POKRETNO DOBRO FONDOVI I ZBIRKE HISTORIJSKOG ARHIVA SARAJEVO

KOJI SU PROGLAENI NACIONALNIM SPOMENIKOM BOSNE I HERCEGOVINE

Arhivska graa koju posjeduje Historijski arhiv Sarajevo sistematizirana je po grupama: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Zbirke i fondovi na orijentalnim jezicima Uprava Sudstvo Prosvjeta, nauka i kultura Zdravstvo i socijalna politika Privreda Drutveno-politike organizacije Porodini i lini fondovi Zbirke.

ZBIRKE I FONDOVI NA ORIJENTALNIM JEZICIMA

Najstarija arhivska graa u naem arhivu datira iz osmanskog perioda. U okviru Orijentalne zbirke sauvano je preko 14 000 arhivskih jedinica. Ta arhivsko-rukopisno-tampana graa (na turskom, arapskom i perzijskom jeziku, kao i na bosanskom pisana arapskim pismom), sastoji se od dokumenata, deftera (popisne knjige), sidila (sudskih protokola), rukopisnih i tampanih knjiga, salnama (godinjaka), takvima (kalendara), novina, asopisa, geografskih karata i slino. Istie se kasniji prijepis rukopisa Elvasijjetu Ebu Hanife (Oporuka Ebu Hanife koji je umro 767., tj. 150. godine po Hidri). Najstariji originalni dokument je emer-nama Gazi Husrev-bega, bosanskog namjesnika najzaslunijeg za urbani razvoj Sarajeva, iz 1532. godine koja, predstavlja ukaz o slobodi vjeroispovijesti svih itelja Sarajeva. Meu defterima posebno je zanimljivo pet deftera sarajevskog sarakog esnafa iz godina 1726, 1750, 1777, 1789. i 1823. Rijetkost meu tampanim knjigama je Kitab -ul-muhassas veliki rjenik arapskog jezika u 17 svezaka. Njega je napisao Ebul -Hasan b. Ismail u paniji (umro 1065, odnosno 458. godine po hidri), a tampan je u Istanbulu od 1898. do 1902. godine. Rjenik spada meu najvrijednija djela stare arapske filologije. Znatan broj od preko 1000 orijentalnih manuskripata spada u remek-djela orijentalne kaligrafije i ornamentike. Ova Zbirka, po kvalitetu i kvantitetu grae, spada zajedno sa Gazi Husrev-begovom bibliotekom, meu jedne od najznaajnijih zbirki orijentalne arhivske grae u Evropi.

Zbirke

1. Zbirka Acta Turcica (Sign. OZ; ZAT-001) Dokumenti ove Zbirke potjeu od raznih lokalnih, pokrajinskih i centralnih organa osmanske administracije, kao i privatnih lica, a odnose se uglavnom na Sarajevo, njegovu bliu okolin u i na unutranjost Bosne i Hercegovine. Predstavljaju znatnu vrijednost za prouavanje prolosti Sarajeva i njegove okoline. Najstariji dokumenti koji se odnose na Sarajevo su prijepisi vakufnama bosanskih namjesnika Isa-bega iz 1461. godine, Ajas-bega iz 1477. godine i Gazi Husrev-bega iz 1531. godine, kao i njegova emernama o slobodi vjeroispovijesti svih stanovnika Sarajeva iz 1532. godine. Dokumenti Zbirke su razliitog sadraja, a po formi su: fermani (sultanske zapovijesti), berati (dekreti), bujuruldije (vezirske naredbe), hudeti (sudske odluke), ilami (sudska rjeenja), murasele (sudski pozivi), ifijski, najamni i kupoprodajni ugovori, poreske, gruntovne i graevinske isprave, privatne, poslovne i slubene korespodencije, razne potvrde i priznanice, obrauni, spiskovi, popisi isl. Pomou te dokumentacije moe se sagledati razvoj i ivot Sarajeva, ekonomsko -politike prilike, imovinsko-pravni i posjedniki odnosi, kulturni i vjerski ivot, obiaji i drugo. Zbirka je nastala poklonima ili otkupom od raznih institucija ili pojedinaca. Graa: raznog porijekla; vremenski raspon: 1461-1914; kutija: 9; sreena, pristupana; jezik: bosanski, turski; pismo: arapsko, latinica; analitiki inventar.

2. Zbirka vakufnama (Sign. OZ; ZVKN-002) Vakufname, isprave o zavjetanju u vakufske svrhe, pruaju izvanredne podatke za ekonomsku i kulturnu historiju, graevinski razvitak kao i upoznavanje pravnih odnosa. Uglavnom su to prijepisi vakufnama iz 19. stoljea koje se odnose na Sarajevo i njegovu okolinu, kao i prijevodi raznih vakufnama od 16. do 19. stoljea. Zbirka je 1963. godine otkupljena od Alije Bejtia. Graa: raznog porijekla; vremenski raspon: 1555-1857; kutija: 1; sreena, pristupana; jezik: turski, bosanski; pismo: arapsko, latinica; sumarni inventar.

3. Zbirka vasijetnama (Sign. OZ; ZVSN-003) Vasijetname, dokumenti o oporuci, uglavnom se odnose na sarajevske porodice. Gotovo sve ih je prepisao ili pisao poznati sarajevski kaligraf uak, pa i stoga predstavljaju vrijednost. Zbirka je 1955. godine preuzeta u Arhiv otkupom od Zibe uak iz Sarajeva. Graa: raznog porijekla; vremenski raspon: 1699-1908; kutija 1; sreena, pristupana; jezik: turski; pismo: arapsko; sumarni inventar.

4. Zbirka deftera (Sign. OZ; T-004) Defter je, zavisno od namjene, biljenica, registar, protokol, raunska ili trgovaka knjiga dugovanja i potraivanja ekonomije, zanatstva, spahijsko-ifijskih odnosa, sudstva i sl. U Zbirci su najbrojniji trgovaki, spahijski i zanatlijski defteri. Najvie trgovakih deftera odnosi se na sarajevske trgovake firme Kumain i Uianin-Kreevljakovi, a spahijski na porodice Fadilpai, Sijeri, Softi i druge. U Zbirci se nalaze i defteri sarajevskih vakufa (Gazi Husrev begova, Isa-begova, Mehmed-begova i dr.), zatim defter hapenika-dunika sarajevskog kadiluka iz 1843/44. godine, reprodukcija katastarskog deftera Bosanskog sandaka iz 1468/69. godine i dr. Posebnu vrijednost predstavlja pet deftera sarajevskog sarakog esnafa za period 1726 -1823. godina. U okviru Zbirke deftera je i est sidila sudskih protokola. To su: sidil Temivarskog kadiluka za period 1651-1653. godina, tri sidila visokog erijatskog suda iz 1622, 1839. i 1868. godine i dva sidila (fragmenti) Livanjskog kadiluka 1871. i 1872 -1874. godine. Pored akata regionalnog karaktera u sidilima su zabiljeeni i prijepisi sultanskih fermana, berata i vezirskih bujuruldija. Zbirka je nastala i preuzimana u Arhiv u duem vremenskom periodu i formirana je poklonima Arhivu i otkupom od raznih institucija ili pojedinaca. Graa: raznog porijekla; vremenski raspon: 1468-1920; kutija: 30; sreena, pristupana; jezik: turski, bosanski; pismo: arapsko, latinica; analitiki inventar.

5. Zbirka rukopisa (Sign. OZ; R-005) Zbirka rukopisnih knjiga (manuskripata) na orijentalnim jezicima (arapski, turski i perzijski) posjeduje 802 kodeksa sa 1305 rukopisnih djela (originala ili prijepisa). Tematika ovih rukopisnih djela je raznovrsna i obuhvata uglavnom slijedee naune discipline: filologiju orijentalnih jezika (gramatika, sintaksa, ortografija, leksikografija), filozofiju (teorija spoznaje, logika, didaktika, metafizika), teologiju, historiju, geografiju, Kuran i nauke o Kuranu (tefsir, tedvid, kiraet, hadis), prirodno-matematike nauke, medicinu, ureenje drave i drutva, lijepu knjievnost (poezija i proza), islamsko pravo itd. U Zbirci se nalaze i prijepisi djela nekih najstarijih arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih pisaca. Vrijedi istai oko 50 rukopisa na bosanskom jeziku pisanih arapskim pismom. Od znaajnih bosanskohercegovakih autora koji su pisali na orijentalnim jezicima u Zbirci su zastupljeni: Hasan Kafi Pruak, Hasan Kaimija, Mula Mustafa Firakija, Muhamed Nerkesi, Hevai Muhamed Uskufi i drugi. Znatan broj rukopisa spada meu remek-djela orijentalne kaligrafije i ornamentike, a u nekima su naroito estetski komponovane prve stranice i naslovi. U tom smislu treba izdvojiti oko 40 rukopisnih primjeraka Kurana, od kojih je najstariji priojepis iz 1599. godine. Zbirka rukopisa nastala je u duem vremenskom periodu i u Arhiv je preuzimana poklonima ili otkupom od raznih institucija ili pojedinaca. Graa: raznog porijekla; vremenski raspon: 16-20 stoljee; kutija 105; sreena, pristupana; jezik: arapski, turski, perzijski, bosanski; pismo: arapsko, latinica; kataloki ureen inventar rukopisa.

6. Zbirka rukopisa i knjiga Mehmeda Teufika Okia (Sign. OZ; MTO-006) Hafiz Mehmed Teufik Oki (umro 1932. godine u Sarajevu), zauzimao je visoke poloaje u Islamskoj vjerskoj zajednici Bosne i Hercegovine za vrijeme Austro-Ugarske monarhije i Kraljevine Jugoslavije. Bio je profesor i direktor Osman-kapetanove medrese u Graanici (1901-1910), lan Ulema-medlisa i zamjenik reis-ul-uleme, te vrilac dunosti reis-ul-uleme od 1912. do 1914. godine. Bavio se i naunim i izdavakim radom, naroito prouavanjem knjievnih radova naih ljudi i historijom Bosne i Hercegovine. Rukopisni dio Zbirke posjeduje 168 kodeksa koji sadre 240 djela. Predstavlja veliku naunu i kulturnu vrijednost. Dio Zbirke sa tampanim knjigama sadri 555 knjiga na arapskom (350), turskom (194), perzijskom (11) i bosanskom jeziku (2). Obuhvata irok spektar naunih oblasti i u njoj se, pored ostalih, nalaze i djela turskih i arapskih historiara: Devdet -pae Naima, Ibn Halduna, Evlije elebije i drugih. Meu tampanim djelima nalazi se dobar broj onih koje su pisali ili komentarisali bosanskohercegovaki autori, kao i prilian broj salnama koje su tampane u Vilajetskoj tampariji u Sarajevu.

