Elektronika III

Javna ustanova
Mjeovita srednja elektrotehnika kola Tuzla

Jasmina Omerdi, Sejfudin Agi
ELEKTRONIKA III

za struna zvanja
TEHNIAR RAUNARSTVA,
ELEKTRONIKE I MEHATRONIKE
-skripta-
Tuzla, septembar/rujan 2010.

SADRAJ
UVOD 2.
1. OPERACIONI POJAAVAI 4.
1.1. IDEALNI OPERACIONI POJAAVA 5.
1.2. KONSTRUKCIJA OPERACIONOG POJAAVAA 6.
1.2.1. Strujno ogledalo 7.
1.2.2. Diferencijalni pojaava 8.
1.3. OPERACIONO POJAALO A 741 9.
1.4. OSNOVNI SKLOPOVI SA OPAMP 11.
1.4.1. Invertujui pojaava 11.
1.4.2. Neinvertujui pojaava 11.
1.4.3. (Diferencijalni) pojaava sa simetrinim ulazom 12.
1.5. ANALOGNE OPERACIJE SA OPERACIONIM POJAAVAEM 12.
1.5.1. Invertor 13.
1.5.2. Mnoa sa realnom konstanom 13.
1.5.3. Sabira 13.
1.5.4. Pomjera faze 14.
1.5.5. Integrator 14.
1.5.6. Diferencijator 15.
1.5.7. Naponski ponavlja (slijedilo) 15.
1.5.8. Logaritamsko pojaalo 15.
1.5.9. Antilogaritamsko pojaalo 16.
1.5.10. Sklop za mnoenje 16.
1.5.11. Sklop za dijeljenje 16.
1.5.12. Sklop za stepenovanje i korjenovanje 17.
1.6. PRIMJERI KOLA SA OPERACIONIM POJAAVAIMA 17.
1.6.1. Senzor svjetla 17.
1.6.2. Automatsko ukljuivanje ventilatora u automobile 18.
1.6.3.Monitor stanja baterije od 12V 18.
1.7. LABORATORIJSKE VJEBE IZ OPERACIONIH POJAAVAA 18.
Vjeba I: Diferencijalno pojaalo 18.
Vjeba II: Invertirajui pojaava 18.
Vjeba III: Ispitati uticaj frekvencije na rad integratora? 19.
Vjeba IV: Ispitati uticaj kapaciteta kondenzatora na rad diferencijatora? 19.
2. POLUPROVODNIKI SVJETLOSNI DETEKTORI 21.
2.1. FOTOOTPORNIK 21.
2.2. FOTODIODA 23.
2.2.1. Fotodioda kao fotogenerator 23.
2.2.2. Fotodioda kao detektor svjetlosti 23.
2.3. FOTOTRANZISTOR 25.
2.4. FOTOTIRISTOR 27.
2.5. SUNANE ELIJE 28.
Pregled karakteristika fotodetektora 30.
3. POLUPROVODNIKI SVJETLOSNI IZVORI 32.
3.1. SVJETLEE LED DIODE 32.
3.1.1. 7-segmentni displej 33.
3.1.2. Stupani diplej 34.
3.2. LASERSKA DIODA 35.
3.3. OPTOKAPLERI 37.
Osnovne izvedbe optokaplera 39.
Posebne izvedbe optokaplera 40.
3.4. LABORATORIJSKE VJEBE IZ OPTOELEKTRONIKE 40.
Vjeba I: Osnovne osobine fotoodiode 40.
Vjeba II: Ukljuivanje tranzistorske sklopke pomou fotodiode 40.
Vjeba III: Fototranzistor kao sklopka 41.
Vjeba IV: LED diode 41.
Vjeba V: Osobine LED diode 41.
Vjeba VI: Indikacija stanja tranzistorske sklopke svjetleom diodom 41.
Vjeba VII: Optokapleri 41.
4. POVRATNA SPREGA KOD POJAAVAA 44.
4.1. PRINCIP POVRATNE SPREGE 44.
4.2. UTICAJ NA STABILNOST POJAANJA 46.
4.3. UTICAJ NA GRANINE FREKVENCIJE I IRINU PROPUSNOG OPSEGA 46.
4.4. UTICAJ NA IZOBLIENJA I SMETNJE 47.
4.5 LOKALNA I TOTALNA POVRATNA SPREGA 48.
5. OSCILATORI PROSTOPERIODINIH OSCILACIJA 51.
5.1. RC OSCILATORI 51.
5.2. OSCILATOR SA VINOVIM (WIEN) MOSTOM 52.
5.3. LC OSCILATOR SA INDUKOVANOM POVRATNOM SPREGOM 52.
5.3.1. LC oscilator sa fetom 52.
5.3.2. LC oscilator sa tranzistorom 52.
5.4. LC OSCILATORI U TRI TAKE 53.
5.4.1. Hartlijev oscilator 54.
5.4.2. Kolpicov oscilator 54.
5.5. STABILNOST FREKVENCIJE OSCILATORA 55.
5.5.1. Klapov oscilator 55.
5.6. PIEZOELEKTRINI EFEKAT 56.
5.6.1. Stabilizacija frekvencije pomou kristala kvarca 57.
5.7. GENERATORI NESINUSOIDALNIH TALASNIH OBLIKA 58.
5.7.1 Generatori impulsnih i kvadratnih talasnih oblika 58.
5.7.2 Kvadratni talasi iz sinusnih talasa i otkrivanje prijelaza kroz nulu 59.
5.7.3. Relaksacioni oscillator 60.
5.7.4. Generator trokutnog talasnog oblika 60.
5.8. LABORATORIJSKE VJEBE IZ OSCILATORA 62.
Vjeba I: RC oscilator 62.
Vjeba II: Hartlijev oscilator 62.
Vjeba III: Kolpicov oscilator 62.
6. TIRISTORI 64.
6.1. OSOBINE I PODJELA 64.
6.2 JEDNOSMJERNI DIODNI TIRISTOR 64.
6.3 JEDNOSMJERNI TRIODNI TIRISTOR 65.
6.3.1. Isklopivi tiristor - GTO tiristor 66.
6.3.2. Regulacija struje jednosmjernim triodnim tiristorom 66.
6.4 DIJAK - DVOSMJERNI DIODNI TIRISTOR 67.
6.5. TRIAC - DVOSMJERNI TRIODNI TIRISTOR 68.
6.5.1. Regulacija struje trijakom 68.
6.6. UKLJUENJE I ISKLJUENJE TIRISTORA 69.
6.6.1. Sklopovi za ukljuenje tiristora 69.
6.6.2. Iskljuenje tiristora 69.
6.6.3. Sklopovi za iskljuenje 69.
6.7. PRIMJENA TIRISTORA 70.
6.7.1. Sklop za ukljuenje tiristora s UJT 70.
6.8. LABORATORIJSKE VJEBE IZ TIRISTORA 70.
7. JEDNOSPOJNI TRANZISTOR 72.
8. LITERATURA 74.
UVOD
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole
2
UVOD
Prvobitno znaenje rijei elektronika odnosilo se na
oblast fizike u kojoj su se prouavale fizike pojave u
vezi sa kretanjem elektrona, i to prvenstveno u vezi sa
kretanjem elektrona u vakuumu i gasovima, a kasnije
sa kretanjem elektrona i u metalima.
Za vrijeme drugog svjetskog rata, elektronikom je
poela da se naziva i oblast primjene elektronskih
cijevi, elektronskih kola.
Danas elektronika prouava pojave i u elementima
elektronskih kola i u samim elektronskim kolima.
Poetak datira od polovine XIX vijeka sa prvim
prouavanjima poluprovodnika.
Slika 1.1 Vanjski izgled poluprovodnike diode
Slika 1.2 Dioda Fiber Opto SPR SFH 350
Poetkom XX vijeka pronaena je elektronska cijev
trioda, kao prvi aktivni element, tj. element koji je
mogao pojaati signal. Polovinom XIX vijeka se pojavio
takasti tranzistor i otpoela masovna proizvodnja i
upotreba tranzistora u elektronskim kolima.
Slika 1.3. Bipolarnih tranzistor BC 160/16 (PNP 40V 1A)
Na alost, a zahvaljujui zahtjevima armije i vasionskih
istraivanja, elektronika se naglo razvijala prema
kritetijumima: to manje dimanzije, to manja teina i
to je mogue pouzdaniji rad elektronskih sistema.
Slika 1.4 Bipolarni tranzistor za vee snage
Proizvodnja planarnih tranzistora, pri kojoj se na jednoj
ploici silicijuma istovremeno pravi veliki broj
tranzistora, ukazala je na mogunost izrade itavog
kola na jednoj silicijumskoj ploici jer su se pored
tranzistrora mogli realizirati i diode, kondenzatori i
otpornici.
Slika 1.5 FET BS 208 (200V 0,2 A) TO-92
Slika 1.6. MOSFET BSS 89 (200V 0,3A) TO-92
Danas se elektronika primjenjuje ne samo u svim
tehnikim disciplinama, ve je u ivotu susreemo na
svakom koraku. Razvijajui se sama i nalazei primjenu
u nauci i tehnici, elektronika je doprinijela razvoju
nauke i tehnike uopte.
Slika 1.7 IC Eprom 27 C 256 DIP 28
Poto nije napisan prihvatljiv udbenik za predmet
Elektronika za III razred ova skripta predstavlja
doprinos autora da prevaziu taj problem i omogui
uenicima i svim zainteresiranim lake praenje i
savlaivanje nastave iz ovog predmeta.
Skripta je napisana prema modularnom Nastavnom
planu predmeta Elektronika za 3. razred po GTZ
modelu, za struna zvanja tehniar raunarstva,
elektronike i mehatronike i odlukom Nastavnikog
vijea Elektrotehnike kole u Tuzli dozvoljena za
internu upotrebu.
OPERACIONI
POJAAVAI
Invertirajui pojaava sa operacionim pojaalom
1
poglavlje
OPERACIONI POJAAVAI
4
1. OPERACIONI POJAAVAI
Operacioni pojaavai su jedna vrsta direktno
spregnutih pojaavaa. Prema tome oni pojaavaju
jednosmjerne signalne i naizmjenine do svoje granine
frekvencije. Ovakav pojaava ima simetrian ulaz, a
nesimetrian izlaz.
Operacioni pojaava je prvobitno koriten u analognim
raunskim mainama za vrenje analognih operacija,
kao to su: sabiranje, mnoenje, diferenciranje,
integrisanje itd. Po tome je dobio naziv: OPERACIONI
POJAAVA.
Danas se operacioni pojaava izrauje u integrisanoj
tehnici.
Dimenzije same silicijumske ploice nisu vee od
dimenzija ploice prvih tranzistora. Ploica je montirana
u isto kuite kao i tranzistor (npr. TO5). Cijena
operacionog pojaavaa je jedva neto vea od cijene
tranzistora. Budui da je montiran u jedno kuite,
moemo ga tretirati kao poseban elemenat sa
odreenim karakteristikama. Ovdje emo definisati i
objasniti karakteristike operacionog pojaavaa i dati
izvjesna osnovna kola u kojima se primjenjuje. Osim
primjene za matematiku operaciju u analognim
raunskim mainama, poslije usavravanja, naao je
primjenu i u mnogim drugim oblastima, tako da je
danas jedan veoma esto upotrebljavani nezamjenljiv
elemenat u elektronici. Izveden u integrisanoj tehnici,
malih je dimenzija, jeftin, pouzdan i temperaturno
stabilan pojaava.
Operacioni pojaava (Operational Amplifier, OP AMP)
je integralno elektronsko kolo iroke primjene, iju
funkciju definie spoljanja povratna sprega. Naziv
potie iz vrijemena analognih raunara, gdje je
oznaavao kolo koje je vrilo neku raunsku operaciju.
U dananje vrijeme operacioni pojaavai sa veoma
visokim pojaanjem koriste spoljanje komponente koje
u kolu povratne sprege definiu odziv, a time i funkciju
celog kola. Za operacioni pojaava bez kola povratne
sprege kae se da radi u otvorenoj petlji (open-loop).
Ovaj termin obino se vezuje za idealni operacioni
pojaava sa beskonanim pojaanjem, ulaznom
impedansom i propusnim frekventnim opsegom, i
nultom izlaznom impedansom. U praksi ni jedan
operacioni pojaava nema ovakve idealne
karakteristike, tako da se u proraunu kola sa
operacionim pojaavaima mora uzeti u obzir i njihovo
manje ili vee odstupanje od idealnih karakteristika.
Termin "operacioni pojaava" prvi put se pojavio 1943
u radu Johna R. Ragazzinnija "Analysis of Problems in
Dynamics", gdje je opisan praktian rad Georgea A.
Philbricka.
Na slici 1.1 vidi se prvi operacioni pojaava sa
elektronskim cjevima nazvan K2-W, koji je konstruisala
firma George A. Philbrick Research. Ovaj model je
nastao 1952, vie od decenije pre prve tranzistorske
verzije. Prvi monolitni operacioni pojaava, koji je
razvio Bob Widlar, pod imenom A702 (proizvoa
Fairchild Semiconductor), ponuen je tritu 1963.
Sastojao se od devet tranzistora i kotao je oko 300
amerikih dolara, to je ograniilo njegovu primjenu na
vojne primjene i na avijaciju.

Slika 1.1 Operacioni pojaava sa elektronskim cijevima
Bob Widlar je 1965, razvio pojaava A709, takoe za
Fairchild Semiconductor. Ovaj pojaava je imao vee
pojaanje, vei propusni opseg i manje ulazne struje.
Veliki obim proizvodnje smanjio je trokove, tako da je
cijena ovog pojaavaa brzo pala sa poetnih 70 na 10,
pa zatim i na 2 amerika dolara, to je doprinelo irokoj
primeni i daljem razvoju novih tipova operacionih
pojaavaa, sa razliitim karakteristikama, sa
bipolarnim, FET, MOSFET tranzistorima, razliitim
konfiguracijama, itd.
Slika 1.2. Opti oblik i simbol operacionog pojaavaa sa detaljnom elektrina ema sa prikljucima
OPERACIONI POJAAVAI
5
Operacioni pojaavai pokrivaju opseg napona
napajanja od 0.9V do preko 1000V. Koriste se u raznim
elektronskim kolima, kao linijski drajveri, komparatori
(jednobitni A/D konvertori), za pomjeranje naponskog
nivoa, kao pojaavai, oscilatori, filteri, kondicioneri
signala, drajveri motora i drugih aktuatora, strujni i
naponski izvori i u mnogim drugim aplikacijama.
Na slici 1.2 dat je grafiki simbol operacionog
pojaavaa. Lijeva slika je simbol koji se upotrebljava
kad nam je bitno da se samo istakne pojaavako
osobina operacionog pojaavaa.
Slovo A treba da nas podsjeti da je to pojaava,
meutim i ovo slovo se esto izostavlja.
Znak + (plus) na ulazu 1 oznaava da se izlazni napon
U
0
ne invertuje (ne obre) u odnosu na fazu ulaznog
signala U
1
. Taj ulaz se naziva neinvertirajui ulaz.
Znak (minus) na ulazu 2, oznaava da je izlazni
napon U
0
fazno pomjeren u odnosu na ulazni napon
U
2
, oznaava da je izlazni napon U
0
fazno pomjeren u
odnosu na ulazni napon U
2
za 180, odnosno da je
faza izlaznog napona invertovana (obrnuta) u odnosu
na ulazni napon U
2
. Taj ulaz se naziva invertujui ulaz.
Kad treba da se prikau kolo polarizacije (napajanje
U
CC
), kolo frekventne kompenzacije (FK) i drugo, crtaju
se prikljuci kao to je prikazano na slici 1.1b.
Poto se ovo vri kod crtanja kompletne eme ureaja
u kome su primjenjeni operacioni pojaavai,
eventualno i neka druga integrisana kola, to, da bi se
razlikovali pojaavai jedni od drugih, esto se umjesto
oznake A stavlja oznaka konkretnog operacionog
pojaavaa, kao to je ovdje stavljena oznaka
pojaavaa A741.
Slika 1.3. Najprostiji operacioni pojaava
Na slici 1.3 dat je najprostiji operacioni pojaava.
Nainjen je samo sa jednim diferencijalnim
pojaavaem. Ima simetrian ulaz, a nesimetrian izlaz.
Oigledno je da, pored prikljuka za ulaz i izlaz, mora
postojati i prikljuak za napajanje kolektora U
CC
i
emitora U
EE
.
1.1.IDEALNI OPERACIONI
POJAAVA
Dananji operacioni pojaavai imaju veoma dobre
radne karakteristike. Prilikom analize elektronskih kola
sa operacionim pojaavaima esto emo njegove
karakteristike idealizovati, kako je prilazano na slici 1.4,
kako bismo uprostili analizu.
Slika 1.4. Idealni operacioni pojaava
Idealan operacioni pojaava ima:
1. Beskonano veliko diferencijalno (A
Ud
=)
pojaanje, koje ne zavisi od amplitude izlaznog
napona,
2. Pojaanje srednje vrijednosti jednako nuli
(A
Uc
=0), odnosno,
3. Faktor potiskivanja srednje vrijednosti signala
beskonano velik (F
p
=),
4. Ulazni otpor beskonano velik (R
=),
5. Izlazni otpor jednak nuli (R
0
=0) i
6. Beskonano irok propusni opseg (B=).
Operacioni pojaava obino radi sa povratnom
spregom, pa e pojaanje pojaavaa zavisiti od
koeficijenta povratne sprege, ako je samo pojaanje
dovoljno veliko uvijek je A>>1, to je jedan od uslova
za negativnu povratnu spregu (drugi je protufaznost
signala).
Ako predpostavimo da izlazni signal nee biti suvie
velik, nelinearnost prenosne karakteristike ne treba
uzimati u obzir.
Prema tome prva pretpostavka je opravdana. Na slici
1.5 prikazana je idealizovana i realna prenosna
karakteristika operacionog pojaavaa. IdealIzovana
treba da se poklapa sa ordinatom, jer smo predpostavili
da je pojaanje beskonano veliko, dok je karakteristika
realnog pojaavaa nagnuta, a napon ogranien.
Pojaanje srednje vrijednosti moemo zanemariti, jer je
ono mnogo manje od diferencijalnog pojaanja.
Ulazni otpor se moe smatrati beskonano velikim, zato
to je mnogo vei od spoljanjeg, sa njim vezanim
serijskim otporom, a izlazni otpor jednak nuli, ako je
mnogo manji od otpora optereenja.
Beskonano veliki opseg moe se pretpostaviti, ako je
radna frekvencija mnogo manja od granine
frekvencije.
Termin "operacija" odnosi se na matematiku operaciju,
kao to je sabiranje, integracija itd. Idealni operacioni
OPERACIONI POJAAVAI
6
pojaava predstavlja kolo koje se u teoriji naziva
"nulor" i koje se sastoji od dva elementa nulatora i
noratora. Ulazni stepen operacionog pojaavaa je
nulator (nema ni napona ni struje), a izlazni dio je
norator (bilo koji napon i struja). Ove dvije komponente
daju zamiljenom operacionom pojaavau idealne
karakteristike.

Slika 1.5. Idealna i realna prenosna karakteristika operacionog pojaavaa
1.2. KONSTRUKCIJA
OPERACIONOG POJAAVAA

Da bi operacioni pojaava imao karakteristike blizu
idealnih, treba obezbjediti:
- da ulazna struja bude minimalna
- da um i smijetnje usljed zajednikog
(common-mode) napona budu minimalni (to
se postie primjenom diferencijalnog ulaznog
stepena)
- pojaanje treba da bude dovoljno veliko (to
se postie primjenom pojaavaa sa
zajednikim emiterom uz aktivno optereenje
(strujno ogledalo)
- obezbediti dovoljno struje na izlazu kako ne bi
bio "oboren" kad se prikljui potroa (to se
postie primjenom izlaznog pojaavaa koji
obezbjeuje dovoljnu izlaznu struju i malu
izlaznu otpornost
Imajui navedeno u vidu, moemo da smatramo da je
jako uproena ema operacionog pojaavaa data na
slici 1.6.
OPERACIONI POJAAVAI
7
Slika 1.6. Uprotena ema operacionog pojaava
1.2.1. Strujno ogledalo
U operacionim pojaavaima strujna ogledala koriste se
kao strujni izvori i kao aktivna optereenja. Osnovna
primjena je u strujnim izvorima. U idealnom sluaju,
struja je nezavisna od optereenja.
U prostom strujnom izvoru oigledno je:
Za fiksno R ova struja se ne mijenja. Kada bismo mogli
da "kopiramo" ovu struju u neku drugu granu kola u
kojoj elimo da definiemo struju, tada bismo mogli da
kaemo da smo napravili strujni izvor u toj, drugoj,
grani kola sa vrijednou I
REF
.
To emo uraditi tako da koristimo podatak da je
kolektorska struja bipolarnog tranzistora zavisna samo
od napona V
BE
.
Slika 1.7. Princip napajanja iz strujnog izvora
Slika 1.8. Princip napajanja iz strujnog ogledala
Ako je uzemljen strujno ozvor koriste se NPN tranzistori,a za uzemljeni potroa koriste se PNP tranzistori.
Slika 1.9. Primjena NPN i PNP tranzistora u strujnom ogledalu
U idealnom sluaju, nezavisno od razliitih vrijednosti
otpornosti u kolektorskom kolu, struja bi trebalo da
bude nepromjenjena.
Poto se napon kolektor-emiter drugog tranzistora, a
napon kolektor-emiter prvog tranzistora je fiksiran na
0.7V, kolektorska struja drugog tranzistora se mijenja
sa otpornou potroaa.
Namee se prosto rjeenje: ukoliko obezbedimo da se
naponi kolektor-emiter ne mijenjaju sa vrijednou
potroaa, nee se mijenjati ni kolektorske struje. Pri
tom naponi kolektor-emiter ne moraju da budu jednaki,
dovoljno je da se ne mijenjaju sa promjenom
potroaa. Jedno rjeenje koje obezbeuje da se
kolektorski napon ne mijenja sa promjenom potroaa
dato je na slici desno. Ovaj strujni izvor zove se
OPERACIONI POJAAVAI
8
Wilsonovo strujno ogledalo. Za uzemljene potroae
koriste se PNP tranzistori.
Slika 1.10. Varijante Wilsonovog strujnog ogledala
Ako elimo da napravimo strujni izvor ija e struja biti
mnogo manja od referentne I
REF
, napon V
BE2
treba da
bude manji od V
BE1
. Poto je zavisnost kolektorske
struje od napona baza-emiter eksponencijalna, male
razlike u naponu baza-emiter prouzrokovae velike
razlike kolektorskih struja. Sljedee kolo zove se
Widlarovo strujno ogledalo i koristi se kao izvor malih
struja.
Slika 1.11. Widlarovo strujno ogledalo
1.2.2. Diferencijalni pojaava
Diferencijalni pojaava pojaava razliku dva napona,
slika 1.12.
izlaz = A(ulaz1 - ulaz2)
Slika 1.12. Diferencijalni pojaava
U idealnom sluaju diferencijalni pojaava pojaava
samo razliku dva napona, bez obzira na njihovu
apsolutnu vrijednost.
Diferencijalni pojaava pojaava razliku dva napona.
Primjenom Kirhofovih zakona za naponsnku konturu
(slika 1.13) koja ukljuuje baze tranzistora dobijamo:
Slika 1.13. Elektronska ema diferencijalnog pojaavaa
Kirhofov zakon za vor spoja emitera dva tranzistora
Grafiki prikaz gornjih jednaina daje uvid u prenosnu
karakteristiku ovakvog diferencijalnog pojaavaa.
Posmatrajmo v
i
,d
m
kao ulaz i v
o
,d
m
kao izlaz.
Diferencijalni pojaava koji je prikazan na slici moe sa
dobrom aproksimacijom da se smatra dobrim
pojaavaem razlike dva signala ukoliko je:
OPERACIONI POJAAVAI
9

