Naselje je organizirani prostor ivota ljudi, odreena oblika, veliine te stalne ili privremene f -je.

Dijele se na gradove, sela i prijelazne oblike.Grad/sela razlikuju po pravno administrativnim obiljejima (status grada- Hrv. Sabor), socdemografska obiljeja (nain ivota, br i gustoa nas., min 2000 st. da bi bio grad), morfoloka obiljeja (stupanj izgraenosti, izgled i veliina objekata), funkc obiljeja (udio zaposlenih po sektorima, BDP po st.). Gradsko naselje ija su obiljeja organiziran ost i kompakt izgraenog prostora s dominacijom II,III,IV sektora u slubi i okolnog prostora. Seosko naselje-spontanijeg postanka,, dominacija I sektora, ovisna o gradovima.Suburbanizaciju- Zagreb koji se iri na okolnu ruralnu okolicu mijenjajui je.Mreu naselja ini urbani sustav koji ima svoju hijerarhij , gradovi i vea naselja gravitacijski privlae manja naselja zbog nekih funkcija ili djelatnosti. U rbani sustav RH je monocent s dominacijom Zg-a. Danas RH ima 6700 naselja, prosjene veliine 650 st, 127 gradova.Opsegom i brojnou u RH dominiraju ruralna naselja. Postoje 3 tipa: disperzna (ratrkana zagorje), zbijena (grupirana istra), osamljena(veleb). U pejzau postoje 2 tipa: pejzai zatvorenih polja (isparcelirana su, manjih povrina, u povijesti su esto usitnjavani nasljeivanjem) i pejzai otvorenih polja (nepostojanje fizike barijere izmeu parcela, odijeljene su prirunim putevima, povrine posjeda su vee i intenzivnije se iskoritavaju)2006. je udio neiskoritenih potencijalnih agrarnih povrina bio 60% Najstarija gradska naselja na prostoru dananje RH razvila su se prije oko 2500 godina u J Dalmac (grkoga podrijetla). Iz antikog razdob. RC-a-Salona,Siscia. Padom ZRC-a urbana mrea gubi kontinuitet razvoja .2) srednji vijek s mreom biskupijskih sredita razvojem samostana te burgova s podgraima. Prestankom turskih opasnosti nakon 17. stoljea poinje znaajniji razvoj urbane mree na naim prostorima. Gradnja prometnica, razvoj obrta, manufakture i trgovine potie razvoj gradova, a dolazak eljeznice i razvoj industrije u drugoj polovici 19. stoljea oblikuje dananju urbanu mreu . Tijekom 20. stoljea pojedina se sredita poinju znaaj nije izdvajati kao regionalna i makroreg sredita. Najintenzivnije 20 st(1950). rast br. st gradskih naselja u RH druga -intenzivnom industrijalizacijom znaajno rastu sve gradske regije Urb mre Prim H - zbijenost i nepravilna struktura,obrise antikoga graditeljstva(Porea, Pule, Rijeke,Zadar, ibenika, St,Dubr) kamen kao osnovni graevni materijal, a objekti u urbanim sredinama veinom su visine prizemlja s dva kata. UM uz obalu bila pod utjecajem Mletake Rep. -arhitektura. prometnom i funkcionalnom orijentacijom i na obali poinje biti sve vidljiviji srednjoeuropski stil i organiza prostora. Urb mre Gorske H razvoj nakon 17. St. prestaje opasnost od turaka i zapoinje sustavno irenje najee u ortogonalnoj mrei s glavnim prometnicama kao okosnicama naselja. Uz razvoj znaajnijih prometnica koje su gorsku Hrvatsku po prvi put otvorile, poinje razvoj cestovnih (uzdunih) naselja pa i danas neka sredita imaju obrise kao npr. Delnice.Urb mre NIz H zaetke u rimskom antikom razdoblju, jai je razvoj nakon 17. St.- vei gradovi te kree razvoj obrta, manufakture i trgovine. Industrijalizac i razvoj eljeznice utemeljili su dananju UM niz Hr. -srednjoeuropski izgled Zg i OS - umjetniki i arhitekt. stilovi iz pojedinih razd. model etiri varijable izdvajanja gradskih naselja, i to su: 1) gradsko naselje moralo bi imati preko 2000 stanovnika, 2) udio st. koji se bavi poljoprivredom morao bi biti ispod 10%, 3) naselje bi moralo biti morfoloki kompaktno te biti obiljeeno urbanim nainom ivota s funkcionalnom samostalnou, 4) u naselju bi moralo biti manje od 50% kuanstava s poljoprivrednim gospodarstvima. 1850-ih razvoj nod. Reg. Nodalna regija obuhvaa f. prostor grada i okolice s kolanjem roba, ljudi i informacija. grad kao sredite s vikom odreenih funkcija te okolnog prostora koji je gravitacijski vezan uz njega.nemaju veze s pri.obilj. prostora, ve su definirane drutvenim interakc u prostoru.preklapaju se. Centralitet znaaj naselja u mrei naselja ili s obzirom na zonu utjecaja naselja u regiji. Zg MAKRO (sred Hr) 1/3terit. dr,1/2st.,3/4gosp.. Na njezinu prostoru nalazi se najvee nadnacionalno prometno vorite u RH, a uz to je zagrebaka makroregija od kljunog prometnog znaaja za povezivanje unutranjosti, gorskoga i obalnog prostora.,gl grad znaajno koncentrirane gospodarska, demografska, politika, upravna, znanstvena, zdravstvena, prometna i dr. f. Ekon dominac i urbanom tradicijom ,problem prevelike koncentracije svih vrsta funkcija u gradu Zagrebu tako da ova pojava sputava bri razvoj perifernih prostora regije.St MAKRo (j Primorje) od gorske Hr ( Like) do krajn j Hr, rubni gorski prostor iDalmaciju.geoprometno-nepovoljno zbog izduzenosti -razdoblje gosp buenja- prometno povez, razvoj turizma i geoprom poloaja prema sBiH. na prostoru regije problemsko zalee ( Dalm zagora) i predzie(otoci) te prosperitetnu obalu-intenzivna litoralizacija. ST,Zadar,dub, infrastruktur- nedovolj.demografska slik-povoljnija. RI MAKRO(sj PrimorjeSJadr i gorskog prostora. Geoprometni polo- znaajan jer povezuje niz i prim Hr. turistika podrujaIstri i Kvarneru vrjednovana.turizam, brodogradnj( Pu, Ri, Kraljevica), petrokemijskoj industriji, graevinskoj industriji. pomorska orijentacija prostora s najveim hrvatskim lukim sustavom. Z dio regije Pulom kao stvarnim funkcionalnim sreditem u zadnjih 20 gnapredova Rijeci kao makroreg sreditu, tranzicija odvila u obliku deindustrijalizacije i tercijarizacije. OS MAKRO ( i Hr) Slavoniji, 1/5povrsine i st. Geoprometno-Podravina te djelomino i sredinji prostori do danas su loije prometno povezani( Osijek, Sl. Brod) Tranzicijom i Dom ratom razaranja i tragedije ( Podunavlje,Vu).pad br st, najplodniji prostor Hr ,al nema gospodarski rast. poljoprivredne djelatnosti, potencijali: industrija, turizam, vinogradarstvo, umarstvo. gorske Hr Gorski kotar i Gacko polje -ri mak, ogulinsko- plaansku zavalu-Zg Liko i Graako polje utjecaji Zadra ( Splita) i Zagreba. Buduom izgradnjom spoja autoceste Rijeka- Lika ( uta lokva) opet e doi do znaajnij eg utjecaja Rijeke