Zbirka je preuzeta u Arhiv 1972. godine kupovinom od Muhameda Okia. Graa: raznog porijekla, knjige i rukopisi; vremenski raspon: 1495-1932; kutija: 23, knjiga 555; sreena, pristupana; jezik: arapski, turski, perzijski, bosanski; pismo: arapsko, latinica; analitiki inventar.

7. Zbirka dokumenata prof. Hamdije Kreevljakovia (Sign. OZ; ZHK-007) Hamdija Kreevljakovi (1888-1959) spada meu najznaajnije i najplodnije historiare Bosne i Hercegovine. Napisao je vei broj knjiga, monografija, lanaka, prikaza i dr. (preko 300 bibliografskih jedinica) iz ekonomske, kultirne, drutvene i politike historije Bosne i Hercegovine u vrijeme osmanske uprave. Zbirka je nastala kao plod dugogodinjeg nauno-istraivakog rada prof. Hamdije Kreevljakovia i potie iz raznih izvora. Dokumenti se uglavnom odnose na Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu i predstavljaju skoro svu vrstu dokumenata koje je izdavala osmanska administracija (fermeni, berati, bujuruldije i sl.). Dio Zbirke preuzet je u Arhiv 1956. godine, otkupom od samog Hamdije Kreevljakovia, a kasnije, u periodu od 1960. do 1962. godine, otkupom od Razije Kreevljakovi. Graa: raznog porijekla; vremenski raspon: 1531-1913; kutija: 5; sreena, pristupana; jezik: turski, bosanski; pismo: arapsko, latinica; analitiki inventar.

8. Zbirka fotosnimaka dokumenata osmanskog perioda iz Dubrovakog arhiva (Sign. OZ; FDA-008)

Zbirka se sastoji od 252 fotosnimka raznih dokumenata znaajnih za prouavanje historije Sarajeva iz Dubrovakog arhiva, a odnose se na period od 16 do 18 stoljea. Preuzeto u Arhiv 1957. godine kupovinom od Hazima abanovia. Graa: raznog porijekla; vremenski raspon: 16-18 stoljee; kutija 1; djelimino sreena, pristupana; jezik: turski; pismo: arapsko; sumarni inventar.

9. Zbirka tampanih knjiga na orijentalnim jezicima (Sign. OZ; ZK-009) Od osnivanja Arhiva vreno je prikupljanje i nabavka knjiga na orijentalnim jezicima (arapski, turski i perzijski), kao i onih na bosanskom jeziku pisanih arapskim pismom. Prikupljanje je vreno kako radi koritenja pri radu strunim radnicima Arhiva i pruanja uslu ga korisnicima, tako i radi

okupljanja na jednom mjestu to veeg broja, za nae prilike, rijetkih publikacija i izdanja. Zbirka se i danas (trenutno) nadopunjuje, a vremenom je postala jedan vid specijalizirane biblioteke zatvorenog tipa. Njeni korisnici su uglavnom kulturni i nauno-istraivaki radnici, studenti i aci. Zbirka broji 1630 bibliotekih jedinica inventarisanih i obraenih po UDK sistemu. Strukturu njenog fonda ine knjige prvenstveno iz oblasti filologije orijentalnih jezika, historije, geografije, knjievnosti, prava, filozofije. Treba istai i znatan broj knjiga iji su autori bosanskohercegovaki naunici i knjievnici koji su pisali na orijentalnim jezcima ili se bavili alhamijado knjievnou. Jedan dio zbirke ini i periodika : salname (godinjaci), takvimi te asopisi koji su izlazili u Bosni i Hercegovini nakon formiranja tamparije. Nabavka knjiga se vri uglavnom kupovinom, otkupom, poklonima ili razmjenom s arhivima, muzejima i bibliotekama iz Bosne i Hercegovine i inostranstva.

Fondovi

10. Hadi Sinanova tekija (Sign. OZ; HST-010) Negdje sredinom 17. stoljea u Sarajevu je osnovana Silahdar Mustafa -paina tekija, u narodu poznatija kao Hadi Sinanova tekija. Dervii ove tekije pripadali su kadirijskom tarikatu. Prvi poznati ejh Hadi-Sinanove bio je Hasan Kaimi, pisac i pjesnik, koji je zbog javnog istupanja protiv pekulacije sarajevskih trgovaca protjeran iz Sarajeva 1682. godine. Umro je u Zvorniku 1692/93. godine, gdje je i ukopan blizu zvornike tvrave. Tokom svog postojanja tekija je u vie navrata, iz raznoraznih razloga, zatvarana ili joj je zabranjivan rad. Zgrada tekije je kulturni spomenik pod zatitom drave. Za prouavanje historije Sarajeva, a posebno historije dervikih redova i tekija, graa ovog fonda predstavlja izuzetno znaajan izvor prouavanja. Fond Hadi-Sinanove tekije obuhvata dokumente, rukopise i tampane knjige koje su u tekiji prikupljene tokom njenog postojanja. Fond je preuzet u Arhiv 1959. godine od Munire Misirli Graa: nepotpuna; vremenski raspon: 1592-1945; kutija: 31; sreena, pristupana; jezik: turski, arapski, perzijski, bosanski; pismo: arapsko, latinica; analitiki inventar.

11. Skender-pain vakuf Sarajevo (Sign. OZ; SPV-011) Nakon to je 1466/67. godine postavljen za vezira u Bosni, Skender-beg poinje, u okolici Gazi Isa-begovih graevina, da gradi nakibendijski hanikah. Naspram njega je za sebe podigao jedan saraj. U neposrednoj blizini sagradio je veliki karavan-saraj, a uz njega i duane: berberski, timurdijski, bakalski, ekmekijski (ukupno 11 duana). Prihode ovih duana uvakufio je za odravanje hanikaha. Arhivska graa fonda odnosi se na spomenuti vakuf (period 19. i 20.

stoljea), kao i na druge sarajevske vakufe kojima je mutevelija bio Haimaga Dernilija i njegovi nasljednici. Fond je preuzet u Arhiv 1962. godine otkupom od Almase Imamovi Graa: nepotpuna; vremenski raspon: 1861-1930; kutija: 2; sreena, pristupana; jezik: turski, bosanski; pismo: arapsko, latinica; analitiki inventar.

Porodini fondovi

12. Bakarevi (Sign. OZ; PB-012) Bakarevii su jedna od najuglednijih sarajevskih porodica. Bili su poznati trgovci ohom sa razgranatom trgovakom mreom po cijeloj Bosni i Hercegovini. Posjedovali su i ifluke u okolici Sarajeva. Ispod Bistrika i danas postoji Bakarevia ulica Fond je preuzet u Arhiv otkupom od Tarika Foe 1960. godine. Graa: nepotpuna; vremenski raspon: 1805-1910; kutija: 5; sreena, pristupana; jezik: turski, bosanski; pismo: latinica, arapsko; analitiki inventar.

13. Debo (Sign. OZ; PDB-013) Ugledna sarajevska porodica. Fond je preuzet u Arhiv otkupom od Sejfe Debo 1953. godine. Graa: nepotpuna; vremenski raspon: 1879-1987; kutija: 1; sreena, pristupana; jezik: turski, bosanski; pismo: latinica, arapsko; analitiki inventar.

14. Dini (Sign. OZ; PDN-014) Poznata sarajevska porodica. Fond porodice Dini preuzet je u Arhiv u dva navrata, 1955. godine jedan dio je kupljen od Hasei Saliha i drugi dio 1956. godine otkupom od Aie Dini. Graa: nepotpuna; vremenski raspon: 1767-1912; kutija: 1; sreena, pristupana; jezik: turski, bosanski; pismo: arapsko, latinica; analitiki inventar.

15. Fadilpai (Sign. OZ; PFP-015) Rodonaelnik ove porodice je Fadil-efendija erifovi koji je 1840. godine unaprijeen za miri livu (divizijskog generala) klikog i zvornikog alaja (puka) i od tada se zove Fadil -paa. Fadilpaii su poznata i uticajna porodica tog vremena. Posjedovali su veliki konak pod Bistrikom, kao i velika imanja du itave Bosne i Hercegovine sa kojih su ubirali znatne prihode. Mustaj -beg Fadilpai bio je prvi gradonaelnik Sarajeva 1878. godine nakon ulaska austrougarskih okupacionih snaga. Arhivska graa preuzeta je u Arhiv otkupom od Hasana Hadijahia 1953. i Fahrije Fadilpai 1958. i 1959. godine. Graa: nepotpuna; vremenski raspon: 1742-1912; kutija: 7; sreena, pristupana; jezik: turski, bosanski; pismo: arapsko, latinica; analitiki inventar.

16. Gloo-Svrzo (Sign. OZ; PGZ-016) U periodu 1954-1957 godine Arhiv je u tri navrata, od nasljednika porodice Svrzo, prikupio i otkupio arhivsku grau koja se odnosi na ivot i djelovanje poznatih aginskih, begovskih i ulemanskih sarajevskih porodica Svrzo i Gloo. Negdje sredinom 19. stoljea enidbenim i udadbenim vezama faktiki dolazi do fuzije ovih dviju porodica. Bili su veoma aktivni u drutvenom i politikom ivotu Sarajeva, posebno uoi i poslije austrougarske okupacije i poznati su kao veliki pobornici i zastupnici pokreta za kulturnu, vjersku i prosvjetnu autonomiju Bonjaka. Graa: nepotpuna; vremenski raspon: 1705-1940; kutija: 3; sreena, pristupana; jezik: turski, bosanski; pismo: arapsko, latinica; analitiki inventar.

17. Hadiabanovi (Sign. OZ; PH-017) Ugledna sarajevska porodica koja je imala znaajnu ulogu u drutvenom i kulturnom razvoju Sarajeva od sredine 18. stoljea. Graa preuzeta u Arhiv otkupom od Zehre Hadiabanovi tokom 1954. godine. Graa: nepotpuna; vremenski raspon: 1715-1890; kutija 5; sreena, pristupana; jezik: turski, bosanski; pismo: arapsko, latinica; analitiki inventar.

18. Handi (Sign. OZ; PHND-018) Graa preuzeta u Arhiv 1954. godine otkupom od Demala Handia. Graa: nepotpuna; vremenski raspon: 1745-1872; kutija: 1; sreena, pristupana; jezik: turski, bosanski; pismo: arapsko, latinica; analitiki inventar.

19. Kabadaja (Sign. OZ; PKB-019) Aginska porodica Kabadaja bavila se vaenjem eljezne rude iz majdana u Vareu i trgovinom gotovih proizvoda s trgovcima iz Dubrovnika. Graa preuzeta u Arhiv 1962. godine otkupom od emsudina Koria. Graa: nepotpuna; vremenski raspon: 1702-1915; kutija: 1; sreena, pristupana; jezik: turski, bosanski; pismo: arapsko, latinica; analitiki inventar.