Slika 1.14. Grafiki prikaz rada diferencijalnog pojaavaa
Ulazni signal ne smije da bude veliki, da bi ovo kolo
radilo kao diferencijalni pojaava.
Poto je za nulti ulazni napon izlazni napon takoe
jednak nuli, prikazana konfiguracija pojaavaa
omoguava povezivanje vie ovakvih kola u kaskadu
bez unoenja jednosmjernog ofset napona u kolo. Da bi
se poboljala linearnost i poveao opseg ulaznog
napona, dodaje se otpornik u kolo emitera oba
tranzistora. Cijena koja se plaa je znatno smanjeno
pojaanje ovakvog kola.
Slika 1.15. Poveanje opsega ulaznog napona sa RE
1.3. OPERACIONO POJAALO A 741
Proizvoai elektronskih komponenata proizvode vrlo
veliki broj razliitih izvedbi operacionih pojaavaa.
Ovdje emo prikazati osnovne osobine onog koji nosi
oznaku A 741.
Elektronska ema na slici 1.19 pokazuje da se
pojaava A 741 sastoji od:
- 22 tranzistora, 11 otpornika, jednog
kondenzatora i jedne diode.
Slika 1.16. Simbol i JG kuite (pogled odozgo) A 741
Slika 1.17. Fizike dimenzije A 741 (JG ceramic dual-in-line),
dimenzije su u inima (milimetrima)
OPERACIONI POJAAVAI
10
Slika 1.18. U, J i FK kuita A 741
Slika 1.19. Elektrina ema A 741
Tabela 1.1. Elektrine karakteristike A 741 (UCC=15V, T=25C)
OPERACIONI POJAAVAI
11
1.4. OSNOVNI SKLOPOVI SA OPAMP
1.4.1. Invertujui pojaava
Invertujui operacioni pojaava je pojaava sa
povratnom spregom kod koga se ulazni signal dovodi
na invertujui ulaz. Ovo je osnovno pojaavako kolo
operacionog pojaavaa. Kod njega je izvedena
naponsko paralelna povratna sprega, kako je prikazano
na slici 1.20. Kako se u analognom raunaru operacioni
pojaavai vezuju kaskadno, izlazni otpor pojaavaa je
jednak nuli, te da bi se moglo ostvariti paralelno
dovoenje vraenog signala, mora se staviti otpor R
1
,
jer inae povratne sprege ne bi bilo.
Slika 1.20. ema i ekvivalentna ema operacionog pojaavaa
u spoju sa invertovanim ulazom
Usljed beskonano velikog pojaanja A
0o
, pri konanom
izlaznom naponu U
0o
ulazni diferencijalni napon U
d
je
jednak nuli, jer je:
0
Uo
Ao
Uo
Ud =
= =
1.1
Usljed beskonano velikog ulaznog otpora R
i
operacionog pojaavaa, a i zbog toga to je ulazni
diferencijalni napon jednak nuli, i ulazna struja I
d
jednaka je nuli. Prema tome posmatrano sa ulazne
strane, pojaava se ponaa kao da mu je ulaz kratko
spojen. Zato kaemo da je taka 2 "virtualna nula".
Virtualna nula zbog toga, to je struja kroz nju jednaka
nuli, a ne jednaka struji kratkog spoja.
Posmatrajmo sad ekvivalentna ema pojaavaa. Kako
je U
d
=0, lako moemo da izraunamo ulaznu struju:
I
Ri
Ui
Ii = =
Ova struja, budui da je I
d
= 0, sva protie i kroz otpor
R
2
, preko kog se vri povratna sprega, te je
izlazna struja:
I Io = ,
a izlazni napon:
i
i
2 o 2 o
R
U
R I R U = =
Prema tome pojaanje operacionog pojaavaa u
ovakvoj konfiguraciji je:
1
2
R
R
A =
Ulazni otpor, usljed prisustva virtualne nule jednak je
otporu R
1
.
1.4.2. Neinvertujui pojaava
TAnal Tranzistorskom pojaavau sa uzemljenim kolektorom,
moe se nainiti odgovarajua konfiguracija sa
operacionim pojaavaem. Na izlazu imamo pojaan
napon, ali je ostao u fazi sa ulaznim naponom. Ulazni
napon se dovodi na neinvertujui ulaz, a povratna
sprega na invertujui. Ako bi se povratna sprega izvela
na invertujui ulaz, ona bi bila pozitivna.
emai konfiguracija neinvertujueg operacionog
pojaavaa je data na slici 1.21.
Budui da je diferencijalni napon na ulazu samog
pojaavaa jednak nuli, cio pad ulaznog napona bie na
otporu R1, te je i kod ovog pojaavaa
i
i
R
U
I =
.
Poto je struja kroz otpor R
2
jednaka struji kroz otpor
R
1
, to je izlazni napon:
( )
2 1 o
R R I U + = ,
te je pojaanje pojaavaa:
( )
1
2
1
2 1
i
o
R
R
1
R I
R R I
U
U
A + =
+
= =
Slika 1.21. Operacioni pojaava sa neinvertujuim ulazom i
povratnom spregom preko invertujueg ulaza
OPERACIONI POJAAVAI
12
Dakle sa istim elementima, ako se signal dovodi na
neinvertujui ulaz pojaanje e biti vee za jedinicu, a
faza izlaznog signala bie jednaka fazi ulaznog signala.
Kada treba upotrebljavati dva napona ili kada treba
pojaati naponsku razliku izmeu dvije take u nekom
kolu, od kojih jedna nije uzemljena, koristi se
operacioni pojaava sa simetrinim ulazom.
1.4.3. (Diferencijalni) pojaava sa
simetrinim ulazom
U ovu svrhu se moe koristiti neposredno operacioni
pojaava u spoju sa slike 1.2.
Ulazni otpor pojaavaa mora biti simetrian i za
neinvertirajui i za invertujui ulaz.
Na slici 1.22 prikazana je ema ovakvog pojaavaa
koji se naziva i diferencijalni pojaava.
Ovaj spoj se koristi kada treba pojaavati razliku dva
napona. Tada je pojaanje operacionog pojaala vrlo
veliko i relativno nestabilno, pa se mora uvesti
negativna povratna sprega radi stabilizacije pojaanja.
Ulazni otpor pojaavaa je isti za invertirajui i
neinvertirajui ulaz.
Uz uslov da je 0 I I
2 d 1 d
= = , 0 Ud = i da je ' R R
1 1
= i
' R R
2 2
= nai emo pojaanje uzevi da se ulazni
signal dovodi prvo na prvi , a zatim na drugi ulaz.
Neka je U
u2
=0, tada je izlazni napon:
2
2 1
1 u
1
2
1 i
R
R R
U
R
R
1 U
+
|
|
.
|
\
|
+ = .
Prvi lan na desnoj strani je pojaanje neinvertirajueg
pojaala, a drugi slabljenje dovedenog signala.
Sreivanjem prethodnog izraza za izlazni napon se
dobije:
1 u
1
2
1 i
U
R
R
U = .
Dovedimo sada napon na invertirajui ulaz, a da je pri
tome napon na neinvertirajuem ulazu jednak nuli.
Tada je izlazni napon:
2 u
1
2
2 i
U
R
R
U = .
Ako istovremeno dovedemo napone na oba ulaza, na
izlazu e se pojaviti zbir napona:
( )
2 u 1 u
1
2
2 i 1 i i
U U
R
R
U U U = + = .
Pojaanje ovakvog diferencijalnog pojaala je:
1
2
2 u 1 u
i
R
R
U U
U
A =
= .
Slika 1.22. Operacioni pojaava sa simetrinim ulazom diferencijalni pojaava
1.5. ANALOGNE OPERACIJE
SA OPERACIONIM POJAAVAEM
U analognim raunarima se analogne matematike
operacije ostvaruju pomou operacionog pojaavaa.
Osnovna konfiguracija kola sa operacionim
pojaavaem dat je na slici 1.23. Ova ema je ista kao
ona na slici 1.20, samo su otpori R
1
i R
2
zamjenjeni
impedansama Z
1
i Z
2
.
Prema tome, osnovna konfiguracija operacionog
pojaavaa je pojaava sa invertujuim ulazom.
Njegovo pojaanje iznosi:
1
2
Z
Z
A = .
Veina matematikih operacija se ostvaruje pogodnim
izborom ovih impedansi.
Slika 1.23. Opta ema operacionog pojaavaa
Zbog univerzalnosti upotrebe operaciono pojaalo je
najvaniji linearni integrisani sklop. Osim osnovnih
spojeva postoji jo itav niz primjena. Pri narednom
razmatranju je uvedena pretpostavka da je operaciono
pojaalo po osobinama slino idealnom.
OPERACIONI POJAAVAI
13
1.5.1. Invertor
Za promjenu znaka neke matematike veliine potrebno
je da ta veliina po apsolutnoj vrijednosti ostane ista,
ali da joj se promjeni samo znak. Ako je bila pozitivna
da postane negativna, ako je bila negativna da postane
pozitivna. Prema tome, pojaanje operacionog
pojaavaa treba da je jednako jedinici, ali da je izlazni
napon suprotnog znaka od ulaznog.
Ovo moemo ostvariti sa invertujuim pojaavaem sa
slike 1.20, odnosno, ako u osnovnom kolu datom na
slici 1.23 umjesto impedansi Z
1
i Z
2
stavimo otpore
R
1
=R
2
=R, kao na slici 1.24.
Slika 1.24. Mjenja znaka ili invertor
Pojaanje pojaavaa sa slici 1.24 je:
1
R
R
Z
Z
A
1
2
1
2
= = = ,
pa je izlazni napon:
i i o
U AU U = =
Dakle, isti po amplitudi, ali suprotnog znaka dva ovakva
kaskadno vezana operaciona pojaavaa propustie
nepromjenjen signal.
1.5.2. Mnoa sa realnom konstanom
Ukoliko je Z
1
=R
1
, a Z
2
=R
2
prema slici 1.23, pojaanje
e biti:
k
R
R
A
1
2
= = ,
pa je izlazni napon:
i o
kU U =
Ukoliko je:
k>1, izlazni napon je vei od ulaznog, a za
k<1, izlazni napon je manji od ulaznog.
Operacija je ispravna samo ako je konstanta sa kojom
se mnoi negativna. Da bi operacija bila ispravna i u
sluaju kada treba mnoiti pozitivnom konstantom. u
kaskadi sa mnoaem. treba vezati invertor koji e
naponu promjeniti znak, te e biti:
i o
kU U = ,
jer je invertor promjenio znak.
1.5.3. Sabira
Slika 1.25. Sklop za sabiranje
Kolo predstavljeno na slici 1.10 slui za zbrajanje
elektrinih signala.
Ulazni signali imaju trenutne vrijednosti u
1
, u
2
,...,u
n
.
Zbog beskonano velike ulazne otpornosti operacionog
pojaala struja u operaciono pojaalo je jednaka nuli.
Radi toga je struja i koja tee kroz otpornik R jednaka
sumi ulaznih struja i
1
, i
2
, ..., i
n
.
Napon u
i
iznosi:
|
|
.
|
\
|
+ + + = =
n
n
2
2
1
1
i
R
u
...
R
u
R
u
R iR u .
Ako je R
1
=R
2
=...=R
n
prethodnu relaciju je mogue
napisati u sljedeem obliku:
_
=
=
n
1 k
k
1
i
u
R
R
u .
Izlazni napon je proporcionalan sumi ulaznih napona.
Ako odaberemo da su otpori R
1
i R
2
jednaki dobija se:
_
=
=
n
1 k
k i
u u .
Prema prethodnoj relaciji izlazni napon je jednak
negativnoj vrijednosti sume ulaznih napona, te se ovaj
sklop moe koristiti za realizaciju operacije sabiranja.
Sklop za sabiranje se moe realizovati i tako da se
operacija sabiranja izvodi bez promjene predznaka. Za
to koristimo sklop prikazan na slici 1.26.
Lako je uoiti da ovaj sklop predstavlja varijantu
neinvertirajueg spoja operacionog pojaala. Ako je
R
1
=R
2
=...=R
n
vrijedi relacija:
. u
nR
R R
u
n
1 k
k
'
1
2 1
i _
=
+
=
OPERACIONI POJAAVAI
14
Slika 1.26. Sklop za sabiranje bez promjene predznaka
Pri tome je izlazni napon proporcionalan sumi ulaznih
napona. Ako se ispuni uslov:
1
' nR
R R
1
2 1
=
+
izlazni napon e biti jednak sumi ulaznih napona.
Za operacione pojaavae sa FET tranzistorima i
umjerenim vrijednostima otpornosti u kolu otpornik R
B
se ne stavlja. Jedna od primjena ovog kola je u audio
mikserima, kao na slici 1.27.
Slika 1.27. Audio mikseta (sabira)
Audio mikser sa slike na svom izlazu daje zbir napona
V
1
, V
2
i V
3
, ponderisanih poloajem klizaa
potenciometara. Pojaavai 1, 2 i 3 su jedinini kad su
prekidai otvoreni, a imaju pojaanje 10 kada su
prekidai zatvoreni.
1.5.4. Pomjera faze
U dosadanjim primjerima Z
1
i Z
2
su bile realne
impedanse (otpori). Ukoliko izaberemo impedanse Z
1
i
Z
2
jednake po apsolutnoj vrjednosti, one e biti
jednake i ulaznom naponu, ali e biti fazno pomjeren u
zavisnosti od toga kolika je faza pojaanja.

U zavisnosti od impedanse Z
1
i Z
2
moe se ostvariti
fazni pomjeraj od 0 360.
1.5.5. Integrator
Matematiku operaciju integriranja obavlja operaciono
pojaalo u spoju datom na slici 1.28.
Slika 1.28. Sklop za integriranje
Zbog prividnog kratkog spoja na ulazu operacionog
pojaala struja i(t) iznosi:
( )
( )
R
t u
t i
u
= .
Izlazni napon u
i
(t)odreen je relacijom:
no A
A
arctg Z Z
real
imaginarno
2 1
= =
OPERACIONI POJAAVAI
15
( ) ( ) ( )dt t u
RC
1
dt t i
C
1
t u
u i
) )
= = .
I ovdje napon ( ) t u
i
moe biti bilo koja funkcija
vremena t.
Izlazni napon je proporcionalan integralu ulaznog
napona pa se ovaj sklopzove sklop za integriranje ili
integrator.
U posebnom sluaju, kada je ( ) . konst U t u
i
= = , izlazni
napon e biti:
( )
)
= = . t
RC
U
Udt
RC
1
t u
i
Pri tome izlazni napon linearno raste sa vremenom.
Ovakav sklop se zove Milerov integrator i njime se
generiu vremenske baze u katodnoj cijevi osciloskopa.
1.5.6. Diferencijator
Operaciono pojaalo dato u spoju na slici 1.29 slui za
obavljanje matematike operacije deriviranja.
Slika 1.29. Sklop za deriviranje
Zbog prividnog kratkog spoja struja kroz kondenzator
je:
( )
( )
dt
t du
C t i
u
= .
Ista struja tee i kroz otpornik R pa je izlazni napon:
( ) ( )
( )
dt
t du
RC R t i t u
u
i
= = .
Izlazni napon je, kako vidimo, proporcionalan
vremenskoj derivaciji ulaznog napona, sa faktorom
proporcionalnosti jednakim vremenskoj konstanti RC
kola u sklopu. Ulazni napon u
u
(t) moe biti bilo koja
funkcija vremena.
1.5.7. Naponski ponavlja (slijedilo)
Izvjesni pretvarai ili senzori da bi pravilno radili moraju
raditi sa malim optereenjem i moraju biti izolovani od
mjernog ureaja ili upravljanog ureaja. Operacioni
pojaava, vezan slino tranzistoru sa uzemljenim
kolektorom, kako je prikazano na slici 1.30, ima
naponsko pojaanje praktino jednako jedinici i vrlo
veliku ulaznu impedansu, ali zato moe na izlazu dati
veliku struju jer mu je izlazni otpor, praktino jednak
nuli.
Slika 1.30. Naponski ponavlja (slijedilo)
Izlazni napon e biti u fazi sa ulaznim naponom, jer je
napon doveden na neinvertujui ulaz.
Kako je pojaanje pojaavaa vrlo veliko to je
diferencijalni napon jednak nuli, pa poto su izlazi i
neinvertujui ulaz kratko spojeni, to je izlazni napon
praktino jednak ulaznom naponu.
Za jedinino naponsko pojaanje izrauju se specijalni
operacioni pojaavai, koji imaju odline karakteristike i
vrlo veliki ulazni otpor.
1.5.8. Logaritamsko pojaalo
Sklop kod kojeg je izlazni napon proporcionalan
logaritmu ulaznog napona dat je na slici 1.31.
Slika 1.31. Sklop za logaritmiranje
Struja kroz diodu je:
|
|
|
.
|
\
|
= 1 e I i
T
D
U
u
0 D
,
pri emu je I
D0
inverzna struja zasienja.
Istovremeno za struju vrijedi:
i=u
u
/R.
OPERACIONI POJAAVAI
16
Zbog prividnog kratkog spoja na ulazu operacionog
pojaala je
i D
u u = .
Iz prethodnih relacija slijedi:
|
|
.
|
\
|
+ =
0 D
u
T i
RI
u
1 ln U u .
Ako je ispunjen uslov
0 D u
RI u >> , tada je:
|
|
.
|
\
|
~
0 D
u
T i
RI
u
ln U u ,
pa je izlazni napon proporcionalan prirodnom logaritmu
ulaznog napona.
1.5.9. Antilogaritamsko pojaalo
Kod antilogaritamskog pojaala osnovni element koji
omoguava njegov rad je element sa PN spojem.
Obrnuto od logaritamskog pojaala, u kojem je struja
kroz element odreivala izlazni napon, ovdje ulazni
napon treba da odreuje izlaznu struju. Radi toga je
potrebno da dioda i otpornik zamijene mjesta, kao to
je prikazano na slici 1.32.
Struja kroz diodu je odreena relacijom:
T
u
U
u
0 D
e I i = ,
pa je izlazni napon odreen relacijom:
T
u
U
u
0 D i
e RI Ri u = = .
Slika 1.32. Sklop za antilogaritmiranje
Kao to se vidi iz posljednjeg izraza, izlazni napon je
eksponencijalna funkcija ulaznog napona, te moe
posluiti i u spoju antilogaritamskog, i u spoju
eksponencijalnog pojaala.
Nedostatak ovog sklopa je zavisnost izlaznog napona
od struje zasienja I
D0
, koja je eksponencijalna funkcija
temperature.
1.5.10. Sklop za mnoenje
Meusobno mnoenje vie promjenljivih veliina se moe ostvariti pomou: logaritamskog pojaala, sklopa za
sabiranje i antilogaritamskog pojaala, kao to je prikazano na slici 1.33.
Slika 1.33. Sklop za mnoenje
Pretpostavimo da je potrebno pomnoiti dvije
promjenljive x i y.
Ako ove dvije promjenljive dovedemo na ulaze dva
logaritamska pojaala, na njihovim izlazima emo imati
ln(x) i ln(y).
Ove dvije veliine treba sabrati, to se i ini u drugom
stepenu, koji ini sabira. Na izlazu iz sabiraa imamo
signal jednak sumi logaritama signala x i y, tj.
ln(x)+ln(y). Kada ovu veliinu privedemo
antilogaritamskom pojaalu, na njegovom izlazu e se
pojaviti antilogaritam te veliine odnosno proizvod
. y x z =
1.5.11. Sklop za dijeljenje
Sklop koji realizuje operaciju dijeljenja mogue je dobiti
na slian nain kao i za operaciju mnoenja. Jedino je
logaritmu djelitelja potrebno promijeniti znak. To se
postie pomou invertora. Prema tome, iza
logaritamskog pojaala djelitelja treba ubaciti invertor,
OPERACIONI POJAAVAI
17
koji e logaritmu djelitelja promijeniti znak, kao na slici
1.34.
Slika 1.34. Sklop za dijeljenje
Tada e se na izlazu iz sabiraa dobiti razlika logaritama dijeljenika i djeltelja ln(x)-ln(y), tako da e se na izlazu
antilogaritamskog pojaala dobiti y / x z = .
1.5.12. Sklop za stepenovanje i korjenovanje
Slika 1.35. Skop za stepenovanja i korjenovanje
Stepenovanje neke promjenljive x cijelim brojem a,
moe se ostvariti tako da se kratko spoji onoliko ulaza
mnoaa koliki je stepen a, pa se na taj zajedniki ulaz
dovede promjenljiva x. Na izlazu mnoaa e biti
z x
a
=
.
Meutim, ukoliko a nije cio broj, ili je manji od jedinice
(korjenovanje), pomou ovakvog sklopa nije mogue
izvriti stepenovanje. Tada se uvodi sklop dat na slici
1.35.
Pomou logaritamskog pojaala dobije se logaritam
veliine x. Ovaj logaritam se pomnoi sa izloiocem a
pomou mnoaa konstantom, pa se na izlazu iz
mnoaa dobije veliina ) x ln( a .
Pomou antilogaritamskog pojaala konano se dobije
veliina
a
x z = .
Ukoliko je veliina
1
2
R
R
a = vea od jedinice imamo
stepenovanje, a ukoliko je manja od jedinice imamo
korjenovanje.
1.6. PRIMJERI KOLA SA
OPERACIONIM POJAAVAIMA
1.6.1. Senzor svjetla
Slika 1.36. Senzor svjetla
Kad svjetlost ne pada na senzor, rele je zatvoren. Kad
svjetlost padne na svjetlosno zavisan otpornik, rele se
otvara. Da bi se funkcija kola promjenila, treba
zamijeniti R1 i svjetlosno zavisan otpornik (LDR). Ovo
kolo se primjenjuje u mranim komorama, za
automatsko zakljuavanje vrata, paljenje svjetla u
dvoritu itd.
OPERACIONI POJAAVAI
18
1.6.2. Automatsko ukljuivanje
ventilatora u automobilu
Slika 1.37. Ukljuivanje ventilatora u automobilu
Koritenjem NTC otpornika (Negative Temperature
Coefficient) za ukljuivanje ventilatora na jednoj i
iskljuivanje na drugoj temperaturi
1.6.2. Monitor stanja baterije od 12V
Slika 1.38. Provjera baterije od 12 V
Trimer 100 K kontrolie postavnu taku ovog kola na
gornji nivo (npr. 12.5V ili slino). Da se posmatra nizak
nivo napona, i da se LED upali kad se baterija isprazni
ispod odreenog nivoa, treba spojiti LED preko
otpornika od 330 na masu.
1.7. LABORATORIJSKE VJEBE
IZ OPERACIONIH POJAAVAA
Vjeba I: Diferencijalno pojaalo
Na ulaze pojaavaa sa slike 1.39 spojiti sinusoidalni
izmjenini napon amplitude 1 mV, frekvencije 1 kHz.
Osciloskopom snimiti, izmjeriti i nacrtati:
a) dobivene vrijednosti napona ulaza Uul
1
prema
naponu na izlazu Uiz
1
,
b) dobivene vrijednosti napona ulaza Uul
1
prema
naponu na izlazu Uiz
2
,
c) dobivene vrijednosti napona na izlazu Uiz
1
,
prema izlazu Uiz
2
(diferencijalni izlaz)?
Za svako mjerenje:
1. Snimiti emu spoja i karakteristike sa
osciloskopa u izvjetaj,
2. Izraunati odgovarajue pojaanje u dB,
3. Napisati kratki komentar.
(Tr1=Tr2=Tr3=BC237, RC=2,2k, RE=1,5k, RB=10k,
Psim=1k/50% (potenciometar za simetriranje),UCC=UEE=12V)
Slika 1.39. Diferencijalno pojaalo
Vjeba II: Invertirajui pojaava
Za invertirajui pojaava sa slike 1.40 realiziran sa A
741 izraunati:
Slika 1.40. Invertirajui pojaava sa A 741
(R1=10k, R2=100k)
a) Pojaanje ako je R
1
=10k, R
2
=100k
(U=15V, U
ul
=10mV, f=1kHz). Izvriti
simulaciju EWB ili Multisim softverom i
prikazati rezultate?
b) Pojaanje ako je R
1
=10k, R
2
=1M (U=15V,
U
ul
=10mV, f=1kHz). Izvriti simulaciju EWB ili
Multisim softverom i prikazati rezultate?
c) Za pojaava sa R
1
=10k, R
2
=100k (U=15V,
U
ul
=10mV, f=1kHz) izmjeriti napone i
izraunati pojaanje )
U
U
log( 20 A
ul
iz
= u dB
na slijedeim frekvencijama:
f
(kHz)
1 4 8 10 20 40 80 100 200
A
(dB)

