NIZ GRANINA VRIJEDNOST NIZA POJAM NIZA Pojam niza vezan je za pojam samog brojanja.

. Kada se broji ili nie po redu, recimo brojevi, 1,2,3,... dobijamo niz prirodnih brojeva. 1,2,3...,... Shodno nizu prirodnih brojeva moemo posmatrati i nizove drugih predmeta. Naprimjer kude na jednoj strani ulice su numerisane tako da znamo koja je prva, druga, treda, itd... Prema tome one ine jedan niz. Dani u sedmici ine jedan niz gdje se znada je ponedjeljak prvi, utorakj drugi,..... nedjelja sedmi. Hemijski elementi u prirodnom sisitemu elemenata ine jedan niz. KAKO NASTAJE NIZ? Neka je zadan bilo kakav skup A, konaan ili beskonaan. Uspostavimo izmeu elemenata skupa A i elemenata skupa prirodnih brojeva N, takvo pridruivanje da svakom prirodnom broju pridruimo tano jedan element skupa A. Pri tome doputamo da razliitim prirodnim brojevima bude pridruen isti element skupa A. Ako elemente skupa Akoji su pridrueni elementima 1,2,3,... skupa N oznaimo sa a,a,...,an,... onda su ti elementi time dobili numeraciju( zan se prvi, drugi,...) i ine niz. Sada moemo navesti matematiku definiciju niza. Svaka funkcija a koja elemetima skupa prirodnih brojeva N, pridruuje elemente realnih brojeva R naziva se niz u R, a ovo krade piemo: a : NR ; a(n) =an. A niz piemo u obliku: a,a,...ili (an). a,a,a,... su lanovi niza, a brojevi 1,2,3,... koji daju numeraciju lanovima niza su indeksi lanova niza. Element an je n-ti lan niza koji se obino naziva opi lan.

Primjer: Neka je a: NR niz za koji vrijedi: za svaki nN je a(n) =2n Imamo: a(1) = 2, a=2, a(2)=4, a=4, a(3)=6,... a=6,... a(n) = 2n ili an = 2n opi lan niza

Primjer: Ako je b : NR i b(n) =

b(1) = 1 b=1 opdi lan je bn = indeks lana. GRANINA VRIJEDNOST NIZA b(2) = , b= ,

onda je:
b(3) = , b= ,... b(n) = bn = ili

, niz (bn) glasi: 1, , , ... , gdje primjedujemo da mjesto lana u nizu odreuje

Jedan od temeljnjih pojmova matematike analize je granica ( limes) niza. Da bi pravilno shvatili sutinu tog pojam, potrebno je da se upoznamo sa bitnim terminima koje demo koristiti u samoj definiciji limesa niza - okolina take okolina sa poluprenikom (>0) neke take (broja) a na brojnoj osi jeste skup taaka x za koje vrijedi |x a| < Znai - okolina take a je otvoreni interval (a - , a + ) sa centrom u taki a i duinom 2 kao na slici
2 |x a| (a - ) a (a + ) x

Primjer: Ako je = 1, 1 okolina take 4 je otvoreni interval (4-1,4+1), tj. (3 , 5) kao na slici
21=2 0 1 2 3 4 5

Primjer: ako je = , - okolina take 0 je interval ( - ,

x -1 0 1

).

Objasnimo sada pojam gotovo svi lanovi niza Posmatrajmo niz realnih brojeva: 1, , , , ... . Primjeujemo da je svaki sljededi manji od predhodnog i svakako svi su pozitivni. Predstavimo sada ovo grafiki
a a a a 1 x

Uoimo - okolinu take 0. To je otvoreni interval (- ,

).

Pitamo se : koliko se lanova niza nalazi van okoline, a koliko se lanova niza nalazi unutar te okoline? Van intervala se nalaze lanovi a , a, a,a znai 4 lana, a svi ostali lanovi niza iji je indeks vedi od 4 tj. a, a, a,..., nalaze se unutar intervala. Tako da sada moemo odgovoriti na postavljeno pitanje: u svi lanovi niza izuzev 4 lana. Opdenito pod izrekom gotovo svi lanovi niza se nalaze u -okolini take a, podrazumjevamo sve lanove niza sa najvie konanim brojem izuzetaka. Ako je n najvedi indeks tih izuzetaka, onda su svi lanovi niza sa indeksom n>n tj. an+1, an+2, an+3,...
sadrani u toj okolini.

