UNIVERZITET U TUZLI EKONOMSKI FAKULTET KOLSKA 2009/2010

INOVACIJE I PODUZETNITVO
Grupni rad studenata 3. grupe

Salih Kavazovi Eldar Kovaevi Eldin Kari

I-2310/09 I-2196/09 I-2288/09

Tuzla, maj, 2011

ZADATAK 1 :
Salih Kavazovi I-2310/09

Posljedice kiselih kia

Kisele kie nastaju kada se slobodni nemetalni oksidi sumpora i azota veu sa vodenom parom u atmosferi i padaju na zemlju. Kisele kie predstavljaju jedan od glavnih uzroka odumiranja uma jer se sumpor dioksid u jedinjenju sa vodom pretvara u sumpornu kiselinu koja ima pogubno delovanje na itavu floru. Sumporna kiselina ima negativno delovanje naroito na biljke jer remeti proces fotosinteze to ima za posledicu oteenje lia i odumiranje uma. Kiselina otapa hranjive sastojke koji su biljkama potrebni za izgradnju njihovih stanica i dospeva u korenje i lie oteujui njihova tkiva. Osim za biljke kisele kie ozbiljno zagauju i vode kojima se drastino smanjuje Ph vrednost. Veliko smanjenje Ph vrednosti dovodi do izumiranja mikroorganizama a javlja se i problem pitke vode. Upravo zagaenje voda predstavlja najvei problem. Zagaenje iz vazduha kiselim kiama prenosi se do zemlje i sliva se u povrinske i podzemne vodene tokove. Kisele kie su jedan od glavnih razloga smanjenja zaliha pitke vode na svetskom nivou i kao takve predstavljaju ozbiljan problem. Iako postoji napredak u spreavanju kiselih kia (u Americi se koristi metod preiavanja ugljena kojim se vade opasna jedinjenja sumpora) opasnost od kiselih kia jo nije prola. Kisele kie predstavljaju jo uvek veliki problem u nekim Azijskim zemljama, kao na prime u Kini koja zbog ogromne stope industrijalizacije plaa danak u vidu kiselih kia. Na jezera U Skandinavskim jezerima se pojavila pH vrijednost vode 3. To vodi do izumiranja mikroorganizama i biljki i na kraju cijelog ekosustava. Ako u jezera utjeu rijeke koje su prije toga prolazile kroz kisela umska tla, dodatno se pojaava smanjivanje pH vrijednosti. Na graevine Viak protona u kinici prouzrokuje pojaano raspadanje kamenja, to znai da se ubrzava tronost. Tako na primjer vapnenac reagira sa sumpornom kiselinom u gips. Time se kamenje drobi. Na slian nain se pijesak razgrauje. Na taj nain se mnogobrojni kulturni spomenici i stare crkve nepovratno unitavaju.

Politika visokih dimnjaka Jednostavno reeno, radi se o zabrani gradnje visokih tvornikih dimnjaka, jer su brojna istraivanja dokazala njihovu tetnost. Prorauni pokazuju da je ak 96% taloenja nitrata i sulfata na podruju Gorskog kotara rezultat regionalnog (Istra i Hrvatsko primorje), odnosno prekograninog (Italija) donosa duika i sumpora. Visoki dimnjak TE "Plomin 2" rastereuje labinsko podruje, ali optereuje Gorski kotar. Isto to rade brojni visoki dimnjaci u Italiji. I dalje se nastavlja s uzlaznim trendom propadanja umskog ekosustava Gorskog kotara. Nitko od onih koji odluuju o razvoju i zatiti okolia nije zainteresiran za problem ugroavanja i propadanja prirodnih resursa (ume, tlo, vode i dr.) i za to da se na podruju Gorskog kotara kiselost tla uslijed kiselih kia poveala u posljednjih 25 godina preko 100 puta te da je tlo u Gorskom kotaru znatno optereeno tekim metalima i kiselinama. Izumiranje uma Pojam izumiranje uma oznaava tete na velikim povrinama ume koje izazivaju odumiranje iglica i lia. Radi se o smetnji u cijelom odnosu drvo tlo zrak, tj. o oboljenju cijelog ekosustava. Glavni uzrok su kisele kie, a ostali mogui uzronici su tetne tvari kao to su duikovi oksidi i teki metali koji nastaju u prometu, domainstvima i industriji. Takoer i ekstremne vremenske i klimatske promjene, pogreke kod poumljavanja, gljive, bakterije, virusi, tetni kukci mogu se smatrati uzronicima izumiranja uma. Intenzivnom sjeom uma, posebno tropskih uma u Junoj Americi, takozvanih "plua planete Zemlje", unitava se jedini izvor kisika potrebnog za ivotne procese. Problem pitke vode Zagaenje voda predstavlja najkompleksniji globalni problem. Svako zagaenje koje se emitira u ivotnu sredinu dospije do podzemnih voda, rijeka, jezera i mora. Zagaenje iz zraka kiselim kiama prenosi se do tla ili vodenih povrina. Zagaenja zemlje slivaju se u povrinske i podzemne vodene tokove. Rijeke i jezera su pod konstantnim pritiskom zagaenja otpadnim vodama iz urbanih sredina, kemijskim otpadom iz industrije i transporta, pesticidima sa poljoprivrednih povrina, i sl. Velike koliine organske tvari koja otpadnim vodama dospijeva do rijeka, jezera i mora izaziva proces eutrofikacije ija su posljedice mutnoa, poviena temperatura, nekontrolirana primarna produkcija, smanjenje rastvorenog kisika i pomor ribe i drugihorganizama. Iako je 70% planeta Zemlje pokriveno vodom, samo 2% te vode predstavlja resurs slatke vode, a prekomjernom eksploatacijom i zagaenjem prouzrokovano je smanjenje zaliha pitke vode na globalnom nivou.