OPERACIONI POJAAVAI
19
Na osnovu izmjerenih vrijednosti nacrtati frekventnu
karakteristiku pojaavaa (x-osa frekvencija (kHz), y-
osa pojaanje A (dB)). Obavezno koristiti Microsoft
Excel.
Odrediti donju i gornju graninu frekvenciju pojaavaa
(mjesto na frekventnoj karakteristici gdje pojaanje
poinje padati za vie od 3 dB) i napisati koje su to
vrijednosti.
Vjeba III: Ispitati uticaj frekvencije na
rad integratora?
Slika 1.41. Elektronska ema integratora
Spojiti emu prema slici 3. na ulaz integratora prikljuiti
pravougaoni napon amplitude 2V, frekvencije 1kHz i
osciloskopom ustanoviti odnose ulaznog i izlaznog
napona. Prikazati dobivene vremenske dijagrame.
Mijenjajui frekvenciju ulaznog signala, prema
priloenoj tabeli, ustanoviti kakve promjene se se
deavaju i napisati kratki komentar. Prikazati sve
dobivene vremenske oblike?
f (Hz) 100 500 1.000 2.000 10.000
Vjeba IV: Ispitati uticaj kapaciteta
kondenzatora na rad diferencijatora?
Spojiti emu prema slici 1.42. Na ulaz diferencijatora
priljuiti trouglasti napon amplitude 1V, frekvencije
1kHz.
Slika 1.42. Elektronska ema diferencijatora
Mijenjati kapacitet kondenzatora prema priloenoj
tabeli:
C 1 pF 100 pF 0,33 nF 33 nF
Prikazati dobivene vremenske oblike sa osciloskopa za
svaku vrijednost C.
Kako promjena C utie na rad diferencijatora? Napisati
kratki komentar.
POLUPROVODNIKI
SVJETLOSNI
DETEKTORI
Princip rada suneve elije
2
poglavlje
POLUPROVODNIKI SVJETLOSNI DETEKTORI
21
2. POLUPROVODNIKI SVJETLOSNI DETEKTORI
Optoelektronika je grana elektrotehnike koja se, osim
elektrinim signalom u elektrinom obliku, bavi
prouavanjem i primjenom signala u optikom obliku
svjetlosti i u bliskom infracrvenom zraenju.
Optoelekronike komponente koriste fotoelektrine
pojave u poluprovodnicima.
Fotoelektrine pojave koje se javljaju u poluprovodni-
cima su:
- fotovodljivost,
- fotonaponski efekat i
- elektroluminiscencija.
Fotovodljivost je pojava elektrine vodljivosti
poluprovodnika pod utjecajem svjetlosti. Djelovanjem
svjetlosti poveava se i zaporna struja PN-spoja.
Fotonaponski uinak je pojava napona na PN-spoju
poluprovodnika zbog apsorpcije svjetlosti ili drugog
elektromagnetskog zraenja. Djelovanjem svjetlosti
nastaje difuzija nosilaca naboja, pa se PN-spoj moe
upotrijebiti kao pretvara svjetlosne energije u
elektrinu.
Elektroluminiscencija je pojava pretvorbe elektrine
energije u svjetlosnu. Prolaskom struje kroz PN-spoj
nastaje emitiranje svjetlosti pri emu se PN-spoj moe
upotrijebiti kao pretvara elektrine energije u
svjetlosnu.
Slika 2.1. Spektar elektromagnetnih talasa
Optoelektronike komponente dijelimo u slijedee
skupine:
- poluprovodniki svjetlosni detektori koji
svjetlosnu energiju pretvaraju u elektrinu, a
to su: fotootpomici, fotodiode, fototranzistori,
fototiristori i sunane elije;
- svjetlosni izvori koji elektrinu energiju
pretvaraju u svjetlosnu, a to su: LED diode i
poluprovodniki laseri;
- optokapler ili optoelektroniki veznik/sprenik
je elektronika komponenta sastavljena od
LED diode kao izvora svjetlosti i fotodiode ili
fototranzistora kao prijemnika svjetlosti.
Osnovni materijali za optoelektonike komponente su:
silicij, germanij, galijev arsenid, i drugi.
U optoelektronikim komponentama koristi se vidljivi i
infracrveni spektar elektromagetskih talasa. Ljudsko
oko zapaa samo elektromagnetsko zraenje u
podruju talasnih duina od 380 nm do 760 nm.
Slika 2.1 prikazuje spektar elektromagnetskih talasa
zavisno o talasnoj duini i pripadajuim frekvencijama.
2.1. FOTOOTPORNIK
Fotootpornik je elektronika komponenta kojoj se
djelovanjem svjetlosti mijenja elektrini otpor.
Porastom jakosti svjetlosti smanjuje se otpor.
Za fotootpornik se esto koristi kratica LDR (engl. light
dependent resistors, skraeno LDR, photoresistors,
photoconductive cell, njem. Fotowiderstand) element je
iji elektrini otpor ovisi o osvjetljenosti njegove
povrine.
Slika 2.2 prikazuje simbol i izvedbu fotootpornika.
Slika 2.2 Izgled i izvedba fotootpornika
Osvjetljavanjem fotootpornika stvaraju se parovi
nosilaca naboja elektron-upljina, a time se poveava
vodljivost materijala, tj. smanjuje elektrini otpor.
Slika 2.3. Kuite fotootpornika
Za izradu fotootpornika primjenjuju se kadmijev sulfid
(CdS), kadmijev selenid (CdSe), gerrnanij (Ge), olovni
sulfid (PbS), indijev antimonid (InSb) i olovni selenid
22
(PbSe). Izrauju se tako da se kadmijev sulfid
rasporedi u vijugavom obliku na keramikoj podlozi
kako bi se postigla vea povrina (slika 2.3). Ako neki
ureaj treba djelovati u vidljivu dijelu svjetlosnoga
spektra, upotrijebit e se fotootpomici od kadmijeva
sulfida ili kadmijeva selenida. Koji se smjeta u
metalnom kuitu ili plastinom sa staklenim
prozoriem kroz koji se osvjetljava.
Fotootpomici od kadmijeva sulfida su prilino
neprecizni, ali imaju vrlo velik raspon vrijednosti, od
otprilike 100 na jakoj svjetlosti do nekoloko M u
mraku. Fotootpomici su osjetljivi na veliki dio spekra
svjetlosti, ukljuujui vidljivu, infracrvenu i
ultraljubiastu svjetlosti. Slika 2.4. prikazuje zavisnost
otpora fotootpornika o jakosti svjetlosti.
Slika 2.4. Zavisnost otpora fotootpornik NORP12 od svjetlosti
Spektralna osjetljivost S (engl. spectral sensitivity) je
osjetljivost materijala fotootpornika na pojedini dio
spektra svjetlosti.
Slika 2.5. Osvjetljeni i neosvjetljeni fotootpornik
Relativna spektralna osjetljivost S
rel
je osjetljivost na
nekoj talasnoj duini u odnosu na osjetljivost pri
referentnoj talasnoj duini pri kojoj je osjetljivost
maksimalna. Pri referentnoj talasnoj duini relativna
spektralna osjetljivost je najvea, a jednaka je 1 ili,
iskazano u postocima, 100 %.
Slika 2.6 prikazuje spektralnu osjetljivost fotootpornika
NORPI2, koji ima najveu osjetljivost za svjetlost
talasne duine 550 nm.
Fotootpomici se koriste kao svjetlosne prepreke,
komponente za upravljanje plamenom, mjerenje
osvjetljenosti, vatrodojavu, u sklopovima za regulaciju
svjetlosti kao sklopka za zatamnjenje, kao strujni
prekidai i dr.
Slika 2.6. Spektralna osjetljivost fotootpornika NORP12
Fotootpornici se upotrebljavaju za mjerenje osvjetlje-
nosti, osobito u fotografiji i kao sklopke u ureajima za
brojenje, automatsko zatvaranje vrata, automatsko
osvjetljavanje i u alarmnim ureajima. U takvim ure-
ajima fotootpornik je ugraen u djelilo napona baze
tranzistora za ukljuivanje (slika 2.7).
Slika 2.7. Ukljuivanje tranzistorske sklopke pomou
fotootpornika
Napon izmeu baze i emitera ovisanje o osvjetljenosti
fotootpornika:
F B
F
CC BE
R R
R
U U
+
=
Kad je fotootpornik neosvjetljen, njegov otpor je velik.
Zato je napon U
BE
dovoljno velik da tranzistor dobiva
struju baze koja ga dri u zasienju pa djeluje kao
ukljuena sklopka. Kad se fotootpornik osvjetli, njegov
otpor se smanji pa se smanjuje i napon U
BE
. Tranzistor
ne dobiva potrebnu struju baze i djeluje kao iskljuena
sklopka.
Ako je sklopkom potrebno ukljuivati potroaa vee
snage, umjesto potroaa R
C
u kolektorski strujni krug
spaja se namot relea koji svojim radnim kontaktom
ukljuuje potroa (slika 2.8).
23
Slika 2.8 prikazuje emu spoja u kojoj fotootpornik
djeluje u krugu baze tranzistora. Porastom jakosti
svjetlosti smanjuje se otpor fotootpornika, raste napon
na bazi, a time i struja baze. Uz odreenu jakost
svjetlosti tranzistor provede i aktivira rele. Napon kod
kojeg e tranzistor provesti podeavamo promjenljivim
otpornikom P. Kad rele privue, u kontaktnom krugu
djeluje na ukljuenje alarma vatrodojave.
Slika 2.8. Primjena fotootpornika
2.2. FOTODIODA
Fotodioda je poluprovodniki svjetlosni senzor koji
generira elektrini signal kad na njega djeluje svjetlost.
Fotodioda je poluprovodniki element strukture sline
ispravljakoj diodi. Kuite ima prozori kroz koji se
moe osvjetliti PN spoj.
Na slici 2.9 prikazan je presjek fotodiode i simbol. To je
dioda kod koje je anodni kontakt izveden samo na
dijelu P-poluprovodnika, tako da je samo mali dio
povrine zaklonjen kontaktom. Katodni kontakt je na N-
tipu poluprovodnika.
Slika 2.9. Princip rada i simbol fotodiode
Fotodioda se u strujni krug spaja tako da je inverzno
polarizirana (slika 2.10). Kad je fotodioda neosvjetljena,
njome tee vrlo mala tamna struja (engl. dark current,
njem. Dunkelstrom) koju ini inverzna struja (struja
manjinskih nosilaca naboja). Ta struja iznosi za silicijske
fotodiode nekoliko nA, a za germanijske nekoliko A.
Slika 2.10. Struja neosvjetljene i osvjetljene fotodiode
2.2.1. Fotodioda kao fotogenerator
Kada osvjetlimo povrinu poluprovodnika, u blizini PN-
spoja fotoni svjetlosti ostvaruju joniziranje atoma
kristala. Kao posljedica toga generiraju se novi parovi
elektron-upljina kao slobodni nosioci naboja. Pod
djelovanjem ugraenog elektrinog polja, upljine
prelaze u P-podruje, a elektroni u N-podruje. Nastaje
gomilanje nosilaca pozitivnog naboja u poluprovodniku
P-tipa, a negativnog naboja u poluprovodniku N-tipa.
Izmeu elektroda nastaje razlika potencijala, odnosno
elektromotoma sila fotodiode koja za posljedicu moe
imati struju fotodiode ako je u krug spojeno potroa
R
T
(slika 2.11). Kaemo da fotodioda radi u reimu
fotogeneratora jer dioda daje elektrinu energiju bez
vanjskog izvora napona.
Slika 2.11. Fotodioda kao generator
2.2.2. Fotodioda kao detektor svjetlosti
Fotodiodu moemo spojiti i na vanjski izvor (slika 2.12)
tako da pozitivni pol preko otpornika R
T
spojimo na
katodu, a negativni pol na anodu. Na taj nain
fotodioda je inverzno polarizirana i kada nije osvjetlje-
na, kao to smo rekli, kroz nju tee samo mala, tzv.
tamna struja (engl. dark current) koja odgovara
inverznoj struji. Kada fotodiodu osvjetlimo, naraste
koncentracija nosilaca naboja u diodi te struja u
vanjskom krugu. Porast struje fotodiode proporcionalan
je jakosti svjetlosti. Jakost struje fotodiode ovisi i o
talasnoj duini upadne svjetlosti.
24
Slika 2.12. Fotodioda kao detektor svjetlosti
Slika 2.13 prikazuje statiku karakteristiku fotodiode
koja daje zavisnost struje diode o naponu na diodi uz
stalnu vrijednost svjetlosnog toka.
Slika 2.13. Statike karakteristike fotodiode
(prikazane u III kvadrantu)
Vanije karakteristike fotodiode su:
- spektralna osjetljivost (engl. spectral
sensitivity) - osjetljivost diode na talasnu
duinu svjetlosti;
- karakteristika usmjerenosti - prikazuje
osjetljivost fotodiode o kur; upada svjetlosti za
odreenu talasnu duinu;
- talasna duina
maks
- talasna duina svjetlosti
za koju fotodioda imz najveu osjetljivost, a
moe biti u podruju vidljive ili infracrvene
svjetlosti;
- tamna struja - struja koja tee kroz zapornu
polariziranu neosvijet1jenu fotodiodu, a moe
biti reda vrijednosti od pA do u A;
- zaporni napon - moe biti od lOm V do 50 V.
Slika 2.14 prikazuje relativnu spektralnu osjetljivost
fotodiode BP104F koja ima najveu osjetljivost na
talasnoj duini svjetlosti =950 nm.
Karakteristika usmjerenosti fotodiode (slika 2.15)
prikazuje relativnu osjetljivost u odnosu na ugao upada
svjetlosti za odreenu talasnu duinu.
Prema konstrukciji fotodiode mogu biti: PN-fotodiode,
Schottkyjeve fotodiode, PIN fotodiode i lavinske
fotodiode - APD (engl. avalanche photodiodey).
Materijali koji se koriste za izradu fotodiode moraju
imati osobina da fotoni svjetlosti odreenog spektra
imaju dovoljno energije za pobudu elektrona preko
inverznog sloja i proizvodnju dovoljne struje na
potroau.
Slika 2.14. Relativna spektralna osjetljivost fotodiode BP104F
zavisno o talasnoj duini svjetlosti
Slika 2.15. karakteristika usmjerenosti fotodiode BP104F
Tipini materijali su:
- silicij za spektar od 190 nm do 1 100 nm;
- germanij za spektar od 400 nm do 1 700 nm;
- indij-galijev arsenid za spektar od 800 nm do
2600 nm.
Kuita fotodioda imaju stakleni prozori kroz koji se
moe osvjetliti PN-spoj (slika 2.16).
Slika 2.16. Kuita fotodiode
Fotodioda u primjeru prema slici 2.17 koristi se za
detekciju dima.
Svjetlost koja se reflektira od estica dima prema
fotodiodi utjee na njezinu vodljivost. to je dim gui,
to e reflektirana svjetlost biti jaa i porast e struja
kroz diodu. Porastom struje raste i napon na otporniku
25
R. Kad napon na otporniku dostigne vrijednost veu od
referentnog napona, komparator koji je izveden s
operacionim pojaalom promijeni stanje na svom izlazu
na pozitivnu vrijednost U
CC
Tranzistor provede struju i
ode u stanje zasienja te se ukljui alarm.
Slika 2.17. Komora za skupljanje i detekciju dima sa
ekvivalentnom elektronskom emom
Fotodioda se upotrebljava za detekciju svjetlosnog
signala i njegovo pretvaranje u elektrini signal.
Fotodiode se primjenjuju u daljinskim upravljaima za
televizor i video ureaje, u optikim komunikacijama,
automatima, automatskom upravljanju, za daljinsku
kontrolu za razliite ureaje, kod preciznih mjerenja
jakosti svjetlosti u nauci i industriji, itd.
Fotodioda kao i fotootpornik moe posluiti za
ukljuivanje tranzistorske sklopke. Fotodioda se u
strujni krug spaja tako da je inverzno polarizirana (slika
2.18).
Slika 2.18. Ukljuivanje tranzistorske sklopke pomou diode
Tranzistor djeluje kao ukljuena sklopka kad je dioda
osvjetljena jer struja kroz fotodiodu tee u bazu
tranzistora.
Kad je dioda neosvjetljena, smanji se njezina vodljivost
pa tranzistor vie ne dobiva dovoljnu struju da bi bio u
zasienju te djeluje kao iskljuena sklopka.
Znatno veu osjetljivost na svjetlost u usporedbi s fo-
todiodom imaju fototranzistori (od nekoliko A/lx do
nekoliko stotina A/lx). Meutim, brzina rada im je
znatno manja od brzine rada fotodiode. Vrijeme uklju-
enja, a posebno iskljuenja, znatno je due, reda veli-
ine nekoliko s, dok kod fotodioda moe biti manje od
ns.
2.3. FOTOTRANZISTOR
Fototranzistor je svjetlou upravljivi bipolarni
tranzistor.
Slika 2.19 prikazuje simbol i presjek fototranzistora.
Fototranzistor nalikuje fotodiodi kojoj je dodan jo i
emiter te je dobiven tranzistor koji ima veliku povrinu
baznog spoja.

Slika 2.19. Presjek i simbol fototranzistora
Fototranzistor je konstruiran tako da je irina
osiromaenog podruja baza-emiter sasvim mala, a
irina osiromaenog podruja baza-kolektor velika.
Svjetlost djeluje uglavnom na povrinu baze i apsorbira
se u osiromaenom podruju baza-kolektor. Iz presjeka
fototranzistora vidljivo je da inverzno polarizirani PN-
spoj baza-kolektor slui kao fotodioda.
26
Slika 2.20. Polarizacija fototranzistora
Djelovanje fototranzistora slino je djelovanju obinih
bipolarnih tranzistora s tim da se struja baze stvara
osvjetljavanjem PN spoja baza-kolektor. Fototranzistor
se moe predstaviti s pomou spoja bipolarnoga tranzi-
stora i fotodiode spojene izmeu kolektora i baze (slika
2.20). na istoj slici je prikazan nain povezivanja
fototranzistora u strujni krug, tj. njegovu polarizaciju.
Struja I
=I
B
, koja nastaje djelovanjem svjetlosti,
odgovara struji baze tranzistora te je ukupna
kolektorska struja l
C
:
l
C
= I
+ l
C
' = I
+ I
= (1+)I
= (1+)I
B
,
Prema tome, fototranzistor je (1+) puta osjetljiviji od
fotodiode koja ima istu efektivnu povrinu.
Kad fototranzistor nije osvjetljen, njime tee vrlo mala
tamna struja, odnosno inverzna struja zasienja baza-
kolektor, reda vrijednosti nekoliko nA do nekoliko
desetaka nA.
Fototranzistori mogu biti izvedeni s tri izvoda (kolektor,
emiter i baza) ili sa samo dva (kolektor i emiter) (slika
2.24). Fototranzistor s tri izvoda, kad je neosvjetljen,
djeluje poput obinoga bipolarnog tranzistora. Ako se
primjenjuje kao fototranzistor, spajanjem otpornika iz-
meu baze i emitera moe mu se podeavati
fotoosjetljivost (slika 2.21). Uz vei otpor R
B
vea je
osjetljivost.
Slika 2.21. Podeavanje fotoosjetljivosti fototranzistora
Primjenom fototranzistora postie se poveanje
osjetljivosti u odnosu na fotodiodu. Brzina odziva
fototranzistora na svjetlosnu pobudu je manja nego za
fotodiodu. Fotodioda se koristi kod viih frekvencija,
npr. u telekomunikacijama. Fototranzistor se koristi na
niim frekvencijama u senzorima u procesnoj tehnici,
gdje nije bitna brzina.
Slika 2.22 prikazuje izlaznu karakteristiku
fototranzistora koja daje zavisnost I
C
od naponu U
CE
uz
jakost svjetlosti kao parametar. Ona je potpuno nalik
tipinoj izlaznoj karakteristici NPN-tranzistora, pri emu
se umjesto I
B
na svakoj krivulji pojavljuje jakost
svjetlosti izraena u luksima.
Slika 2.22. Izlazna karakteristika fototranzistora SFH3310
Fototranzistor nije jednako osjetljiv na razliite talasne
duine svjetlosti i svaki tip tranzistora ima svoju krivulju
spektralne osjetljivosti. Slika 2.23 prikazuje relativnu
spektralnu osjetljivost fototranzistora SFH3310 koji ima
maksimalnu spektralnu osjetljivost za talasnu duinu
svjetlosti = 550nm.
Slika 2.23. Spektralna osjetljivost fototranzistora SFH3310
Tranzistor je zatvoren u prozirno kuite konkavnog
oblika prema slici 2.24, kako bi fokusirana svjetlost
mogla prodrijeti do tranzistorskog ipa.
Slika 2.24. Kuite fototranzisora
U primjeru prema slici 2.25 alarm se ukljuuje
nestankom svjetlosti.
Dok je svjetlost odreene jakosti, fototranzistor je u
stanju zasienja napon na upravljakoj elektrodi
27
tiristora je malen te tiristor ne vodi struju. Smanjenjem
jakosti svjetlosti tranzistor odlazi u stanje zakoenja.
Preko otpomog djelila R
1
i R
2
tiristor se ukljuuje i
aktivira alarm.
Slika 2.25. Detekcija nestanka svjetlosti fototranzistorom
Za potrebe ukljuivanja potroaa koja zahtijevaju vee
struje (npr. elektromagneti) proizvode se fototranzistori
u Darlingtonovom spoju (slika 2.26).
Slika 2.26. Ukljuivanje relea pomou fototranzistora u
Darlingtonovom spoju
Fototranzistor se primjenjuje u industrijskoj elektronici,
u krugovima za kontrolu i upravljanje, za detekciju
svjetlosti, svjetlosni senzor, senzor za pozadinsko
osvjetljenje (npr. kod LCD ekrana), itd.
2.4. FOTOTIRISTOR
Fototiristor je tiristor koji se okida svjetlosnim
impulsom.
Fototiristor (engl. light activated ailicon controlled
rectifter, skraeno LASCR, njem. Fotothyristor) djeluje
slino jednosmjernom triodnom tiristoru s time da ima
dvije upravljake elektrode, a u stanje voenja dovodi
se osvjetljenjem PN-spoja upravljake elektrode G
2
.
Dobro je osobina fototiristora, u usporedbi s ostalim
optodetektorima, to izlazna struja nije zavisna o
jakosti osvjetljenja. Svjetlou se fototiristor samo
dovodi u stanje vodljivosti, a nakon toga je njegova
struja nezavisna o osvjetljenosti.
Fototiristor djeluje kao obian jednosmjeni triodni
tiristor, koji se zasniva na PNPN strukturi, s tim da se u
stanje voenja moe dovesti osvjetljenjem P-podruja
do katode (slika 2.27).
Slika 2.27. Struktura i simbol fototiristora
Svjetlosnim se impulsom fototiristor samo dovodi u
stanje voenja. Kad fototiristor provede struju, nije mu
vie potreban svjetlosni impuls. Vodljivi tiristor se
isklapa prirodnim prolaskom elektrine struje kroz nulu.
Mnogi fototiristori imaju dostupnu upravljaku
elektrodu na koju se moe dovesti impuls za okidanje
tiristora, ali je najosjetljiviji uz otvorenu upravljaku
elektrodu.
Slika 2.28. Strujno naponska karakteristika tiristora
Slika 2.28 prikazuje strujno-naponsku karakteristiku
fototiristora. Oblik karakteristike odgovara obinom tiri-
storu. Kod fototiristora trenutak ukljuenja ovisi o
jakosti svjetlosti.
Kao i druge fotoosjetljive komponente, fototiristor se
ugrauje u kuite s prozoriem kroz koji svjetlost
djeluje, a i izrauje se na bazi aluminij-galijevog
arsenida (AlGaAs).
Takoer se izrauje i fototrijak, koji u naelu radi kao i
fototiristor.
Slika 2.29 prikazuje spoj fototiristora kojem se
svjetlosni impuls dovodi na upravljaku elektrodu. Izvor
svjetlosti je laserska dioda koja je spojena na kraju
svjetlovoda. Potroa je spojen u krug visokog napona.
Slika 2.29. Struni krug sa fototiristorom
28
Prednost ovakve pobude fototiristora je jednostavnost
pobude na upravljakoj elektrodi. Na ovaj nain
ostvarena je elektrina izolacija izmeu upravljakog
kruga i strujnog kruga potroaa.
U anodnom krugu moe se spojiti visoki napon jer
svjetlovod preko kojeg dolazi svjetlost nije osjetljiv na
elektromagnetske smetnje.
Potroa Rp moe se spojiti u krug anode ili upravljake
elektrode G
1
. U krugu izjenine struje (slika 2.30)
fototiristor prestaje voditi kad struja padne ispod vri-
jednosti struje dranja.
Slika 2.30. Izmjenini strujno krug sa fototiristorom
Slika 2.31. Istosmjerni strujni krug sa fototiristorom
Da bi se fototiristor iskljuio, u istosmjernom strujnom
krugu mora se napon anode smanjiti na vrijednost niu
od napona dranja (slika 2.31). Spajanjem vanjskog
otpora R
G
reda veliine nekoliko desetaka kilooma
izmeu upravljake elektrode G
2
i katode, regulira se
osjetljivost fototiristora i sprijeava mogua
samopobuda zbog inverzne struje.
Fototiristor se uglavnom koristi u sklopovima
energetske elektronike.
2.5. SUNANE ELIJE
Suneva svjetlost se u tehnologiji Suneve energije
koristi za dobivanje topline i elektrine energije.
Sunana elija je poluprovodnika naprava za izravno
pretvaranje suneve energije ili druge svjetlosti u
elektrinu energiju. Sunana elija je izvor istosmjernog
napona.
Proizvodi se od monokristalnog ili amorfnog silicija.
Povrina sunanih elija je velika kako bi se dobili to
vei napon i struja.
Sunana elija se izvodi kao PN-dioda (slika 2.32).
Djelovanjem Sunevog zraenja generiraju se parovi
nosilaca naboja. Zbog elektrinog polja u
osiromaenom podruju, generirani parovi naboja se
razdvajaju, slobodni elektroni kreu se u smjeru N-
poluprovodnika, a upljine u smjeru P-poluprovodnika.
Na prikljucima PN-diode stvara se fotonapon, odnosno
istosmjeni napon vrijednosti od 0,4 do 0,5 V.
Slika 2.32. Princip rada i simbol suneve elije
Sunana elija naziva se i fotonaponska (FN) elija.
Spajanjem vie sunanih elija dobiju se sunane ploe
(slika 2.33).
Slika 2.33. Paneli od sunevih elija
Serijskim povezivanjem vie sunanih elija dobije se
vei napon, a paralelnim povezivanjem vea struja.
Sunane ploe slau se u kolektore. Dodavanjem
pretvaraa, regulatora i ostalih potrebnih komponenti
dobije se fotonaponski sistem.
29
Ako se u vanjski krug tako izvedeno ga PN spoja pri-
kljui potroa, kroz njega e tei struja (slika 2.34).
Napon na potroau i struja kroz njega ovise o
osvjetljenosti. PN spoj izveden kao fotogenerator naziva
se sunana elija ili fotoelement (engl. solar cell, njem.
Solarzelle, Fotoelernente).
Slika 2.34. Napajanje potroaa iz suneve baterije
Kad su fotoelementi neosvjetljeni, potroa dobiva
struju iz akumulatora. Kad su fotoelementi osvjetljeni,
njihov napon napaja potroa i puni akumulator napona
U. Dioda D sprijeava izbijanje akumulatora preko
fotoelemenata za vrijeme dok je sunana baterija
neosvjetljena.
Suneve elije imaju dug vijek trajanja (preko 30
godina), visoku efikasnost (karakteristino za elije od
monokristalnog silicija), veliku mehaniku otpornost i
robusnost, jednostavnost instaliranja, ne emitiraju
nikakva zraenja, ne proizvode nusprodukte, u radu ne
troe nikakve tvari, nemaju pokretnih dijelova i ne
zahtijevaju nikakvo gorivo.
Na slici 2.35 prikazan je primjer tranzistorske sklopke
upravljane svjetlom s pomou fotoelementa. Napon U
BE
jednak je zbiru pada napona na otporu R
2
i napona
koji daje fotoelement U
F
:
F
2 1
2
CC BE
U
R R
R
U U +
+
=
Otpori R
1
i R
2
tako su odabrani da je napon U
BE
<0,5 V
dok je fotoelement neosvjetljen. U tom sluaju
tranzistor je u zakoenju. Kad se fotoelement osvjetli,
napon U
F
i pad napona na R
2
daju napon U
BE
>0,7 V to
dovodi tranzistor u zasienje.
Slika 2.35. Tranzistorska sklopka upravljana sunevom elijom
Nedostatak sunanih elija je nemogunost funkcioni-
ranja bez prisutnosti svjetlosti.
Sunane elije koriste se za napajanje satova,
kalkulatora, prometnih znakova na cestama, eljeznike
signalizacije, parkirnih satova, telefona, pokretnih
radijskih i televizijskih stanica, ureaj a za navigaciju,
satelita, svemirskih stanica, itd.
Sunani kolektori postavljaju se na krovove kua i
koriste se za zagrijavanje vode za potrebe kuanstava.
Na slici 2.36 dat je pregled karakteristika fotodetektora
koje smo obradili u ovome poglavlju.
30
Slika 2.36. Pregled karakteristika fotodetektora
31
POLUPROVODNIKI
SVJETLOSNI IZVORI
Stupasti displej
3
poglavlje
POLUPROVODNIKI SVJETLOSNI IZVORI
32
3. POLUPROVODNIKI SVJETLOSNI IZVORI
3.1. SVJETLEE LED DIODE
Svjetlea LED dioda je optoelektroniki izvor koji
pretvara elektrinu energiju u svjetlosnu.
Komercijalni naziv za takve svjetlee diode je LED
(engl. light emitting diode). Svjetlea dioda je posebna
vrsta poluprovodnike diode koja emitira fotone
svjetlosti kada je propusno polarizirana. Osobina
emisije svjetlosti LED diode naziva se injektirana
elektroluminiscencija. Ona se dogaa kada se manjinski
nosioci rekombiniraju s nosiocima suprotnog tipa u
osiromaenom podruju. Jakost elektromagnetskog
zraenja proporcionalna je jakosti struje.
Slika 3.1 prikazuje simbol LED diode i njen
pojednostavljeni presjek.
Slika 3.1. Pojednostavljeni presjek i simbol LED diode
Djelovanje LED diode pokazano je na slici 3.2. Dioda
svjetli kad je propusno polarizirana. Otpornik R
sprijeava porast struje kroz diodu iznad doputene
vrijednosti. Kad je dioda nepropusno polarizirana ne
svjetli i na njoj je napon prikljuenog izvora (inverzni
napon).
Slika 3.2. Direktni i inverzni spoj LED diode
Talasna duina emitirane svjetlosti, odnosno boja
svjetlosti, mijenja se zavisno o upotrijebljenom
poluprovodnikom materijalu. Boja emitirane svjetlosti
varira od infracrvenog preko vidljivog do
ultraljubiastog dijela spektra. Izrauju se LED diode
koje emitiraju crvenu, naranastu, utu, zelenu, plavu
ili bijelu svjetlost.
Tipini sloeni poluprovodniki materijal koji se koristi
je GaAs
1-x
P
x
(gallijev arsenid fosfid), gdje x predstavlja
omjer fosfora i arsena, o emu ovisi talasna duina
emitirane svjetlosti.
Tabela 3.1. Materijali za LED diode
Tabela 3.1 prikazuje tipine poluprovodnike materijale
za LED diode, za odreene talasne duine svjetlosti,
kao i propusni napon na diodi pri struji 20mA.
Kao to smo rekli za izradu LED dioda primjenjuju se
spojevi galija s arsenom i fosforom. Zavisno o sastavu,
LED diode mogu dati infracrveno, crveno, uto, zeleno
ili plavo svjetlo odgovarajuih strujo-naponskih
karaktristika (slike 3.3 i 3.4)
Slika 3.3. Strujno naponska karakteristika LED diode
Slika 3.4. Relativna spektralna emisija LED diode
33
Najjednostavnija izvedba LED diode je njezina upotreba
kao arulje ili indikatora. Osim toga, LED diode
upotrebljavaju se kao signalni i kontrolni elementi te
izvori svjetlosti u razliitim ureajima. U usporedbi sa
aruljicama znatno su boljih svojstava, posebno s
obzirom na vijek trajanja, mogunost rada s malim
naponima, mali utroak snage i otpornost na udare i
vibracije. Nedostatak im je mali doputeni inverzni
napon, svega nekoliko V.
Osnovna izvedba LED diode indikatora sastoji se od
kristala, izvoda s kuitem gdje je smjeten kristal i
epoksi-kuita koje sve dri zajedno, titi kristal i
fokusira svjetlost (slika 3.5). Udubljenje u kojem se
nalazi kristal oblikovano je tako da svjetlost fokusira
prema naprijed. Svjetlost diode ne vidi se iz svih
smjerova podjednakom jakou.