okolini take 0 nalaze se gotovo

TAKA GOMILANJA NIZA Realan broj a je taka gomilanja niza (an) nN, ako svaka -okolina ( >0 ) broja sadri beskonano mnogo lanova niza Primjer: Taka gomilanja niza ( ), an = , je broj 0. Ako je >0 onda -okolina nule je (-, ) i ona sadri beskonano mnogo lanova niza. Prema Arhimedovoj teoremi postoji nN takav da je n >1 tj. dakle za svaki n n vrijedi broja 0. Primjer: Taka gomilanja niza ( ) je broj 1. Neka je zadana -okolina take 1, lan an de biti u <

< tj. Svi lanovi niza ( ) od an nalaze se u zadanoj -okolina

okolini -okolini ako je njegova udaljenost od take 1 manja od tj. |1-an | < odnosno |1 |=| |= <

To de biti za one vrijednosti n za koje je n + 1 >

odnosno n > | - 1|. Takvih prirodnih brojeva

ima beskonano mnogo jer skup N nije omeen odozgo. Primjer: a) zadan je niz sa opdim lanom an= .

Take gomilanja ovog niza su 0 i 1. Zaista, lanovi ovog niza su 0,1,0,1, ... U svakoj -okolini broja 1 nalaze se svi lanovi a2n , a u svakoj okolini broja 0 nalaze se svi lanovi a2n+1 tog niza. Taka gomilanja niza an = 3, nN, je broj 3. Za taj niz kaemo da je konstantan, i lanovi se gomilaju oko take 3.

Niz moe i da nema taku gomilanja, naprimjer niz prirodnih brojeva 1,2,3,...n,n+1,... nema take gomilanja. Nakon ovog objanjenja tek sada moemo prijedi na definiciju limesa ( granine vrijednosti niza) Definicija limesa niza Realan broj a je limes niza an realnih brojeva ako se u svakoj -okolini take a nalaze gotovo svi lanovi niza. Za niz kaemo da je konvergentan.
konano mnogo beskonano mnogo lanova niza konano mnogo

a2

a-

a+

a1

Konvergenciju niza moemo formulisati i na drugi nain. Znamo da izraz gotovo svi lanovi niza znai isto to i svi lanovi niza nekog indeksa dalje u niz. Ako izaberemo bilo koju okolinu (>0), onda je mogude nadi tako velik indeks n 0 da iza tog indeksa, znai za svaki n>n0 svi lanovi budu u toj okolilni tj. da vrijedi: |a-an| < Tako smo doli do definicije limesa niza: Realan broj a je limes niza an realnih brojeva, ako za svaki, ma kako malen broj >0 postoji prirodan broj n0 = n0() takav da za svaki n>n0 vrijedi |an-a| < . U tom slluaju za niz an kaemo da je konvergentan. Niz koji nije konvergentan je divergentan. Ako je broj a limes niza (an) onda piemo:

Primjer: Pokazati da je niz konvergentan i da mu je limes jednak nuli. Postupamo na sljededi nain odaberemo po volji malen broj >0 i napiemo nejednakost. Neka je =10-2 imamo: | |=| |= <10-2 <10-2? Onda je ispunjena za svaki

Pitamo se za koje je prirodne brojeve ispunjena relacija prirodan broj n>100 =n0

Dakle, udaljenost broja 0 od lanova niza sa indeksima 101,102,103, je manja od 0,01. Ako je =10-5 onda imamo: | |<10-5 tj. <10-5

Ova nejednakost je ispunjena ako je n > 10-5, znai, svi lanovi niza poevi od a100001,a100002,a100003,a100004,... nalaze se u okolini take 0. |= < za svaki n > n0 = | |. Primjer: Da li niz (an), an= lanovi niza su: , konvergira? Ako konvergira odrediti mu limes.

Uopde, ako je >0 onda je |

Sada predstavimo niz geometrijski:

. . . . .
Geometrijska interpretacija niza(an)

Oigledno je broj 1 taka gomilanja niza, jer se -okolini take 1 nalaze gotovo svi lanovi niza,pa je limes niza broj 1 zaista po definiciji: | |<| |=| |<

Nejednakost

< je zadovoljena ako je n+1>

tj. n >

-1. Ako uzmemo da je = 10-3, onda

za svaki n > 999, tj. lanovi a10001,a10002, ... se nalaze u 10-3 okolini take 1. Ovim je pokazano da je limes niza broj 1, daklwe niz je konvergentan. Iz dosada izloenog je jasno da je limes niza uvijek i taka gomilanja niza, jergotovo svih lanova ima svakako beskonano mnogo. Obrnuto ne vrijedi. U svakoj okolini neke take moe biti beskonano mnogo lanova a da to nisu gotovo svi lanovi niza jer moe biti i beskonano mnogo izuzetaka. Naprimjer, u sluaju niza sa opdim lanom an = 3+(-1)n koji glasi: 2,4,2,4, ... Svi lanovi sa neparnim indeksom, dakle njih beskonano mnogo nalaze se u okolini (