Eldin Kari I-2288/09

Internet
Prvi "internet" bio je meusobna povezanost mreama koje se sastoje od Advanced Research Projects Agency's ARPANET, koji vodi DARPA, u 1977. Od samog poetka, raunalne mree su imale za cilj proire doseg straivaa, pruajui bolji pristup raunalnim resursima i lake prijenos informacija. NSF je napravio od toga stvarnost.Tijekom posljednjih desetljea internet i e-mail radikalno su promijenili poslovanje kao i nain komunikacije sa zaposlenicima, dobavljaima i kupcima. Pruaju se usluge i prodaju proizvodi poput automobila, zrakoplovne karte kupuju se putem interneta bez da ste ikad razgovarali s kupcem ili trgovcem. Nakon pojave Amazona i Priceline-a, koji su bazirali svoje poslovanje na on-line prodaji gotovo da je eliminirana potreba za fizikim posjeivanjem skupih, tradicionalnih trgovina.Sve vie ljudi plaa svoje raune putem interneta u udobnosti i sigurnosti vlastitog doma, izbjegavajui dugake i spore redove u poti. Tisue ljudi koluje se putem interneta bez da su ikad kroili u standardnu uionicu i bez da su ikad sreli profesora koji im predaje on-line nastavu. Rijetka su poslovanja i organizacije koja su iskljuena iz ovog transformacijskog vala tehnologije i inovacija. Moemo rei da je internet velika raunarska mrea i sistem za jednostavnu i efektivnu komunikaciju sa tekstom, slikom i zvukom. Neki od najpopularnijih dijelova interneta su: World Wide Web, E-mail i P2P file sharing (ili razmjena dokumenata). Razvoj interneta Prenoenje instrukcija izmeu raunskih maina se prvi put desilo 1940. godine kada je George Stibitz iskoristio TTY, odnosno tele-mainu za kucanje, pomou koje je poslao instrukcije sa njegovog Model K iz Darthmouth univerziteta u Novom Hampshireu na njegom "Complex Number Calculator"-u u New York-u, te takoer primio rezultate istim putem. Tek 1964. godine, istraivali sa Dartmoutha su izumili glavnu mainu sa dijeljenim vremenom sa prikljuenim terminalima. U osnovi terminali su iskoritavali resurse glavnog raunara, te pomou glavnog raunara na kojeg su prikopani dobijali rezultate natrag na terminal. 1969. godine Univerzitet Kalifornija u Los Angelesu, SRI u Standfordu, Univerzitet Kalifornije u Santa Barbari te Univerzitet Utaha su bili prikopani na ARPANet mreu koja je koristila 50 kbit/s mrena kola. ARPANet je ustvari pretea dananjeg Interneta, iako je bila puno ogranienija nego globalna mrea Internet, ipak je bila prva mrea takve vrste. Kasnije e se tehnologija sve vie razvijati te prerasti u dananju mreu kakvu poznajemo. Internet je globalno dostupna mrea koju ini vie meusobno povezanih manjih i veih mrea koje komuniciraju pomou Internet Protokola (IP), a koji su povezani bakrenim kablovima, optikim kablovima i drugim. Prva Internet mrea je stvorena 1. januara 1983, to se smatra i stvaranjem Interneta kada je Amerika Nacionalna Nauna Fondacija (en. National Science Fondation) (NSF) napravio univerzitetsku mreu koja e kasnije postati NSFNet. Brz razvoj