Slika 3.5. Kuita LED diode
Slika 3.6. Svjetiljka sa svjetleim diodama
Vanije veliine LED diode su:
- jakost emitirane svjetlosti kod odreene struje
propusne polarizacije. Slika 3.7 prikazuje
relativnu zavisnost jakosti svjetlosti o struji
LED diode;
- talasna duina zraene svjetlosti pri
maksimalnom zraenju;
- spektralna irina zraenja, pri kojoj je zraenje
jednako polovini maksimalnog. Slika 3.8
prikazuje relativnu jakost zraenja zavisno o
talasnoj duini svjetlosti;
- ugao zraenja pri kojem je zraenje jednako
polovini maksimalnog, a ovisi o tipu kuita.
Slika 3.9 prikazuje karakteristiku usmjerenosti
za jednu svjetleu diodu, koja daje zavisnost
jakosti zraenja o kutu. U primjeru je ugao
zraenja 15.
Propusna strujno-naponska karakteristika LED diode
slina je karakteristici PN-diode, pri emu napon praga
otvaranja ima vrijednost od 1,5 do 3,5 V, zavisno o
tipu.
Oekivani vijek trajanja (MTBF - srednje vrijeme
otkaza) LED diode kree se u rasponu od 100.000 do
preko 1.000.000 sati. Pritom se smatra da je LED dioda
zavrila svoj vijek upotrebe kada zraenje svjetlosti
padne na polovicu prvobitnog zraenja. Vijek trajanja
diode ovisi o materijalu, struji voenja, temperaturi i
vlazi.
Slika 3.7. Relativna zavisnost jaine svjetlosti od struje
Slika 3.8. Relativna jakost zraenja od talasne duine zraene
svjetlosti
Slika 3.9. Usmjerena karakteristika LED diode
3.1.1. 7-segmentni displej
Tipina primjena LED diode je u 7-segmentnom displeju
gdje je integrirano 7 LED dioda za prikaz
broj/znamenke i jedna dioda za prikaz decimalne toke.
7-segmentni pokaznici (engl. 7-segment indicator, 7-se-
gment display, njem. Siebensegmentanzeige) izraeni
su od sedam LED segmenata. Prema tome koji su
segmenti aktivirani, na displeju se dobije jedan od
34
brojeva decimalnoga brojnog sistema (slika 3.10).
Primjenjuju se za praenje stanja digitalnih sklopova
(brojila, registara i drugih). Kao svjetlei segmenti vrlo
esto se koriste LED diode.
Slika 3.10. 7-segmentni displej
Prema slici 3.10 u kuitu su katode spojene zajedno, a
na anode dolazi signal. Takoer postoji spoj gdje su
anode spojene zajedno. Zavisno o signalu koji dolazi na
pojedine anode, LED diode na displeju prikazuju se kao
odreena znamenka.
7-segmentni displej mogue je izvesti upotrebom
pojedinanih dioda. Serijskim spajanjem dviju ili vie
dioda ujedan segment mogu se dobiti pokaznici
potrebnih dimenzija. Kod 7-segmentnog displeja sa
svjetleim diodama diode mogu biti spojene na dva
naina (slika 3.11).
Slika 3.11. nain spajanja 7-segmentnog displeja
Za displej u kojem su katode spojene na zajedniku
toku (engl. common-cathode type, njem. gemeinsame
Katodenanschluss), pojedini segmenti na ulazima a-g
aktiviraju se naponom iznosa U
CC
. Zajednika elektroda,
tj. katoda spaja se na uzemljenu toku (minus pol
izvora napajanja). Napon U
CC
na ulazima a-g tjera
struju kroz diode prema uzemljenoj toki i te diode
svjetle.
Kod displeja u spoju zajednike anode (engl. common-
anode type, njem. gemeinsame Anodenanschluss)
segmenti na ulazima a-g aktiviraju se naponom 0V.
Zajednika elektroda, tj. anoda spaja se na napon
napajanja. Napon napajanja tjera struju kroz one diode
ije su katode na potencijalu 0V i te diode svjetle.
LED diode koriste se kao indikatori stanja na
instrumentima, pokazivai u automobilima, daljinskim
upravljaima, a u novije doba upotreba LED diode
proirila se na baterijske svjetiljke, svjetla na
automobilima, prometne znakove, kune arulje,
mobitele i drugo.
Jedna od vanih primjena LED dioda je u optikim
telekomunikacijama, gdje LED dioda slui kao izvor
svjetlosti za prenos signala svjetlovodom.
Slika 3.12. Primjeri izvedbe 7-segmentnog displeja
3.1.2. Stupani diplej
Stupani displej (engl. bargraph display) sastoji se od
segmenata (LED dioda) koji su postavljeni jedan iznad
drugoga. Zavisno o vrijednosti prikljuenoga napona
svjetli vei ili manji broj segmenata ime slikovito
pokazuje promjene napona na nekoj mjernoj toki. Na
slici 3.13 to je izmjenini sinusoidni napon niske
frekvencije.
Signal se na stupani displej prikljuuje preko dekodera
BGD (slika 13.14) koji se sastoji iz onoliko komparatora
koliko segmenata ima displej. Na neinvertirajue ulaze
komparatora dovodi se referentni napon U
ref
preko
otpornoga djelitelja, a na neinvertirajue ulaze izravno
napon koji se promatra.
Komparatori kojima je napon na neivertirajuem ulazu
vei od napona na invertirajuem ulazu (referentni
napon) daju na izlazu napon koji aktivira pripadne
segmente.
35
Slika 3.13. Djelovanje stupanog displeja
Slika 3.14. Dekoder za stupani displej
Slika 3.15. Primjeri izvedbi stupanog displeja
3.2. LASERSKA DIODA
Laserska dioda je posebno projektirana PN-dioda. koja
polarizaciji generira koherentnu svjetlost vrlo uske
irine spektra.
Svjetlost koju emitira laserska dioda je
monohromatska, tj. samo jedne talasne duine i
usmjerena je u uskom snopu. Snop je koherentan, to
znai da su elektromagnetski talasi meusobno u istoj
fazi i ire se istom brzinom.
Rije laser je kratica od engleskog naziva light
amplification by stimulated emission of radiation.
Spojimo li lasersku diodu na izvor napajanja tako da je
propusno polarizirana (pozitivni pol na P-, a negativni
pol na N-stranu), upljine iz P-podruja i elektroni iz N-
podruja bit e injektirani u PN-prijelaz.
Elektroni i upljine rekombiniraju se uz emisiju fotona
(spontana emisija). Dolazi do stvaranja fotonske lavine
jer svaki ovako stvoreni foton uzrokuje stvaranje
slijedeih koji imaju iste optike osobine (istu fre-
kvenciju, smjer, stanje polarizacije), pa dolazi do
pojave tzv. stimulirane emisije. Fotoni koji dolaze do
lijevog kraja poluprovodnikog kristala prikazanog na
slici 3.15 odbijaju se od ogledala nazad u kristal. Kada
fotoni dou do ogledala na desnom kraju kristala, dio
naputa kristal kroz emitirajui otvor kao jak snop
36
svjetlosti, a dio se reflektira nazad i potie nastanak
novih fotona.
Slika 3.15. Graa i simbol laserske diode
Kao to vidomo laserske diode se sastoje od PN spojeva
sloenih struktura. Za izradu se primjenjuju kombinacije
poluprovodnikih materijala kao to su galij, arsen, indij
i aluminij. Izvori laserskog tipa emitiraju uski snop
koherentne svjetlosti modulacijske frekvencije od
nekoliko stotina MHz (za LED diode nekoliko desetaka
MHz).
Postoje tri tipa poluprovodnikih lasera:
- monoprijelazni laser,
- jednostruki heterostrukturni i
- dvostruki heterostrukturni laser.
Na slici 3.16 prikazana je graa jednostruke
heterostrukturne laserske diode.
Slika 3.16. Graa heterostrukturnog lasera
Slika 3.17. Nastajanje laserske svjetlosti
Otputeni fotoni oslobaaju sve vei broj drugih fotona
iste talasne duine i frekvencije. Fotoni udaraju okomito
na "poliranu" reflektirajuu povrinu i kreu se du osi-
romaenoga podruja prema djelomino reflektirajuoj
povrini. Tako nastaje laserska svjetlost (slika 3.17).
Poveanjem broja struktura unutar laserske
konfiguracije poboljavaju se osobine laserske diode, tj.
poveava se indeks loma i izlazna snaga. Dijagram sa
slike 3.18 pokazuje zavisnost izlazne snage o struji
dvostrukoga heterostrukturnog lasera i LED diode.
Slika 3.18. Poreenje karakteristika LED diode i lasera
Koritenjem razliitih tipova poluprovodnikih materijala
moe se dobiti svjetlost razliitog (veoma uskog)
opsega frekvencija. Meutim, stvarna frekvencija
svjetlosti koju laser zrai odreena je veliinom
optikog rezonatora, tj. razmakom izmeu ogledala na
krajevima postavljenih okomito na PN-spoj.
Izrauju se poluprovodniki laseri vrlo sloene
poluprovodnike strukture. Npr. sloena struktura na
bazi galijeva arsenida daje svjetlost talasne duine 750
do 900 nm, a indijev galijev arsenid fosfid daje svjetlost
talasne duine 1200 do 1 700 nm.
Oblik kuita laserske diode zavisi o primjeni. Sva
kuita imaju prozirni otvor za lasersku svjetlost. Slika
3.19 i 3.20 prikazuje presjek jednog kuita i izvedbu.
Slika 3.19. Presjek kuita laserske diode
Slika 3.20. Primjer izvedbe laserske diode
37
Laserske diode postale su gotovo najvaniji proizvod
optoelektronike industrije. Prednosti laserske diode su
mnogostruke, naime, to je monohromatski, koherentni
izvor svjetlosti. Laserska dioda je lagana, dugog
ivotnog vijeka te male potronje elektrine energije.
Osim toga, to je vrlo vano u komunikacijama, moe
se izravno modulirati, i to vrlo visokim frekvencijama,
jer je talas nosilac oko 500 THz.
Upotrebljavaju se u lokalnim telekomunikacijskim
sistemima, zemaljskom interkontinentalnom prenosu
podataka, lokalnim (raunalnim) mreama (local area
network, LAN), modernim upravljakim sistemima, u
avionima i drugim vozilima te u suvremenim sistemima
za prenos videosignala.
Koriste se i u audiovizualnoj tehnici za proizvodnju
kompaktnih diskova (CD-a i CD-RlRW-a) i DVD ureaja.
Veliku primjenu imaju li mjernoj i kontrolnoj tehnici te u
medicini.
3.3. OPTOKAPLERI
Fotovezni elementi (engl. optocoupler, optically-
coupled-isolator, njem. optoelektronische Koppel-
elemente, Optokoppler) kombinacija su svjetlosnoga
izvora (LED dioda) i fotodetektora (najee fotodioda,
ili fototranzistor) u jednome kuitu.
Primjenjuju se kad je u nekom ureaju potrebno
galvanski odvojiti dva strujna kruga. U tu svrhu
optokapleri sve vie potiskuju primjenu transformatora i
relea. Dobre osobine optokaplera jesu vrlo veliki otpor
izmeu ulaznoga i izlaznoga kruga, frekvencijsko
podruje rada do nekoliko stotina kHz, nema
mehanikih kontakata, male dimenzije, otpornost na
udare i vibracije, vrlo dugi vijek trajanja, mogunost
izravnoga spoja s integriranim digitalnim sklopovima,
visoki izolacijski napon izmeu ulaznoga i izlaznoga
dijela. Primjenjuju se za nadzor visokonaponskih izvora
napajanja, u sklopovima za prijelaz s integriranih
digitalnih na druge sklopove, za nadzor brzine vrtnie
itd.
Osnovna namjena optokaplera je galvanski odvojiti
jedan strujni krug od drugog. Poluprovodniki svjetlosni
izvor obino je GaAs infracrvena LED dio da, a
fotodetektor je najee fotodioda ili fototranzistor.
Izrauju se optokapleri kojima je fotodetektor tiristor,
trijak, MOSFET i CMOS, zavisno o primjeni.
Kad je ulazni napon O V, LED dioda optokaplera je
inverzno polarizirana i ne osvjetljava fototranzistor.
Tranzistor je u zakoenju pa je napon U
CE
praktino
jednak naponu napajanja tranzistorske sklopke. Kad
ulazni napon dostigne vrijednost koja propusno
polarizira svjetleu diodu optokaplera, ona osvjetljava
fototranzistor. Tranzistorom tee struja kolektora I
C
, a
napon U
CE
je mali (tranzistor u zasienju).
Slika 3.22 prikazuje optokapler sa svjetleom diodom i
fototranzistorom u jednom kuitu.
Slika 3.21. Djelovanje optokaplera
Slika 3.22. Optokapler sa svjetleom diodom i tranzistorom
Dovoenjem elektrinog signala na ulaz, LED dioda
pretvara elektrini signal u svjetlosni - emitira svjetlost.
Svjetlost pada na bazu tranzistora koji svjetlosni signal
pretvara u elektrini.
Slika 3.23. Odnos struje kolektora i struje LED diode
38
Fototranzistor pod djelovanjem svjetlosti odlazi u stanje
zasienja, a vrijednost kolektorske struje ovisi o ulaznoj
struji I
D
kroz svjetleu diodu (slika 3.23). Kada
iskljuimo struju kroz svjetleu diodu, ona prestaje
svjetliti i izlazni fototranzistor odlazi u stanje zakoenja.
Prema tome, optokapler prenosi digitalni signal.
Za upotrebu optokaplera, osim ve spomenutih
podataka za LED diode i fototranzistore, znaajan
podatak je izolacijski napon (engl. isolation voltage,
njem. Isolationsspannung). To je najvea doputena
razlika napona izmeu ulaznoga i izlaznoga dijela
optokaplera. Kree se u rasponu od 0,5 pa do nekoliko
kV.
Svjetlosni izvor i fotodetektor integrirani su u istom
neprozirnom kuitu koje ima tipino 6 (slika 3.24) ili 8
izvoda za dvostruki optokapler. Svjetlosni izvor i
fotodetektor odvojeni su prozirnim izolatorom koji
onemoguava protiecanje bilo kakve struje izmeu njih.
Optokapler mora izdrati ispitni napon izmeu predajne
i prijemne strane od 500 do 7500 V, zavisno o tipu.
Slika 3.24. Kuita optokaplera
Optokapleri su malih dimenzija, bez mehanikih
dijelova, imaju veliku brzinu rada te dug vijek trajanja.
Vaniji parametri optokaplera su:
- istosmjema struja LED diode,
- maksimalni zaporni napon LED diode,
- probojni napon fototranzistora,
- maksimalna kolektorska struja fototranzistora,
- izolacijski ispitni napon i
- omjer struje kolektora tranzistora i struje
diode, I
C
/I
D
(slika 3.23).
Proizvoa daje izlaznu karakteristiku tranzistora kojem
je parametar struja diode umjesto struje baze (slika
3.25) i zavisnost omjera struje kolektora i struje diode
(slika 3.23).
Npr. odaberemo li struju kroz ulaznu svjetleu diodu
I
D
=2mA, u toki A na slici 3.23, oitamo da je
I
C
/I
D
=50%, uz U
CE
=5V. Iz toga proizlazi da je
maksimalna kolektorska struja izlaznog tranzistora
I
C
=1mA.
Slika 3.25. Izlazna karakteristika optokaplera TLP733
Slika 3.26 prikazuje primjer strujnog kruga s
optokaplerom kakav se koristi u telekomunikacijama.
Uz pozitivan impuls na ulazu, koji se invertira, LED
dioda provede struju i emitira svjetlost koja pada na
bazu fototranzistora. Tranzistor provede struju i odlazi
u stanje zasienja. Na otporniku R
1
je pozitivni impuls
amplitude priblino U
CC2
. Izlazni impuls odgovara
ulaznom impulsu, a ostvareno je galvansko odvajanje
predajnog i prijemnog strujnog kruga, pri emu su
izvori napajanja U
CC1
i U
CC2
dva nezavisna naponska
izvora.
Slika 3.26. Strujni krug sa optokaplerom
Optokapleri se koriste u proizvodnji razliitih ureaja,
od kuanskih aparata i automobila, u komunikacijama,
daljinskim vezama i upravljanje te LAN mreama, pa
sve do mikroprocesora, pulsno-irinskih energetskih
pretvaraa, brojila okretaja motora, itd.
39
Slika 3.27. Osnovne izvedbe optokaplera
40
Slika 3.28. Posebne izvedbe optokaplera
IZ OPTOELEKTRONIKE
Vjeba I: Osnovne osobine fotoodiode
Prouiti tvornike podatke fotodiode BPW43. Navedite
talasnu duinu najvee osjetljivosti i doputene
vrijednosti inverznoga napona i utroka snage.
Za fotodiodu BPW43, a prema slici 3.29 izmjeriti:
a) Otpor propusno polarizirane fotodiode u
osvjetljenom i neosvjetljenom stanju.
b) Otpor inverzno polarizirane fotodiode u
osvjetljenom i neosvjetljenom stanju.
c) Na osvjetljenu fotodiodu prikljuiti otpornik R
prema slici. Izmjerite jakost struje koja tee
strujnim krugom i napon na otporniku za vri-
jednosti R: 10k, 4,7k i 1k.
d) Rezultate mjerenja prikazati tabelom.
e) Kako se u ovom sluaju ponaa dioda?
Slika 3.29. Mjerenje struje i napona na fotodiodi
Vjeba II: Ukljuivanje tranzistorske
sklopke pomou fotodiode
Spojite elektronski sklop prema slici 3.30 a zatim:
a) Izmjerite napone U
BE
i U
CE
, te struje I
B
i I
C
kad je
fotodioda osvjetljena i kad je neosvjetljena.
Rezultate mjerenja prikaite tabelom.
b) U kojem se sluaju tranzistor moe smatrati
ukljuenom, a u kojem sluaju iskljuenom sklop-
kom?
41
Slika 3.30. Ukljuivanje sklopke fotodiodom
Vjeba III: Fototranzistor kao sklopka
Prouiti tvornike podatke fototranzistora BPW40.
Navedite talasnu duinu najvee osjetljivosti i
doputene vrijednosti napona U
CE
i struje kolektora I
C
.
Spojite elektronsku emu prema slici 3.31 a zatim:
Slika 3.31. Tranzistor kao sklopka
a) Izmjerite struje l
C
i napon UCE kad je foto-
tranzistor osvjetljen i kad je neosvjetljen.
b) Kada se fototranzistor moe smatrati ukljuenom,
a kada iskljuenom sklopkom?
Vjeba IV: LED diode
Slika 3.32. Indikacija izlaza tranzistorke sklopke
Prouiti tvomike podatke LED diode LR5420. Navedite
iznose uobiajenih vrijednosti za doputeni iznos
inverznoga napona i struje pri propusnoj polarizaciji,
