TLAK Tlak je okomita komponenta sile po jedinici povrine. Skalar je jer ima iznos, a nema smjer.

Pascalov zakon tlak na povrinu djeluje uvijek okomitom silom, bez obzira na orijentaciju.

1 bar = 105 Pa HIDROSTATSKI TLAK Hidrostatski tlak nastaje u tekuini zbog njene teine. Djeluje na sve strane jednako, a ovisi o dubini i o gustoi tekuine.

HIDRAULIKI TLAK Hidrauliki tlak djeluje jednoliko i ne ovisi o dubini, posljedica je vanjskih sila, prenosi se kroz tekuinu i podlijee Pascalovom zakonu. iri se na sve strane jednako. Sila e na veu povrinu biti vea onoliko koliko je puta ta povrina vea.

SILA UZGONA Sila uzgona je sila kojom fluid djeluje na volumen tijela uronjenog u fluid. Uzrok joj je razlika u hidrostatskim tlakovima, a posljedica je sile gravitacije, i djeluje u suprotnom smjeru od Fg.

ARHIMEDOV ZAKON Arhimedov zakon kae da je rezultanta koja djeluje na tijelo razlika sile uzgona i sile gravitacije. Tijelo uronjeno u tekuinu (prividno) gubi(-) onoliko na teini(Fg) kolika je teina istisnute tekuine(Fu).

GUSTOE H2O=1000 kg/m3 Hg=13600 kg/m3 Tekuina koja tone ima Fu < Fg. Uvrsti. Tekuina koja lebdi u fluidu ima Fg=Fu. Uvrsti. Tekuina koja ispliva ima prvo Fu>Fg, a kad ispliva na povrinu se te dvije sile izjednae, inae bi tijelo odletjelo iz vode. Primjenjuje se gornja formula za Fg=Fu. Statika

CENTAR MASE I GIBANJE CENTRA MASE toka u kojoj se ini kao da se nalazi cjelokupna masa tijela. Kada se tijelo nalazi pod djelovanjem sile tee, centar mase jednak je teitu tijela. Za tijela koja imaju jednoliko rasporeenu masu i pravilnog su oblika, centar mase (a time i teite) nalazi se u geometrijskom sreditu tijela.

Centar mase giba se kao materijalna toka mase m = mi na koju djeluje ukupna vanjska sila Fv.

DJELOVANJE KONKURENTNIH I NEKONKURENTNIH SILA NA KRUTO TIJELO Konkurentne sile = sile koje djeluju u istoj toki (imaju isto hvatite) Ako na tijelo djeluju dvije sile s razliitim hvatitem, koje lee ne istom pravcu, tijelo je u ravnotei ako su sile istog iznosa, a suprotnog smjera. => Hvatite sile moe se pomicati du pravca nosioca, a da se djelovanje sile na kruto tijelo ne promijeni (sila na kruto tijelo je klizni vektor).

Nekonkurentne sile = sile iji se pravci djelovanja ne sijeku u

istoj toki tijela => nemaju isto hvatite Gibanje tijela = translacija + rotacija

MOMENT SILE Djelovanje sila na kruto tijelo moe uzrokovati translacijsko gibanje, ali i rotaciju oko neke osi. Utjecaj sile na rotaciju opisuje se momentom sile.

RAVNOTEA KRUTOG TIJELA Kruto tijelo je u ravnotei ako je, promatrano u nekom inercijalnom sustavu, linearna akceleracija njegova centra mase jednaka nuli i ako je njegova kutna akceleracija oko bilo koje nepomine osi u tom sustavu jednaka nuli. v = 0; v = const. = const.

1.Uvjet ravnoteze: Vektroski zbroj svih vanjskih sila koje djeluju na kruto tijelo u ravnotei = 0.

2.Uvjet ravnoteze Vektroski zbroj svih vanjskih momenata (s obzirom na bilo koju toku) to djeluju na kruto tijelo u ravnotei = 0.

Rotacija krutog tijela

OPENITO GIBANJE KRUTOG TIJELA Openito gibanje krutog tijela moe se rastaviti na translaciju tog tijela brzinom kojom se giba neka njegova toka (centar mase) i rotaciju oko osi koja prolazi kroz tu toku.