Interneta je pomogla mogunost TCP/IP-a (Internet protokola) da radi preko ve postojeih mrea i komunikacija (kao to su telefonske ice itd). Prvo predstavljanje javnosti je doivio 1990-tih godina. U augustu 1991 CERN u vicarskoj je predstavio web sajt, dok je ve prije dvije godine Tim Berners-Lee poeo stvaranje HTML, HTTP te prve web stranice na CERN-u u vicarskoj. Nacionalni Centar za "Supercomputing Applications" je objavio Mosaic web pregleda, a 1994 godine se poveava interes javnosti za Internet koji je do sad bio iskljuivo akademsko/tehnike prirode. Internet je sve vie uzimao maha, tako da je 1990-tih integrisao veinu tadanjih postojeih javnih raunarskih mrea, to je ostvareno najvie zahvaljujui nedostatku mjerodavne centralne administracije to je omoguilo nesmetan rast mree, kao i prilino slobodnu prirodu Interneta i njegovih protokola. Do juna 2008 oko 1,46 milijardi ljudi koristi Internet u itavom svijetu. Internet u obrazovanju i uenju Potreba integracije Interneta u kolske sadraje nametnuta je vremenom u kojem ivimo, a koje je ve izvrilo snaan utjecaj i opskrbilo mlade ljude drugim interesima i drugim gleditima pa i drugaijim sposobnostima. Pitanje inkomporiranja Interneta u nastavu povezano je s nizom pitanja, no rjeenje se krije u suradnji ili timskom radu. U tom poslu kljunue ulogu imati kolska knjinica koja se danas transformira u jezgru kole koja je nenametljivo prisutna u identifikaciji potreba pri planiranju nastave i organizaciji vlastitih izvora znanja. Iskustvo informacijskih servisa na Internetu, usustavljenih direktorija kvalitetnih informacija, informacijskih portala itd., pokazala su da je unato postojeim programima za automatsko prikupljanje i klasifikaciju izvora informacija, kvalitetnu provjeru i odabir izvora informacija jo uvijek potreban znatan intelektualni angamanovjeka.15 Kada govorim o intelektualnom angamanuovjeka naglasak stavljam na knjiniara kao informacijskog strunjaka i nastavnika kao njegovog suradnika. Zadae knjiniara se ire i na druga podruja u kojima je on izmeu ostalog i cenzor. Moda je ovo pregruba rije jer knjiniarova je zadaa pomoi pronai ili dati nam traene informacije to ukazuje na nunu potrebu Interneta u obrazovnjau jer se na njemu i pojavljuje najvie informacija. Knjiniar kao cenzor u svojoj knjinici treba osigurati kontrolu nad informacijama, kontrolu o kojoj je ve bilo rijei u prethodnim poglavljima. Informacije su vane no knjiniar treba prepoznati kada su te informacije netone ili neprimjerene uzrastu kolskog djeteta, u ovom sluaju pomoi mu moe kolski pedagog, psiholog i nastavnik. Naglasak se opet stavlja na suradnji ili timskom radu koji je neophodan i vaan za razvoj djetetove (korisnikove) svijesti o kvaliteti ponuenoga, u ovom sluaju informacije. Internet je mrea velikih dimenzija povezana linijama za prenos podataka velikim brzinama preko modema, telefonskih linija, kablova, satelita i korisnikih DSL (engl. digital subscriber line) linija. Internet je rezultat vizionarskog razmiljanja ljudi koji su poetkom 1960-tih godina vidjeli veliku potencijalnu vrijednost u omoguavanju raunarima da razmjenjuju informaciju o istraivanju i razvoju na naunom i vojnom polju. esto se navode dva ovjeka kao otac Interneta: Leonard Kleinrock i J.C.R. Licklider. Prvi je prikazao proces povezivanja kao na Internetu u laboratoriji na Univerzitetu Kalifornija u Los Anelesu, pri odbrani svoje doktorske disertacije. Drugi je iz Instituta za tehnologiju Masausec, i vai za prvog pokretaa Interneta.

Internet je unio u rjenike novi termin za uenje, uenje preko mree, tj. online uenje (engl. online learning). Online uenje je klasificirano kao jedan sveobuhvatni termin koji se odnosi na uenje pomou raunara i Interneta ili intraneta. Nivoi ovog uenja variraju, poevi od osnovnih programa koji ukljuuju tekst i grafiku kursa, vjebe, testiranje i snimanje rezultata rada, kao to su rezultati testa, pa sve do visoke sofistikacije. Sofistikacija bi mogla ukljuiti animacije, simulacije, audio i video sekvence diskusionih grupa sa vrnjacima i ekspertima, online mentorstvo, linkove na materijale pohranjene na intranetu ili na Webu i druge resurse obrazovanja (Urdan & Weggen, 2000). Uz online uenje formirao se i termin online obrazovanje. Online obrazovanje omoguuje studiranje kurseva visokog obrazovanja kroz elektronski medij Interneta. Svim materijalima kursa, ukljuujui referentnu dokumentaciju, te kontaktima sa tutorima i kolegama studentima, pristupa se preko personalnih raunara i telekomunikacija. Online obrazovanje omoguuje studentima ranije nepoznatu slobodu da studiraju u virtuelno bilo kojoj lokaciji i bilo kojim tempom koji se moe prilagoditi njihovim drugim uslovima, kao to su rad i porodica. Za sticanje diplome, dodiplomskog i magistarskog stepena, koji maksimalno traju pet godina, moe se studirati danju i nou u stanu, kancelariji, pa ak i u hotelskoj sobi, ako esto putujete (Kearsley, 1999). Srodni termini online uenju su uenje bazirano na Webu (engl. Web-based learning), uenje bazirano na tehnologiji (engl. technology-based learning). U posljednje vrijeme u trendu je upotreba termina elektronsko uenje, ili elektronski podrano uenje, e-uenje (engl. e-learning, eLearning). Postoje razliite definicije ovog uenja. Najkraa je definicija koju je dalo englesko Ministarstvo obrazovanja i vjetina 2003. godine: Ako neko ui na nain da koristi informacionu i komunikacionu tehnologiju (IKT), on upotrebljava elektronsko uenje (DfES, 2003). Ova se definicija moe razviti i po potrebi dopuniti sa vie detalja Elektronsko uenje je nain uenja pri kojem se koristi raunarska mrea za dostavljanje informacije, za interakciju i unapreivanje procesa uenja. Pritom se mogu koristiti razliite vrste raunarskih mrea kao to su LAN, WAN ili Internet, zatim audio i videotrake, satelitski prenos, interaktivna TV i CD-ROM. Najavljeno je i skoro ukljuivanje mobilne mree. Najzad, u uenju baziranom na novim tehnologijama spomenimo i oblik uenja nazvan uenje bazirano na resursu (engl. resource-based learning). Ovaj termin postao je popularan djelimino i zato to reflektuje nove trendove i napredovanja, kao i to slui kao krovni koncept koji pokriva termine kao to su otvoreno uenje (engl. open learning), fleksibilno uenje (flexible learning), individualizirano uenje, uenje potpomognuto raunarom (computer aided learning), i uenje bazirano na projektu (project based learning). Termin je irok i uopten, ali je dobar da oznai ta nije uenje bazirano na resursu: nastavnik koji prezentira predavanja ili seminare za 2-3 studenta, ili grupe od 200-300 studenata. U tradicionalnoj nastavi dodatni resursi nastavniku su udbenici i laboratorijska oprema. Meutim, uloga nastavnika je kljuna. On upravlja nastavnim sadrajima koji se izuavaju. Od njega se oekuje sposobnost da izlae nastavne sadraje, da poduava, da odgovara za napredovanje studenata i da zna ocijeniti njihovo napredovanje. Iz ove perspektive, uenje bazirano na resursu u kontrastu je sa centralnom ulogom nastavnika u uenju.