vrijednosti utroka snage, te pada napona na diodi pri
propusnoj polarizaciji i talasnu duinu za svjetlost pri
najveoj emisiji.
a) Izraunajte priblian iznos jakosti struje kroz
svjetleu diodu kad je na ulazu tranzistorske
sklopke 0V i 5V.
Vjeba V: Osobine LED diode
Slika 3.33. Propusno polarizirana LED dioda
a) Izmjerite struju kroz svjetleu diodu, napon na
diodi i otporniku R. Rezultate mjerenja prikaite
tabelom.
b) Za spoj diode prema slici 3.34 izmjerite struju
kroz svjetleu diodu, napon na diodi i otporniku R.
Rezultate mjerenja pri kaite tabelom.
Slika 3.34. Nepropusno polarizirana LED dioda
Vjeba VI: Indikacija stanja
tranzistorske sklopke svjetleom
diodom
a) Izmjerite jakost struje kroz svjetleu diodu i pado-
ve napona na svjetleoj diodi, otporniku 150 i
tranzistoru (slika 3.32) kad je ulazni napon
sklopke 0V.
b) Izmjerite jakost struje kroz svjetleu diodu i
padove napona na svjetleoj diodi, otporniku
150 i tranzistoru kad je ulazni napon sklopke 5V.
Vjeba VII: Optokapleri
Prenosna karakteristika
Prouite tvornike podatke optokaplera 4N25.
Navedite iznose karakteristinih podataka za izolacijski
napon, doputenu struju propusne polarizacije,
doputeni inverzni napon i doputeni utroak snage
svijetlee diode, doputeni napon U
CE
, doputenu
struju kolektora i doputeni utroak snage
fototranzistora.
42
Slika 3.35. Snimanje prenosne karakteristike optokaplera
a) Snimite prenosnu karakteristiku optokaplera.
b) Na temelju izmjerenih vrijednosti nacrtajte
prenosnu karakteristiku optokaplera.
Dinamike osobine optokaplera
Slika 3.36. Ispitivanje karakteristika optokaplera
a) Na ulaz sklopa prema prikljuite izvor
pravougaonih impulsa frekvencije 1kHz i
amplitude 5V. Osciloskopom ustanovite oblike
ulaznoga i izlaznoga napona.
b) Ustanovite utjecaj promjene frekvencije ulaznoga
napona na oblik izlaznoga napona.
POVRATNA SPREGA
KOD POJAAVAA
Naini izvoenja povratne sprege
4
poglavlje
POVRATNA SPREGA KOD POJAAVAA
44
4. POVRATNA SPREGA KOD POJAAVAA
Povratna sprega kod pojaavaa sastoji se u tome, to
se dio izlaznog napona ili dio izlazne struje vraa na
ulaz pojaavaa. Ova povratna sprega moe biti
sluajna i nepoeljna, ili se moe namjerno izvesti.
Sluajno povratna sprega moe biti preko povratnih
parametara pojaavakih elemenata (npr. h
12
, y
12
),
preko zajednikih vodova za vie pojaivakih stepeni,
preko unutranjeg otpora izvora za napajanje, preko
parazitnih kapaciteta.
Povratna sprega kod pojaavaa utie na pojaanje,
tako da ono moe biti vee ili manje od pojaanja
pojaavaa bez povratne sprege. Uslijed povratne
sprege propusni opseg pojaavaa moe da se povea
ili smanji. Izoblienja koja se stvaraju u pojaavau
mogu se takoe smanjiti ili poveati povratnom
spregom. Zbog smanjenja izoblienja povratna sprega
se namjerno izvodi kod pojaavaa. Ukoliko je
povratna sprega dovoljno jaka, a fazni stav vraenog
signala takav da pojaava sam sebe pobuuje,
pojaava se pretvara u generator koji daje signal na
izlazu pojaavaa i ako na ulaz ne dovodimo spolja
signal. Ovakav pojaava koji sam sebe pobuuje
nazivamo oscilatorom.
Sa povratnom spregom ve smo se sretali. Prvom
prilikom kada smo govorili o stabilizaciji radne take, a
drugom kada smo analizirali pojaanje na visokim
frekvecijama.
4.1. PRINCIP POVRATNE SPREGE
Kao to smo rekli, princip povratne sprege se sastoji u
tome da se sa izlaza vraa dio napona ili struje na ulaz.
Na slici 4.1. je pokazana blok ema pojaavaa sa
povratnom spregom.
Slika 4.1. Princip povratne sprege
Pojaava prenosi i pojaava signal sa ulaza na izlaz.
Obiljeimo signal na ulazu u pojaava sa X, na izlazu
pojaavaa sa X
o
, a na ulazu pojaavaa zajedno sa
povratnom spregom sa Xi. Na ulazu kola povratne
sprege imamo izlazni signal iz pojaavaa X
o
, a na
izlazu kola preko koga se ostvaruje povratna sprega
signala jeX
r
. Kolo povratne sprege na ulaz pojaavaa
je prikljueno tako da je:
r i
X X X + =
Dakle, signal na ulazu pojaavaa jednak je zbiru
ulaznog i vraenog signala.
Prenosna funkcija pojaavaa je:
X
X
A
o
=
U zavisnosti od toga ta je ulazni i ta izlazni signal
(napon ili struja) prenosna funkcija A moe biti:
pojaanje napona A
u
, pojaanje struje A
i
, prenosni
otpor R
m
ili prenosna provodnost G
m
.
Prenosnu funkciju povratnog kola:
o
r
X
X
= |
nazivamo koeficijent povratne sprege. U zavisnosti od
toga ta je X
o
i X
r
, ona je: odnos dva napona (slabljenja
napona) odnos struja (slabljenje struje), povratni otpor
ili povratna provodnost.
Prenosna funkcija pojaavaa sa povratnom spregom
je:
i
o
r
X
X
A =
Uzevi u obzir prethodne jednaine moe se napisati:
A 1
A
A
r
|
=
U optem sluaju prenosna funkcija ne mora biti realna.
Ona moe biti vrlo sloena funkcija, naroito, ako je
pojaava sloen, ako se sastoji iz vie pojaavakih
stepeni. Meutim, da bi uprostili analizu i bolje shvatili
sutinu povratne sprege analizirati emo povratnu
spregu u podruju srednjih frekvencija u kom je
pojaanje realna veliina sa znakom + ako je izlazni
signal u fazi sa ulaznim, odnosno se znakom - , ako je
izlazni pomjeren za 180 u odnosu na ulazni. Isto tako
emo smatrati da je i | realna veliina sa znakom + ako
su u povratnom kolu ne mijenja faza, a sa znakom -,
ako se faza mijenja za 180. Osim toga, ograniiemo
se na analizu kola kod kojih moemo smatrati da se
kroz pojaava signal prenosi samo od ulaza ka izlazu,
a kroz kolo povratne sprege samo od izlaza na ulaz
pojaavaa. Pretpostaviemo jo da faktor povratne
sprege ne zavisi od otpora generatora i potroaa.
Analizom poslijednje jednaine se vidi da pojaanje
pojaavaa sa povratnom spregom zavisi od proizvoga
|A. Ovaj proizvod nazivamo krunim pojaanjem
pojaavaa. Otkaimo na ulazu povratnu spregu, i
izraunajmo pojaanje od ulaza pojaava do izlaza iz
kola povratne sprege.
45
A
X
X
X
X
X
X
o
o
r r
| = =
Budui da je izlaz kola povratne sprege vezan za ulaz
pojaavaa i na taj nain nainjen zatvoren krug, to se
proizvod pojaanja |A naziva: kruno pojaanje.
0<|A<1
Uzmimo sada da je |A veliina vea od nule - pozitivna
veliina, ali manja od jedinice. Tada je imenitelj na
desnoj strani jednaine za pojaanje kola sa reakcijom
A
r
, manji od jedinice, pa je pojaanje sa povratnom
spregom vea od pojaanja pojaavaa bez povratne
sprege. U tom sluaju vraeni signal sa izlaza ima veu
fazu kao i ulazni signal, pa je signal na samom ulazu u
pojaava povean, to dovodi do poveanja i izlaznog
napona.
Povratnu spregu kod koje je |A pozitivno i vraeni
signal pozitivan nazivamo pozitivnom povratnom
spregom. Ukoliko je kruno pojaanje vee, toliko je
pojaanje sa povratnom spregom A
r
vee. Najvee
pojaanje e se imati kada je kruno pojaanje |A
jednako jedinici. Tada je imenitelj u jednaini za A
r
jednak nuli, pa je pojaanje A
r
beskonano veliko. To
znai da ulazni signal moe biti jednak nuli, a da ipak,
na izlazu postoji signal. Drugim rijeima, pojaava
sam sebe pobuuje, te se pretvara u oscilator.
|A>1
Za |A>1, pojaanje sa povratnom spregom je
suprotnog znaka od pojaanja pojaavaa bez povratne
sprege, to znai da izlazni napon promjeni fazu za
radijana. Fiziki to nema smisla. Da bismo vidjeli ta
e tada da se desi ponimo ponovo da poveavamo
povratnu spregu polazei od |A =0. Odraavamo pri
tome konstantan dovedeni ulazni signal. Poveavajui
|A, odnosno poveavajui vraeni signal, sve je vei
signal na ulazu pojaavaa A pa e biti vei signal i na
izlazu. Rastui, amplituda izlaznog signala e dostii
veliinu napona napajanja, pa daljim poveanjem
povratne sprege tj. poveanjem vraenog signala,
izlazni signal se ne moe poveavati.
To znai, da e se efektivno pojaanje pojaavaa
smanjiti. A
eff
je manje od A uslijed nelinearnosti
prenosne karakteristike pojaavaa. Prema tome,
poveanje faktora povratne sprege | dovodi do
smanjenja pojaanja A, tako da |A ne moe biti vea
od 1.
F A 1 = |
Veliinu F nazivamo funkcijom povratne sprege. Kod
pozitivne povratne sprege, funkcija povratne sprege F
je manja od jedinice. Kada je funkcija povratne sprege
jednaka nuli, pojaava se pretvara u oscilator.
Drugi sluaj povratne sprege emo imati kada je
vraeni signal sa izlaza na ulaz pojaavaa negativan,
tako da je ukupna veliina signala na ulazu pojaavaa
sa povratnom spregom manja od privedenog signala
koji elimo pojaati. U tom sluaju kruno pojaanje je
negativno, pa se dodaje jedinici u imenitelju jednaine
za A
r
, odnosno funkcija povratne sprege je vea od
jedinice, pa je pojaanje pojaavaa sa povratnom
spregom manje od pojaanja bez povratne sprege.
Ukoliko je takva povratna sprega jaa, tj. ukoliko je
|A, vee, utoliko je pojaanje sa povratnom spregom
manje. Ovu vrstu povratne sprege koja smanjuje
pojaanje nazivamo negativnom povratnom spregom.
Signal sa izlaza koji se uzima radi povratne sprege
moe biti proporcionalan naponu. U tom sluaju se
ulaz kola za poratnu spregu prikljuuje paralelno
potroau. Takvu povratnu spregu nazivamo
naponskom ili paralelnom povratnom spregom.
Izlazni signal koji se uzima za povratnu spregu moe
biti proporcionalan izlaznoj struji. Tada se ulaz
povratnog kola | vezuje na red sa potroaem. Takvu
spregu nazivamo strujnom, rednom ili serijskom
povratnom spregom.
Izlaz iz kola povratne sprege moe se takoe na dva
naina prikljuiti na ulaz pojaavaa. U seriju sa
generatorom, te se na ulaz u pojaava naponi
generatora i naponi povratne sprege sabiraju. Tada
kaemo da se povratna sprega dovodi serijski ili
naponski.
Kada izlaz iz kola povratne sprege dovodimo paralelno
ulazu pojaavaa, tako da se struje sabiraju, govorimo
o paralelno ili strujno vraenom signalu.
Prema tome, po nainu uzimanja i dovoenju
povratnog signala, povratnu spregu moemo podijeliti
na etiri vrste:
1. Naponsko-serijska ili naponsko-naponska ili
paralelno-serijska povratna sprega (slika 4.2a).
Kod nje se uzima signal paralelno izlazu, tako da
je proporcionalan izlaznom naponu, a na ulaz se
dovodi serijski sa generatorom, tako da se
naponi na ulazu pojaavaa sabiraju (napon
generatora i vraeni dio izlaznog napona).
2. Naponsko-paralelna ili naponsko-strujna ili
paralelno-paralelna (slika 4.2b). Kod ove vrste
sprege, povratni signal je struja proporcionalna
izlaznom naponu i dovodi se paralelno ulazu, pa
se struje generatora i povratne sprege sabiraju.
3. Strujno-serijska ili strujno-naponska ili strujno-
povratna sprega (slika 4.2c). Povratno kolo je na
izlazu prikljueno serijski sa potroaem pa je
vraeni signal proporcionalan izlaznoj struji, a
signal iz kola povratne sprege vezuje se u seriju
sa generatorom, pa se naponi generatora i
naponi iz kola povratne sprege sabiraju.
4. Strujno-paralelna ili strujno-strujna ili serijsko-
paralelna povratna sprega (slika 4.2d). Povratni
signal je struja, proporcionalna izlaznoj struji.
Izlaz pojaavaa je vezan redno sa ulazom kola
za povratnu spregu, a vraeni signal se dovodi
paralelno ulazu pojaavaa, te se struja
generatora i vraena struja na ulazu sabiraju.
46
Slika 4.2. Naini izvoenja povratne sprege:
a) naponsko-serijska, b) naponsko-paralelna, c) strujno-
serijska i d) strujno-paralelna povratna sprega
U daljoj analizi zadraemo samo prve nazive povratne
sprege: naponsko-serijska, naponsko-paralelna,
strujno-serijska i strujno-paralelna. Ovi nazivi su
najpogodniji, jer se najlake pamte i najbolje
odraavaju karakteristike pojaavaa. Prva rije govori
o tome ta se stabilie kod pojaavaa, a druga kakvo
je stanje na ulazu pojaavaa.
4.2. UTICAJ NA STABILNOST
POJAANJA
U prethodnom poglavlju smo pokazali da se pojaanje
sa povratnom spregom mijenja. Ako je povratna
sprega pozitivna pojaanje se poveava, a ako je
negativna smanjuje.
Samo pojaanje pojaavaa bez povratne sprege zavisi
od temperature, napona izvora za napajanje, od
pojaavakih elemenata koje smo stavili (pri proizvodnji
ili popravci pojaavaa), a ako je pojaava izveden u
integrisanoj tehnici, pojaanje pojaavaa nee biti isto
za sva nainjena kola uslijed tolerancije parametara
nastalih tokom proizvodnje.
Pretpostavimo da je faktor povratne sprege |
konstantan i nezavisan od svih navedenih uzroka
promjene pojaanja i naimo kako povratna sprega
utie na stabilnost pojaanja pojaavaa (izraen kao
odnos dA
r
/A
r
). Da bismo nali relativnu promjenu
pojaanja sa povratnom spregom u zavisnosti od
relativne promjene pojaanja pojaavaa bez povratne
sprege, primjenimo diferencijalni raun na izraz za A
r
.
Odgovarajui izraz je sada:
A
dA
F
1
A
dA
A 1
1
A
dA
r
r
=
|
=
Dakle, promjena pojaanja pojaavaa sa povratnom
spregom razlikuje se od promjene pojaanja
pojaavaa bez povratne sprege za 1/F puta.
Ako je povratna sprega pozitivna F je manje od
jedinice, pa povratna sprega pogorava stabilnost
pojaavaa. Kod negativne povratne sprege F je vee
od jedinice, pa povratna sprega poboljava stabilnost
pojaavaa jer su promjene pojaanja sa povratnom
spregom F puta manje.
Da bi pokazali koliko negativna povratna sprega
stabilie pojaanje uzimamo da je kruno pojaanje
negativno (negativna povratna sprega) i da je |A>>1.
Tada u izrazu 1-|A broj jedan moemo zanemariti, pa
je kod takvog pojaanja sa negativnom povratnom
spregom
|
=
1
A
r
Kako | moe biti stabilno, ako kolo povratne sprege
ostvarimo pomou otpora, to pojaanje pojaavaa sa
povratnom spregom sve dok je |A>>1 ne zavisi od
promjene pojaanja A.
4.3. UTICAJ NA GRANINE
FREKVENCIJE I IRINU
PROPUSNOG OPSEGA
Vidjeli smo da e pojaanje pojaavaa sa povratnom
spregom A
r
biti nezavisno od promjene pojaanja
pojaavaa A sve dotle dok je |A mnogo vea od
jedinice (negativna povratna sprege). Iznad gornje i
ispod donje granine frekvencije pojaanje pojaavaa
opada, ali to se na pojaanje sa povratnom spregom
nee odraziti sve dotle dok se |A ne priblii jedinici.
Prema tome, negativnom povratnom spregom gornja
granina frekvencija se pomijera na vie, a donja
sniava, te se propusni opseg smanjuje. Ovo emo
pokazati na jednostavnom primjeru.
Uzmimo jednostepeni pojaava sa kapacitivnom
spregom koji ima gornju graninu frekvenciju f
v
i donju
f
n
. Pojaanje takvog pojaavaa na visokim
frekvencijama je:
v
s
v
f
f
j 1
A
A
+
= ,
gdje je: A
v
pojaanje na visokim frekvencijama,
A
s
pojaanje na srednjim frekvencijama,
f
v
gornja granina frekvencija
47
Uvrtavanjem u gornju jednainu, dobijamo da je
pojaanje na visokim frekvencijama pojaavaa sa
povratnom spregom:
( )
vr
sr
v s
sr
v
v
r
f
f
j 1
A
f A 1
f
j 1
A
A 1
A
A
+
=
|
+
=
|
=
gdje je:
v v s vr
Ff f A 1 f = | = ) ( - gornja granina frekvencija
pojaavaa sa povratnom spregom.
Prema tome, gornja granina frekvencija pojaavaa sa
povratnom spregom je F puta vea od gornje granine
frekvencije istsog pojaavaa bez povratne sprege.
Ukoliko je F vee od jedinice f
vr
e biti vee od f
v
, a
ukoliko je manje, granina frekvencija sa povratnom
spregom e biti manja od granine frekvencije
pojaavaa bez povratne sprege.
Dakle, pozitivna povratna sprega smanjuje, a negativna
poveava gornju graninu frekvenciju, kako je
prikazano na slici 4.3.
Slika 4.3 Uticaj povratne sprege na frekventnu arakteristiku
pojaavaa (pojaanje, irinu propusnog opsega, donju i
gornju graninu frekvenciju)
Pojaanje jednostepenog pojaavaa na niskim
frekvencijama sa kapacitivnom spregom, uzevi u obzir
samo uticaj kapaciteta za spregu je:
f
f
j 1
A
A
n
s
n
+
=
Ponovnim uvrtavanjem dobijamo:
f
f
j 1
A
A 1
f
f
1
j 1
A
A 1
A
A
nr
sr
s
n
sr
n
n
nr
=
|
=
|
=
gdje je:
F
f
A 1
f
f
n
s
n
nr
=
|
= - donja granina frekvencija
pojaavaa sa povratnom spregom.
Pozitivnom povratnom spregom (F<1) donja granina
frekvencija se poveava, a negativnom (F>1) donja
granina frekvencija se smanjuje (sl. 4.3).
Propusni opseg je:
n v
f f B =
Za pojaava sa povratnom spregom:
F
f
Ff B
n
v r
=