),

take 2, ali su svi lanovi sa parnim indeksom izvan te okoline, a ima ih takoer beskonano mnogo. Teorema: Konvergentan niz ima samo jedan limes Dokaz: predpostavimo da konvergentan niz (an), nN, ima dva razliita limesa a i b. Mogu se odrediti, jedna okolina take a i jedan okolina take b tako da te okoline budu disjunktne. To postiemo ako stavimo: = .

Sada, u okolini take b, kao limesu, nalaze se gotovo svi lanovi niza (an), i ti bi lanovi bili izvan okoline take a. To bi za okolinu take a bilo beskonano mnogo izuzetaka, te taka a ne bi mogla biti limes niza, stoje suprotno predpostavci.

NULA NIZ Niz brojeva(an), nN, je nula niz ako je n = 0, tj. ako se udaljenost an 0 moe uiniti po volji malom. Kako je ta udaljenost apsolutna vrijednost lanova niza, nula niz definiemo na sljededi nain: Niz brojeva (an) nN, je nula niz ako niz apsolutnih vrijednosti lanova niza tei nuli. To zapisujemo:
n

=0

n|

= 0.

Jedan od znaajnih nula nizova je niz ( ), nN.

Pojam nula niza je vaan, jer se svaki konvergentan niz moe svesti na nula niz. Naime, ako niz (an), nN, konvergira i ima graninu vrijednosta onda po samoj definiciji limesa |an - a| a to znai da je niz ( an a) nula niz. Ovo moemo formulisati i na drugaiji nain: Ako je niz (an), nN, konvergentan i ima limes jednak broju a, onda vrijedi
n

gdje je

nula niz tj

0 kada n

DIVERGENTNI NIZOVI Ved smo rekli da da niz koji nije konvergentan onda je divergentan. Kod realnih nizova razlikujemo divergenciju u uem i irem smislu. Niz je divergentan u uem smislu ako ima graninu vrijednost + ili - . za niz brojeva (an), nN, kaemo da divergira prema + , ako za svaki, ma kako velik broj M, postoji broj n0 takav da je an > M za svaki n n 0,

i piemo
n

=+ .

Za niz (an) kaemo da divergira prema -

, ako za svaki broj m > 0 postoji broj n0 takav da je n0

an < m za svaki n i piemo:

n

=-

TEOREME O LIMESIMA Neka su (an) i (bn), nN, konvergentni nizovi ii neka je

n=

n=

Tada vrijedi: 1. Limes zbira (razlike) jedan je zbiru (razlici) limesa tih nizova, tj.
n n)= n n=

2. Limes proizvoda nizova jednak je proizvodu limesa tih nizova tj.

n n)= n n=

3. Limes proizvoda konstante i niza jednak je proizvodu konstante i limesa niza tj. , n)= n= 4. Limes kolinika dvaju nizova jednak je koliniku limesa tih nizova = 5. Limes stepena niza jednak je stepenu limesa niza, tj. ,

6. Limes korijena niza jedank je korijenu limesa niz 7. =

KONVERGENCIJA MONOTONIH NIZOVA Kod mnogih se nizova limes esto ne moe izraunati ni uz primjenu teorema o limesima. S druge strane nekada je potrebno samo utvrditi da li uopde postoji limes nekog niza. Zato je potrebno utvrditi kriterije na osnovu kojih demo modi sigurno utvrditi da li neki zadani niz ima limes. Ako je niz monoton i ogranien onda on konvergira. Neka je monoton ogranien niz (an) recimo rastudi. Tada postoji supremum a. Po definiciji supremuma u svakoj njegovoj okolini nalazi se barem jedan lan niza. Neka je takav lan za koji vrijedi: | |< .

Za neki naprijed zadani broj > 0. Iskoristimo pretpostavku. 1. Niz je rastudi pa je < za svaki n > n0. 2. Niz je ogranien sa gornjim ogranienjem a pa je an < a za svaki n. Prema tome za svaki n>n0 lanovi niza nalaze se izmeu i pa vrijedi | |<| |< to pokazuje da je a limes niza ( an) tj. da je niz konvergentan.