Eldar Kovaevi I-2196/09

Internet
Internet tehnologija je zapoeta osnivanjem vlade, ukljuujui i Nacionalnu Naunu fondaciju, NSFNET, koje je sada sazrela, a potaknula je golem komercijalni razvoj. Od samog poetka, od raunarskih mrea se oekivalo da se proiri doseg, osiguravajui bolji pristup resursima raunala i laki prijenos informacija. NSF je ova oekivanja pretvorio u stvarnost. Poevi od financiranja odjeljenja kompjuterske nauk, NSF je razvio tzv. NSFNET, koji je spojen na pet NSF-podranih superraunala. NSF je takoer podrao razvoj regionalne mree za povezivanje s okosnicom NSFNET. Finansiranje glavnih istraivanja
U novije vrijeme, NSF je financirala novu okosnicu i nastavlja igrati vanu ulogu u historijskom razvoju Internet tehnologija i za naunike i za javnost. Izmeu 1950 i 1971, NSF je dao vie od 400 nagrada za kompjuterske sadraje pod Computer Center Facilities programom, sa ukupno vie od 60 milijuna dolara. Do kasnih 1980-ih, NSF je podrao sa vie od 100 milijuna dolara godinje za kompjuterske i informacione nauke i inenjerstvo.

Prvi "Internet" je predstavljao vezu nepovezanih mrea koje su se sastojale od Naprednih Istraivakih Projekata Agencije ARPANET, koji vodi DARPA, 1977. Tijekom sljedeeg desetljea, poveavajui sudjelovanje NSF a je dovelo do tri povezana sistema mrea kojim su upravljali razni univerziteti, neprofitne organizacije i vladine agencije. Do sredine 1980-ih, primarnu financijsku potporu za Internet je preuzela NSF. Poveanje potranje za napredno umreavanje i istraivake raunalne mogunosti je prepoznao NSFNET i fondacija partnerstva za napredne raunalne infrastrukture. U martu 1991, NSFNET nain upotrebe bio je izmijenjen kako bi se omoguilo komercijalne prometa, to je utjecalo na rekordnu ekspanziju. U 1995, s privatnom, komercijalnom tritu, NSF je otpisao NSFNET, dozvoljavajui javnu upotrebu Interneta. Prethodnik, NSFNET, organizovao je istraivanja i edukaciju zajednice i pokazao uinkovitost mrene tehnologije. Sada, milijuni koriste Internet svakodnevno. NSF nastavlja financirati istraivanja za promovisanje visokih performansi mrea za nauna istraivanja i obrazovanje, pomagajui za razvoj tehnologija koje e predstavljati sljedeu generaciju upravljaa za informaciono bazirane trgovine

Primjena tehnika kompijuterske vizualizacije: Dizajn u arhitekturi i ininjeringu

Dananja arhitektura se ne moe zamisliti bez raunara koji prestavljaju osnovno sredstvo u izradi dizajna. Ni jedna graevina danas se ne moe napraviti a da se prije toga ne uradi dizajn. Dizajn je mnogo pomogao da se na laki nain doe do ostvarenja cilja i rjeavanaj problema.U veini mjesta, zakonodavstvo za ovo zanimanje doputa da osobe dizajniraju stambene zgrade u
nekim sluajevima i lake gospodarske zgrade bez arhitektonskih dozvola.. Graevinski dizajner je osoba koja je ima ovlasti da ozvrava dizajniraje stambenih objekata.

Raunari odnosno rauanrski programi su veoma bitni u podruju arhitekture i razvojem tehnologija zauzimaju sve vei znaaj u ovom podruju. Skoro da je nezamislivo da se projektovanje neke graevine obavi bez kompjuterskog prikazivanja modela i izgleda graevine, tako da je to postao i uslov za izgradnju graevinskih objekata. Kompjuterska grafika, animacija i virtualna stvarnost predstavljaju jednu od kljunih prednosti konkurentskih firmi u graevinskom poslu. To znai da firme koje posjeduju kvalitetniju grafiku tehnologiju imaju veu prednost na konkurentskom tritu i daju veu sigurnost investitoru, koji pomou ovih tehnika moe lake ispitati sigurnost budue graevine i otpornost na nepredvidive dogaaje, kao to su mogue elementarne nepogode i sl. U okviru ovog grafikog dizajna veoma je bitna 3D tehnologija koja olakava pristup izgradnji i implementaciji graevinskih postupaka. Jedan od takvih programa je AutoCad Map 3D. Najpoznatiji raunarski program koji se koristi u svijetu za izradu graevinskih dizajna jeste AutoCAD On omoguava direktan pristup podacima preko FDO tehnologije i koritenje AutoCAD alata za rad sa raznim oblicima nacrta i prostornih podataka. On ukratko predstavlja most izmeu CAD-a i GIS-a. Bitna stavka u svemu ovome jeste da AutoCAD omoguava 3-D prikaz nacrta. AutoCAD programski jezik je nastao od strane kompanije Autodesk koja nudi 75 specijaliziranih softverskih alata. Preciznost softverskog sistema u izradi dizajna je prosto nevjerovatna i moe da ide do milimikrona to omoguava veoma preciznu izradu stambenih i drugih objekata. Radni prostor Autocad-a ini prostor za 3D modeliranje i proizvoljan broj radnih listova (layout) koji se mogu koristiti u reimu 'Papir' i reimu'Model' . U reimu 'Model' na radnim listovima mogu se otvarati projekcije i pogledi ( 'viewport' ) na trodimenzionalni model kreiran u prostoru za modeliranje. U reimu 'Papir' , radni listovi nemaju nikakve korelacije sa trodimenzionalnim modelom, i u tom se reimu viewport-i (ako su uope kreirani) ne mogu aktivirati. Modelni i papirni prostor se u naelu koriste odvojeno, odnosno ne organiziraju se na istom radnom listu. AutoCAD Map 3D softver je namijenjen inenjerima i GIS profesionalcima, urbanistima, projektantima objekata-infrastrukture i menaderima. Namijenjen je svima koji projektiraju, dizajniraju, rade na odravanju infrastrukture, proizvode karte i druge koji imaju potrebu za koritenjem CAD i GIS podataka u svom radu

