunca.

Zemlja Sunce

Mjesec