20. Kreo (Sign. OZ; PK-020) Ugledna sarajevska trgovaka porodica. Graa preuzeta u Arhiv 1965. godine otkupom od Nezira Kree. Graa: nepotpuna; vremenski raspon: 1788-1921; kutija 1; sreena, pristupana; jezik: turski, bosanski; pismo: arapsko, latinica; analitiki inventar.

21. Kumain (Sign. OZ; PK-021) Fond ugledne trgovake porodice Kumain iz Sarajeva obuhvata dokumentaciju razne provenijencije kao to su imovinsko-pravna akta, dokumenti organa vlasti i privrednih organizacija, ostavtine, trgovake popise i korespodenciju. Graa preuzeta u Arhiv tokom 1963. godine otkupom od Muhameda Kumaina. Graa: nepotpuna; vremenski raspon: 1610-1920; kutija: 10; sreena, pristupana; jezik: turski, bosanski; pismo: arapsko, latinica; analitiki inventar.

22. Mravovi (Sign. OZ; PMR-022) Ugledna sarajevska porodica Mravovi koja se bavila sarakim zanatom i trgovinom. Graa preuzeta u Arhiv 1963. godine otkupom od Nazifa Ljuce. Graa: nepotpuna; vremenski raspon: 1752-1919; kutija: 1; sreena, pristupana; jezik: turski, bosanski; pismo: arapsko, latinica; analitiki inventar.

23. Pertev (Sign. OZ; PPER-23) Graa preuzeta u Arhiv 1962. godine otkupom od Osmana Perteva. Graa: nepotpuna; vremenski raspon: 1831-1888; kutija: 1; sreena, pristupana; jezik: turski; pismo: arapsko, analitiki inventar.

24. Saraevi (Sign. OZ; PSAR-024) Graa preuzeta u Arhiv otkupom od Tajiba Saraevia u periodu 1954.-1957. godine. Graa: nepotpuna; vremenski raspon: 1716-1917; kutija:1; sreena, pristupana; jezik: turski, bosanski; pismo: arapsko, latinica; analitiki inventar.

25. Uianin-Kreevljakovi (Sign. OZ; PUK-025) Arhivsko-rukopisni materijal trgovakih porodica Uianin-Kreevljakovi preuzet je u Arhiv 1966. godine otkupom od Razije Kreevljakovi i 1968. godine otkupom od Timura Numia. Obuhvata trgovake deftere i dokumentaciju, kao i raznu korespodensiju. Graa: nepotpuna; vremenski raspon: 18-20 stoljee; kutija: 30; djelimino sreena, pristupana; jezik: turski, njemaki, bosanski; pismo: arapsko, latinica; sumarni inventar.

26. Zildi (Sign. OZ; PZIL-026) Arhivska graa koja se odnosi na djelatnost porodice Zildi preuzeta je u Arhiv 1963. godine otkupom od aira Zilde. Graa: nepotpuna; vremenski raspon: 1595-1890; kutija: 3; sreena, pristupana; jezik: turski, bosanski; pismo: arapsko, latinica; analitiki inventar.

UPRAVA

27. Vladin povjerenik za zemaljski glavni grad Sarajevo / Regierungskommissr fr die Landeshauptstadt Sarajevo (Sign. VP-3 / R.C.) Vladinom povjereniku za glavni zemaljski grad Sarajevo (Vladino povjerenitvo) bila je povjerena uprava javne sigurnosti i reda, ali i kontrola nad radom Gradskog poglavarstva grada Sarajeva i Gradskog zastupstva, gdje je on vaio kao zvanini predstavnik najvie vlasti u zemlji. Agenda politike ovlasti prve instance bila je predana Gradskom poglavarstvu grada Sarajeva, tj. kod Poglavarstva postavljenom Vladinom povjereniku. On je takoer upravljao gradskom straom, a od 1907. godine pri njemu je i kolski nadzornik za grad Sarajevo. Vladin povjerenik bio je direktno podreen Zemaljskoj vladi i posredovao je izmeu opine i vrhovne vlasti. Nakon to je ukinuto Ravnateljstvo redarstva 1884. godine, ured V ladinog povjerenika preuzima i ingerencije ovog Ravnateljstva. On je mogao raspustiti sjednicu opinskog zastupstva i imao je pravo kontrole nad GP-om u vrenju upravnih poslova, rukovanja opinskom imovinom i ispitivanja opinskih rauna. Pregledavao je, ovjeravao i potpisivao sve zapisnike sjednica Opinskog zastupstva, pri emu je bio ovlaten da obustavi izvrenje svakog zakljuka za koji bi smatrao da je tetan po javne interese. On je imao veoma iroka prava i ovlatenja. Osnivanjem Ravnateljstva redarstva za Bosnu i Hercegovinu, 1917. godine, znatno je suena kompetencija Vladina povjerenika, a ukinut je 1918. godine

Knjige: 1. Registri: 1904-1912, knjiga 13; 2. Protokoli 1903-1915, knjiga 22; 3. Dva protokola (1902 i 1918.) Kazneni spisi? s tekuim brojevima i brojevima urudbenih zapisnika. Spisi: vremenski raspon od 1890-1916, kutija oko 840.

Ovaj fond djelimino je ouvana i registraturski sreena cjelina. Izvreno je sreivanje arhivske grae po brojevima-kronoloki i ustanovilo se da u ponekim fasciklama nedostaju itave cjeline od po 1.000 brojeva, a unutar sauvanih cjelina preteno polovina spisa nedostaje. Za godine 1890-1900 arhivska dokumentacija sauvana je fragmentarno, a od 1901, pa do 1915. godine graa je sauvana u kontinuitetu, a za 1916. postoje samo prezidijalni spisi (483 spisa). Graa je relativno pristupana. Jezik ove administracije bio je njemaki i zemaljski, a ponekad i maarski, a pisalo se goticom, latinicom i irilicom.

28. Gradsko poglavarstvo grada Sarajeva (Sign. GP-1) Fond Gradskog poglavarstva grada Sarajeva ini znaajnu, prvorazrednu arhivsku grau koju posjeduje Historijski arhiv Sarajevo. Kao fond iz djelatnosti javne uprave u gradu Sarajevu predstavlja kompletnu dokumentaciju za tri historijsko-politika perioda: austrougarske okupacije (18781918); Kraljevine SHS /kasnije Jugoslavija (19181941) i Nezavisne drave Hrvatske (1941-1945).

Gradsko poglavarstvo je izvrni organ koji djeluje pod kontrolom Opinskog zastupstva, odnosno Zemaljske vlade. Prema redarstvenim propisima bilo je duno da se brine o obavljanju komunalnih i sigurnosnih poslova u gradu Sarajevu: oko asfaltiranja i ienja ulica, rasvjete, kanalizacije, ienja hanova, popravljanju mostova i kanalizacije, odbrane od poara i poplava. Takoer je bilo duno da se brine i pomae upravi oko prikupljanja poreza i mjesnoj policiji u odravanju reda i line i imovinske sigurnosti.

Pored ovih poslova GP je rjeavalo neka pitanja iz oblasti uvanja i upravljanja opinskom imovinom, staranjem oko kolskih i raznih drugih poslova poput zdravstva, opskrbe siromanih, smjetaja stanovnitva, smjetaja i pribavljanja vozila, konja i hrane za vojne i civilne potrebe. Ovaj fond preuzet je od Narodnog odbora grada Sarajeva u nekoliko mahova, 1948, 1949, 1952, 1953. godine. Pored dokumentacije koja se iskljuivo odnosi na rad Gradskog poglavarstva sauvani su i dijelovi gradskih ureda: Gradske aprovizacije, Dohodarstveni ured i Gradski fizikat. Od kako se ovaj veliki fond nalazi u posjedu Historijskog arhiva Sarajeva, izvreno je njegovo kompletiranje, kao i sreivanje po principu proveni jencije (spisi po djelovodnom protokolu). Knjige su razvrstane po materiji- sadraju, a unutar svake grupe po hronolokom redu. Za austrougarski period sainjen je sumarni popis arhivskih jedinica, a za godine 1879, 1880. i 1890 -1894. je prireen analitiki inventar. Za period izmeu dva svjetska rata (do 1940. godine) izraen je analitiki inventar GP-a za 1919-1929. godinu. Dalji rad na obradi arhivske grae GP-a je u toku. Fond sadri oko 2645 kutija GP-a. Pored njih tu je jo i 17 svezaka raznih slubi GP-a, 86 kutija Dohodarstvenog ureda, 28 kutija Gradskog fizikata, sedam kutija Gradske aprovizacije i tri kutije Graevinskog odjela (za ove tri kutije je uraen analitiki inventar). Takoer je uraen i djelimian popis knjiga GP-a. Popisani su svi djelovodni protokoli i imenski registri za period 1879-1945. (730 knjiga). Popis ostalih knjiga iz austrougarskog perioda je u cijelosti uraen dok je u tijeku popis knjiga iz perioda 1919 1945. Historijski arhiv Sarajevo takoer posjeduje odreen broj knjiga Zapisnika sjednica Gradskog vijea / zastupstva (jedna knjiga za godine 1878 i 1879., jedna knjiga za godine 1885, 1886 i 1887, jedna knjiga za period 1888-1893, jedna knjiga za 1908-1910, jedna knjiga za 1914. godinu, jedna fascikla zapisnika redovnih i venrednih sjednica iz 1879. i 1881. godine i 19 knjiga za period 1919- 1940.).

29. Statistiki odsjek Zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu: Popis iteljstva u Bosni i Hercegovini 1910. godine-Sarajevo (Sign. SUGO-2) etvrti popis stanovnitva obavljen je 1910. godine pod upravom Statistikog odsjeka Zemaljske vlade za BiH. Prije popisa izvrena je numeracija svake kue i utvrena topografija mjesta Popis je poeo 10.10. 1910. po naredbi Vlade iz 16. 9. 1909. Uz iteljstvo popisana je i najvanija stoka. U gradovima Sarajevu, Banja Luci, Mostaru, Bihau, Travniku i Tuzli izvren je i popis prilika stanovanja. Popisom su upravljali kotarski uredi uz sudjelovanje opinskih ureda. U glavnom gradu Sarajevu popis je povjeren Vladinom povjereniku. Graa je potupna, nesreena i trenutno jo nije dostupna (broj mapa oko 130).