pa kako se sa pozitivnom povratnom spregom donja
granina frekvencija poveava, a gornja smanjuje, to se
pozitivnom povratnom spregom irina propusnog
opsega smanjuje. Negativnom povratnom spregom
gornja granina frekvencija se poveava, a donja
smanjuje, pa se irina propusnog opsega negativnom
povratnom spregom poveava (sl. 4.3).
Budui da je donja granina frekvencija mnogo manja
od gornje granine frekvencije, to moemo smatrati da
je irina propusnog opsega priblino jednaka gornjoj
graninoj frekvenciji, tj. Bf
v
.
Naimo proizvod iz irine propusnog opsega B
r
i
pojaanja A
r
kod pojaavaa sa povratnom spregom
( )
s v
s
s
v s r vr r r
A f
A 1
A
f A 1 A f A B =
|
| = =
Dakle, proizvod propusni opseg pojaanje ne zavisi
od jaine povratne sprege i jednako je proizvodu
propusnog opsega i pojaanja istog pojaavaa bez
povratne sprege.
4.4. UTICAJ NA IZOBLIENJA
I SMETNJE
Uslijed nelinearnosti karakteristika tranzistora nastaju
nelinearna izoblienja. Ukoliko je izlazni signal vei,
utoliko je i izoblienje vee. Ako je signal vrlo mali,
nelinearnu karakteristiku u podruju rada moemo
aproksimirati pravom, te nema izoblienja. To je
utoliko tanije ukoliko je signal manji. Kod izlaznih
pojaavaa teimo da dobijemo to je mogue veu
snagu, odnosno to je mogue vei izlazni signal.
Meutim, ukoliko je vea izlazna snaga, vea su i
izoblienja.
Izoblienja se mogu smanjiti povratnom spregom i to
negativnom povratnom spregom, kao to smo
napomenuli u poetku.
Uzmimo da smo izlazni pojaava maksimalno pobudili,
tako da smo dobili maksimalnu izlaznu snagu. Neka je
tada izlazni signal X
o
. Uslijed izoblienja ovaj signal
nee biti sinusoidalan iako je pobudni, ulazni signal
ista sinusoida. Na izlazu e se pojaviti osim prvog
harmonika X
o1
i vii harmonici: drugi harmonik X
o2
, trei
X
o3
itd.
X
o
= X
o1
+ X
o2
+ X
o3
+ . . . + X
on
+ . . .
48
Pored toga, promijenit e se i srednja vrijednost
istosmjernog napona, to ovdje nismo uzeli u obzir.
Da bi se dobio izlazni signal X
o
, na ulazu pojaavaa je
bio signal X. Taj signal je bio toliki da se dobije na
izlazu prvi harmonik koji je
X
o1
= AX.
Napravimo li povratnu spregu, smanjie se pojaanje,
pa e se smanjiti i izlazni signal. Kako je pojaanje
smanjeno za veliinu funkcije povratne sprege, to e se
i izlazni signal smanji za tu veliinu.
...
F
X
...
F
X
F
X
F
X
X
on 2 o 1 o o
or
+ + + + = =
Da bi na izlazu dobili maksimalan signal prvog
harmonika neophodno je da na ulazu poveamo signal.
Ako na ulazu poveamo signal za F puta, poveae se i
izlazni signal. Meutim, na ulazu poveavamo samo
prvi harmonik, pa e se i na izlazu poveati samo prvi
harmonik.
Izlazni signal e biti:
...
F
X
F
X
X X
3 o 2 o
1 o or
+ + + =
Dakle, povratnom spregom smo smanjili izoblienje, ali
smo smanjili i pojaanje, pa se to mora nadoknaditi u
prethodnom pojaavau. Prethodni pojaava je
pojaava malih snaga, koji ima vrlo mala izoblienja.
Na taj nain smo dobili maksimalnu izlaznu snagu
izlaznog pojaavaa sa smanjenim izoblienjem.
Kod pojaavaa sa pozitivnom povratnom spregom je
F<1, pa e izoblienja biti vea nego kad nema
povratne sprege.
Uslijed izoblienja, na izlazu pojaavaa se pojavljuju
vii harmonici. Ovi harmonici su nepoeljni i razliiti od
ulaznog signala. Nepoeljni signal na izlazu pojaavaa
se moe pojaviti i uslijed nekih smetnji kao to su
smetnje uslijed varnienja, sluajnih prekida i
ukljuenja potroaa na gradsku mreu, parazitnih
induktivnih i kapacitivnih sprega izmeu raznih ureaja,
loeg filtriranja usmjerenog napona itd. Negativnom
povratnom spregom smanjuju se i ove smetnje.
Smanjenje smetnji negativnom povratnom spregom
mogue je samo ako na ulazu moemo poveati signal,
tj. samo ako ispred pojaavaa u kojem se pojavljuje
smetnja imamo neki drugi pojaava koji nema smetnji,
kao to kod pojaavaa koji ima izoblienje, moramo
imati ispred pojaava sa negativnom spregom koji ne
izobliuje signal, kako je prikazano na slici 4.4.
Ako je na ulazu pojaavaa signal X
i
, a signal smetnje
X
s
, oba e se jednako pojaati bilo da nema ili ima
povratne sprege, te e na izlazu njihov odnos biti isti,
bez obzira da li ima ili nema povratne sprege.
Ako se smetnja pojavljuje samo na izlazu pojaavaa,
onda zadravi isti ulazni signal X
i
, povratna sprega e
na izlazu smanjiti F puta i korisni signal i smetnju.
Ukoliko se moe korisni signal na ulazu poveati
nezavisno od veliine smetnje, na izlazu e se dobiti
vei odnos signal/smetnja, odnosno, negativnom
povratnom spregom smanjuje se uticaj smetnje na
izlazni signal.
Slika 4.4 Lokalna povratna sprega na izlaznom stepenu
pojaavaa
Na slicii 4.4 prikazana je blok ema pojaavaa koji ima
predpojaava A
1
i izlazni pojaava A
2
. Povratna
sprega je izvedena samo na izlaznom pojaavau. Ako
su X
s1
i X
s2
smetnje nezavisne od veliine korisnog
signala, onda e za isti koristan signal na izlazu, bez
povratne sprege na izlazu biti signal smetnje X
s2
i A
2
X
s1
.
Sa negativnom povratnom spregom na izlazu e biti F
puta manji i jedan i drugi signal, tj. X
s2
/F
2
i A
2
X
s1
/F
2
.
Ukupno pojaanje signala sa povratnom spregom je:
2 2
2
1 r
A 1
A
A A
|
=
Da bi se dobilo eljeno pojaanje A
r
, obino se
pojaanje predpojaavaa moe podeavati.
4.5 LOKALNA I TOTALNA
POVRATNA SPREGA
Govorei o smanjenju izoblienja, zakljuili smo da se
smanjuje i pojaanje, pa da moramo signal pojaati u
prethodnom pojaavakom stepenu. Na slici 4.4
pokazan je takav pojaava.
Na ulazu imamo pojaavaki stepen pojaanja A
1
, koji
ili nema ili su mu izoblienja zanemarljivo mala i dobro
je blokiran od smetnji. Izlazni stepen ima pojaanje A
2
,
a kako izoblienja nastaju u njemu i kako je podloan
smetnjama, to je povratna sprega izvedena lokalno
samo na izlaznom stepenu.
Izoblienja i smetnje se mogu jo vie potisnuti ako se
naini totolna povratna sprega, od izlaza do ulaza u prvi
stepen pojaavaa, kako je prikazano na slici 4.5. Tada
se smanjuju i eventualna izoblienja u prvom
pojaavau.
Neka su pojaavai A
1
i A
2
na slikama 4.4 i 4.5 isti. Da
bi efekat povratne sprege bio isti potrebno je da je
funkcija povratne sprege u oba sluaja ista.
Ukupno pojaanje bez povratne sprege u oba sluaja je
isto i iznosi:
A=A
1
A
2
.
49
Slika 4.5. Totalna povratna sprega
Pojaanje sa povratnom spregom pojaavaa sa slike
4.5 je:
2 1
2
1 r
A A 1
A
A A
|
= ,
uz uslov da je:
F=1A
1
A
2
=12A
2
=F2, za
2
=A
1
Kako je u oba sluaja funkcija povratne sprege ista, a
oba dijela pojaanja (A
1
i A
2
) ista, to su i izoblienja i
smetnje na izlazu u oba sluaja isti, naravno ako su
izoblienja pojaavaa A
1
zanemariva.
Kod viestepenog pojaavaa, kod koga se smetnje
javljaju u svakom pojaavakom stepenu, kao na slici
4.6, smetnja e imati utoliko vei efekat ukoliko je blie
ulazu.
Budui da je signal najvei u izlaznom stepenu i
izoblienje e u tom stepenu biti najvea.
Na izlazu se pojavljuje najvei signal od smetnje na
ulazu u prvi stepen, jer se mnoi sa ukupnim
pojaanjem pojaavaa A. Svaka smetnja koja se
pojavljuje dalje od ulaza, pojaava se samo onim
stepenima pojaavaa koji se nalaze desno od mjesta
uticaja smetnje. Smetnja koja se javlja na izlazu
pojaavaa uopte se ne pojaava.
Slika 4.6. Uticaj totalne povratne sprege na smetnje koje se pojavljuju na raznim mjestima pojaavaa
OSCILATORI
PROSTOPERIODINIH
OSCILACIJA
LC oscilator sa uzemljenom bazom
5
poglavlje
OSCILATORI PROSTOPERIODINIH OSCILACIJA
51
5. OSCILATORI PROSTOPERIODINIH OSCILACIJA
Oscilacije, kao to smo vidjeli, mogu nastati u
pojaavau sa pozitivnom povratnom spregom.
Pozitivna povratna sprega treba da bude takva, da je
vraeni signal u fazi sa pobudnim signalom i iste
amplitude. Tada e, iako se ulazni signal iskljui,
pojaava sam sebe pobuivati, odnosno, u pojaavau
e se odravati oscilacije.
Vraeni signal e biti jednak pobudnom signalu, ako je
kruno pojaanje pojaavaa jednako jedinici ili ako je
funkcija povratne sprege jednaka nuli.
Pojaava obino u sebi ima i reaktivne elemente, tako
da pojaanje nije realna veliina. Isto tako i faktor
povratne sprege ne mora biti realna veliina. Prema
tome ni kruno pojaanje nije realna veliina. Zbog
toga e oscilacije u pojaavau biti one frekvencije pri
kojoj je kruno pojaanje jednako jedinici (ili vee od
jedinice), ali realno. Odnosno, one frekvencije pri kojoj
je vraeni signal u fazi sa pobudnim signalom.
Kruno pojaanje ne treba da je vee od jedinice, ili bar
ne mnogo vee od jedinice, jer tada pojaava radi u
oblasti zakrivljenosti svoje prenosne karakteristike, pa
e oscilacije biti izobliene. Oscilator e, pored
osnovnog harmonika, davati i vie harmonike. Ukoliko
se za oscilator upotrijebi pojaava sa oscilatornim
kolima, oscilatorno kolo (ili oscilatorna kola) e priguiti
vie harmonike. Ovakvi oscilatori mogu raditi i sa jaom
povratnom spregom.
Nije dobro ni kada je kruno pojaanje jednako jedinici.
Tada je povratna sprega kritina, pa e bilo kakve
promjene parametara elemenata u oscilatoru, koje
dovede do smanjenja krunog pojaanja uiniti da
oscilator prestane sa radom, jer e povratna sprega biti
nedovoljna za odravanje oscilacija.
Na kraju moemo izvesti opti zakljuak: povratna
sprega mora biti takva da je kruno pojaanje za male
signale vee od jedinice (A>1), kako bi pojaava
radio stabilno, ali ne i suvie vee od jedinice, kako
izlazni signal ne bi bio izoblien.
Oscilatori prostoperiodinih oscilacija mogu biti
nainjeni i sa elementima koji imaju negativnu
otpornost, kao to su tunelske diode, jednospojni
tranzistori (samo ulazno kolo) i termistori. Kako su ovi
elementi dvopoli, to nema povratne sprege sa izlaza na
ulaz. Princip rada ovih oscilatora je u tome da se
pojaavaki elementi prikljuuju kolima u kojima se
mogu pojaviti oscilacije. Sa svojim negativnim otporom,
oni umanjuju ukupan otpor u tim kolima. Kada je
ukupan efektivan otpor u kolima jednak nuli, oscilacije
e biti nepriguene. Ukoliko ukupan efektivan otpor u
kolu nije jednak nuli, kolo e raditi kao pojaava. Da bi
na izlazu imali signal mora se dovoditi na ulaz signal za
pobuivanje.
Tiristor, takoe, ima negativan otpor. Kako taj otpor
nije definisan, to je teko ostvariti prostoperiodine
oscilacije sa tiristorima.
5.1. RC OSCILATORI
Najjednostavniji oscilator sa jednim pojaavakim
elementom je RC oscilator. Uzmimo da analiziramo
jedan takav oscilator sa fetom, slika 5.1. To je obian
pojaava sa uzemljenim sorsom, kod koga se povratna
sprega izvodi preko RC filtra, koji obre fazu za 180.
Sam pojaava obre fazu za 180, te je tako vraeni
signal u fazi sa pobudnim signalom. Frekvenciju
oscilacija odreuje RC filtar.
Ulazni otpor je vrlo veliki, tako da njegov uticaj
moemo zanemariti. Kako za pobuivanje nije potrebna
snaga, to otpori R u filtru mogu biti veliki. Ako
pretpostavimo da je RR
D
, to optereenje uslijed filtra
moemo zanemariti.
Slika 5.1. ema RC oscilatora sa fetom
Analitiki proraun (ovdje izostavljen) pokazuje da bi se
mogle nastati oscilacije pojaanje pojaavaa treba biti
po apsolutnoj vrijednosti vee od 29.
Isto tako se dobije da je rezonantna frekvencija ovog
oscilatora jednaka:
RC 6
1
= e , tj
RC
f
6 2
1
t
=
RC oscilator moemo nainiti i sa tranzistorom. Na slici
5.2. date su ema i ekvivalentna ema RC oscilatora sa
tranzistorom.
Kod tranzistora ulazni otpor nije beskonano velik, jer
postoji bazna struja. Filtar ne moe biti sa vrlo velikim
otporima R. Otpor R je istog reda veliine kao otpor R
C
.
Zbog toga optereenje koje potie od filtra ne moemo
zanemariti. Otpore R
1
i R
2
moemo uzeti dovoljno
velike, tako da ih moemo smatrati mnogo veim od
ulaznog otpora tranzistora h
i
, i smatrati da struja koja
protie kroz otpor R
3
protie i kroz bazu tranzistora,
odnosno, da je struja I
3
=I
b
.
52
Slika 5.2. RC oscilator sa tranzistorom
Najmanja vrijednost za faktor strujnog pojaanja sa
kojim se moe postii uslov za nastajanje oscilacija u
RC oscilatoru sa tranzistorom bie za neku optimalnu
vrijednost koja iznosi:
min
=44,5,
to se dobije za rezonantnu frekvenciju od:
RC 4
1
= e , tj
RC
f
t 8
1
=
Da bi oscilacije bile neizobliene, fet i tranzistor moraju
raditi u podruju pravolinijskog dijela svoje prenosne
karakteristike. To znai da moraju raditi u klasi A.
RC oscilatori se obino prave tako da im se frekvencija
po elji moe mijenjati. Frekvencija se moe mijenjati
promjenom parametara elemenata od kojih frekvencija
zavisi. Ovdje, kao to smo vidjeli, frekvencija zavisi od
veliine R i C. Kako uslov za nastajanje oscilacija ne
zavisi od veliine kapaciteta, to je najbolje radi
promjene frekvencije mijenjati veliinu kapaciteta C.
Praktino se tako i radi, i to istovremeno se mijenjaju
kapaciteti sva tri kondenzatora. Promjenom otpora R se
mijenjaju uslovi oscilovanja, pa e se mijenjati i
amplituda oscilacija. Pri manjim ili veim vrijednostima
od optimalne oscilacije mogu i prestati.
RC oscilatori se obino prave za niske frekvencije. Oni
imaju prednosti nad oscilatorima sa L i C, o kojima
emo govoriti kasnije, jer su otpornici jeftiniji od
zavojnica, pogotovu za vrlo velike frekvencije. Osim
toga sa promjenom kapaciteta ovdje se mnogo mijenja
frekvencija. Odnos maximalne i minimalne frekvencije
je:
min
max
min
max
min
max
f
f
C
C
= =
e
e
.
Dakle, jednak je odnosu maximalnog prema
minimalnom kapacitetu.
5.2. OSCILATOR SA
VINOVIM (WIEN) MOSTOM
Oscilator sa Vinovim mostom ima kolo sa povratnom
spregom u vidu Vinovog mosta. Kod ovog mosta, samo
na jednoj frekvenciji je izlazni napon u fazi sa ulaznim
naponom pojaavaa. ema ovog oscilatora je data na
sl. 5.3. U ovom sluaju za pajaava je diferencijalni
(operacioni) pojaava, koji ima simetrian ulaz.
Slika 5.3. Oscilator sa Vinovim mostom
Da bi oscilator radio, kruno pojaanje treba da je
jednako jedinici. To znai da je
U
i
=U
1
-U
2
=U
r
Frekvencija osciliranja zavisi od otpora R i kapaciteta C
lijeve grane mosta na slici 5.3. i iznosi:
RC
1
= e , tj
RC
f
t 2
1
=
Za ovu vrijednost frekvencie dobijemo da je:
3
1
2 1
2
=
+ Z Z
Z
Odnosno da je: R
1
=2R
2
.
Promjena frekvencije i kod ovog oscilatora se izvodi
promjenom kapaciteta C. Kako ovdje imamo samo dva
kondenzatora, to je ostvarenje ove promjene jeftinije i
jednostavnije. Odnos maximalne i minimalne
frekvencije i ovdje je jednak odnosu maximalnog i
minimalnog kapaciteta, tj.
min
max
min
max
min
max
f
f
C
C
= =
e
e
, isto kao i kod RC oscilatora.
Kod oscilatora sa Vinovim mostom moe se izvriti
stabilizacija amplitude oscilacija. Ova stabilizacija se
postie promjenom povratne sprege.
53
Pojaanje pojaavaa nije beskonano veliko, ve je
konana veliina, koja je jo i nestabilna. Tokom
vremena pojaanje obino opada. Promjena moe
nastati i usljed promjene napona napajanja. U sluaju
da pojaanje opadne, opae i izlazni napon U
o
. Ako
pak pojaanje poraste izlazni napon e porasti. Porast
moe biti i tolika da nastupi izoblienje. Zbog toga je
neophodno da se sa porastom izlaznog napona smanji
povratna sprega i obrnuto, sa smanjenjem izlaznog
napona treba da se povea povratna sprega.
Prilikom smanjenja pojaanja A
u
, smanjio se i izlazni
napon U
o
. Usljed toga smanjila se i struja I
1
kroz
otpornike R
1
i R
2
, te i disipacija snage odnosno
temperatura ovih otpora. Ukoliko veliine otpora zavise
od temperature i to tako da se povratna sprega povea
kada se pojaanje smanji, dobie se stabilisan izlazni
napon. Kao to smo vidjeli, prilikom smanjenja
pojaanja, odnosno, smanjenja disipacije na otporima,
treba otpor R
1
da se povea ili otpor R
2
da se smanji.
Da bi se to postiglo smanjenjem temperature, otpor R
1
treba da ima negativan, a R
2
pozitivan temperaturni
koeficijent. Prema tome, za stabilizaciju izlaznog
nmapona oscilatora sa Vinovim mostom, za otpor R
1
treba uzeti termistor, ali za otpor R
2
otpor sa pozitivnim
temperaturnim koeficijentom, na primjer sijalicu.
5.3. LC OSCILATOR SA
INDUKOVANOM POVRATNOM
SPREGOM
Kod ovih oscilatora frekvenciju oscilovanja odreuje
oscilatorno kolo i ona je priblino jednaka rezonantnoj
frekvenciji tog kola.
5.3.1. LC oscilator sa fetom
ema LC oscilatora sa fetom data je na sl. 5.4. U kolu
drejna nalazi se oscilatorno kolo. Povratna sprega je
ostvarena induktivno meuinduktivnou M izmeu
zavojnice L oscilatornog kola i zavojnice L
g
za koju je
vezan gejt feta. Kapacitet C
g
je vrlo velik, tako da na
frekvenciji rada oscilatora pretstavlja kratku vezu.
Pomou R
g
i C
g
ostvaruje se polarizacija gejta.
Slika 5.4. LC oscilator sa fetom
i induktivnom povratnom spregom
Da bi oscilator radio, odnosno stvarao nepriguene
oscilacije, povratna sprega mora biti pozitivna i kruno
pojaanje jednako jedinici. Drugim rijeima napon
povratne sprege U
r
mora i po fazi i po amplitudi biti
jednak pobudnom naponu U
G
.
Na rezonantnoj frekvenciji oscilatorno kolo se ponaa
kao otpor R
D
. Prema tome napon U
d
je pomjeren za
180 u odnosu na napon U
g
. Struja kroz induktivitet
zaostaje za naponom za 90. Indukovana
elektromotorna sila u zavojnici L
g
pomjerena je
unaprijed u odnosu na struju I
L
. Na taj nain napon U
r
bi bio u protivfazi sa naponom U
g
pa bi dobili negativnu
umjesto pozitivne povratne sprege. Meutim, ako
krajeve zavojnice L
g
zamjenimo, promjeniemo fazu
napona U
r
za 180 i tako dobiti pozitivnu povratnu
spregu. Sa takama je na emi osnaeno kako treba
prikljuiti krajeve zavojnice L
g
.
Pretpostaviemo da je efektivan Q-faktor oscilatornog
kola mnogo vei od jedinice pa je rezonantna
frekvencija jednaka frekvenciji oscilovanja oscilatora i
vrlo priblino jednaka:
LC
1
0
= e , tj
LC 2
1
f
0
t
=
5.3.2. LC oscilator sa tranzistorom
LC oscilator sa povratnom spregom nainjen sa
tranzistorom dat je na sl. 5.5. Analizirajui rad
oscilatora sa fetom, vidjeli smo da je prenosna
karakteristika najstrmija ili bar vrlo strma u poetnoj
radnoj taki. Sa poveanjem amplitude strmina se
smanjuje. Da bi tranzistor mogao poeti sa
oscilacijama, neophodno je da poetna radna taka
bude u radnom podruju. Ovo e se postii
polarizacijom tranzistora. Ova polarizacija je izvedena
na uobiajan nain pomou otpora R
E
, i razdelnika
napona R
B1
R
B2
. Da ovi otpori ne bi uticali na
naizmjenian signal, otpornik R
E
je blokiran vrlo velikim
kapacitetom C
e
, a taka A razdjeljnika za napajanje
baze takoe je uzemljena velikim kapacitetom C
b
.
Slika 5.5. LC oscilator sa tranzistorom
i induktivnom povratnom spregom
54
Pri vrlo slaboj povratnoj sprezi, tranzistor e raditi u
klasi A, kao to radi i oscilator sa fetom. Poveavajui
spregu, amplituda naizmjeninog baznog napona sve
vie raste. Zbog usmjerivakog dejstva emitorskog
spoja tranzistora, ostvarie se samopolarizacija kao kod
feta. Napon na otporu R
B2
i kondenzatoru C
b
se
mijenja, tako da tranzistor poinje da radi u klasi AB, B
i C, ve prema tome kolika je sprega. Za analizu rada
tranzistora kao oscilatora uiniemo slijedee
pretpostavke:
Frekvencija oscilacija oscilatora je mnogo manja od
granine frekvencije tranzistora, pa parazitne kapacitete
tranzistora moemo zanemariti.
Kako je bazno kolo periodino, a induktivitet L
b
relativno mali, to emo u analizi pretpostaviti da je
X
Lb
=L
b
mnogo manja od aktivnog otpora u baznom
kolu (h
i
+R
b
).
Otpor zavojnice u baznom kolu R
b
je takoe mali, pa i
njega u odnosu na h
i
moemo zanemariti.
Na sl. 5.6 data je ekvivalentna ema oscilatora. Da bi
pojednostavili analizu pretvorili smo strujni generator u
naponski generator i nactrali novu ekvivalentnu emu,
koja ima tri zatvorene petlje.
Slika 5.6. Ekvivalentna ema oscilatora sa slike 5.5.
Za nalaenje uslova za oscilovanje i frekvencije
oscilacija u dosadanjoj analizi smo traili kruno
pojaanje i stavljali da je ono jednako jedinici, tj.
izjednaili smo I
r
sa I
b
. Ovaj put emo uraditi na sledei
nain. Umjesto, da pretpostavimo da je kruno
pojaanje jednako jedinici, pretpostaviemo da je
funkcija povratne sprege jednaka nuli, to je isto. Ako
je funkcija povratne sprege jednaka nuli, onda je
pojaanje pojaavaa sa povratnom spregom
beskonano veliko. Pri beskonano velikom pojaanju i
pri minimalnom sluajnom pobudnom signalu izlazna
struja e biti beskonano velika.
Dobije se da je frekvencija osciliranja oscilatora
jednaka:
LC
1
0
= e , tj
LC
f
t 2
1
0
= , kao kod feta.
Slika 5.7. LC oscilatora sa tranzistorom u spoju ZB
Na sl. 5.7 data je ema tranzistorskog oscilatora sa
uzemljenom bazom. Ovakav oscilator se esto koristi u
radioprijemnicima, pri emu isti tranzistor slui i za
mijeanje. Tada se ulazni signal dovodi na bazu
tranzistora.
Treba zapaziti da se kod oscilatora sa uzemljenom
bazom ne obru krajevi zavojnice za povratnu spregu
(uporedi slike 5.5 i 5.7).
5.4. LC OSCILATORI U TRI TAKE
Umjesto induktivne povratne sprege, oscilator se moe
nainiti i na taj nain, to e se aktivan element
prikljuiti na tri take oscilatornog kola. Aktivan element
moe biti fet tranzistor ili operacioni pojaava.
Na slici 5.8 data je principijelna, a na slici 5.9.
ekvivalentna ema ovakvog oscilatora. Oscilatorno koli
je nainjeno od tri elementa ije su impedanse Z
1
, Z
2
i
Z
3
. Pojaavaki element je u ovom sluaju operacioni
pojaava pojaanja praznog hoda A
u
i izlaznog otpora
R
o
. Ulazni otpor je vrlo velik tako da njegov uticaj
moemo zanemariti.
Slika 5.8. LC oscilator u tri take
55
Slika 5.9 Ekvivalentna ema LC oscilator u tri take
Da bi Z
1
,Z
2
i Z
3
inili oscilatorno kolo sve tri impedanse
moraju biti reaktivne. Zanemarimo li aktivan otpor
svake impedanse imamo da je:
Z
1
=jX
1,
Z
2
=jX
2
, Z
3
=jX
3
5.4.1. Hartlijev oscilator
Oscilatori kod kojih su Z
1
i Z
2
induktivnosti nazivaju se
Hartlijevi oscilatori (Harltey). Na slici 5.10 date su eme
Hartlijevih oscilatora sa fetom i tranzistorom.
Slika 5.10. Hartlijev oscilator sa fetom i tranzistorom
5.4.2. Kolpicov oscilator
Oscilatori kod kojih su Z
1
i Z
2
kapacitivnosti, nazivaju
se Kolpicovi (Colpitz) oscilatori. Primjer Kolpicovih
oscilatora dati su na slikama 5.11. i 5.12.
Fet ima vrlo veliku ulaznu impedansu, pa se izvedena
analiza rada oscilatora moe prihvatiti kao relativno
tana. Kod tranzistora ulazni otpor nije velik. On
optereuje oscilatorno kolo, te se impedansa Z
1
ne
moe smatrati za istu reaktansu, to bi jako
komplikovalo analizu.
Analiza bi bila jo komplikovanija kada bi oscilator radio
na vrlo visokim frekvencijama, tako da reaktivne
parametre tranzistora ne moemo zanemariti. Tada bi
morali koristiti komplikovaniju ekvivalentnu emu
tranzistora.
Slika 5.11. Kolpicov oscilator sa fetom
LITERATURA
56
Slika 5.12. Kolpicov oscilator sa tranzistorom
5.5. STABILNOST FREKVENCIJE
OSCILATORA
Prilikom analize LC oscilatora sa povratnom spregom,
vidjeli smo da ako se uzmu u obzir i aktivne
komponente, frekvencija oscilatora zavisi i od njih.
Kako, parametri tranzistora, zavise od napona
napajanja, kolektorske struje, temperature, to e i
frekvencija zavisiti od ovih veliina. Ove veliine se
obino tokom vremena mijenjaju, pa e se i frekvencija
mijenjati. Prilikom analize rada oscilatora, parazitne
kapacitivnosti tranzistora i feta smo zanemarili,
odnosno, pretpostavili da se oni nalaze u kapacitetu C
oscilatornog kola. Ovi parazitni kapaciteti takoe zavise
od temperature, napona i struje, pa e oni doprinositi
promjeni frekvencije.
Prema tome, i zbog aktivnih i reaktivnih parametara
pojaavakih elemenata oscilatora, neophodno je zbog
stabilnosti frekvencije, stabilisati napon napajanja i
temperaturu okoline oscilatora.
Promjena temperature moe uticati i na parametre
samog oscilatornog kola, pa je potrebno, kondenzatore
i zavojnice izabrati takve, da im se parametri to manje
mijenjaju sa temperaturom.
Frekvencija oscilatora e biti stabilnija i ako je Q-faktor
oscilatornog kola vei. Ukoliko je Q-faktor velik,
promjena faze u blizini rezonantne frekvencije je vea,
pa se uslove za oscilovanje (A=1) prilikom promjene
parametara, postie za manje promjene frekvencije.
Sva prethodna analiza ukazuje na to, da e frekvencija
oscilatora biti stablinija ukoliko je uticaj parazitnih
elemenata manji, a Q-faktor oscilatornog kola to je
mogue vei. Efektivan Q-faktor e biti velik, ako je Q-
faktor samog oscilatornog kola velik. Osim toga, on e
biti velik i ako se optereenja oscilatornog kola prikljue
na izvod zavojnice, odnosno na dio ukupne reaktanse u
jednoj grani oscilatornog kola. Ukoliko se tranzistor ili
fet prikljueni na dio reaktanse, to e se njihovi
parametri prikljuiti paralelno maloj reaktansi, pa e
njihove promjene procentualno manje uticati na
promjenu cijele reaktanse, te i na frekvenciju
oscilatora.
Oscilatori se, pogotovu ako se eli stabilna amplituda
oscilacija, prave za male snage. Ukoliko nam je
potrebna vea snaga, vri se naknadno pojaanje
snage. Stabilnost ovih oscilatora zavisie i od povratnog
dejstva narednih pojaavakih stepeni, odnosno od
optereenja oscilatora nastalog prikljuenjem
pojaavakog stepena, odnosno promjene ulazne
impedanse pojaavaa. Zbog toga se za prvi stepen
pojaanja koristi pojaava sa velikom ulaznom
impedansom (pojaava sa uzemljenim kolektorom) ili
pojaava kod koga je povratna sprega mala (kaskodni
pojaava).
5.5.1. Klapov oscilator
Oscilator kod koga se pojaavaki element prikljuuje
na dio reaktanse oscilatornog kola je Klapov (Clapp)
oscilator. Ovaj oscilator je vrlo slian Kolpicovom
oscilatoru (slike 5.11. i 5.12.). Razlika je u tome to C
1
i
C
2
ne ine ukupan kapacitet oscilatornog kola, ve su
samo dio kapaciteta (slika 5.13. i 5.14.).
Slika 5.13. Klapov oscilator sa fetom
Ukupan kapacitet oscilatornog kola je
3 2 1
1 1 1 1
C C C C
+ + =
Uslijed promjene parametara pojaavakih elemenata
mijenjaju se i C
1
i C
2
, jer smo pretpostavili da oni
sadre u sebi i parazitne kapacitete pojaanih
LITERATURA
57
elemenata. Osim toga, na njihovu efektivnu veliinu
utiu i realni parametri pojaavakih elemenata.
Slika 5.14. Klapov oscilator sa tranzistorom
Frekvencija oscilovanja Klapovog oscilatora je:
LC
1
= e , tj
LC
f
t 2
1
= ,
5.6. PIEZOELEKTRINI EFEKAT
Kistal kvarca ima piezoelektrinu osobinu. Naime, pod
uticajem deformacije molekuli kristala se polariu, tako
da se na suprotnim stranama kristala pojavljuje
naelektrisanje i obrnuto, ako se povrina kristala
naelektrie, kristal e se deformisati.
Ovu njegovu osobinu moemo iskoristiti za dobijanje
mehaniko-elektrinih oscilacija. U tu svrhu kristalu
kvarca dajemo pravilan geometrijski oblik
(paralelopiped, disk) na ije dvije suprotne strane
nanesemo metal i napravimo kontakte na tom metalu.
Tanak sloj metala je debljine nekoliko mikrona i slui
kao elektroda, kako je prikazano na slici 5.15.
Slika 5.15. Izgled kristala kvarca
Uslijed deformacije, izmeu elektroda se javlja
potencijala razlika, a ako se uspostavi potencijalana
razlika kristal e se deformisati.
Na slici je 5.16. je oznaka za kristal kvarca na
elektrinim emama.
Slika 5.16. Simbol kristala kvarca
Kristal kvarca je odlian dielektrik. Prikljuimo li
elektrode na istosmjerni napon, praktino nee tei
elektrina struja.
Dovoenjem izmjeninog napona kvarc e oscilirati u
ritmu dovedenog napona. Kako je kapacitet kristala
relativno mali, to e i struja i amplituda mehanikih
oscilacija biti mala. Ipak e se izvjesna energija troiti
na odravanje tih oscilacija. Poveavajui frekvenciju
izmjeninog napona, dostii emo mehaniku
rezonanciju oscilacija kristala. Pri toj frekvenciji
oscilacije e biti najvee, pa e i utroena energija biti
najvea, odnosno i izmjenina struja e biti najvea.
Daljim poveanjem frekvencije, poto se udaljujemo od
rezonancije, amplituda mehanikih oscilacija se
smanjuje, pa e se smanjiti i izmjenina struja.
Prema tome, kristal kvarca se ponaa kao serijsko
oscilatorno kolo. Posmatrajui spolja samo izvode i
mjerei napone i struju, umjesto kvarca moemo
nacrtati njegovu ekvivalentnu emu, koja se sastoji od
jedne grane sa induktivnou L, otporom R i
Kapacitetom C vezanim u seriju. Dubljom analizom se
moe pokazati da induktivnost L zavisi od mase kristala,
kapacitet C od elestinosti, a otpor R od naina i
kvaliteta izrade i privravanja kristala u sredinu u
kojoj se nalazi (vazduh, vakuum ...).
Osim toga, krista sa svojim metalnim elektrodama
predstavlja kondenzator kapacitivnosti C, koji se crta u
drugoj grani, paralelno serijskom oscilatornom kolu
LRC.
Da bismo imali predstavu o veliini parametara kristala
kvarca navedimo primjer:
Kvarcna ploica dimenzija 3x4x1,5 mm ima:
- rezonantnu frekvenciju oko 90 kHz,
- induktivnost L=137H,
- kapacitet C=0,0235 pF,
- serijski otpor R=15 k,
- paralelni kapacitet C=3,5 pF,
- faktor dobrote Q=5500.
Kao to se vidi induktivitet je vrlo veliki pa je zato veliki
i Q-faktor.
Uslijed prisustva paralelnog kapaciteta C u podruju u
kojem je serijsko oscilatorno kolo induktivnog karaktera
moe nastati paralelna rezonancija. Prema tome, kvarc
se ponaa i kao serijsko i kao paralelno oscilatorno
kolo.
Na slici 5.17 je prikazana zavisnost reaktanse kristala
kvarca od frekvencije.
LITERATURA
58
Slika 5.17. Zavisnost reaktanse kristala kvarca od frekvencije
Karakteristine take su
r
serijska rezonacija i
p

