SEMINARSKI RAD

METODIKA KRIMINALISTIKOG ISTRAIVANJA OZLJEDA NA RADU

PREDMET: Metode istraivanja krvnih delikata

SADRAJ: 1. 2. 3. 4. 5. Uvod Analiza ozljeda na radu u RH Pravne poslijedice ozlijeda na radu Inspektor zatite na radu Prvi zahvat policije 5.1. Zaprimanje dojave 5.2. Identifikacija i osiguranje mjesta dogaaja 6. Kriminalistiko istraivanje ozljede na radu 6.1 Oevid 6.2 Planiranje kriminalistikog istraivanja 7. 8. Zakljuak Literatura

1. UVOD

Iako se na prvi pogled ini da ozljede na radu interesiraju javnost u smislu doivljaja kao neije ivotne tragedije, radi se zapravo o dogaajima kod kojih se trai brza i uinkovita djelatnost policije u razrjeenju okolnosti koje su dovele do ozljede na radu a koje ozljede u u mnogo sluajeva rezultiraju tekim tjelesnim ozljedama ili smru. Kriminalistiko istraivanje ozljeda na radu spada u red sloenijih kriminalistikih istraivanja zahtjevaju izrazitu strunost a s druge strane esto se moe uoiti da se ozlijedama na radu i kaznenim djelima vezanim za ozlijede na radu pristupa kao poslu koji je nuno zlo i ne predstavlja posao policije ve posao nekih drugih institucija. Ovakv stav prejudicira da u sluaju ozlijede na radu nije rije o kaznenom djelu ve je rije o poslu koji bi trebao u sklopu prekrajne odgovornosti obaviti dravni inspektorat to je i istina kada su upitanju ozlijede na radu sa lakim poslijedicama ali se takav pristup nerijetko primjenjuje i u onim sluajevima u kojim su zbog grubog krenja propisa nastupile teke ozlijede ili ak i smrt. Takoer sam prilikom izrade ovog seminarskog rada uoio da su ozljede na radu i kaznena dijela vezana za ozlijede na radu zanemarena od strane kriminalistikih znanosti u Republici Hrvatskoj, odnosno da su, moda zbog nepopularnosti ovakve vrste kaznenih djela, zanemarivana empirijska istraivanja U ovom seminarskom radu u pokuati istraiti, objasniti i obrazloiti postupak koji bi trebao biti standard policijskog postupanja kada se radi o kaznenim djelima koja se dovode u svezu sa ozljedama na radu.

2. Analiza ozljeda na radu u Republici Hrvatskoj

U ovom poglavlju seminarskog rada, kako bi se prikazala cjelokupna slika poslijedica i razmjera ozlijeda na radu u Republici Hrvatskoj, analizirat u stanje ozljeda na radu u Republici Hrvatskoj tijekom 2010. godine te njihove osnovne karakteristike. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zatitu zdravlja i sigurnosti na radu, najvei broj ozljeda na radu dogodio se u preraivakoj industriji nakon ega slijedi trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikla, zatim graevinarstvo, te djelatnost zdravstvene zatite. Zanimljiva je injenica da ozljede na radu, javnost najee asocira na ozljede koje su se dogodile na izvoenju graevinskih radova, iako, prema podacima Hrvatskog zavoda za zatitu zdravlja i sigurnosti na radu, graevinarstvo kao mjesto gdje se ozljeda na radu dogodila, zauzima 4. mjesto. Prema navedenim podacima, u odnosu na nain nastanka ozljeda najei nain nastajanja ozljede na radu je pad radnika sa visine, u dubinu ili u istoj ravnini. Na taj se nain u Republici Hrvatskoj tijekom 2010. godine ozlijedilo 33.8 % radnika od svih prijavljenih ozlijeda na radu. Od ukupnog broja prijavljenih ozljeda na radu njih 78 % dogodio se na radnom mjestu dok se 22 % prijavljenih ozljeda na radu dogodio pa putu prema radnom mjestu. Iz navedenih podataka se moe zakljuiti da najmanje 22 % ozljeda na radu za sobom ne mogu povlaiti kaznenu odgovornost jer su rezultat samoskrivljenog ponaanja radnika i ne predstavljaju prekrajnu ili kaznenu odgovornost odgovorne osobe na radnom mjestu. Prema dostupnim podacima vidljivo je da se ee ozljeuju mukarci u odnosu na ene. Naime prema podacima Hrvatskog zavoda za zatitu zdravlja i sigurnosti na radu ozlijeenihmukaraca je 64,3 % dok je ena 35,7 %. Takoer, prema prikupljenim podacima moe se zakljuiti da je od ukupnog broja ozlijeenih radnika njih 19 smrtno stradalo, a ako usporedimo da se u RH godinje poini oko 60 ubojstva, ovih 19 smrtno stradalih u ozljedama na radu je