30. Dravno ravnateljstvo za gospodarstvenu ponovu - podrunica Sarajevo (Sign. DRG-6) Dravno ravnateljstvo za ponovu, osnovano zakonskom odredbom 24. 06. 1941. godine i Dravno ravnateljstvo za gospodarstvenu ponovu, osnovano 1. 7. 1941. godine, spajaju se u jedno Dravno ravnateljstvo za ponovu, 15. 9. 1941. godine. Po uspostavljanju organa vlasti Nezavisne drave Hrvatske u Bosni i Hercegovini Jevreji su morali prijaviti svu imovinu i pokretnu i nepokretnu, to su radili na obrascima 1 i 2, koji su sadravali: osobne i porodine podatke, detaljne podatke o pokretnoj i nepokretnoj imovini, uteevini, dionicama i sl. Za oduzetu imovinu, uglavnom Jevreja i Srba, drava je postavljala povjerenike da njome upravljaju, i to u zavisnosti od vrijednosti i veliine imovine, od jednog do pet povjerenika. U Poetku su postavljeni povjerenici u svim radnjama gdje su vlasnici Jevreji i Srbi. Na idove, kao i Cigane su se odnosili posebni propisi. Oni su bili obuhvaeni Zakonskom odredbom o rasnoj pripadnosti. Cigani nisu bili interesantni za NDH jer oni nisu imali nikakvu pokretnu i nepokretnu imovinu. Pokretna imovina, uteevina i sl. je zapisniki oduzimana i pod odreenim uvijetima i okolnostima isplaivani su skromni iznosi vlasnicima, za preivljavanje. Zakonskom odredbom od 30. 12. 1941. godine ukinuto je Dravno ravnateljstvo za ponovu, a likvidirano je 23. 2. 1942. godine. Tada je napravljen izvjetaj o radu i likvidaciji ovog ravnateljstva.

Arhivska graa ovog fonda preuzeta je u Arhiv od Gradske uprave dravnih nekretnina, 1949. godine. Fond je smjeten u est kutija i izraen je analitiki inventar, takoer je i mikrofilmovan i dostupan je istraivaima. Jezik fonda je hrvatski, a pisan je latinicom.

31. Gradsko poglavarstvo Sarajevo Ured za upravu idovskim nekretninama (Sign. UN13)

Pri Gradskom poglavarstvu Sarajevo osnovan je Ured za upravu idovskim nekretninama, 27. 8. 1941. godine. Dravno ravnateljstvo za ponovu je odredilo GP-u da otvori ovaj ured, koji je vodio brigu uglavnom o stambenim zgradama ali je imao i evidenciju radnji i tvrtki Jevreja, a Savez Napretkovih zadruga upravljao je radnjama i tvrtkama Jevreja (izdavao u najam-bez inventara, jer se o inventaru iz radnji i stanova brinulo Gradsko poglavarstvo preko svog Ureda za pokretnosti), kasnije i prodavao radnje i tvrtke. Po gaenju Dravnog ravnateljstva za ponovu, a kasnije gaenjem Ur eda za upravu idovskim nekretninama, poslove preuzima Riznino upraviteljstvo Ured za podravljeni imetak Sarajevo, 1. 11. 1942. godine. Arhivska graa ovog fonda preuzeta je u Arhiv od Gradske uprave dravnih nekretnina, 1949. godine. Fond je smjeten u 15 kutija i izraen je analitiki inventar, takoer je i mikrofilmovan i dostupan je istraivaima. Jezik fonda je hrvatski, a pisan je latinicom.

32. Riznino upraviteljstvo u Sarajevu Ured za podravljeni imetak (Sign. RU-11)

Ovaj ured je vodio evidenciju i upravljao nekretninama onih koji su morali napustiti ili su odvedeni u koncentracione logore. Arhivska graa je preuzeta 1949. godine od Gradske uprave Dravnih nekretnina. Vremenski raspon grae je 1942-1945. godina. Trenutno je fond (preko 100 kutija) u obradi i sreivanju, i radi se na izradi analitikog inventara kao i na mikrofilmovanju.

33. Narodni odbor grada Sarajeva ili Gradski narodni odbor (Sign. GNO-106)

Sarajevo, kao grad i kao politiko-teritorijalna jedinica, izdvojen je 1945. godine u posebno i jedinstveno podruje vlasti. Prvi zvanini organ vlasti formiran je 19. 4. 1945. godine kao Gradski narodnooslobodilaki odbor. U prvo vrijeme pod nadlenou ovog odbora bilo je devet gradskih

kvartova, da bi u maju 1945. godine bila izvrena podjela grada na rejone. Ovaj Narodnooslobodilaki odbor djeluje do 21. 7. 1945. godine kad je izabran novi Gradski narodni odbor Sarajeva. Grad Sarajevo izdvaja se u posebno podruje vlasti i dijeli se na etiri rejona. Ova se podjela zadrala sve do 1949. godine kada je grad Sarajevo, umjesto na tadanja etiri, podijeljen na pet rejona. Godine 1952. prestala je funkcija i djelatnost narodnih odbora rejona u gradu Sarajevu, a obrazovane su opine. Donoenjem opeg zakona o ureenju opina i srezova u estom mjesecu 1955. godine GNO prestaje sa radom, a njegovu funkciju preuzima Narodni odbor Sreza Sarajevo. Pravilnikom o jednoobraznom administrativnom poslovanju narodnih odbora od 26. 11. 1945. godine, regulirano je rukovanje slubenim aktima, tako da je arhivska graa poprilino u cjelini sauvana. Arhivska graa preuzeta je u Arhiv u dva navrata, od Narodnog odbora Sreza Sarajevo 1961. godine i Sukptine optine Centar Sarajevo 1981. godine. Graa je potpuna, vremenski raspon 1945-1955 (kutija oko 840 i knjiga oko 350), sreena je, pristupana i postoji izraen sumarno-analitiki inventar za pojedine periode.

Narodni odbori rejona u Sarajevu

Republikim zakonom o ustrojstvu narodnih odbora od 18. 8. 1945. godine Grad Sarajevo izdvaja se u posebno podruje vlasti i dijeli se na etiti rejona. U njima su vlast, u okviru svoje nadlenosti, vrili rejonski narodni odbori koji su imali 45 odbornika, koje su graani neposredno birali. Narodni odbori rejona bili su administrativno-teritorijalne jedinice, u kojima se obavljao vei broj poslova lokalnog karaktera i vrile odreene funkcije vlasti na njihovoj teritoriji. Posebnim zakonom o administrativnoj podjeli NR BiH od 15. 9. 1949. godine grad Sarajevo dijeli se na pet rejona naselje Ilida proglaeno je V rejonom. Opim zakonom o narodnim odborima iz 1952. godine ukinuti su rejonski narodni odbori i formirane su opine. Arhivska graa je preuzeta od SO Centar Sarajevo 1968. godine.

34. Narodni odbor I rejona Sarajevo (Sign. NO / I-284)

Graa je potpuna, relativno sreena i pristupana; vremenski raspon 1945 -1952, kutija 84; knjiga 72. Izraen je sumarno-analitiki inventar.

35. Narodni odbor II rejona Sarajevo (Sign. NO / II-285)

Graa je potpuna, relativno sreena i pristupana; vremenski raspon 1945-1952, kutija 86; knjiga 85. Izraen je sumarno-analitiki inventar.

36. Narodni odbor III rejona Sarajevo (Sign. NO / III-286)

Graa je potpuna, relativno sreena i pristupana; vremenski raspon 1945 -1952, kutija 68; knjiga 66. Izraen je sumarno-analitiki inventar.

37. Narodni odbor IV rejona Sarajevo (Sign. NO / IV-287)

Graa je potpuna, relativno sreena i pristupana; vremenski raspon 1945 -1952, kutija 57; knjiga 86. Izraen je sumarno-analitiki inventar.

38. Narodni odbor Sreza Sarajevo (Sign. NOS-511)

Neposredno po osloboenju 1945. godine donesen je Zakon o teritorijalnoj podjeli federativne BiH. Sarajevski okrug dijelio se na dvanaest srezova i Gradski narodni odbor Sarajevo. U nadlenosti Narodnog odbora sreza Sarajevo su mjesta oko Sarajeva, jer je grad Sarajevo sa svojom teritorijom van podruja Sreza. Tijekom razvoja za svega nekoliko godina dolo se do saznanja da srezovi sa funkcijama koje su vrili koe razvoj opine kao osnovne drutveno politike zajednice, te je 1966. godine donesena Odluka o proglaenju ustavnog zakona o ukidanju srezova. Srez Sarajevo prestaje sa radom 30. 6. 1966. godine, a poslovi iz njegove nadlenosti preneseni su u nadlenost opinskih skuptina, odnosno republikih organa. Arhivu svrenih predmeta preuzela je Optina Centar Sarajevo, na ijem je podruju bilo sjedite Sreza Sarajevo. U cjelini gledano, arhivska graa Narodnog odbora Sreza Sarajevo ima

poseban znaaj za rekonstrukciju svih vidova rada i aktivnosti na podruju sarajevskog sreza i kao takva ima poseban tretman u Arhivu. Arhivska graa je preuzeta od SO Centar Sarajevo 1981. godine, a dio grae koji se odnosi na eksproprijacije u koliini od 250 fascikli preuzet je 1995. godine u nesreeno m stanju. Graa je potpuna, relativno sreena i pristupana; vremenski raspon 1945-1966, kutija 1172; knjiga 385, fascikli 250. Izraen je sumarno-analitiki inventar.

39. Zapisnici Sjednica NOS-a, GNO-a, NO-a rejona i optina (Sign. ZSSFRO-510)

Arhivska graa je preuzeta od SO Centar Sarajevo 1983. godine. Graa je potpuna, relativno sreena i pristupana; vremenski raspon 1945-1963; knjiga 128. Izraen je sumarnoanalitiki inventar.

40. Gradska uprava Narodnih dobara Sarajevo (Sign. GUN-451)

Uprave Narodnih dobara osnovane su da upravljaju imovinom lica koja su nasilno odvedena ili su sama izbjegla i ratnih zloinaca do predaje te imovine vlasniku ili drugom licu na osnovu odluke suda (Zakon o postupanju sa imovinom sopstvenika koji su je morali napustiti Sl. list DFJ br. 36/45). Graa je potpuna, relativno sreena i pristupana; vremenski raspon 1945 -1946, kutija 4. Izraen je sumarno-analitiki inventar.

41. Gradska uprava Dravnih nekretnina (Sign. GUD-450)

Arhivska graa je preuzeta od NOS-a Sarajevo 1963. godine. Graa je potpuna, relativno sreena i pristupana; vremenski raspon 1945-1955, kutija 39; knjiga 17. Izraen je sumarni inventar.

42. Uprava Dravnih nekretnina (Sign. UDN-249)

Arhivska graa je preuzeta od NOS-a Sarajevo 1963. godine. Graa je potpuna, relativno sreena i pristupana; vremenski raspon 1945-1958, kutija 49; knjiga 149. Izraen je sumarnoanalitiki inventar.