paralelna rezonancija.
Razliika frekvencija
r
p
se kree od nekoliko Hz do
nekoliko stotina Hz: Za tako malu promjenu frekvencije
induktivitet se mijenja u vrlo velikim granicama, pa je
radno podruje kristala kvarca upravo u tom opsegu
frekvencija.
5.6.1. Stabilizacija frekvencije pomou
kristala kvarca
Stabilnost frekvencije kod Klapovog osclikatora postigli
smo na taj nain, to smo kolo oscilatora modifikovali
tako da se promjena pojaavakih elemenata to manje
odrazi na promjenu paramaetara oscilatornog kola.
Primjenom kvarca, stabilizacija frekvencije se postie
kompenzacijom promjena pojaavakog elementa.
U svin oscilatrima ssa kvarcom, kvarc zamjenjuje
induktivitet. Kako se kvarc ponaa kao induktivitet
samo u uskom opsegu frekvencija od f
r
do f
p
, to i
oscilator moe raditi samo u tom uskom opsegu
frekvencija. Prema rtome, ma kako da se mijenjaju
ostali parametri oscilatora, frekvencija ne moe izai iz
tog opsega. Van tog opsega oscilatro ne radi. U praksi
je taj "radni" oseg jo ui.
Kod obinih oscilatora je stabilnost frekvencije reda
f/f=10
-2
. To znai da se parametri kola praktino ne
mijenjaju vie od 1-2%.
Uzmimo sad da smo napravili oscilator sa kvarcom
dimenzionirajui ga tako da kvarc radi u podruju gdje
je najvea promjenainduktivne otpornosti sa
promjenom frekvencije. Promjeni li se bilo koji
parametar, promijenie se i frekvencija. Neka se npr.
kapacitet ekvivalentrnog oscilatornog kola smanji pa
dolazi do poveanja frekvencije. Neka je smanjenje bilo
oko 2% i ako se induktivnost ne bi mijenjala frekvencija
bi se poveala za oko 1%, npr. sa 100 na 101 kHz.
Dakle za itav 1 kHz. Meutim, sa poveanjem
frekvencije induktini otpor mnogo bre raste. Za daleko
manje poveanje od 1 kHz induktivitet se povea za
2%, te se nova rezonantna frekvencija mnogo manje
razlikuje od prethodne. Umjesto 1 kHz, promjena e biti
svega nekoliko Hz.
Da bi se postigla to vea stabilizacija frekvencije
pomou kvarca, neophodno je:
1. Dimenzionisati parametre oscilatora tako da
kvarc radi u podruju frekvencija f
r
dof
p
i to na
frekvenciji kod koje je najvea promjena
induktivnog otpora sa promjenom frekvencije.
2. Obezbjediti takve uslove rada pri kojima su
promjene parametara oscilatora minimalne, kao
ro su stabillnost napona napajanja, istosmjerni
radni reim, temperatura okoline...
3. Izabrati kvarc koji ima najmanji temperaturni
koeficijent promjene frekvencije.
4. Stavit cjeli oscilator u termostat, kako bi radna
temperatura ostala konstantna.
Frekvencija oscilatora sa kvarcom je odreena samim
kvarcom. Meutim, u uskim granicama ona se moe
dostjerivati promjenom veliine ostalih parametara
kola. Pri ovome se mora voditi rauna da se ne doe u
podruje rada kvarca sa malom promjenom induktivne
otpornosti, jer e tada biti mala stabilnost frekvencije.
Oscilator sa kvarscnom stabilizacijom frekvencije
moemo dobiti kada bilo kojem LC oscilatoru
zamjenimo zavojnicu sa kvarcom. Na slici 5.18 i 5.19
prikazane su dvije varijante Pirsovog (Pirce) oscilatora.
Slika 5.18. Pirsov oscilator sa fetom
LITERATURA
59
Slika 5.19. Pirsov oscilator sa tranzistorom
Ovi oscilatori odgovaraju kolpicovim oscilatorima (slike
5.13. i 5.14) u kojim je zavojnica zamijenjena kvarcom.
Na slikama su otpori R
D
i R
C
zamijenjeni prigunicama
L
D
i L
C
. Prigunice imaju vrlo veliku induktivnost, pa
praktino za izmjenini signal predstavljaju beskonani
otpor, a za istosmjerni kratki spoj. Pomou njih se
postie visok istosmjerni napon (nema nikakvog pada
napona), a izbjegnuto je optereenje oscilatronog kola
koje bi se imalo da su ostali otpornioci R
D
i R
C.
Jo vea stabilnost frekvencije bi se postigla ako se kao
osnova upotrijebi Klapov oscilator umjesto kolpicovog.
Na slikama 5.20 i 5.21 su date eme oscilatora
stabilisanih kvarcom, koji su dobijeni polazei od
Hartlijevog oscilatora.
Slika 5.20. Oscilator sa fetom i kvarcom u ulaznom kolu
Slika 5.21. Oscilator sa tranzistorom i kvarcom
u ulaznom kolu
5.7. GENERATORI
NESINUSOIDALNIH TALASNIH
OBLIKA
5.7.1 Generatori impulsnih i kvadratnih
talasnih oblika
Generator periodikog slijeda impulsa, astabilni
multivibrator, prikazan je na slici 5.22a. Talasne oblike
u pojedinim vorovima sklopa prikazuje slika 5.22b.
Pravilnim izborom komponenata sklop proizvodi signale
kvadratnog talasnog oblika.
Neka se poetno tranzistor Tr
1
nalazi u stanju voenja
(zasienja), a tranzistor Tr
2
u stanju zapiranja. Nedugo
poslije t=0 naponi na kolektoru i bazi tranzistora Tr
1
poprimaju vrijednosti zasienja, napon na kolektoru oko
0.2 V, a napon na bazi oko 0.8 V.
Budui se Tr
2
nalazi u stanju zapiranja, napon na bazi
Tr
2
ima visoku negativnu vrijednost (oko -U
CC
uveano
za napone zasienja baze i kolektora). To znai da je
napon na C
1
velik i negativan na strani baze Tr
2
. Budui
se Tr
2
nalazi u stanju zapiranja, vue malo struje, te
izvor puni kondenzator C
1
strujom koja nabija C
1
do
razine izvora U
CC
.
Nabijanjem kondenzatora C
1
preko R
B2
podie se napon
u
B2
dok ne dosegne napon praga tranzistora Tr
2
(oko
0.6 do 0.7 V). Kada je napon praga dosegnut, Tr
2
provede te se napon u
C2
smanji, ime se smanjuje i
napon u
B2
jer se pad napona na C
2
ne moe naglo
promijeniti. Promjene se odvijaju vrlo brzo, i dovode do
brzog smanjenja napona u
B2
na veliku negativnu
vrijednost (oko -U
CC
uveano za napone zasienja baze
i kolektora), te zapiranja tranzistora Tr
1
, dok tranzistor
Tr
2
vodi.
Promjene se dogaaju u vremenskom intervalu T
1
i
prikazane su na slici 5.22b.
LITERATURA
60
Slika 5.22. (a) Astabilni multivibrator i (b) talasni oblici
Vremenski interval T
1
traje priblino
uz uvjet da je U
CC
dovoljno velik u odnosu na napone
zasienja kolektora i baze te napon praga baze.
Pretpostavka je da su obadva tranzistora jednakih
karakteristika.
U vremenskom intervalu od T
1
do T
1
+ T
2
djelovanje
astabilnog multivibratora je jednako prethodno
opisanom, osim to u opisu treba zamijeniti tranzistore,
tj. Tr
2
je sada u stanju voenja, a Tr
1
u stanju
zapiranja. Vremenski interval nabijanja koji mijenja
iznos napona u
B1
sada je odreen izrazom
Perioda oscilacija T
0
iznosi T
1
+ T
2
, dakle
Za generiranje uskih impulsa izabire se T
2
< T
1
i napon
u
C1
je izlazni napon. Dobar rad sklopa se postie niskom
vrijednou vremenske konstante R
C1
C
1
koja odreuje
vrijeme porasta impulsa. Za impulse dugog trajanja
(due od T
0
/2) za izlaz se izabire napon u
C2
i mala
vremenska konstanta R
C2
C
2
.
Za generiranje signala kvadratnog talasnog oblika
praktino je uzeti R
C1
=R
C2
, R
B1
=R
B2
=R
B
, C
1
=C
2
=C, te
je:
5.7.2 Kvadratni talasi iz sinusnih talasa
i otkrivanje prijelaza kroz nulu
Signale kvadratnog talasnog oblika mogue je
generirati iz signala sinusoidalnog talasnog oblika.
Sinusoidu treba propustiti kroz sklop ograniivaa ili
sklop usporeivaa. Dodavanjem visokopropusnog
filtera i ispravljaa, dobiva se sklop za otkrivanje
prolaza kroz nulu. Slika 5.23 prikazuje generator i
odgovarajue talasne oblike signala u sluaju upotrebe
usporeivaa. Ako sinusni val predstavlja ulazni signal
u
ul
, izlaz iz usporeivaa u
iz
je signal kvadratnog
talasnog oblika.
Slika 5.23. Sklop za otkrivanje prolaza kroz nulu i odgovarajui
talasni oblici
Ako je RC << T
0
, izlaz iz visokopropusnog filtera je
izmjenini slijed pozitivno i negativno polariziranih
vrhova, to je vidljivo na slici 5.23. Ispravljenjem se
zadravaju samo pozitivni vrhovi. Vrhovi se javljaju kod
prijelaza pozitivnog poluvala sinusoide kroz nulu.
Zamjenom smjera diode dobiva se sklop za otkrivanje
prolaza kroz nulu negativnog poluvala signala.
LITERATURA
61
3.7.3. Relaksacioni oscilator
Sklop za generiranje signala kvadratnog talasnog oblika
niih frekvencija prikazuje slika 5.24a.
Slika 5.24. (a) Relaksacioni oscilator i (b) talasni oblici
Sklop koristi operaciono pojaalo i naziva se
relaksacionim oscilatorom. Operaciono pojaalo djeluje
kao usporeiva. Za opis djelovanja, pretpostavlja se
da je poetni napon u
iz
= U
iz
, pri emu je U
0
vrijednost
napona zasienja operacionog pojaala. Napon u
1
ima
visoku negativnu vrijednost, te je u
2
= U
iz
R
1
/(R
1
+ R
1
) i
u
1
< u
2
, ime se odrava izlazna razina na U
iz
. Meutim
kondenzator C se tei nabiti preko otpornika R na
napon U
iz
. Kada napon u
1
prijee iznos napona u
2
= U
1
= U
iz
R
1
/(R
1
+ R
1
), napon u
iz
operacionog pojaala se
naglo mijenja od U
iz
na -U
iz
.
Poslije vremena promjene, kondenzator se tei nabiti
od napona U
1
na napon -U
iz.
Meutim, kada dostigne
iznos -U
1
, opada ispod u
2
i izlazni napon se ponovo
mijenja na U
iz
, kao to je prikazano na slici 5.24b.
Poslije toga, postupak se periodiki ponavlja.
Moe se pokazati da je perioda kvadratnog talasnog
oblika relaksacionog oscilatora odeena izrazom
Za frekvencije f
0
=1/T
0
iznad kojih se operaciono
pojaalo ponaa kao irokopojasni usporeiva (tipino
iznad nekoliko desetaka kH), za izvedbu se koriste drugi
sklopovi.
5.7.4 Generator trokutnog
talasnog oblika
Talasni oblik signala u
1
sklopa na slici 5.25a priblino
odgovara trokutu, kao to je prikazano na slici 5.24b.
Meutim, poluperiodni segmenti talasnog oblika su
zakrivljeni i nisu potpuno linearni. Bolja linearnost se
postie nabijanjem kondenzatora C preko izvora stalne
struje, a ne preko otpornika R. U stvari tei se
zamijeniti povratnu granu sastavljenu od otpornika R i
kondenzatora C idealnim integratorom.
Koritenjem neinvertirajueg integratora dobije se sklop
generatora trokutnog talasnog oblika prikazan na slici
5.25a. Koritenjem invertirajueg integratora i
vraanjem njegovog izlaza na pozitivnu ulaznu stezaljku
operacionog pojaala relaksacionog oscilatora dobiva se
generator prikazan na slici 5.25b.
Moe se pokazati da izraz za periodu oscilacija
generatora na slici 5.25b glasi
Izlazni napon u
iz
se mijenja u obliku trokuta izmeu
krajnjih vrijednosti napona
pri emu je U
iz
razina zasienja operacionog pojaala
broj 1 i jednaka je izlazu relaksacionog oscilatora.
Slika 5.25. Generator trokutnih talasnih oblika sastavljen od
(a) neinvertirajueg integratora i (b) invertirajueg integratora
LITERATURA
62
IZ OSCILATORA
Vjeba I: RC oscilator
Za prikazani RC oscilator sa slike 5.26 izraunati
frekvenciju izlaznog napona za zadane RC elemente. Na
izlaz spojiti osciloskop i snimiti odgovarajue talasne
oblike:
a) U prvih desetak perioda uspostavljanja
oscilacije.
b) Nakon uspostavljanja stabilnog oscilatornog
reima rada.
c) Izmjeriti sa osciloskopa veliinu frekvencije i
porediti je sa izraunatom vrijednou.
2.4k 2.4k 2.4k
33nF 33nF 33nF
220k
15k
180
2.4k
Ucc
10V
C4
4.7uF
47uF
C5
4.7uF
T1
BC109BP
Slika 5.26. RC oscilator
Vjeba II: Hartlijev oscilator
Za prikazani Hartlijev oscilator sa slike 5.27:
a) Izraunati rezonantnu frekvenciju oscilatornog
kola prema odgovarajuem obrascu?
b) Izmjeriti frekvenciju oscilovanja na izlazu i
porediti je sa izraunatom vrijednou?
c) Snimiti talasne oblike na ulazu i izlazu
oscilatora i pokazati da je signal protufazan?
Q1
BC107BP
R1
220k
R2
2.4k
R3
15k
R4
180
C1
22nF
C2
4.7uF
VCC
15V
L1
1mH
L2
100uH
C3
10uF
0
1
VCC
0
2
C4
4.7uF
5
3
4
Slika 5.27. Hartlijev oscilator sa tranzistorom u spoju ZE
Vjeba III: Kolpicov oscilator
Za prikazani Kolpicov oscilator sa slike 5.28:
a) Izraunati rezonantnu frekvenciju oscilatornog
kola prema odgovarajuem obrascu?
b) Izmjeriti frekvenciju oscilovanja na izlazu i
porediti je sa izraunatom vrijednou?
c) Snimiti talasne oblike na ulazu i izlazu
oscilatora i pokazati da je signal protufazan?
220k
15k
180
2.4k
Ucc
15V
Ucc
C4
4.7uF
10uF
C5
4.7uF
6
0
T1
BC107BP
C1
4.7nF
C2
4.7nF
5
0 L1
100uH
1
3
7
Slika 5.28. Kolpicov oscilator sa tranzistorom u spoju ZE
TIRISTORI
Statika karakteristika tiristora
6
poglavlje
TIRISTORI
64
6. TIRISTORI
6.1. OSOBINE I PODJELA
Zajednika svojstva/osobine svih tiristora su:
- imaju dva stabilna stanja - vodljivo i nevodljivo,
- mogu drati blokirni napon.
Tiristori koji imaju samo dvije elektrode, anodu i
katodu, promjenu stanja postiu promjenom
prikljuenog napona napajanja. Tiristori koji imaju tri
elektrode, anodu, katodu i upravljaku elektrodu,
promjenom struje upravljake elektrode prebacuju se iz
nevodljivog u vodljivo stanje.
Prema smjeru voenja struje tiristore dijelimo na:
- istosmjerne i
- dvosmjerne.
Prema naelu rada, razlikujemo sljedee tiristore:
- jednosmjerni diodni tiristor,
- jednosmjerni upravljivi triodni tiristor (SCR),
- dvosmjerni diodni tiristor (DIAC) i
- dvosmjerni upravljivi triodni tiristor (TRIAC).
Slika 6.1. Kuita tiristora
Tiristori se koriste kao prekidake komponente
(elektroniki ventili) i kao ispravljai, preteno u
energetskoj elektronici. Imaju sposobnost upravljanja
signalima velikih snaga uz istovremeno malu potronju,
odnosno malu snagu za upravljanje radom tiristora.
Izrauju se tiristori koji mogu voditi anodnu struju od
nekoliko stotina mA kao i oni za struju od nekoliko
hiljada A, koji mogu drati zaporni i blokirni napon od
nekoliko desetaka V do nekoliko kV.
Oblik kuita tiristora zavisi o snazi. Slika 6.1 prikazuje
jedno kuita za tiristore sa dva i tri izvoda.
6.2 JEDNOSMJERNI DIODNI
TIRISTOR
Jednosmjerni diodni tiristor zasniva se na tiristorskoj
PNPN strukturi unutar monokristala silicija s dvije
elektrode koje se nazivaju anoda (A) i katoda (K). Od
katode prema anodi izmjenjuju se N- i P-slojevi (slika
6.2), tako da dioda ima tri PN-prelaza.
Slika 6.2. Struktura i simbol jednosmjernog diodnog tiristora
Jednosmjerni diodni tiristor moe se uklopiti (ukljuiti)
samo pri pozitivnom naponu izmeu anode i katode,
prekoraenjem tzv. napona prekretanja. Vodljivi tiristor
se isklapa (iskljuuje) prirodnim prolaskom struje kroz
nulu.
Slika 6.3 pokazuje strujno-naponsku karakteristiku
jednosmjernog diodnog tiristora.
Slika 6.3. Strujno naponska karakteristika jednosmjernog diodnog tiristora
TIRISTORI
65
Na karakteristici zapaamo tri podruja rada:
- u I. kvadrantu podruje voenja i podruje
blokiranja,
- u III. kvadrantu podruje zapiranja.
Podruje blokiranja: Na anodu je prikljuen pozitivni,
a na katodu negativni pol izvora napona (anoda je
pozitivnija od katode), a napon je manji od napona na-
pon prekretanja U
PR
: 0<U
AK
<U
PR.
Vanjski PN-prelazi su
propusna polarizirani, a srednji je napropusno
polariziran. Diodni tiristor je u stanju blokiranja i tee
zanemariva napropusna struja pa se nalazi u stanju
visokog otpora.
Vrijednost napona prekretanja U
PR
zavisi o tipu tiristora
i moe varirati u granicama 20-2000V. Radna taka
nalazi se u dijelu 0A karakteristike.
Podruje voenja: Jednosmjerni diodni tiristor
provede struju kad prikljueni napon dostigne
vrijednost veu od napona prekretanja U
PR
- anoda je
pozitivnija od katode. Kad provede struju, struja naglo
poraste i napon izmeu anode i katode poprimi malu
vrijednost (oko 0,6-2V, ovisno o tipu), te ima vrlo mali
otpor. Prelaz iz stanja blokiranja u stanje voenja
odvija se brzim prolaskom kroz podruje negativnog
otpora. U stanju voenja sva tri PN-prelaza propusno
su polarizirana. Radna taka nalazi se u dijelu BC
karakteristike.
Vodljivi jednosmjerni diodni tiristor prestaje voditi struju
kad struja padne ispod odreene vrijednosti struje
dranja I
H
kad anodni napon padne ispod napona
dranja U
H
ili promjenom polariteta napona, tj. uz
U
AK
<0.
Podruje zapiranja/proboja: Na anodu je prikljuen
negativni, a na katodu pozitivni pol izvora napona
(anodaje negativnija od katode): U
PROB
<U
AK
<0.
Vanjski PN-prelazi su napropusno polarizirani, a srednji
PN-prelaz je propusno polariziran. Diodni tiristor ne vodi
struju te se nalazi u stanju visokog otpora. Tee vrlo
mala napropusna struja.
Porastom napona inverzne polarizacije kod probojnog
napona U
PROB
nastupa proboj.
U napropusnom podruju karakteristika je slina
karakteristici diode. Jednosmjerni diodni tiristor koristi
se za okidanje tiristora.
6.3 JEDNOSMJERNI TRIODNI
TIRISTOR
Jednosmjerni triodni tiristor je poluvodika komponenta
s tri elektrode koja moe voditi struju samo u jednom
smjeru, a zasniva se na tiristorskoj PNPN strukturi.
Triodni tiristor se od diodnog tiristora razlikuje po tome
to pored anode (A) i katode (K) ima izvedenu
upravljaku elektrodu G (gate) iz podruja P
2
slika 6.4.
esto se naziva silicijeva upravljiva ispravljaica - SCR
(engl. silicon controlled rectifier) ili samo tiristor.
Slika 6.4. Struktura i simbol jednosmjernog triodnog tiristora
Slika 6.5. Strujno naponska karakteristika jednosmjernog triodnog tiristor
TIRISTORI
66
Kad je potencijal anode manji od potencijala katode,
tiristor ne vodi struju. Kad je potencijal anode vei od
potencijala katode, tiristor dri blokirni napon manjim
od napona prekretanja ukoliko na upravljakoj elektrodi
nije prikljuen pozitivni impuls. Dovoenjem pozitivnog
impulsa na upravljaku elektrodu, tiristor provede
struju, nakon ega je na njemu mali pad napona
(tipino 1-3V). Kad tiristor provede struju, nije potreban
impuls na upravljakoj elektrodi. Tiristor prestaje voditi
prirodnim prolaskom struje kroz nulu.
jednosmjemog triodnog tiristora.
Kao i diodni tiristor, triodni tiristor se moe nalaziti u:
- stanju blokiranja,
- stanju voenja i
- stanju zapiranja.
-
Podruje blokiranja: Triodni tiristor nalazi se u
podruju blokiranja ako je izmeu anode i katode
prikljuen pozitivni napon manji od napona prekretanja:
0<U
AK
<U
PRO
a na upravljakoj elektrodi nije prikljuen
napon. Kroz tiristor tee vrlo mala inverzna struja.
Podruje voenja: Kada napon U
AK
postane vei od
napona blokiranja, tiristor prelazi u stanje voenja.
Struja poraste do vrijednosti koju odreuje vanjski
otpor serijski spojen s tiristorom i vanjskim izvorom
napona. Napon na tiristoru poprimi malu vrijednost.
Kad je struja upravljake prikljunice nula (I
G
=0), a
napon jednak naponu preklapanja, tiristor se ponaa
kod diodni tiristor.
Preklapanje tiristora u vodljivo stanje obino se izvodi
preko upravljake elektrode, na koji se dovodi pozitivni
napon, odnosno struja odreene jakosti I
G
. Ako
prikljuimo napon na tiristor tako da je anoda
pozitivnija od katode (U
AK
>0), ali napon manji od
napona prekretanja, tiristor provede dovoenjem
napona na upravljaku elektrodu. Tiristor prelazi u
stanje voenja te napon izmeu anode i katode poprimi
malu vrijednost. to je struja upravljake prikljunice
vea, to e tiristor provesti struju kod manjeg napona.
Kad provede struju, nije mu vie potreban napon na
upravljakoj elektrodi.
Vodljivi diodni tiristor prestaje voditi kad struja padne
ispod odreene vrijednosti struje dranja I
H
kad anodni
napon padne ispod napona dranja U
H
ili pak
promjenom polariteta napona U
AK
<0.
Podruje zapiranja/proboja: Tiristor se nalazi u
podruju zapiranja uz prikljueni negativni napon
U
AK
<0. Tiristor ne vodi, a kroz njega tee zanemariva
inverzna struja zasienja koja ne zavisi o prikljuenom
naponu. Za napone vee od probojnog napona nastupa
proboj i porast struje. Prekoraenjem doputenog
maksimalnog inverznog napona zbog zagrijavanja moe
doi do unitenja tiristora.
Kod jednosmjemog diodnog tiristora postoji ograniena
dozvoljena vrijednost brzine porasta napona propusne
polarizacije izmeu anode i katode. Prekoraenjem
dozvoljene brzine tiristor moe provesti struju i bez
upravljakog impulsa, zbog parazitnih kapacitivnosti
unutar tiristora. U strujnim krugovima tiristor se
odreenim spojevima titi od naglog porasta napona i
struje.
U praksi se najvie upotrebljava upravo jednosmjerni
diodni (SCR) tiristor, za regulaciju brzine vrtnje
istosmjernih motora, za regulaciju rasvjete, u
izmjenjivaima i ispravljaima, dakle uglavnom u
ureajima energetske elektronike.
6.3.1. Isklopivi tiristor - GTO tiristor
Za isklopivi tiristor koristi se naziv GTO tiristor, to je
kratica od engleskog naziva gate turn-off thyristor.