prilino velika brojka to pridodaje vanosti na to kvalitetnijem istraivanju kaznenih djela koja za posljedicu imaju ozljedu na radu.

3. Pravne posljedice ozlijeda na radu

Osobe odgovorne za provoenje mjera za sigurnost i zatitu zdravlja na radnom mjestu, osim to su odgovorne prema odredbama Zakona o zatiti na radu, ujedno su odgovorne i prema odredbama Kaznenog zakona. U veini sluajeva radi se o kaznenim djelima protiv ope sigurnosti, a ista su opisana u glavi dvadesetprvoj (XXI.), u lancima 215. do 222., Kaznenog zakona. Kaznena odgovornost odgovornih osoba nastupa u sluajevima ako su iste grubo zanemarivale propise i svoje dunosti provoenja istih te je zbog toga dolo do tekih ozlijeda ili eventualne smrti radnika. U daljenjem tijeku ovog poglavlja seminarakog rada analizirat u najzastupljenije kazneno dijelo koje se odnosi na ozlijedu na radu i neke njegove posebnosti. Dovoenje u opasnost ivota i imovine, ope opasnom radnjom ili sredstvom iz lanka 215. Kaznenog zakona je jedno od kaznenih dijela za koje se pravno moe goniti odgovorna osoba koja grubim zanemarivanjem propisa i tehnikih pravila ugrozi ivote ljudi i imovinu veeg opsega na radnom mjestu. Kazneno djelo dovoenje u opasnost ivota i imovine ope opasnom radnjom ili sredstvom moe se poiniti na tri naina i to: izazivanjem opasnosti opeopasnom radnjom ili sredstvom, izazivanje opasnosti nepravilnim postupanjem u vezi s primjenom zatitnih naprava i mjera i izazivanje opasnosti na mjestu gdje je okupljeno vie osoba kao kvalificirani oblik tog kaznenog djela. Iz konteksta ozlijede na radu radnja poinjenjenja ovog kaznenog djela sastoji se u proputanju poinitelja da postupi po propisima ili tehnikim pravilima (npr. nepostavljanje propisanih naprava za zatitu od poara i sl.). Takoer je zanimljivo istaknuti da istom radnjom kojom odgovorna osoba ini ovo kazneno djelo moe poiniti i vie prekraja opisanih i kanjivih po lanku 108 i 109 Zakona o zatiti na radu. Razlika izmeu kaznene i prekrajne odgovornosti jest u tome da je za postojanje prekrajne odgovornosti dovoljno nepotivanje propisa

dok je za kaznenu odgovornost osim zanemarivanja propisa potrebana i ugroza ivota ljudi ili imovine u veem opsegu.