SUDSTVO

Sudovi u Bosni i Hercegovini

Dolaskom u Bosnu i Hercegovinu, Austro-Ugarska je u biti zadrala zateenu osmansku administrativnu podjelu-pravni poredak, poreski sistem i postojee stanje agrarnih odnosa. U djelokrug javne uprave potpadalo je i sudstvo. Prvo su uvedeni vojni, a zatim i civilni sudovi. Tako su, naprimjer, kotarski uredi obavljali poslove kotarskih sudova, erijatskih poslova i gruntovnice, tj. zamljino-knjinog ureda. Pri svim kotarskim sudovima postojali su i erijatski sudovi za vakufske, porodine i nasljedno-pravne poslove muslimanskog stanovnitva. Tek 1906. godine sudstvo u BiH postaje samostalno. Od Kotarskog ureda kao Kotarskog suda (formulacija koja se navodila na spisima kotarskih ureda kada su nastupali u sudskim stvarima) pa navie, sudska vlast je bila izdvojena u samostalnu organizaciju zakljuno sa Vrhovnim sudom. Kotarski uredi su imali i sudske i policijske ingerencije. Naime, sudstvo je bilo izdvojeno, ali samo do kotarskih ureda, s kojima je ono bilo spojeno, pa je kotarski ured, kada je postupao kao sudska vlast i tako donosio odluke. Kotarski sudovi i dalje u svom sastavu imaju zemljino -knjike urede i oni su bili prvostepeni, a okruni sudovi su bili i drugostepeni sudovi.

Od 1929. godine kotarski sudovi pretvaraju se u sreske sudove kao prvostepene, a okruni sudovi su i drugostapani sudovi. Pri sreskim sudovima je i dalje zemljino-knjiki ured. Nakon Drugog svjetskog rata Bosna i Hercegovina se administrativno-upravno dijeli na okrune, sreske, gradske, rejonske , tj. narodne odbore. Takva je i sudska podjela. Grad Sarajevo, odnosno Gradski narodni odbor Sarajevo je van teritorije Sreza sarajevskog, koji obuhvata vangradsko podruje, tako da postoji Sreski sud za grad Sarajevo i Sreski sud za Srez sarajevski, kao i Okruni sud za grad Sarajevo i Okruni sud za Srez Sarajevski i jo pet srezova. Pri sreskim sudovima je i zemljino-knjini ured. erijatski sudovi se ukidaju 1946. godine. Godine 1955. mijenja se administrativno upravno-sudska podjela u BiH. Ukida se Gradski narodni odbor koji pokriva teritoriju grada i njegove opine. Tada se ukida i Sreski sud za Grad Sarajevo, a osnivaju se : Sreski sud I za opine Centar, Stari Grad, Pale, Praa i Vogoa sa Zemljino-knjikim uredom i Sreski sud II za opine Novo Sarajevo, Ilida, Hadii, Srednje i Trnovo. Ovi sudovi ukidanjem Sreza 1966. godine postaju Opinski sud I i II u Sarajevu. Historijski arhiv Sarajevo je grau Kotarskog ureda kao suda, Kotarskog sreskog suda, okrunog suda i vojnih ustanova, kao sudova, preuzeo od Arhiva Bosne i Hercegovine 1969. godine. Taj dio grae je popisan i ima sumarne inventare. Graa ovih ustanova koje je Historijski arhiv Sarajevo preuzeo 1988. godine od Arhiva Bosne i Hercegovine je nesreena. Graa civilnih sudova je za period 1878-1946. godinu, a graa vojnih ustanova-sudova do 1918. godine.

43. Kotarski erijatski sud (Sign. KS-534)

Arhivska graa je preuzeta od Arhiva Bosne i Hercegovine 1988. godine. Graa je nepotpuna, a vremenski raspon je 1878-1916. godina. Omota je oko 385, a knjiga 21, nesreena je i nepristupana. Jezici na kojem je fond stvaran su BHS, turski i njemaki, a pismo latinica i arebica.

44. Sreski erijatski sud Visoko (Sign. SSV-535)

Arhivska graa je preuzeta od Arhiva Bosne i Hercegovine 1988. godine. Graa je nepotpuna, a vremenski raspon je 1878-1891. godina. Knjiga je 19, djelimino je sreena i

pristupana. Postoji sumarni inventar. Jezici na kojem je fond stvaran su BHS i turski , a pismo latinica i arebica.

45. Vojna komanda Sarajevo / K.u.K. Militr Commando Sarajevo (Sign. VKS-515)

Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1917-1918, kutija 77. Fond je relativno sreen, pristupaan sa izraenim sumarnim inventarom. Jezici na kojima je stvarana ova graa su njemaki i BHS, a pismo gotica i latinica.

46. Komanda tvrave Sarajevo / Festungskommando (Sign. KTS-516) Graa je nepotpuna, vremenski raspon: 1914-1918, kutija 188 i fascikl 1. Fond je djelimino sreen, pristupaan, izraen je sumarni inventar. Jezici na kojima je pisana graa ovog fonda su njemaki i BHS, a pismo gotica i latinica.

47. Sudski oficir zamjenika vojnog komandanta / Gerichtsoffizier des Stellvertreters Militrkommandanten (Sign. SOVK-517) Graa fonda je nepotpuna, vremenski raspon 1917-1918, kutija ima 14, sreena je i pristupana, a jezik fonda je njemaki i BHS. Izraen je sumarni inventar.

48. Divizijski sud Sarajevo / Divisiongericht in Sarajevo (Sign. DS-518) Graa fonda je nepotpuna, vremenski raspon 1917-1918, kutija ima 81, sreena, pristupana, posjeduje sumarni inventar. Jezik: njemaki i BHS.

49. Garnizonski sud Sarajevo / K.U.K. Garnisonsgericht in Sarajevo (Sign. GS-519) Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1898-1918, kutija ima 504, graa je sreena i pristupana, izraen je sumarni inventar, jezik je njemaki i BHS.

50. Sud komandanta andarmerijskog korpusa za Gendarmeriekorpskommandanten fr BiH (Sign. SKB-520)

BiH

Gericht

des

Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1914-1917, kutija ima 5. Graa je sreena i pristupana i ima sumarni inventar, a pisana je na njemakom i BHS jeziku.

51. Vojna komanda Mostar / K.U.K. Militrkommando in Mostar (Sign. VKT-522)

Graa fonda je nepotpuna, iz godine 1915, 1 kutija, sreena je i pristupana, ima sumarni inventar, jezik je njemaki i BHS.

52. Vojna komanda Tuzla / K.U.K. Militkommando in Tuzla (Sign. VKT-522) Graa je nepotpuna, iz godine 1916, 1 kutija, sreena je i pristupana, ima sumarni inventar, jezik je njemaki i BHS.

53. Vojna komanda Banja Luka / K.U.K. Militrkommando in Banja Luka (Sign. VKBL-523) Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1915-1916, fond ima 4 kutije, graa je sreena i pristupana, uraen je sumarni inventar. Jezik fonda je njemaki i BHS.

54. Garnizonski sud Banja Luka / K.U.K. Garnisonsgericht in Banja Luka (Sign. GSBL-524) Graa je nepotpuna, vremenski period fonda je 1905. godina, kutija ima 1, graa je sreena i pristupana, ima sumarni inventar, jezik fonda je njemaki i BHS.

55. Garnizonski sud Ragusa / K.U.K. Garnisonsgericht in Ragusa (Sign. GSR-525)

Graa fonda je nepotpuna, vremenski raspon 1883-1907, ima 17 kutija, graa je sreena i pristupana, ima sumarni inventar, a jezik fonda je njemaki i BHS.

55. Divizijski sud u Beu / K.U.K. Divisionsgericht in Wien (Sign. DSB-526) Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1917-1918, ima 2 kutije, graa je sreena i pristupana, ima sumarni inventar, a jezik fonda je njemaki i BHS.

56. Ratni sud III zbornog podruja Sarajevo (Sign. RSZS-527) Graa je nepotpuna, vremenski period fonda je 1943. godina, ima 1 kutiju, graa je sreena i pristupana, uraen je sumarni inventar.

57. Okruni sud Sarajevo (Sign. OSS-528) Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1922-1941, ima 36 kutija, graa je djelimino sreena i pristupana, ima sumarni inventar.

58. Kotarski ured (kao Kotarski sud) Sarajevo (Sign. KUS-529) Graa ovog fonda je nepotpuna, vremenski raspon 1886-1911, ima 40 kutija i 1 fascikla, graa fonda je djelimino sreena i pristupana, uraen je sumarni inventar, a jezik fonda je njemaki i BHS.

59. Kotarski / Sreski sud Sarajevo (Sign. KSS-488) Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1886-1946, ima 1100 kutija i 60 fascikli, graa je djelimino sreena i pristupana, uraen je (djelimino) sumarni inventar, a jezik fonda je njemaki i BHS.

60. Zemljino-knjini ured (Kotarskog / Sreskog / Optinskog suda) (Sign. ZKU-530) Graa ovog fonda je potpuna, vremenski raspon 1886-1985, fascikli ima 287 (analgs-planovi), omota 1080, knjiga 69, graa je sreena i pristupana, uraen je sumarni inventar, a jezik fonda je njemaki i BHS.

61. Zemljino-posjedovni listovi katastarskih optina (Hadii i dr.) (Sign. ZPLH-536)

Arhivska graa preuzeta od SO-e Hadii 1976. godine. Graa je fragmentarna, vremenski raspon 1884-1918, 1941-1945, 1958-1962, ima 41 fasciklu i 6 knjiga, sreena je i pristupana, uraen je sumarni inventar.

PROSVJETA, NAUKA I KULTURA

Prosvjeta

Osnovne kole

62. Opa puka kola u Zavodu Milosrdnih sestara Svetog Vinka Sarajevo (Sign. PZMS-225)

Osnovana je 1871. godine za katoliku djecu, ali su je pohaale i uenice drugih vjera. Do 1918. godine kolu je pohaala samo enska mlade, a nakon toga su formirani i razredi za muku djecu. kola je kasnije promijenila naziv u Rimokatoliku osnovnu kolu u Zavodu sv. Vinka. Ukinuta je 1945. godine. Arhivska graa primljena je u Arhiv 1961. godine. Graa fonda je nepotpuna, vremenski raspon 1880-1945, kutija 1 i knjiga 268, sreena je i pristupana, uraen je analitiki inventar.

63. Muslimanska enska osnovna kola Sarajevo (Sign. MO-34) kolu su pohaala iskljuivo muslimanska enska djeca, a osnovana je 1896. godine. Pri ovoj koli Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu 1901. godine otvorila je produni teaj. Arhivska graa primljena je u Arhiv neposredno nakon njegovog osnivanja 1948. godine. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1896-1906, ima 2 knjige, sreena je i pristupana, ima sumarni inventar.

64. Izraelika-sefardika osnovna kola Sarajevo (Sign. ISO-31) Osnovana je 1903. godine i okupljala je idovsku sefardsku mlade. Arhivska graa primljena je u Arhiv 1969. godine od Osnovne kole Jovan Jovanovi Zmaj Sarajevo. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1903-1912, ima 6 knjiga, sreena je i pristupana, ima sumarni inventar.