ROTACIJA KRUTOG TIJELA OKO NEPOMINE OSI Ako je M = 0, tada je = 0, te e tijelo ili mirovati ili se jednoliko vrtjeti. Ako je Mz = const. tijelo e se vrtjeti oko nepomine osi konstantnom kutnom akceleracijom ( = const.). MOMENT INERCIJE ( PRIMJER). STEINEROV POUAK (PRIMJER) (ja imam bez primjera jebiga)

Moment inercije ili moment tromosti mjera je tromosti za kruno gibanje. Moe se rei da je moment inercije rotacijska analogija mase. to je moment inercije nekog tijela vei to ga je tee pokrenuti u rotaciju ili zaustaviti njegovu rotaciju. Meutim, za razliku od mase, moment inercije nije neka nepromijenjiva veliina; on ovisi o osi oko koje se deava rotacija tijela.

Steinerov poucak o paralelnim osima omogucuje racunanje momenta tromosti za bilo koju paralelnu os ako je poznat moment tromosti s obzirom na os

MOMENT KOLICINE GIBANJA. ZAKON OCUVANJA MOMENTA KOLICINE GIBANJA Moment koliine gibanja je fizikalna veliina koja se definira pri razmatranju rotacije tijela (analogno tome se pri razmatranju

translacije definira koliina gibanja tijela).

Moment koliine gibanja za tijelo koje se vrti oko neke odreene osi jednak je: L = I gdje je I moment tromosti tijela obzirom na tu os, a je kutna brzina tijela.

Moment koliine gibanja moe se definirati i za materijalnu toku s obzirom na odreeno ishodite (materijalna toka ne mora se pritom gibati po krunici). Koristi se ista definicijska formula, samo je moment tromosti materijalne toke definiran s obzirom na to ishodite kao: I = mr2 gdje je m masa a r njena udaljenost od ishodita.

ZAKON OUVANJA KOLIINE GIBANJA je jedan od najvanijih zakona u fizici koji vrijedi, bez izuzetka, za sve zatvorene sustave. Zakon proistjee iz homogenosti prostora, tj. iz injenice da sve toke prostora imaju iste osobine i da su prirodni zakoni isti u svakoj toki prostora, a glasi:

Ukupna koliina gibanja zatvorenog sustava konstantna je bez obzira na to kakvi se procesi i meudjelovanje dogaaju u sustavu.

Zakon ouvanja koliine gibanja za dva tijela mase m1 i m2 koja meusobno djeluju jedno na drugo i kojima su poetne brzine v1 i v2, a brzine nakon meudjelovanja v1' i v2' glasi:

m1v1+m2v2=m1v1'+m2v2'

Ako su poetne brzine obaju tijela bile jednake nuli, zakon glasi:

m1v1'+m2v2'=0

Zbroj koliina gibanja obaju tijela prije meudjelovanja je jednak zbroju njihovih koliina gibanja nakon meusobnog meudjelovanja. To vrijedi i za vie od dva tijela. Pomou zakona ouvanja koliine gibanja rjeavaju se zadaci sa sudarima.

RAD, SNAGA, I KINETIKA ENERGIJA PRI ROTACIJI nisam mogla bolje naci :( Ukupni rad koji obave vanjske sile pri rotaciji krutog tijela oko vrste osi jednak je promjeni kinetike energije rotacije. Inercijalni i neinercijalni sustavi

DEFINICIJA INERCIJALNIH I NEINERCIJALNIH SUSTAVA Prema II Newtonovom zakonu akceleracija je proporcionalna sili i taj zakon ima isti oblik u svim sustavima u kojima je akceleracija jednaka, tj. U sustavima koji se jedan u odnosu na drugog gibaju jednoliko po pravcu. To su inercijalni sustavi. # Sustavi koji se gibaju ubrzano u odnosu na neki inercijalni sustav su neinercijalni sustavi. U takve sustave uvodimo inercijalne sile, tako da i u njima moemo primjeniti II Newtonov zakon u istom obliku kao i u inercijalnima.

GALILEJEV PRINCIP RELATIVNOSTI Nema naina da ustanovimo koji sustav miruje a koji se jednoliko giba po pravcu. Svaki od njih moemo smatrati apsolutno mirnim, to znai da nema apsolutno mirnog sustava Galilejev princip relativnosti.