4. Inspektor rada
Inspektor rada je ovlatena osoba Dravnog inspektorata, nadlena za provedbu inspekcijskih i drugih poslove koji se odnose na nadzor provedbe propisa kojima se ureuju odnosi izmeu radnika i poslodavaca (zatita na radu), a posebice propisa kojima se ureuju uvjeti rada, sigurnost i zatita zdravlja radnika, osobito zatita zdravlja maloljetnika, ena, invalida i dr. 1 Poslodavac je o svakoj ozlijedi radnika na radu duan izvijestiti Dravni inspektorat. U sluaju da je rije o lakoj ozlijedi poslodavac je duan Dravni inspektorat izvijestiti u roku od 8 dana a ako je rije o teoj ozlijedi ili smrti radnika poslodavac je duan odmah i bez odgode izvjestiti Dravni inspektorat a u roku od 48 sati duan je Dravnom inspektoratu dostaviti pisano izvijee o ozlijedi na radu. Zakonom o zatiti o radu nije decidirano odreeno to predstavlja teu a to laku ozlijedu te se stoga u praksi koristi medicinska kvalifikacija 2 ozlijeda od strane lijenika koji je sanirao povrede ozlijeenog radnika. Prilikom vrenja inspekcijskog nadzora u sluajevima kada je dolo do ozlijede radnika na radnom mjestu, primarna zadaa Inspektora rada nije da utvrdi tko je kriv za nastalu ozlijedu ve mu je najvanija zadaa da otkloni okolnosti koje su dovele do ozlijede. Ozlijeda predstavlja povod za vrenje inspekcijskog nadzora jer upuuje na to da je dolo do krenja propisa te e Inspektor rada u sluaju utvrivanja povrede propisa pokrenuti prekrajni ili kazneni postupak ovisno o teini povrede propisa i opasnostima koje su iz njih proizale. O izvrenom inspekcijskom nadzoru povodom ozlijede na radu inspektor sastavlja zapisnik .

1 2

Definicija inspektora rada po uredbi o unutarjnjem ustrosjtvu Dr. inspektorata Teka tjelesna ozlijeda i tjelesna ozlijeda

5. Prvi zahvat policije

Mjere prve intervencije policije moemo nazvati i prvi zahvat 3. Prvi zahvati policije su taktike mjere i radnje usmjerena ka obrani i otklanjanju opsanosti te razrijeavanju kaznenog djela. Prvi zahvat policije primarno je vezan za za mjesto i vrijeme to znai da u prvom zahvatu u sluaju ozlijede na radu policija mora identificirati mjesto dogaaja te utvrditi kada se je taj dogaaj dogodio. To znai da prilikom pruanja intervencije povodm ozlijede na radu policijski slubenici prije svega moraju ukloniti opasnost koja je dovela do ozlijede ako je ista jo uvijek prisutana. (npr. zatvaranje plina, iskljuivanje struje i sl.). Prilikom otklanjanja opasnosti nuna je brzina otklanjanja opasnosti da bi se time otklonila mogunost ozlijeivanja drugih osoba. Djelatnici policije, ako je rije o jednostavnijim zahvatima ( npr. zatvaranje vode ili plina u kui), opasnost mogu otkloniti sami a u sluaju da ne posjeduju struna znanja koja su potrebna za otklanjanje opsanosti za to e angairati struno osoblje( vatrogasci, djelatnici plinare i dr.). Nakon uklanjanja opasnosti zadaa djelatnika policije u sklopu mjera prvog zahvata jest identificiranje osoba koje mogu dati korisne informacije te utvrivanje svih onih mjesta na kojima se nalaze tragovi samog dogaaja. Prvi zahvat policije 4 moe se promatrati i kao mjere i radnje koje se poduzimaju na mjestu dogaaja, koje su dio kriminalistike procedure a oznaavaju upravljanje postupanjem na mjestu dogaaja.

5.1. Zaprimanje dojave

Dojava o poinjenju kaznenog dijela u pravilu se zaprima putem operativno komunikacijskog centra policijske uprave. Dojava se takoer moe zaprimiti i putem operativnog derustva policijske postaje, a u novije vrijeme i putem Dravnog centra za zatitu i spaavanje 112. Prilikom zaprimanja dojave potrebno je, ako je to
3 4

Modly D. i Mri g. ; Istraivanje mjesta dogaaja-knjiga 1, Split 2012. str 36 Modly D. i Mri g. ; Istraivanje mjesta dogaaja-knjiga 1, Split 2012. str 36

mogue, prikupiti sve one informacije o dogaaju kojima bih se moglo odgovoriti na zlatna pitanja kriminalistike. Takoer je prilikom zaprimanja dojave potrebno, a osobito kod ozljeda na radu, prikupiti i one informacije kojima bi se odredili razmjeri tetnog dogaaja koji je doveo do ozljede na radu. Isto je nuno iz razloga da bi se na temelju tih informacija moglo odrediti koje druge slube (vatrogasci, SHMP i dr.), osim dijeltanika policije treba poslati na mjesto dogaaja. Osobito je bitno kavalitetno zaprimiti dojavu iz razloga to sama dojava inicira policijsko postupanje, koje u sluaju krivo i nepotpuno zaprimljene dojave moe krenuti u potpuno krivome smijeru.