65. Narodna osnovna kola u Zavodu Svetog Augustina Sarajevo (Sign. NOSA-256) Osnovale su je asne sestre Keri Boije ljubavi 80-tih godina 19. stoljea. Nastava je bila na njemakom jeziku, a bila je namijenjena za kolovanje stranaca koji su dolazili u Bosnu i Hercegovinu. Naredbom Narodnog vijea za BiH od 1. januara 1919. godine nastava se poela odvijati na narodnom jeziku. kola je bila mjeovita, a 1945. godin e ukinuta je s ostalim konfesionalnim kolama. Arhivska graa primljena je u Arhiv 1961. godine s graom ostalih konfesionalnih kola. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1918-1945, knjiga 82, graa je sreena i pristupana, uraen je analitiki inventar.

66. I. Djevojaka narodna osnovna osnovna kola Sarajevo (Sign. I DNO-391) Otvorena je u novembru 1879. godine i bila je namijenjena iskljuivo za kolovanje enske mladei. Od 1897. godine kola nosi naziv Prva djevojaka narodna osnovna kola u Sarajev u i radi sve do 1918. godine. Arhivska graa primljena je u Arhiv 1961. godine. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1881-1903, ima 148 svezaka, sreena je i pristupana, ima analitiki inventar.

67. Mjeovita narodna osnovna kola kod Dravnog kolodvora Sarajevo (Sign. MODK-392) Arhivska graa primljena je u Arhiv 1968. godine od osnovne kole Ivan Goran Kovai u Hrasnu (Sarajevo). Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1901-1940, ima 6 knjiga, sreena je i pristupana, ima sumarni inventar.

68. VIII. Narodna osnovna kola Sarajevo (Sign. VIII. NO-393) Arhivska graa primljena je u Arhiv 1968. godine od osnovne kole Ivan Goran Kovai u Hrasnu (Sarajevo). Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1920-1938, knjiga ima 14, sreena je i pristupana, ima sumarni inventar.

69. XI. Dravna narodna osnovna kola Sarajevo (Sign. XI. DNO-394) Arhivska graa primljena je u Arhiv 1968. godine od Osnovne kole Ivan Goran Kovai Hrasno (Sarajevo). Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1938-1947, ima 10 knjiga i 2 omota, sreena je i pristupana, ima sumarni inventar.

70. I. Narodna osnovna kola Sarajevo (Sign. I. NO-259) Pod gornjim naslovom postojale su dvije osnovne kole. Prva posjeduje arhivsku grau od 1881. do 1904. godine, a druga od 1912. do 1937. godine. Naleze se u jednom arhivskom fondu. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1881-1937, ima 86 knjiga, sreena je i pristupana, uraen je analitiki inventar.

71. II. Narodna osnovna kola Sarajevo (Sign. II. NO-260) Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1908-1928, ima 13 knjiga, sreena je i pristupana.

72. II. Djevojaka narodna osnovna kola Sarajevo (Sign. II. SNO-395) Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1895-1913, ima 26 knjiga, sreena je i pristupana, ima analitiki inventar.

73. II. Narodna muslimanska osnovna kola Sarajevo (Sign. II. NMO-396)

Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1887-1914, ima 15 knjiga, sreena je i pristupana, ima sumarni inventar.

74. II. Narodna osnovna kola Sarajevo (Sign. II. NO-397) Arhivska graa odnosi se na Osnovnu kolu Razija Omanovi. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1945-1953, ima 3 knjige, sreena je i pristupana, ima sumarni inventar.

75. III. Narodna osnovna kola Sarajevo (Sign. III. NO-261) Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1910-1940, ima 19 knjiga, sreena je i pristupana.

76. IV. Narodna osnovna kola Sarajevo (Sign. IV. NO-262) Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1897-1936, ima 37 knjiga, sreena je i pristupana.

77. V. Narodna osnovna kola Sarajevo (Sign. V. NO-263) Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1911-1946, 1 kutija i 17 knjiga, sreena i pristupana.

78. VI. Narodna osnovna kola Sarajevo (Sign. VI. NO-264) Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1912-1946, ima 93 knjige, sreena, pristupana.

79. VII. Narodna osnovna kola Sarajevo (Sign. VII. NO-265) Graa je nepotpuna, vremenski raspon1912-1929, ima 18 knjiga, sreena, pristupana.

80. VIII. Narodna osnovna kola Sarajevo (Sign. VIII. NO-266)

Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1910-1932, ima 17 knjiga, sreena, pristupana.

81. IX. Narodna osnovna kola Sarajevo (Sign. IX. NO-267) Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1919-1934, ima 15 knjiga, sreena, pristupana.

82. XI. Narodna osnovna kola Sarajevo (Sign. XI. NO-398) Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1924-1947, 1 kutija, 30 knjiga i 2 omota, sreena, pristupana.

83. XII. Narodna osnovna kola Sarajevo (Sign. XII. NO-399) Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1924-1947, 1 kutija, 30 knjiga i 2 omota, sreena, pristupana.

84. XII. Narodna osnovna kola Sarajevo (Sign. XIII NO-268) Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1931-1939, ima 7 kutija, sreena je i pristupana.

85. Narodna osnovna kola za priuvniku djecu Sarajevo (Sign. NOP-400) Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1917-1918, 1 knjiga, sreena je i pristupana.

86. II. Djevojaka narodna osnovna kola Sarajevo (Sign. II DNO-401) Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1895-1914, ima 30 knjiga, graa je sreena i pristupana.

87. III. Djevojaka narodna osnovna kola Sarajevo (Sign. III DNO-402)

Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1914-1925, ima 8 knjiga, sreena je i pristupana.

88. II. Puka mjeovita kola Sarajevo (Sign. II PM-403) Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1941-1944, 1 kutija, sreena je i pristupana.

89. II Djeija narodna kola Sarajevo (Sign. II DN-404) Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1887-1913, ima 16 omota, sreena je i pristupana, ima sumarni inventar.

90. II. Dravna narodna osnovna kola Kraljevi Tomislav - Sarajevo (Sign. II DKT-405) Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1932-1946, ima 3 kutije i 43 knjige, sreena je i pristupana.

91. IX. Narodna osnovna kola (Vjebaonica mjeovite uiteljske kole) VMU-406)

Sarajevo (Sign. IX

Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1935-1936, ima 2 knjige, sreena, pristupana.

92. I. Narodna osnovna djevojaka kola Sarajevo (Sign. I NDO-408) Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1879-1914, ima 6 knjiga, sreena je i pristupana.

93. I. Narodna djeaka osnovna kola Sarajevo (Sign. I NDO-407) Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1912-1931, ima 19 knjiga, sreena, pristupana.

94. Mjesni kolski odbor za grad Sarajevo Sarajevo (Sign. MO-68) Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1930-1948, ima 12 kutija, sreena je i pristupana.

95. kolski nadzornik za grad Sarajevo Sarajevo (Sign. NGS-409) Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1931-1943, ima 22 kutije i 10 knjiga, sreena je i pristupana, uraen je sumarno-analitiki inventar.

Graanske kole i Vie djevojake kole

96. Trgovaka kola Sarajevo (Sign. T-97) Osnovana je 1886. godine, a 1908. mijenja naziv u Struna trgovaka kola. Godine 1924. nosi naziv Dravna muka graanska kola trgovakog smjera, a od kolske 1926/27. godine Muka graanska kola trgovakog smjera. Ova kola pod ovim nazivom spaja se 1940. godine s Prvom enskom graanskom kolom, koja je osnovana 1889. godine i nosila je tada naziv Dravna via djevojaka kola, a od kolske 1923/24. godine pretvorena je u graansku kolu i zvala se Dravna enska graanska kola. kola je 1936. godine ponovo promijenila naziv u enska graanska kola trgovakog smjera, a neposredno nakon toga u Dravna enska graanska kola Knjeginja Zorka. Zajednika muka i enska kola od 1941. zvala se Dravna mjeovita kola, ali je do 1944. godine promijenila vie naziva: Opa nia srednja kola, Druga mjeovita nia srednja kola itd. Arhivska graa primljena je u Arhiv 1961. godine. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1886-1944, ima 78 knjiga, sreena je i pristupana, ima sumarni inventar.

97. Privatna enska kola zanatsko-industrijskog smjera u Zavodu Sv. Josipa Sarajevo (Sign. SJ-114) Zavod je osnovan 1882. godine pri kojem su kasnije Sestre reda Keri Boije ljubavi osnovale i ovu kolu. Arhivska graa primljena je u Arhiv 1963. godine.

Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1929-1945, ima 4 knjige, sreena je i pristupana, ima analitiki inventar.

98. Privatna enska zanatska kola u Zavodu Sv. Vinka Sarajevo (Sign. ZSV-269) Arhivska graa primljena je u Arhiv pri preuzimanju grae IX narodne osnovne kole. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1939-1944, ima 2 knjige, sreena je i pristupana, ima analitiki inventar.

99. enska graanska kola Sv. Vinko Sarajevo (Sign. G-254) Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1939-1945, ima 60 knjiga, sreena je i pristupana.

100. Dravna muka opa nia kola Sarajevo (Sign. DMN-410) Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1942-1943, ima 5 kutija, sreena, pristupana.

101. Mjeovita opa nia srednja kola Sarajevo (Sign. MON-411) Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1941-1944, 3 kutije i 3 knjige, sreena, pristupana.

102. Struna graanska kola Sarajevo (Sign. SG-257) kola je radila pri V narodnoj osnovnoj koli. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1932-1936, ima 5 knjiga i 1 fascikla, sreena, pristupana.

103. Dravna via djevojaka kola Sarajevo (Sign. DVD-412) kola je izrasla iz rada etverorazredne djevojake kole osnovane 1879. godine u Sarajevu. Zbog poveanog broja uenica dolo je 1893. godine do izdvajanja tri via razreda u samostalnu kolu pod nazivom Via djevojaka kola. Pod ovim nazivom kola je radila sve do kolske 1923/24. godine, kada je pretvorena u graansku kolu. Knjige kolske evidencije Arhiv je preuzeo 1961. godine od IX narodne osnovne kole u Sarajevu. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1883-1943, ima 15 knjiga, sreena je i pristupana, ima sumarni inventar.

104. Via djevojaka kola u Zavodu Milosrdnih sestara Sv. Vinka Sarajevo (Sign. VDV-128) kolu su osnovale 1883. Milosrdne sestre sv. Vinka u Sarajevu. U poetku, kola je bila po d upravom Vrhbosanskog kaptola, ali je kasnije prela u potpunu nadlenost i upravu Sestara milosrdnica. kola je imala karakter nie strune kole. Odlukom Zemaljske vlade 30.7.1912. godine kola je dobila pravo javnosti i do 1924. godine radila pod nazivom Via djevojaka kola. Od tada mijenja naziv u Rimokatolika graanska kola trgovakog smjera u Zavodu sv. Vinka i pod tim nazivom radila je sve do 1945. godine. Arhivska graa primljena je u Arhiv 1961. godine od IX narodne osnovne kole u Sarajevu. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1883-1943, ima 6 knjiga, sreena je i pristupana, ima analitiki inventar.