CENTRIFUGALNA I CENTRIPETALNA SILA Ako elimo primjeniti Newtonove zakone na sustav koji ubrzava tako da rjeenje dobijemo za promatraa u sustavu koji rotira, u raun moramo uvesti novu silu koja je istog iznosa ali suprotnog smjera centripetalnoj sili. Ta sila naziva se centrifugalna sila

Prisjetimo li se drugog Newtonovog zakona koji govori da je akceleracija proporcionalna sili koja djeluje na tijelo zakljuujemo da na tijelo koje se giba kruno, odnosno tijelo koje "centripetalno ubrzava", djeluje neka sila. Naziv svake sile koja uzrokuje kruno gibanje tijela, odnosno centripetalnu akceleraciju, nazivamo centripetalna sila.

Gravitacija

NEWTONOV ZAKON GRAVITACIJE Svaka materijalna toka privlai neku drugu materijalnu toku silom koja djeluje na spojnici materijalnih toaka i koja je upravno proporcionalna produktu njihovih masa, a obrnuto je proporcionalna kvadratu njihove meusobne udaljenosti.

KEPLEROVI ZAKONI Keplerovi zakoni opisuju gibanje planeta oko Sunca. Tri su Keplerova zakona: Prvi Keplerov zakon. Svi planeti gibaju se po elipsama kojima je u jednom od arita Sunce. Drugi Keplerov zakon. Radijus-vektor Sunce-planet prelazi u jednakim vremenskim razmacima jednake povrine. Trei Keplerov zakon. Kvadrati ophodnih vremena planeta proporcionalni su kubovima njihovih srednjih udaljenosti od Sunca.

SILA TEE I TEINA Silu kojom Zemlja privlaci neko tijelo mase m oznacavamo obicno slovom G i zovemo sila tea. Vektor sile tee usmjeren je priblino prema sreditu Zemlje. Silu teu kao sve sile moemo mjeriti dinamometrom. Hvatite sile tee je u samom tijelu. Kad tijelo zajedno s podlogom slobodno pada, onda tog pritiska nema jer oba tijela padaju jednakom akceleracijom (g). Tada kaemo da je tijelo u besteinskom stanju.

to je teina? Teina tijela je posljedica djelovanja sile tee. Teinom nazivamo silu kojom tijelo djeluje na podlogu kojom je poduprto Ili na ovjes na kojem visi. Iznos teine tijela racunamo prema izrazu: Sila tea i teina jednake su po velicini i smjeru svog djelovanja. Kad tijelo zajedno s podlogom slobodno pada, onda tog pritiska nema jer oba tijela padaju jednakom akceleracijo (g). Tada kaemo da je tijelo u besteinskom stanju.

TROMA I TEKA MASA Drugi Newtonov zakon dakle, definira tromu masu kao mjeru tromosti tijela, prikazujui je u opem obliku jednadbe sile, F = m a U izrazu za gravitacijsku silu teka

masa predstavlja ono svojstvo koje je uzrokom gravitacijskog privlaenja ili gravitacijskog polja. Zato se teka masa naziva i gravitacijskom masom, odnosno gravitacijskim nabojem. GRAVITACIJSKA POTENCIJALNA ENERGIJA Gravitacijska potencijalna energija je energija koju tijelo dobija promjenom poloaja tj. udaljenosti od tla (podloge). Potencijalna energija zavisi od mase, te gravitacionog ubrzanja. Ako znamo da je oznaka za masu m, gravitaciono ubrzanje g, a za visinu h, onda lako moemo izvui formulu za izraunavanje gravitacijske potencijalne energije. Oznaka za gravitacijsku potencijalnu energiju je Ep. PRVA I DRUGA KOZMIKA BRZINA Prva kozmika brzina (brzina kruenja) je brzina potrebna za postavljanje tijela u krunu stazu oko Zemlje. Druga kozmika brzina (brzina oslobaanja) je brzina potrebna za bijeg iz gravitacijskog polja Zemlje, a trea za savladavanje gravitacijskog polja i Zemlje i Sunca. Kozmike brzine mogu se definirati i za bilo koja druga nebeska tijela.