5.2. Indentifikacija i osiguranje mjesta dogaaja.

Prilikom osiguranja mjesta dogaaja, prije svega potrebito je identificirati mjesto dogaaja. Prilikom identifikacije mjesta dogaaje potrebno je voditi rauna o tome da mjesto dogajaja nije samo tamo gdje je nastupila tetna poslijedica ve mjesto dogaaja predstavljaju i sva ona mjesta na kojima se nalaze tragovi dogaaja. Identifikacija mjesta dogaaja5 podrazumjeva pronalaenje i evidentiranje adrese, blie oznake mjesta dogaaja, uoavanje lokacija i objekata na kojima se nalaze ili se mogu oekivati predmeti i tragovi povezani s dogaajem i njihova prostorna dimenizija. Nakon to je mjesto dogaaja identificirano pristupa se osiguranju mjesta dogaaja. Prilikom osiguranja mjesta dogaaja potrebno je, ako je to mogue, i fiziki ograditi mjesto dogaaja povlaenjem policijske trake ali je pri tome potrebno voditi rauna da policijska traka bez nazonosti policijskog slubenika ne garantira suverenitet mjesta dogaaja. O osiguranju mjesta dogaaja policijski slubenici sastavljaju izvjee u koje unose6:
5 6

opi podaci o dojavi (nain saznanja, vrijem, dolazak na mjesto dogaaja), podaci o mjestu dogaaja (lokacija, bilia oznaka mjesta dogaaja),

Pavliek J. ; Uvod u krvne delikte, Zagreb, srpanj 2008, str.18 Pavliek J. ; Uvod u krvne delikte, Zagreb, srpanj 2008, str.19

podaci o policijskim slubenicima koji osiguravaju mjesto dogaaja, podaci o zateenim osobama, prikupljene obavijesti po dolasku, izmjene do dolaska na mjesto dogaaja, podaci o slubenim i drugim osobama koje su na mjesto dogaaja pristigle prijge dolaska policije ili za vrijeme osiguranje mjesta dogaaja (npr. lijenika ekipa, vatrogasci, radnici vodovoda i dr.),

podaci o poduzetim radnjama i mjerama na mjestu dogaaja (provjera identiteta, zadravanje, proctor po kojem su se kretali, zatita tragova i predmeta, privremeno douzimanje predmeta, uhienje i dr.).

Ako su policijski slubenici prilikom osiguranja mjesta dogaaja poduzeli sve gore naveden mjere i radnje koje se unose u izvjee o osiguranju mjesta dogaaja, to znai da je mjesto dogaaja adekvatno osigurano to e uveliko pridonjeti kvalitetnom kriminalistikom istraivanju, te smanjiti mogunost pogreaka kod odreivanja stratekih pravaca kriminalistikog istraivanja.

6. Kriminalistiko istraivanje ozljede na radu

Prije svega, a osobito kod ozlijeda na radu sa smrtnom poslijedicom, kriminalistiko istraivanje prilikom dojave o ozlijedi na radu treba krenuti u smjeru utvrivanja i razrijanjavanja trileme ubojstvo-samoubojstvo-nesretan sluaj. Ukoliko se utvrdi da je stvarno rje o ozlijedi na radu a ne o nekom drugom kaznenom djela, kriminalistiko istraivanje potrebno je usmjeriti prema utvrivanju onih injenica koje ukazuju na to da li je rije o kaznenom dijelu ili je rije o nesrei na radu koja za sobom ne povlai kaznenu odgovornost. Kriminalistiko istraivanje ozljede na radu uvijek zahtjeva prisutnost isnpektora rada (opisano u poglavnju 4. ovoga seminarskoga rada) jer je on struna osoba koja e najkvalitetnije odrediti da li je uzrok ozljede na radu grubo zanimarivanje propisa i tehnikih pravila opisanih u zakonu o zatiti na radu, te u kojem je opsegu dolo do ugroavanja ivota ljudi i imovine. Ako se utvrdi postojanje elemenata kaznene odgovornosti odogovornih osoba, te posebito ukoliko je rije o ozlijedi na radu sa smrtnom poslijedicom jedne ili vie osoba ili dogaaju koji e privui pozornost ire javnosti pristupa se kalasninom kriminalistikom istraivanju bilo kojeg kaznenog djela iz domene krvnih delikata. Kriminalistika istraivanja ozlijeda na radu mogu bit ii veoma kompleksna u smislu utvrivanja uzroka same ozlijede na radu i dokazivnja kaznene odgovornosti odgovornih osoba. Neke ozlijede na radu mogu imati veoma teke poslijedice i mogu pobuditi izninmono velik interes javnosti a dokazivanje istih je veoma kompleksno jer kod ozlijeda na radu u pravilu nikada ne postoji motiv dok se radnja kaznenog djela u pravilu dogaa ne injenjem. Takoer kompleksnosti