105. Via djevojaka kola u Zavodu Sv. Josipa Sarajevo (Sign. GJ-113) Zavod sv. Josipa otvoren je 1882. godine u Sarajevu. Sestre reda Keri Boije ljubavi otvorile su pri ovom Zavodu osnovnu i Viu djevojaku kolu, a neto kasnije i ensku strunu zanatsku kolu. Pravo javnosti kole odobrila je Zemaljska vlada 30.7.1912. godine. kolske evidencije primljene su u Arhiv 1961. godine s graom ostalih katolikih konfesionalnih kola. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1908-1945, ima 179 svezaka, sreena je i pristupana, ima analitiki inventar.

106. Muslimanska via djevojaka kola Sarajevo (Sign. MVD-35) kola je izrasla iz Osnovne kole za ensku muslimansku djecu vjerovatno kolske 1914/15. godine. U njenom sastavu razvijala se Druga enska graanska kola trgovakog smjera, koja od

1926. godine nosi ime enska graanska kola koju pohaaju i djeca drugih konfesija. Godine 1940. ona ostaje jedina u Bosni i Hercegovini pod spomenutim nazivom. Arhivska graa primljena je neposredno poslije njegovog osnivanja 1948. godine. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1901-1928, ima 6 knjiga, sreena je i pristupana, ima sumarni inventar.

107. kola Kolo srpskih sestara - Sarajevo (Sign. KSS-112) Arhivska graa primljena je u Arhiv 1961. godine. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1935-1941, ima 17 knjiga, sreena, pristupana.

108. Dravna narodna via djevojaka kola Sarajevo (Sign. DVDS-414) Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1889-1923, ima 15 knjiga, sreena je i pristupana.

109. Narodna via djevojaka kola Sarajevo (Sign. NVD-415) Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1890-1923, knjiga 15, sreena, pristupana.

110. Narodna djevojaka kola Sarajevo (Sign. NO-416) Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1881-1918, ima 46 knjiga, sreena je i pristupana.

Srednje kole

111. Prva gimnazija Sarajevo (Sign. PG-235) Naredbom Zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu br. 19871 od 20.9.1879. godine osnovana je Prva muka gimnazija u Sarajevu, a poela je s radom 6.11.1879. godine. kola mijenja naziv 30.8.1883. u Dravna velika gimnazija u Sarajevu, a od kolske 1923/24. godine nosi naziv Dravna prva muka realna gimnazija u Sarajevu. Od 1945. godine nosi naziv Prva muka realna gimnazija. Od 9.1.1946. u ovoj koli otpoeo je s radom gimnazijski teaj pod imenom Partizanska

gimnazija koja je radila do 1948. godine. Arhivska graa primana je u Arhiv u vie navrata poevi od 1965. godine. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1881-1983, ima 113 kutija i 187 knjiga, sreena je i pristupana, ima sumarni inventar.

112. Druga gimnazija Sarajevo (Sign. DG-248) Godine 1905. u Sarajevu je osnovana Mala realka, pretea Druge gimnazije. U toku svog djelovanja kola je esto mijenjala ime pa se zvala: Velika realka, Velika realka Franje Josipa I, Druga dravna realna gimnazija i Gimnazija Ognjen Prica. Arhivska graa primana je u Arhiv u vie navrata poevi od 1966. godine. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1908-1974, ima 69 kutija i 174 knjige, djelimino je sreena i pristupana, ima sumarni inventar.

113. Trea gimnazija Sarajevo (Sign. TG-419) Rad kole zapoeo je pod nazivom Dravna nia realna gimnazija 1948. godine. Od 1953. nosi naziv Nepotpuna via gimnazija, a od kolske 1955/56. Mjeovita gimnazija. kolske 1956/57. godine zove se Peta gimnazija, da bi zatim od 1957. do 1965. nosila naziv Trea gimnazija. Naziv ponovno mijenja od 1965. godine u Gimnazija Braa Ribar i pod njim radi sve do 1980. godine, da biod 1981. bila imenovana u kola za srednje usmjereno obrazovanje i vaspitanje Braa Ribar, a danas samo Trea gimnazija. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1948-1995, ima 107 knjiga, sreena je i pristupana, ima sumarni inventar.

114. Prva enska realna gimnazija Sarajevo (Sign. PRG-177) Za vrijeme austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini enska djeca nisu primana za redovne uenice u srednjim kolama. Kao privatne uenice polagale su ispit na kraju kolske godine. Tek pri kraju okupacije 2.8.1918. godine izaao je raspis kojim je privremeno dozvoljen upis enskoj djeci kao redovnim uenicama. Narodno vijee 1918/19. godine dozvolilo je upis enskoj djeci koja su zavrila I. i II. razred i status redovnih uenica. Godine 1919/20. ova odluka je proirena, te je konano dozvoljen upis svim uenicima srednje kole. kolske 1923/24. godine od enskih odjeljenja pri mukoj gimnaziji osnovana je posebna kola pod imenom Dravna enska realna gimnazija. Arhivska graa kole preuzeta je u Arhiv 1963. godine od Prve enske gimnazije.

Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1925-1956, ima 94 kutije i 76 knjiga, sreena je i pristupana, ima sumarni inventar.

115. Druga enska realna gimnazija Sarajevo (Sign. DRG-178) Ukazom od 21.8.1941. godine otvorena je ova kola. Arhivska graa primljena je u Arhiv 1963. godine. Graa je potpuna, vremenski raspon 1941-1956, ima 48 kutija i 56 knjiga, sreena i pristupana, ima sumarni inventar.

116. erijatska gimnazija Sarajevo (Sign G-30) Osnovana je 25.11.1918. Odlukom Narodnog vijea za Bosnu i Hercegovinu. Radila je kao kola orijentalno-klasinog tipa, a njenu uenici mogli su nastaviti kolovanje na islamskom teolokom fakultetu ili na drugim postojeim fakultetima. Arhivska graa preuzeta je u Arhiv s graom Druge muke gimnazije 1966. godine. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1918-1945, ima 10 kutija i 29 knjiga, sreena je i pristupana, ima sumarni inventar.

117. Privatna potpuna enska realna gimnazija s pravom javnosti u Zavodu Sv. Vinka Sarajevo (Sign. PZRGV-126) Otvorena je 1941. godine od strane milosrdnih sestara sv. Vinka. Organizacija i rad u koli bili su usklaeni s dravnim gimnazijama, a radila je do 1945. godine kada je ukinuta s ostalim privatnim kolama. Arhivska graa primljena je u Arhiv 1961. godine. Graa je potpuna, vremenski raspon 1941-1945, ima 10 knjiga, sreena je i pristupana, ima sumarni inventar.

118. Uiteljska kola Sarajevo (Sign. U-125) Naredbom Zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu je otvoren1882. godi ne uiteljski kurs, koji se 1886. pretvorio u redovnu uiteljsku kolu. U poetku kola je bila trogodinja, a od 1900. produeno je kolovanje na etiri godine i kao takva ostala je sve do izbijanja Prvog svjetskog rata. Godine 1914. preseljena je u Derventu, a u Sarajevu je ostala samo enska uiteljska kola (preparandija), osnovana naredbom Zemaljske vlade 21.8.1911. u Sarajevu. U sastavu ove kole otvorena su i muka odjeljenja. Odlukom Ministarstva prosvjete Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1926. ova su se odjeljenja odvojila u zasebnu Muku uiteljsku kolu, koja je radila kao samostalna uiteljska kola do kolske 1934/35. godine kada se ponovo spojila sa enskom uiteljskom kolom. Od tada u Sarajevu djeluje Mjeovita uiteljska kola vie puta mijenjajui naziv: Dravna mjeovita uiteljska kola, Uiteljska kola, Muka uiteljska kola, enska uiteljska kola, Mjeovita uiteljska kola kraljice Marije, Zajednica uiteljskih kola, Uiteljska kola Nurija Pozderac. Pored ove kole, radila je i enska i muka uiteljska kola u Zavodu sv. Josipa, ija se arhivska graa nalazi u ovom fondu. Arhiv je primio grau 1973. godine od Uiteljske kole Nurija Pozderac. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1895-1972, ima 51 kutija i 401 knjiga, sreena je i pristupana, sumarni inventar.

119. Srednja tehnika kola Sarajevo (Sign. ST-124) Osnovana je 1889. godine kao srednja kola u kojoj su se kolovala djeca od etrnaeste godine pa nadalje. kolske 1906/07. godine djeluje i umarska kola. U novembru 1910. ponovo se otvara Tehnika struna kola. Pri ovoj koli 1920. godine otvorena je Majstorska djelodetska veernja kola, koja je trajala 3 godine, a kolske 1932/33. godine Srednjoj tehnikoj koli pripojena je Muka zanatska kola koja je otvorena jo 1893. kao nia kola. Pored toga, pri Mjeovitoj zanatskoj koli 1900. godine otvorena je Obrtno -obrazovna kola koja je imala tri razreda, a od 1905. godine otvoreno je vie obrtnikih teajeva i od te godine kola nosi naziv Dravna srednja tehnika kola Vitekog kralja Aleksandra I. ujedinitelja i Muka zanatska kola. Godine 1934. u sastav spomenutih kola ulaze: Struna tekstilna kola iz Sarajeva i Pukarska zanatska kola iz Uica. Arhivska graa primljena je u Arhiv 1969. godine od Elektro -mainskog centra. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1920-1943, ima 104 knjige, sreena je i pristupana, ima sumarni inventar.

Zanatske, trgovinske i industrijske kole

120. Zemaljska zanatlijska kola Sarajevo (Sign. ZZ-198) Osnovana je 1893. godine na prijedlog Zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu. Izobrazba je trajala etiri godine, a polaznici su bili sa zavrenom osnovnom kolom. Poslije Prvog svjetskog rata rad je nastavila pod nazivom Muka zanatska kola u Sarajevu. Rjeenjem Ministarstva trgovine i industrije 1934. godine koli su pripojene Struna tekstilna kola iz Sarajeva i Pukarska kola iz Uica. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1893-1945, ima 60 knjiga, sreena je i pristupana, ima sumarni inventar.

121. Obrtno-obrazovna (egrtska kola) Sarajevo (Sign. OO-496) kolu je osnovala Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu 1900. godine. Imala je zadatak obrazovanje naunika-egrta u raznim zanatima. U poetku je imala samo dva godita, a kasnije tri. Knjige kolske evidencije preuzete su u Arhiv 1956. godine od Mjeovite kole uenika u privredi Sarajevo. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1900-1931, ima 45 tvrdo ukorienih svezaka, sreena je i pristupana, ima sumarni inventar.

122. enska struna zanatska kola Sarajevo (Sign. SZ-497) kola je osnovana naredbom Zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu 18.10.1913. godine sa zadatkom da enska djeca izue zanat ivanja rublja i haljina. Radila je u dva odjeljenja: za ivanje rublja i krojenje haljina. kola je pod ovim nazivom radila do k olske 1940/41. godine, kada su zbog poveanog broja uenica otvorene Prva enska struna kola i Druga enska struna kola. Arhivska graa primljena je u Arhiv 1954. godine. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1913-1941, ima 31 kutija i 66 knjiga, djelimino je sreena i pristupana, ima sumarni inventar.