Isklopivi tiristor ili GTO pripada potpuno upravljivim
sklopkama. Isklopivi tiristor moe voditi struju u jednom
smjeru, a drati napon blokiranja oba polariteta.
Poput klasinog tiristora, i GTO se iz stanja blokiranja
dovodi u stanje voenja kratkim pozitivnim impulsom
struje upravljake elektrode i ostaje u stanju voenja,
ali je za vrijeme voenja potrebna i dalje struja
upravljake elektrode (nekoliko A, ovisno o tipu).
Meutim, za razliku od klasinog tiristora, GTO se moe
isklopiti pomou kratkotrajnog, ali snanog negativnog
impulsa struje upravljake elektrode. Amplituda
negativnog strujnog impulsa tipino iznosi 1/3 struje
koja se isklapa.
Ne koristi se isklapanje prolaskom struje kroz nulu.
Slika 6.6 prikazuje simbol isklopivog tiristora.
Slika 6.6. Simbol isklopivog (GTO) tiristora
6.3.2. Regulacija struje jednosmjernim
triodnim tiristorom
Tiristori su pogodni za regulaciju struje u izmjeninim
strujnim krugovima. Regulacija ukupne snage postie
se mijenjanjem vremena voenja tiristora.
Pri analizi strujnih krugova s tiristorom potrebno je
definirati ugao upravljanja .
Ugao upravljanja je ugao pri kojem se na tiristor
dovodi okidni strujni impuls koji prebacuje tiristor iz
stanja blokiranja u stanje voenja. Pritom je ugao
voenja tiristora =180-.
Slika 6.7 prikazuje strujni krug s regulacijom snage
pomou jednosmjemog triodnog tiristora, a slika 6.8
dijagrame napona na potroau, tiristoru i struju
upravljake elektrode.
Tiristor se napaja iz izmjeninog izvora napona. Radom
tiristora upravlja se strujnim impulsom na upravljakoj
elektrodi pomou jednosmjernog diodnog tiristora.
TIRISTORI
67
Slika 6.7. Regulacija struje jednosmjernm tiristorom
Slika 6.8. Vremenski dijagrami napona
a) na izvoru, b) na potroau, c) na tiristoru
Kad jednosmjerni triodni tiristor ne vodi struju, na
njemu je napon izvora, a na potroau je napon nula.
Kad napon na kondenzatoru postigne vrijednost napona
prekretanja jednosmjemog diodnog tiristora, on
provede struju, a na upravljaku elektrodu triodnog
tiristora doe strujni impuls. Jednosmjerni tiristor
provede struju i na njemu je mali pad napona (1-3V), a
potroa dobiva napon izvora.
Ugao upravljanja triodnog tiristora podeava se
promjenjivim otpornikom, a moe biti izmeu 0 i 180.
Prolaskom sinusnog napona kroz nulu triodni tiristor
prestaje voditi struju, napon na potroau je ponovno
nula, a napon izvora vlada na tiristoru. Ugao voenja
tiristora moe biti od 0 do 180.
to je vei ugao voenja triodnog tiristora, to je vea
snaga predana potroau. Upravljaki impulsi za
okidanje triodnog tiristora mogu se dobiti iz posebnih
sklopova iji se rad mora sinhronizirati s izmjeninim
naponom.
6.4 DIJAK - DVOSMJERNI DIODNI
TIRISTOR
Naziv dijak dolazi od engleskog naziva DIAC (diode for
alternating current). Simbol i strukturu dijaka prikazuje
slika 6.9. Dijak je petoslojna NPNPN struktura s dvije
elektrode koje se nazivaju anoda A
1
i A
2
.
Slika 6.9. Struktura i simbol dijaka
Razlikuje se od jednosmjernog diodnog tiristora po
tome to vodi struju u oba smjera. Dijak je simetrina
komponenta, pa naponi prekretanja u oba smjera imaju
jednaku vrijednost, a suprotni polaritet.
dijaka. Karakteristika je u prvom kvadrantu identina
karakteristici jednosmjernog diodnog tiristora, a u
treem kvadrantu je istog oblika, ali za negativne
vrijednosti napona i struje.
Slika 6.10. Strujno-naponska karakteristika dijaka
Prvi kvadrant je podruje u kojem je elektroda A
1
pozitivnija od elektrode A
2
. Obrnuto vrijedi za trei
kvadrant; elektroda A
2
je pozitivnija od elektrode A
1
.
Dvosmjerni diodni tiristor koristi se za okidanje tiristora
i trijaka.
TIRISTORI
68
6.5. TRIAC - DVOSMJERNI TRIODNI
TIRISTOR
Dvosmjerni triodni tiristor je poluvodika komponenta s
tri elektrode koja moe voditi struju u oba smjera.
Za dvosmjerni triodni tiristor koristi se naziv trijak (engl.
TRlAC - triode for alternating current).
Dvosmjerni triodni tiristor ima dvije elektrode koje se
nazivaju anoda A
1
i A
2
, te treu upravljaku elektrodu
G. Slika 6.11 prikazuje simbol i strukturu trijaka.
Slika 6.11. Struktura i simbol Triac
Struktura trijaka zasniva se na PNPN tiristorskoj
strukturi, ali je podruje oko upravljake elektrode
neto sloenije.
Dovoenjem upravljakog impulsa na upravljaku
elektrodu trijak moe provesti struju i za jedan i za
drugi polaritet napona. Struja upravljake prikljunice
moe biti pozitivna ili negativna. Kad jednom provede
struju, impuls na upravljakoj elektrodi nije vie
potreban. Tiristor prestaje voditi struju smanjenjem
struje ispod minimalne struje dranja ili prolaskom
napona kroz nulu.
trijaka.
Slika 6.12. Strujno-naponska karakteristika Triac
Karakteristika je u prvom kvadrantu identina
karakteristici jednosmjernog triodnog tiristora, a u
treem kvadrantu je istog oblika, ali za negativne
vrijednosti napona i struje. Prvi kvadrant je podruje u
kojem je elektroda A
2
1
Obrnuto vrijedi za trei kvadrant, elektroda A
1
je
2
.
Trijak se koristi za regulaciju snage u izmjeninim
strujnim krugovima, npr. za upravljanje strujom grijaa,
arulja, motora, itd.
6.5.1. Regulacija struje trijakom
Slika 6.13 prikazuje strujni krug s regulacijom snage
pomou trijaka, a slika 6.14 dijagrame napona na
potroau, tiristoru i struju upravljake elektrode.
Slika 6.13. Strujni krug sa regulacijom pomou trijaka
Slika 6.14. Vremenski dijagrami napona
a) na izvoru, b) na potroau, c) na trijaku
Dvosmjerni tiristor (dijak) se napaja iz izvora
izmjeninog napona. Radom trijaka upravlja se strujnim
impulsom na upravljakoj elektrodi preko dijaka.
Potroa je spojeno u anodnom krugu tiristora.
Kad trijak ne vodi struju, na njemu je napon izvora, a
na potroauje napon nula.
Kad za vrijeme pozitivnog poluvala napon izvora, tj.
napon na kondenzatoru postigne vrijednost napona
prekretanja dijaka, on provede struju i na upravljaku
TIRISTORI
69
elektrodu trijaka doe strujni impuls. Trijak provede
struju i na njemu je mali pad napona (1-3V), a potroa
dobiva napon izvora. Prolaskom sinusnog napona kroz
nulu trijak prestaje voditi struju.
Za vrijeme negativnog poluvala napona izvora, trijak
ponovno provede kad napon na kondenzatoru dostigne
vrijednost napona prekretanja dijaka.
Ugao voenja trijaka moe biti od 0 do 180 u svakom
poluvalu sinusnog napona. to je vei ugao voenja
tiristora, to je vea snaga predana potroau.
U usporedbi s jednosmjernim triodnim tiristorom, s
trijakom se moe dobiti dvostruko vea snaga.
Trijak se koristi za manje snage.
6.6. UKLJUENJE I ISKLJUENJE
TIRISTORA
6.6.1. Sklopovi za ukljuenje tiristora
Za praksu su najprihvatljiviji sklopovi koji proizvode
impulse za ukljuenje tiristora, jer se impulsnim
upravljanjem tono odreuje trenutak ukljuenja.
Ovisno o vrsti aktivnih elemenata koji se upotrebljavaju
u sklop ovima, razlikujemo tranzistorske, tiristorske,
optoelektronike i druge uobliivae strujnih impulsa.
Slika 6.15. Sklop za ukljuenje tiristora
sa galvanski odvojenim ulazom
Slika 6.16. Sklop za ukljuenje tiristora
sa Zener diodom koja odreuje prag ukljuenja
Na slici 6.15 i 6.16 prikazani su tranzistorski sklopovi za
oblikovanje impulsa.
Takvi se sklopovi obino upotrebljavaju za dobivanje
impulsnih struja do 5A trajanje koje nije krae od
100s. Njihova je prednost u visokoj pouzdanosti i u
velikoj brzini rada tranzistora.
6.6.2. Iskljuenje tiristora
Prekidanje struje koja tee kroz propusno polarizirani
tiristor moe se ostvariti na razliite naine. Kada je
NPNP-struktura u propusnome stanju, sva su tri PN-
prelaza polarizirana propusno. Stoga obje baze, a u
nekim sluajevima jedno ili oba emiterska podruja,
sadre viak sporednih i glavnih nositelja naboja, koji
raste poveanjem propusne struje. Da bi tiristor bio
preveden u nepropusno stanje, nagomilani viak
naboja, odreen razlikom izmeu pokretnoga naboja u
elementu polariziranom propusno i naboja prisutnoga u
elementu polariziranom nepropusno, nuno ga je
eliminirati elektrinim poljem ili rekombinacijom.
Kada se tiristor napaja iz izvora istosmjernoga napona,
njegovo iskljuenje nije toliko jednostavno kao u
sluaju napajanja izmjeninim naponom. Naime, u
izmjeninome strujnom krugu napon u svakoj
poluperiodi prolazi kroz nulu, pa se iskljuenje postize
uklanjanjem impulsa s upravljake elektrode, odnosno
blokiranjem upravljakog sistema. U istosmjernome
strujnom krugu iskljuenje se moe ostvariti samo
uvoenjem odgovarajuega protunapona kojim se
istosmjerna struja svodi na nulu.
Osim dovoenja struje na nulu, tiristoru je potrebno
osigurati dovoljno vremena za njegov oporavak.
6.6.3. Sklopovi za iskljuenje
U praktinoj primjeni tiristora postoji nekoliko razliitih
naina prisilne komutacije:
- pomou oscilacijskoga kruga,
- pomou prethodno nabijenoga kondenzatora i
- pomou vanjskoga izvora.
Ipak, najee se susreu sklopovi za iskljuenje
tiristora s prethodno nabijenim kondenzatorom koji se
ukljuuje pomonim tiristorom.
Na slici 6.17 prikazan je sklop za iskljuenje s
pomonim tiristorom.
Slika 6.17. Sklop za iskljuenje glavnog tiristora Th1 sa
pomonim tiristorom Th2
U poetnome trenutku tiristori Th
1
i Th
2
nisu ukljueni i
kondenzator C je prazan. Za poetak rada pretvaraa
TIRISTORI
70
nuno je da upravljaki sistem da pozitivan upravljaki
impuls na upravljaku elektrodu pomonog tiristora
Th
2
.
Kada se tiristor Th
2
ukljui, kormutacijski se
kondenzator C poinje nabijati iz izvora istosmjernoga
napona E. Na kraju procesa nabijanja kondenzator
dosegne napon U
E
, priblino jednak naponu izvora E s
polaritetom oznaenim u zagradama. Nakon nabijanja
kondenzatora sklop je pripremljen za rad.
U trenutku kada na upravljaku elektrodu tiristora Th
1
dovedemo upravljaki impuls, tiristor provede.
Opteretna struja postupno raste. Istodobno nastaje
proces rezonantnoga oscilovanja i ponovnog nabijanja
komutacijskog kondenzatora preko induktiviteta L i
diode D. Taj proces traje u toku polovice periode
vlastitih oscilacija kruga i blokira se diodom D
Da bi tiristor ukljuen u istosmjerni srujni krug bio
iskljuen, struja koja kroz njega tee mora postati
manja od struje dranja, To se postie energijom
izbijanja kondenzatora, jer nabijeni je kondenzator izvor
napropusnog napona zanemarivo maloga unutranjeg
otpora pa kroz njega moe protjecati dovoljno velika
inverzna struja. Stoga, kada na upravljaku elektrodu
tiristora Th
2
primijenimo upravljaki impuls, on provede
i njegova struja praktino trenutno postane jednaka
opteretnoj struji, dok struja to prolazi kroz tiristor Th
1
postane jednaka nuli. Istodobno kao rezultat zapoeta
procesa izbijanja komutacijskog kondenzatora C, na
tiristoru Th
1
vlada zaporni napon koji ubrzava
uspostavljanje blokirnih svojstava tiristora,
6.7. PRIMJENA TIRISTORA
Tiristori se kao sklopni beskontaktni elementi iroko
primjenjuju. Jedna takva primjena prikazana je na slici
6.18.
Slika 6.18. Regulacija srednje vrijednosti ispravljene struje
tiristorom
Prema slici 6.18 tiristor se napaja iz izvora izmjeninoga
napona (npr. elektrine mree).
Radom tiristora upravlja se iz generatora upravljakih
impulsa. Ovisno o uglu upravljanja a, na potroau R
OPT
pojavljivat e se razliite srednje vrijednosti
istosmjernoga napona, odnosno istosmjerne struje.
Veem uglu odgovara manja, a manjem uglu vea
srednja vrijednost izlazne veliine na optereenju R
OPT
.
6.7.1. Sklop za ukljuenje tiristora s UJT
Sklop s jednoprelaznim tranzistorom (UJT) za
ukljuenje tiristora prikazan je na slici 6.19.
Slika 6.19. Ukljuivanja tiristora jednospojnim tranzistorom
Pri niskim emiterskim naponima kroz jednoprelazni
tranzistor tee samo slaba napropusna struja. Ako je
emiterski napon dovoljno visok, prelaz E-B
1
postaje
polariziran propusno, odnosno njegov se otpor smanji.
Emiterska struja ograniena je samo otporom R
B1
.
Napon napajanja sklopa odrava se na stalnoj
vrijednosti s pomou Zenerove diode ZD. Kapacitet C
T
nabija se preko promjenjivog otpora R
T
. Kada napon U
C
na kondenzatoru dostigne vrijednost napona
prebacivanja U
BO
jednoprelaznog tranzistora, koji je
odreen naponom napajanja U i otporima R
B1
i R
B2
,
prelaz E-B
1
polariziran je propusno, pa se kapacitet C
T
izbija preko upravljakog kruga E-B
1
i otpora RB
1
. Otpor
RB
1
reda nekoliko desetaka , prenosi impuls za
ukljuenje iz kruga jednoprelaznog tranzistora u
upravljaki krug tiristora.
Preko otpora R
S
i diode D postavlja se struja dranja
tiristora, to rezultira neosjetljivou sklopa na
optereenje.
6.8. LABORATORIJSKE VJEBE IZ
TIRISTORA
Planirane su slijedee laboratorijske vjebe, za koje e
pripreme biti distribuirane u vrijeme izvoenja vjebi:
1. Snimanje karakteristika tiristora,
2. Fazna regulacija sa dijakom i trijakom,
3. Ispravlja sa tiristorom,
4. Okidanje tiristora sa UJT tranzistorom.
UJT - JEDNOSPOJNI
TRANZISTOR
Okidanje tiristora UJT tranzistorom
7
poglavlje
UJT JEDNOSPOJNI TRANZISTOR
72
7. JEDNOSPOJNI TRANZISTOR
Jednospojni tranzistor (UJT) sastoji se od N-tipa
poluvodia, koji ini bazu tranzistora i na krajevima ima
dva prikljuka (B
1
i B
2
), te od P-tipa poluvodia na
kojem je prikljuak emitera E.
Slika 7.1 prikazuje konstrukciju i simbol tranzistora. UJT
se naziva i dvobazna dioda jer je po konstrukciji to
dioda s dva prikljuka na bazi.
Slika 7.1. Struktura i simbol jednospojnog tranzistora
Baza je napravljena od visokoomskog materijala te je
zato otpor izmeu prikljuaka B
1
i B
2
relativno velik.
Slika 7.2. Polarizacija jednospojnog tranzistora
Slika 7.2 prikazuje polarizaciju jednospojnog
tranzistora. Tranzistor je prikazan ekvivalentnom
emom, gdje je emiterski spoj predstavljen diodom, a
otpor od katode diode do prve baze promjenjivim
otporom R
B1
i od katode diode do druge baze stalnim
otporom R
B2
. Izmeu baza je prikljuen napon U
BB
, a u
emiterskom krugu U
EE
.
Jednospojni tranzistor radi na naelu mijenjanja otpora
zbog gomilanja nosilaca naboja pri protjecanju struje
kroz PN-spoj. Pri protjecanju struje izmeu emitera E i
baze B
1
nagomilavaju se upljine u bazi. U istom broju
nagomilavaju se i elektroni kako bi se odrala ravnotea
naboja. Izmeu emitera i prve baze B
1
smanjuje se
otpor R
B1
s poveanjem struje emitera l
E
.
Princip rada jednospojnog tranzistora moemo najbolje
opisati pomou strujno-naponske karakteristike (slika
7.3), i to za: U
BB
=0 i U
BB
>0.
Slika 7.3. Ulazna karakteristika UJT tranzistora
- Uz napon U
BB
=0, struja I
B2
= O. Ulazna
karakteristika je karakteristika emiterske dio
de koja se razlikuje od obine diode po tome
to ima vei otpor.
- Kada je na UJT prikljuen napon U
BB
>0, pri
malom emiterskom naponu U
E
, emiterska
dioda je napropusno polarizirana i kroz nju
tee samo mala inverzna struja I
E0
od priblino
10A. Tada tranzistor predstavlja otpor reda
vrijednosti desetak k. Na dijelu otpora R
B1
postoji pad napona U
R1
koji stvara struja I
B2
,
te tranzistor ne vodi sve dok je U
E
<U
R1
. Uz
I
E
=0, napon na otporniku R
B1
raunamo
prema izrazu:
BB
2 1
1
BB 1 R
U
R R
R
U U q =
+
=
Faktor naziva se unutarnji omjer (engl. intrinsic
stand-off ratio) i ovisno o tipu tranzistora ima vrijednost
od 0,5 do 0,8.
Vodljivost tranzistora mijenja se promjenom napona na
emiteru. Porastom napona U
E
iznad U
BB
, dioda postaje
propusno polarizirana te struja I
E
postaje pozitivna. Ona
je i dalje mala, i to sve dok napon ne poprimi napon
vrha ili napon prekretanja U
P
(taka A na slici 7.3). Za
napone manje od napona prekretanja tranzistor je u
stanju blokiranja (od 0 do take A).
Od tog napona struja I
E
poinje naglo rasti, a napon U
E
se poinje naglo smanjivati. Razlog tome je emiterska
struja koja injektira nosioce naboja u podruje izmeu
emitera i baze B
1
i na taj nain smanjuje otpor R
B1
tj.
poveava se vodljivost. U podruju izmeu take A i B
tranzistor se ponaa kao negativni otpor jer se
porastom struje I
E
smanjuje napon U
E
.
Daljnjim porastom struje emitera tranzistor prelazi u
podruje zasienja, a napon U
E
vrlo malo raste. Kako je
struja emitera I
E
puno vea od struje I
B2
, struju I
B2
moemo zanemariti, te krivulja vrlo malo odstupa od
krivulje pri struji I
B2
=0.
Napon prekretanja zavisi o prikljuenom naponu U
BB
i
dan je izrazom:
BB D BB 1 R
U U U U q ~ + q =
UJT JEDNOSPOJNI TRANZISTOR
73
Napon napajanja obino ima vrijednost do 35V, a struja
emitera tipino 50A.
Jednospojni tranzistor koristi se za generiranje impulsa i
za pobudu tiristora.
U sklopu prema slici 7.4 (pogledaj sliku 2.19)
jednospojni tranzistor slui za dobivanje kratkotrajnog
impulsa koji se dovodi na upravljaku elektrodu tiristora
kao okidni impuls. Promjenjivim otpornikom R
P
regulira
se ugao upravljanja tiristora u odnosu na sinusni
punovalni ispravljeni napon.
UJT provede kad je napon na kondenzatoru vei od
njegovog napona prekretanja, to daje impuls na bazi
B
1
odnosno na upravljakoj elektrodi tiristora.
Prolaskom ispravljenog napona kroz nulu tiristor
prestaje voditi struju, a ponovno provede dolaskom
novog impulsa.
Slika 7.4. Okidanje tiristora jednospojnim tranzistorom
LITERATURA
74
8. LITERATURA
1. Jasmina Kotur, Stanko Paunovi, Analogni elektroniki sklopovi, Zagreb 2009.
2. T. Brodi, Analogna integrisana elektronika, Svjetlost, Sarajevo 1989.
3. Vojin Cveki, Elektronika II, Linearna elektronika, Nauna knjiga Beograd, Beograd 1987.
4. Vojin Cveki, Elektronika I, Poluprovodnika elektronika, Nauna knjiga Beograd, Beograd 1986.
5. Sejfudin Agi, Predavanja na predmetu Elektronika za III razred, JU Mjeovita srednja elektrotehnika
kola Tuzla, kolska 2005/06. godina.
6. Sejfudin Agi, Predavanja na predmetu Praktina nastava za III razred, JU Mjeovita srednja
elektrotehnika kola Tuzla, kolska 2009/10. godina.
7. Jasmina Omerdi, Predavanja na predmetu Impulsna Elektronika za III razred, JU Mjeovita srednja
elektrotehnika kola Tuzla, kolska 2007/08. godina.
8. Ratko Opai, Elektronika II, za III razred elektrotehnike kole, Zavod za udbenike i nastavna sredstva
Beograd, Beograd 1996.
9. Senad etovi, Boo Ljuboja, ivko Marjanovi, Osnovi elektronike, telekomunikacija i automatike,
Svjetlost, Sarajevo,1989.
10. I. Modlic, B. Modlic, Visokofrekvencijska elektronika modulacija, modulatori, pojaala snage, kolska
knjiga Zagreb, 1982.
11. Infoelektronika, asopis za elektroniku i telekomunikacije, Agencija Eho, Ni, 2010.
12. Praktina elektronika, asopis za elektronike, ET Nikola Tesla, Beograd, 1998.
13. Slavoljub Marjanovi, Elektronika, diskretna i integrisana analogna kola, Nauna knjiga, Beograd, 1981.
14. Spasoje Tei, Integrisana digitalana elektronika, Nauna knjiga, Beograd 1981.
15. L.W.Turner, Electronic Engineers Reference Book, Newnes-Butterworth, London, 1976.
16. Katalog firme Intel, Component Data Catalog, Santa Clara, 1998.
17. Katalog firme Motorola, Analog Devices, Data-Acquisitio Databook, Norwood, 1982.
18. C. Jung, The New Penguin Dictionary of Electronics, London 1985.
19. P. Obradovi, Telekomunikacioni vodovi, Beograd, 1990.
20. International Telecommunication Union, Radio-relay systems, 1994.
21. International Telecommunication Union, Fixed-satelite service, 1994.
22. Z. Smrki, Mikrotalasna elektronika, kolska knjiga, zagreb, 1986.
23. D.F. Stout Handbook of Operational Amplifier CD (McGraw-Hill, 1976, ISBN 007061797X ) pp. 111.
24. Multisim 7, Education Users Guide, Interactive Image Technologies, Toronto 2003.
25. http://www.kelm.ftn.uns.ac.rs/literatura/mi/htm/Operacioni_pojacavac.htm
26. www.diyaudio.com
27. www.elektronika.ba
28. www.sound.westhost.com
29. www.analog.com
30. www.conrad.com
31. www.elektroniktutor.de

Elektronika III

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Elektronika III

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Javna ustanova

Mjeovita srednja elektrotehnika kola Tuzla

You might also like