kriminalistikog istraivanja pridonosi i injenica da ozlijede na radu u pravilu prati i samoskrivljeno ponaanje ozlijeene osobe te je teko utvrditi odgovornost unutar sistema zatite od ozlijeda na radu unutra pravne osobe gdje se je nerea dogodila.

Kada se utvrdi da e kriminalistiko istraivanje biti izrazito kompleksno, ili kada dogaaj ima izrazito teke poslijedice (npr. pogibija vatrogasaca na kornatima) potrebno je formirati radnu skupinu i operativni stoer vodei rauna o principu specijalnosti u pojedinim podrujima. U takvim sluajevima potrebno je pristupiti i kvalitenom planiranju kriminalistikog istraivanja i kavlitenom obavljanju oevida oemu e mo govoriti u daljenjem testu ovog seminarskog rada.

6.1

Oevid

Oevid je dokazna radnja koju temeljem naloga dravnog odvijetnitva provodi policija, odnosno ekipa za oevide koja se u pravilu sastoji od jednog ili dva kriminalista i krim tehniara. Oevid
7

se poduzima kada je potrebno da se pojedine

injenice utvruju i razjanjavaju opaanjem vlastitih osijetila ili njihovim pomagalima. Oevid se provodi kroz pet faza i to: orijentacijsko-informacijsku, statiku, dinamiku i zavrnu, te obuhvaa cijelokupno mjesto dogaaja. O obavljenom oevidu se sastavlja zapisnik o oevidu koji je esto i jedan o kljunih dokaza u kaznenom postupku. Oevidom kod ozlijede na radu potrebno je utvrditi i fiksirati one injenice kojima e se utvrditi dali je rije o ozlijedi na radu ili nekom drugom kaznenom djelu i to usporedbom tijeka ozlijede na radu sa nastalim poslijedicama. U sluaju ozlijede na radu sa smrtnom polsijedicom i sumnjivim okolnostima nastanka korisno bi bilo i prisustvovanje ljenika sudske medicine koji bi mogao pridonijeti fiksiranju injenica kojima bi se moglo iskljuiti postojanje mogunosti da je rije o ubojstvu ili samoubojstvu.

Pavliek J. ; Uvod u krvne delikte, Zagreb, srpanj 2008, str.33

Takoer je, prilikom vrenja oevida povodom ozlijede na radu, potrebno i prisustvovanje Inspektora rada koji svojim strunim znanjem moe pridonijeti vrenju kvalitetnijeg oevida koji e rezultiratio prikupljanje onih injenica kojima e se nedvojbeno utvrditi uzrok nastanka ozlijede na radu i time eventualna kazenena odgovornost odgovornih osoba.