ZADATAK 2:
Salih Kavazovi I-2310/09

FACEBOOK
Kako je kompanija nastala? Ko je osniva? Koja je bila poetna ideja tj. sa kojim se proizvodom ili uslugom po prvi put pojavila na tritu? Facebook je internet drutvena mrea koja je nastala 2004 godine. Osniva ove drutvene mree je Mark Zuckerberg, bivi student sa univerziteta Harvard .Zuckerberg je htio napraviti drutvenu mreu koja e povezati sve studente sa njegovog fakulteta, mreu na kojoj e se razmjenjivati miljenja, postavljati fotografije I slino.Kada je u tome uspio, onda se ova drutvena mrea iri I na druge univerzitete,po cijeloj SAD,a kasnije I cijelog svijeta I danas broji preko 600 miliona aktivnih korisnika. Facebook omoguava korisnicima povezivanje i socijalizaciju s ljudima koji su im bliski i koji rade, studiraju i ive oko njih. Mnogi koriste Facebook upravo kako bi ostali u kontaktu sa svojim prijateljima ili rodbinom. Ovaj web servis je potpuno besplatan za sve korisnike, a ostvaruje prihode od sponzora i oglaavanja putem reklama koje se pojavljuju uz svaki profil...Danas je to ubjedljivo najpoznatija I najpopularnija drutvena mrea koja ostvaruje ogroman profit godinje, oko 2 mlrd. USD u 2010-toj godini, to je uinilo da njen osniva koji danas ima 25% vlasnitva postane milijarder.Drutvena mrea facebook najbolji je primjer kako se inovacijom i promiljenim potezima moze doi do ogromnog bogatstva. Po emu se ta kompanija razlikovala od ostalih kompanija koje su nudile sline proizvode/usluge? Prije facebooka postojale su kompanije koje su nudile sline usluge povezivanja ljudi preko interneta, meutim bile su ograniene u svom sadraju za razliku od facebooka. Glavna posebnost Facebooka su brojne aplikacije koje se mogu dodati u profile. Tako je mogue imati virtualne kune ljubimce, slati virtualna pia, darove, zagrljaje i estitke, igrati videoigre u Flashu, organizirati drabe, rjeavati psiholoke testove i kvizove, dodavati omiljenu muziku, komunicirati putem privatnih poruka te jo mnogo toga.Dosta se facebook razlikuje I po samom dizajnu stranice, mnogobrojnim mogunostima, popularnosti,broju korisnika

Koje su trine i drutvene promjene uticale na uspjeh kompanije tj. prihvaenosti njenih inovacija na tritu? Na uspijeh same kompanije Facebook najvie je uticao nedostatak ovakve drutvene mree koja e povezivati ljude, nuditi mnogobrojne mogunosti poput postavljanja slika, muzike, video klipova sa youtube-a i drugis stranica i slino.Facebook predstavlja jednu novost i inovaciju koja je u kratkom vremenskom roku oprihvaena od strane miliona ljudi irom svijeta.Veliku korist samoj kompaniji Facebook imala je globalizacija trita, pa je zbog toga i velikom brzinom dospjela na sve krajeve svijeta.

Na koji nain kompanija dolazi do inovativnih rjeenja? Kakav je njihov inovacijski/ razvojni tim? Kako se podstie kreativnost i inovativnost u kompaniji? Ova kompanija i njihova ideja umreavanja ljudi predstavlja i najznaajniju inovaciju na internetu, ak je Facebook proglaen i novim internetom zbog svog uticaja na internetu.Facebook.com predstavlja pored Googla jednu od najposjeenijih web stranica koju dnevno posjete milioni aktivnih korisnika irom svijeta.Meutim facebook nije stao na tome nego esto uvodi neke inovacije tipa LIKE I SEND koji jo vie prua mogunosti korisniku i pojednostavljuju svoje usluge.Kreativnost i inovativnost ispoljava se kroz razvojni i istraivaki tim koji ini 500 zaposlenih radnika koji svakim danom poboljavaju usluge ove drutvene mree, uvaju podatke korisnika, napade hakera i tako dalje. Kolika se finansijska sredstva u kompaniji izdvajaju za razvoj inovacija i nove proizvode/usluge? Za inovacije i usluge u kompaniji facebook se ne izdvajaju velika finansijska sredstva uzimajui u obzir sumu koju zarauje ova kompanija svake godine.Inovacije se baziraju na istraivakom radu vie nego li je to podrano finansijski.Najvie finansijskih sredstava se ulae u pravljenje novih aplikacija poput igara koje proizvodi firma Zynga koja je u dobrim trgovinskim odnosima sa kompanijom Facebook i koji zajedno promoviu svoje aplikacije.Najpoznatija aplikacija je Texas Holdem Poker. Osim inovacja u proizvodnji (novi proizvodi/usluge) inovacije mogu biti: inovacije procesa, organizacijske inovacije, marketinke inovacije i inovacije poslovnog modela. Moete li prepoznati neke od tih vrsta inovacija na primjeru konkretne kompanije? Koje su to i na koji nain ih kompanija primjenjuje? -Inovacije procesa-iz dana u dan,razvojni tim kompanije Facebook radi na poboljavanju usluga i pristupu portalu www.facebook.com . Svojim efikasnim radom postigli su zadovoljavajue rezultate koji pokazuju da i pored preko 600 miliona aktivnih korisnika ovu stranicu jos niko nije hakovao niti provalio, niti ima poteskoca u koritenju ove drutvene mree.

-Marketinke inovacije-kompanija Facebook iz dana u dan postaje sve vie popularnija i ima sve vie korisnika.Za to je najvie zasluna uspijena marketing promocija inovacija.Sve vie firmi eli saraivati sa Facebookom kako bi ostvarili profit jer vide svoju mogunost ostvarivanj profita u saradnji sa Facebookom. Prema vaem miljenju, koji faktor je najzasluniji za uspjeh kompanije? Iz svega do sada priloenog moe se zakljuiti kako je najzaslunijii faktor u samom razvoju i ogromnom uspjehu ove kompanije imao istraivaki rad njenog osnivaa Marka Zuckerberga i njegova elja, htjenje i znanje koje je posjedovao u vezi programiranja.Samo prihvatanje ire mase bila je odskona daska u razvoju kompanije Facebook koja danas ini jednu od najmonijih, najpoznatijih i najprofitabilnijih kompanija svijeta.Samom osnivau dosta su pomogli i njegovi cimeri na fakultetu koji su zajednikim snagama pokuavali stvorit drutvenu mreu.Vjerujemo da ni sami osnivai ove mree nisu mogli predvidjeti ovoliki uspjeh ove kompanije.Ovo je drutvena mrea koja je ula u pore ljudskih ivota i koja ima kako svojih pozitivnih tako i svojih negativnih strana.

Eldin Kari I-2288/09

Coca-Cola
Coca-Cola je bezalkoholno pie od biljnih ekstrakata. Najpoznatije je pie, a ujedno i druga najpoznatija rije na svijetu - odmah poslije rijei OK. Izumljena je 8. svibnja 1886. godine, a autor je dr. John Pemberton. Njezina je formula jedna od najveih svjetskih tajni. Drugo ime Coca-Cole je "Coke". To je u isto vrijeme i jedan od razloga to je Atlanta dobila organizaciju Olimpijskih igara 1996. godine, na stogodinjicu moderne povijesti ovih igara, a istovremeno i stogodinjicu Coca-Cole. Coca-Cola je danas nakon vie od sto godina postojanja jedan od najpoznatijih svjetskih brandova. 8. svibnja 1886., dr. John Pemberton kuhao je u svom bakrenom loncu kopiju francuskog vina zvanog kola, pri emu je napravio Coca-Colu, ali koja nije bila gazirana. Uskoro je saznao da, kako bi pie bilo gazirano, treba dodati ugljini dioksid. . No, kola je propala zbog nedostatka novca, pa je zbog toga John Pemberton objavio u lokalnim novinama da trai suradnika koji e mu dati 2000 USD za rad, no tvrtka je propala. Nije poznato koliko, ali je sigurno da The Coca-Cola Company potroi jako puno novca u marketinke svrhe Limenka crvene boje, simbol Coca-Cole je nastala kao "oruje rata". Dogodilo se to u vrijeme izmjena u Koreji gdje je bilo nemogue slanje Coca-Cole u dotadanjem pakiranju, u staklenim aicama. Istraivai u kompaniji dali su se na posao i godinu dana kasnije predstavili potpuno novo pakiranje: limenku koja se otvara bez otvaraa, jednostavnim pritiskom prsta.