6. 2 Planiranje kriminalistikog istraivanja

Kada je rije o kompleksnijim ozlijedama na radu sa teim poslijedicama i onima koje e pobuditi veliki interes javnosti potrebno je provesti kvalitetno planiranje kriminalistikog istraivanje. Planiranje se provodi u svim stadijima kriminalistikog istraivanja te je o planiranju kriminalistikog istraivanja potrebno voditi evidencije planiranja. Planiranje se odvija u dvije razine i to u stratekoj razini palniranja i operativnoj razini planiranja. Strateka razina planiranja podrazumjeva odreivanje stratekih pravaca voenja kriminalistikog istraivanja te se time odreuje smjer kriminalistikog istraivanja. Na ovoj razini planiranja, a obzirom na resurse koje krimminlastika radna skupina posjeduje (broj ljudi i dr.), odreuje se u koliko smjerova se kriminalistiko istraivanje moe usporedno voditi. Takoer se odluuje koje su prioritetne zadae, a koje trpe odgodu. Nadalje se u stratekoj razini planiranja odreuju vremenski okviri za provoenje odreenih stratekih pravaca. Sve donesene strateke odluke biljee se u za to predvienu knjigu u kojoj se naznauju tko i kada je neku odluku donio na koji se nain ta odluka planira i moe provesti u kojem vremenskom okviru i sl. te se na taj nain osigurava da je u bilo kojem trenutku mogue rezimirati to je do tada uinjeno i po potrebi izmjeniti strateke pravce. Operativna razina planiranja usko je povezana sa stratekom razinom planiranja te se nadovezuje na istu. Na operativnoj razni planiranja voditelj kriminalistikog istravanja koji je ranije odredio strateki pravac sada postavlja

voditelja stratekog pravca. Voditelj stratekog pravca je duan napraviti plan provedbe stratekog pravca , odnosno detaljno e razraditi strateki pravac, odredit vremenske okvire poduzimanja radnji u skladu sa dodjeljenim mu stratekim pravcom, napravraviti procjenu prioriteta unutar stratekog prvaca koji vodi te e podijeliti konkretne zadae ljudstvu koje mu je dodjeljno za provedbu istraivanja u skladu sa stratekim pravcom. Voditelj stratekog pravca takoer je duan voditi knjigu odluka.

7. Zakljuak
Ozlijede na radu e u budunosti zauzimati sve vie znaaja u kriminalistikim znanostima u smislu metode kriminalistikog istraivanja iz razloga to je kapitalistiko drutvo u tenji za poveanjem profita usmjereno ka poveanju produktivnosti a ozlijede na radu uvelike smanjuju produktivnost a time ujedno i profit. Isto tako, razvojem drutva, dolazi do napretka u svjesti o zatiti radnika te se pravo razvija u smjeru to vee zatite radnika te se pootravaju kazne za one koji nepotivanjem propisa dovode u opasnot ivote radnika. Ovim radom sam se trudio prezentirati kriminalistiko istraivanje ozilijeda na radu onakvim kakvo bi ono trebalo bit i da se ono vri na nain kako se vri kod drugih kaznenih djela sa slinim poslijedicama. Takoer sam nastajao naglasiti vanost u suradnji policije sa dravnim inspektoratom i da je u ovakvim kriminalistikim istraivanjem kljuna suradnje izmeu ekspertiza zatite na radu i policijske ekspertize. Napredak u kriminalistikom istraivanju ozlijeda na radu je nuan iz razloga to gospodarski rast kojemu teimo, dovodi do pojaane gospodarske aktivnosti a koja dovodi do poveanja indrustrijeske proizvodnje i drugih slinih aktivnosti to opet dovodi do porata broja ozlijeda na radu.

Literatura 1. K. Turkovi i dr.; Komentar kaznenog zakona, Zagreb 2013 2. Privremeno izvijee Hrvatskog zavoda za zatitu zdravlja i sigurnosti na radu travnj 2011. 3. Vodi zatite na radu kod poslodavaca koji obavljaju ugostiteljsku djelatnost i pruaju ugostiteljske usluge i usluge u turizmu te u drugim djelatnostima. Dravni inspektorat RH - http://www.inspektorat.hr/ 4. Struni lanak: Poslodavac i inspekcija rada sigurnost (1) 59 64 / 2009. 5. Pavliek J. ; Uvod u krvne delikte, Zagreb, srpanj 2008. 6. Modly D. i Mri g. ; Istraivanje mjesta dogaaja-knjiga 1, Split 2012. 7. Modly D. ; Objanjenje trileme ubojstvo, samoubojstvi, nesretan sluaj, Zagreb 1994. 8. Biljeke sa predavanja predmeta: Medode istraivanja krvnih delikata