Popularnost pia znanstveno je izuavana putem istraivanja koje je obavljeno u Chicagu pedesetih godina: preko 400 anketiranih imali su pred sobom etiri slike tada najpoznatijih amerikih proizvoda - aa Coca-Cole, automobil Ford, Ronson upalja i Parker pero. ak 99,75% je prepoznalo marku Coca-Cole, 81% upalja, 75% automobil Ford, a tek 64% pero. U Brazilu se smatra da je Coca-Cola afrodizijak. Inovacije Coca-Cola se provode putem : Inovacije proizvoda Inovacije pakovanja ( ambalae ) Inovacije marketinga -Coca-Cola nastoji da zadovolji rastue potrebe potroaa to postiu uvoenjem novih proizvoda.Razvili su u posljednje vrijeme nutricionistike proizvode tipa pia sa okusom narane obogaeno eljezom, cinkom, vitaminom A i C kako bi sprijeili anemiju i pothranjenost djece u Filipini. Oko 36.000 djece je imalo koristi od ovog proizvoda. -Ambalaa je izraena 30 % od biljnog materijala.PlantBottle pakiranje je korak prema budunosti, boca koja bi se mogla 100 % reciklirati. -Coca-Cola Japan uvodi novi brand vode LOHAS koji pomae odrivosti okolia , ija je ambalaa laka za 40 % od obine ambalae. Novi proizvod je pokrenuo marketinku kampanju pod nazivom ECO CRUSH koji pokazuje kako potroa moe uticati na izbor ugljika.Ukoliko se ta boca uvija kada je prazna ona postaje lomljiva poput krpe. Coca-Cola je najavila saradnju sa kompanijom Chromocell koja joj daje ekskluzivna prava da korsiti sve rezultate inovacija urazliitih sladila u svim kategorijama bezalkoholnih pia. Dok e Chromocell dobiti finacijska sredstva na temelju prodaje proizvoda zansovanih na inovacijama nastalih tokom saradnje. Coca-Cola je poela plaati djeci oko 40 funti da oglaavaju njihove proizvode putem drutvenih mrea, poput Facebooka ili Twittera. U zamjenu za kupone i besplatne proizvode, djeca na razliite naine trebaju na drutvenim mreama oglaavati njihov proizvod. Tako djecu potiu na postavljanje fotografija dotinog proizvoda, pisanje poruka i davanje informacija o proizvodu.Ulau u dobar glas na internetu. Inovativni i tehnoloki centar Coca Cola u angaju dio je novih ulaganja u vrijednosti 90 milijona dolara i zaposlit e oko 600 ljudi. Kompanija Coca Cola nastavit e ulagati dodatnih dvije milijarde dolara u idue tri godine u nove tvornice i infrastrukturu za distribuciju, prodaju i marketing, te istraivanje i razvoj. S obzirom da je Kina trenutno tree najvee trite u svijetu za Coca Colu, novo ulaganje pomoi e dodatno potaknuti rast kompanije i kapitalizirati mogunosti veom brzinom. Coca Cola je kazala da je ve potroila 1,6 milijardi dolara u Kini otkad je ponovno ula na trite 1979. Ipak najzasluniji faktor za uspjeh kompanije je ulaganje u dobar marketing

Eldar Kovaevi I-2196/09

TOYOTA MOTOR
Kako je kompanija nastala? Ko je osniva? Koja je bila poetna ideja tj. sa kojim se proizvodom ili uslugom po prvi put pojavila na tritu? -Toyota Motor Corporation, jednostavno poznata kao Toyota, je multinacionalna kompanija sa seditem u Japanu. Radi se o firmi koja je najvei proizvodja automobila na svetu. Kompaniju je osnovao 1937, Kiichiro Toyoda (1894-1952). On se bavio porizvodnjo automobila od 1933 u jednoj od divizija originalne firme Toyoda koju je osnovao njegov otac. Prvi automobil je bio putniki automobil sa oznakom A1. Pre pojave nezavisne Toyota Motor Corporation su nastali i modeli G1 (1935) i Toyota AA (1936). Toyota je takodje vlasnik brendova Lexus i Scion a ima veinski udeo u Daihatsu i Hino Motors. Toyota takodje ima manjinski udeo u Fuji Heavy Industrie, Isuzu Motor, Yamaha Motors i Mitsubishi Aircraft Corporation. Toyota ima 522 filijale i zapoljava 320.000 ljudi irom sveta. Toyota sedite je u gradovima Toyota City, Aichi a Tokiju. Pored proizvodnje automobil atakodje prua finansijske usluge preko Toyota Financial Services. Toyota proizvodi i robote. Toyota Motor Corporation (ukljuujui Toyota finansijske usluge) i Toyota Industries su deo Toyota Group, jednog od najveih koncerna na svetu. Vozila su se prvobitno prodavala pod imenom osnovaa firme Toyoda. U septembru 1936, je odran konkurs za novi logo firme, na koji je prijavljeno 27.000 novih logo dizajnova. Pobedila su tri znaka sa znaenjem Toyoda, napisana u krugu japanskom azbukom Katakana. Ali je Risaburo Toyoda, koji se nije rodio u klanu Toyoda ve oenio, dao prednost imenu Toyota. Razlog je bio da pisanje tog imena zahteva tano 8 poteza etkicom a brojka 8 se u Japanu smatra srenim brojem. Pored toga Toyota se bolje izgovara. Toyoda u prevodu znai "plodno pirinano polje" tako da je promena imena u Toyota pomogla da firmu vie ne javnost kao staromodnu firmu koja se bavi poljoprivredom.

Po emu se ta kompanija razlikovala od ostalih kompanija koje su nudile sline proizvode/usluge? -Jedno od najvanijih naela sadranih u Toyota Way je da dugoroni ciljevi trebaju imati prednost pred kratkoronim profitom. Zato neprekidno ulaemo u dugorona istraivanja, razvoj i u nae ljude. Iz istog razloga smo tako duboko i predano dugorono posveeni zatiti okolia. Krenuli su u razmatranje proizvodnje elektrinih motora jer poznat je problem u nestaici nafte na svjetskom tritu. Mnogo sredstava se odvaja u ovaj nauni projekat jer bi uspjeh bio na dugorone staze. Ovo je jedan od problema kojim se bave automobilske industrije da bi dospjele do prestia na svjetskom tritu.

Koje su trine i drutvene promjene uticale na uspjeh kompanije tj. prihvaenosti njenih inovacija na tritu? U ranim ezdesetim godinama, SAD je poeo sa postavljanjem krucijalno vazne tarife pojedinih vozila. U 1964 SAD stavalja 25% poreza na uvezena laka teretna vozila. Kao odgovor na tarifu, Toyota, Nissan Motor Co i Honda Motor Co zapoeo s izgradnjom postrojenja u SAD-u ranih osamdesetih godina. Godine 1982, Toyota Motor Company i Toyota Motor Sales spajaju se u jednu tvrtku, Toyota Motor Corporation. Dvije godine kasnije, Toyota je ula u zajedniki poduhvat s General Motorsom i nazivaju se NUMMI. Na kraju 1980-ih Toyota je poela stvarati nove robne marke, u 1989 lansirali su luksuzno vozilo Lexus. Toyota poela proizvodnju u svijetu najprodavaniji hibridni automobil, Prius, u 1997. Uz velike prisutnosti u Europi, s obzirom na uspjeh Toyota Team Europe, korporacija odluila postaviti TMME, Toyota Motor Europe Marketing & Engineering, pomoi tritu vozila na kontinentu. Dvije godine kasnije, Toyota postavlja baze u Velikoj Britaniji, TMUK, kao kompanija automobila postaje popularna meu britanskim vozacima. Na koji nain kompanija dolazi do inovativnih rjeenja? Kakav je njihov inovacijski/ razvojni tim? Kako se podstie kreativnost i inovativnost u kompaniji? Kompanija toyota e najuspjenija kompanija u 2009 godini medju najboljih 15 automobila ak 6 automobila su se nali od toyota proizvoaa. U inovacijske aktivnosti je uloeno 7,6 milijardi dolara i doprinijelo je uspjehu ove kompanije. Odrednice u inovacijama su bile da s ezadovolje potrebe kupaca tj njihove elje i odlunosti. Menadment kompanije je razvio takvu organizaciju u kompaniji da se proizvodni resursi alokativno iskoristavaju uz to je mogue manji otpad, jer se proizvodnja automobila orjenitisla striktno na potrebe kupaca. Na ovu ideju menadzment kompanije je doao preko raznih istraivanja a osnovno je bilo zelja i potrebe kupaca kao i potreba na tritu. Ove odluke su doveli do toga da je toyota u 2009 godini proglaena najboljom automobilskom industrijom u svijetu. Kolika se finansijska sredstva u kompaniji izdvajaju za razvoj inovacija i nove proizvode/usluge? Kompanija Toyota svoja finansijska sredstva ulaze u dugorone planove jer inovativnost kompanije je usmjerena na dugorocne staze a ne na kratkorocan profit u 2009 godini je ulozeno 7,7 milijardi dolara u inovativne aktivnosti. Tako ulaganje finansijskih sredstava u toyota kompaniji se poveava iz godine u godinu. Kako kompanija pozitivno posluje i ostavruje sve veci profit ulaganje finansijskih sredstava svake godine se povecava. Samim time poveanje je praeno i raznim ekonomskim promjenama u svijetu. Tako u doba ekonomske krize je doslo do smanjenje ulaganja u inovativne aspekte jer automobilska industrija je bila jedna od prvih na udaru i briga se vodila o ocuvanju trita i izlazenju kompanije iz krize. kako je kriza prolazila i kompanija je bolje stajala na finansijskom planu i ulaganja su drastino porasla u odnosu na vrijeme iz ekonomske krize. Danas kompanija ulaze milione dolara u inovativne projekte da bi rasirila trite i ponudila korisnicima sto bolje i modernije proizvode Osim inovacja u proizvodnji (novi proizvodi/usluge) inovacije mogu biti: inovacije procesa, organizacijske inovacije, marketinke inovacije i inovacije poslovnog modela. Moete li prepoznati neke od tih vrsta inovacija na primjeru konkretne kompanije?

Koje su to i na koji nain ih kompanija primjenjuje? Osim inovacija u proizvodnji mogu se prepoznati i inovacije u organizaciji kompanije kao i inovacije poslovnog modela. Oraganizacione inovacije se odnose na to da je kompanija veliku brigu posvetila samoj alokaciji proizvodnih resursa tj iskoritavanje maximalne mogunosti od strane resursa odnosno izbor najboljeg puta za proizvodnju proizvoda. Kada govorimo o inovacijama u modelu koje su postignute mozesmo istai da kompanija velike napore ulaze u nove automobile koji e raditi na elektrini princip a ne na benzin. Ovom inovativnom procesu doprinijela je nestaica energenta nafte na svjetskom tritu. Kao to je poznato zalihe nafte u svijetu su sve manje i inovacijski tim kompanije se morao orjentisati na pronalaenje motora koji e moi raditi bez ovog energenta. Rezultat je pronaen u novom automobilu na elektrini pogon. Prema vaem miljenju, koji faktor je najzasluniji za uspjeh kompanije? Jedan od najzaslunijih faktora koji su rezultirali uspjehu ove kompanije jeste odlunost i strunost osoblja koje radi u ovoj kompaniji. I u vrijeme ekonomske krize nisu posustajali od svojih projekata i ulaganja u inovativne procese iako u tom vremenu je bilo smanjeno investiranje. Drugi faktori koji su uspjeli kompaniju dignuti na viskok nivo jesu ti faktori koji s eodnose na same kupce njihovih proizvoda. Bolje reeno Toyota je razvila takav sistem da proizvodnja automobila ide po eljama kupaca i njihovim zahtjevima. Ova strategija je u velikoj mjeri smanjila trokove proizvodnih resursa tako to je uspostavljena bolja alokacija proizvodnih resursa i nije bilo mnogo otpada u samoj proizvodnji. Ovakav nain ponude na svjetskom tritu rezultirao je tome da nisu proizvodi ostajali na skladitenju ve se vri distribucija gotovih proizvoda odmah kupcima. Ovaj nain poslovanja je Toyotu doveo na sam vrh svjetske automobilske industrije, -