123. Prva enska struna kola Sarajevo (Sign PS-25) kola je izrasla iz enske strune zanatske kole u Sarajevu 1941. godine. Uredbom Vlade Republike Bosne i Hercegovine (br. 851/47) kola je ukinuta, a umjesto nje osnovana je Dravna industrijska tekstilna kola. Arhivska graa primljena je u Arhiv 1954. godine. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1939-1942, ima 8 kutija i 59 knjiga, sreena je i pristupana, ima sumarni inventar.

124. Dravna druga enska struna kola Sarajevo (Sign. DS-26) kola je otpoela s radom 1941. godine, a imala je dva odsjeka: za ivanje rublja i za krojenje haljina. Ukinuta je istodobno s Prvom enskom strunom kolom vladinom Uredbom NRBiH (br. 851/47) i ula u sastav novoosnovane Dravne industrijske tekstilne kole. Arhivska graa preuzeta je u Arhiv zajedno s graom Prve enske strune kole 1954. godine. Graa je potpuna, vremenski raspon 1941-1947, ima 6 kutija i 76 knjiga, sreena je i pristupana, ima sumarni inventar.

125. Struna zanatska kola tekstilnog pletiva Sarajevo (Sign. SZTP-498) kola je otvorena 1927. i imala je dva razreda. U nju su primane uenice s najmanje dva razreda zavrene srednje kole. Rjeenjem Ministarstva trgovine i industrije 1934. pripojena je Mukoj zanatskoj koli kao posebno odjeljenje. Arhivska graa preuzeta je u Arhiv 1956. godine s arhivom Muke zanatske kole. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1927-1940, ima 10 kutija, sreena je i pristupana, uraen je analitiki inventar.

126. enska struna kola u Zavodu Presvetog Trojstva Sarajevo (Sign. PT-500) kola je otvorena od strane Sestara milosrdnica sv. Vinka u Novom Sarajevu sa zadaom da djevojke obui u ivanju i krojenju. Ukinuta je 1945. godine. Arhivska graa primlje na je u Arhiv 1961. godine. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1941-1945, ima 1 knjigu, sreena je i pristupana, ima analitiki inventar.

127. enska struna zanatska kola u Zavodu Sv. Josipa od Sestara Boije ljubavi Sarajevo (Sign. SSJ-501) Pri Zavodu sv. Josipa, koji je osnovan 1882. godine, Keri Boije ljubavi osnovale su Osnovnu, Graansku i Srednju strunu kolu. enske strune kole za ivanje rublja i krojenje haljina otvorila je Zemaljska vlada svojom Odredbom od 18.10.1913. godine. kola se sastojala od pripremnog godita i tri razreda strune kole. Po zavretku strune obuke nastavljan je rad u radionicama. Ukinuta je 1945. godine s ostalim konfesionalnim kolama. Arhivska graa kole primljena je u Arhiv 1961. godine s ostalim konfesionalnim kolama.

Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1913-1945, ima 32 knjige, sreena je i pristupana, ima analitiki inventar.

128. Privatna enska zanatska kola u Zavodu Sv. Vinka Sarajevo (Sign. PSV-502) kola je imala zadatak da djevojke obui u ivanju i krojenju. Prva godina bila je pripremna, a zatim su radila dva struna odjeljenja: za krojenje haljina i ivanje rublja. Iza ove obuke uenice su imale jednogodinju praktinu nastavu. Arhivska graa primljena je u Arhiv 1961. godine s graom ostalih konfesionalnih kola. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1939-1944, ima 13 knjiga, djelimino je sreena i pristupana, ima analitiki inventar.

129. Dravna struna domaika kola Sarajevo (Sign. DSD-503) kola je otvorena u Sarajevu 20.11.19. Arhivska graa primljena je u Arhiv 1961. godine. Graa je potpuna, vremenski raspon 1933-1940, ima 8 kutija i 28 knjiga, sreena je i pristupana, ima sumarni inventar.

130. Dravna struno-zanatska djelovodska kola Sarajevo (Sign. DZD-504) kola je otvorena 1920. godine pri Dravnoj srednjoj tehnikoj koli u Sarajevu. Od kolske 1933/34. godine kola nosi naziv Majstorska djelovodna veernja kola. Po zavretku ove kole polaznici su mogli nastaviti kolovanje u Dravnoj srednjoj tehnikoj koli. Arhivska graa preuzeta je u Arhiv 1969. godine od Elektro-mainskog centra u Sarajevu. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1928-1942, ima 18 knjiga, sreena je i pristupana.

131. Struna produna kola zanatskog smjera pri dravnoj srednjoj tehnikoj koli Sarajevo (Sign. SPZT-507) Pored niih strunih kola postojale su i tzv. produne kole. kola je bila mjeovitog tipa. Arhivska graa primljena je u Arhiv 1961. godine. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1932-1941, ima 88 knjiga, sreena je i pristupana, ima sumarni inventar.

132. Muka struna produna kola (egrtska) Sarajevo (Sign. MSP-117) Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1937-1941, ima 54 knjige, sreena je i pristupana.

133. Obrtnika obrazovna kola Sarajevo (Sign. OO-509) Arhivska graa primljena je u Arhiv 1956. godine od Mjeovite kole uenika u privredi Sarajevo. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1919-1935, ima 7 kutija, sreena je i pristupana.

Narodni i radniki univerziteti i kursevi

134. Produni teaj na muslimanskoj djevojakoj koli Sarajevo (Sign. PTM-413) Arhivska graa primljena je u Arhiv neposredno poslije njegovog osnivanja 1948. godine. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1901-1928, ima 6 knjiga, sreena je i pristupana.

135. Veernja egrtska kola Sarajevo (Sign. V-120) Arhivska graa primljena je u Arhiv 1951. godine. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1902-1931, ima 43 knjige i 1 fascikl, sreena je i pristupana.

Kultura

Kulturno-prosvjetna i humanitarna drutva

136. Radniko pjevako drutvo Proleter - Sarajevo (Sign. P-153) Osnovano je 1905. godine i od tada do danas djeluje pod istim imenom. Arhiv je grau otkupio od Mike Vukojevia 1962. godine, a sadri dokumente, bibliografske podatke i fotografije. Graa: nepotpuna, vremenski raspon 1905-1940, 1 kutija, sreena je i pristupana, ima analitiki inventar.

137. Slovenako kulturno-prosvjetno drutvo Cankar - Sarajevo (Sign. C-32) Prvo slovenako udruenje pod imenom Slovenski klub u Sarajevu datira iz vremena austrougarske okupacije iz kojega je kasnije poniklo u Drutvo Cankar. Drutvo je radilo sve do 1940. godine kada je rasputeno. Rad Drutva je obnovljen 1.7.1945. godine i radilo je sve do 1951. godine. Ponovo je obnovljeno nakon demokratskih promjena u Bosni i Hercegovini. Arhivska graa primljena je u Arhiv 1954. godine, a sadri dopisnu arhivu, zapisnike sa sjednica, knjige protokola, lanova i biljeke. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1908-1951, ima 11 kutija i 5 knjiga, sreena je i pristupana, ima sumarni inventar.

138. Muslimansko kulturno drutvo Narodna uzdanica - Sarajevo (Sign. NU-14) Osnovano je 20.10.1924. godine i djelovalo je na itavom podruju Bosne i Hercegovine sa sjeditem u Sarajevu. Rad Drutva bio je naroito zapaen u razdoblju od 1941. do 1945. godine, kada je nosilo ime Hrvatsko-muslimansko drutvo Narodna uzdanica. Rad Drutva zabranjen je 1949. godine. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1925-1945, ima 50 kutija i 6 knjiga, sreena je i pristupana, ima sumarni inventar.

139. Hrvatsko kulturno drutvo Napredak - Sarajevo (Sign N-23) Osnovano je 1902. godine sa sjeditem u Sarajevu. Neposredno nakon toga osnovane su njegove podrunice u gotovo svim mjestima Bosne i Hercegovine. S radom je prestalo u toku Prvog svjetskog rata, a zatim obnavlja rad i osniva brojne podrunice van Bosne i Hercegovine. Zabranjeno je 1949. godine, ali svoj rad ponovo obnavlja 1992. godine i danas vrlo uspjeno djeluje gotovo u itavom svijetu. Vei dio grae ovog Drutva uva se u Arhivu Bosne i Hercegovine. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1945-1947, 1 kutija, sreena je i pristupana, ima sumarni inventar.

140. Kulturno drutvo muslimana Preporod (Sign. P-10) Drutvo je nastalo ujedinjavanjem Gajreta i Narodne uzdanice 1946. godine. Arhivska dokumentacija sadri zapisnike odborskih sjednica, podatke o radu Drutva i njegovoj angairanosti. Graa je primljena u Arhiv 1949. godine od Likvidacionog odbora Drutva Preporod. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1946-1948, ima 13 kutija i 7 knjiga, sreena je i pristupana, ima sumarni inventar.

141. Meudrutveni odbor kulturno-prosvjetnih drutava (Prosvjeta, Napredak i Preporod) Sarajevo (Sign. MO-98) Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1949, fascikla 1, sreena i pristupana.

142. Muslimansko dobrotvorno drutvo Gajret - Sarajevo (Sign G-4) Drutvo je osnovano 20.2.1903. godine, a preuzela ga je Muslimanska narodna organizacija 1907. godine. Poetkom Prvog svjetskog rata u Drutvo je uveden komesarijat. Njegov rad, obnovljen poslije Prvog svjetskog rata, prekinut je u toku Drugog svjetskog rata i nastavljen nakon toga do 1949. godine. Arhivska graa preuzeta je u Arhiv 1949. godine. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1903-1941, ima 88 kutija i 29 knjiga, sreena je i pristupana, ima sumarni inventar.

143. Muslimansko dobrotvorno drutvo Merhamet - Sarajevo (Sign. M-9) Osnovano je 1913, a ukinuto 1949. godine. Arhivska graa preuzeta je u Arhiv 1955. godine. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1922-1946, ima 18 kutija i 15 knjiga, sreena je i pristupana, ima sumarni inventar.

144. Humanitarno muslimansko drutvo Jediler - Sarajevo (Sign. J-175) Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1939-1942, 1 kutija, sreena je i pristupana.

145. Muslimansko humanitarno i kulturno drutvo Bratstvo - Sarajevo (Sign. BMHK-427) Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1933-1943, 1 kutija, sreena je i pristupana.

Sportska drutva i udruenja

146. Sarajevsko lovako drutvo Sarajevo (Sign. SLD-99) Osnovano je 24.7.1895. godine. Graa sadri dopisnu arhivu sreenu po broju protokola. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1895-1905, 1 kutija, sreena, pristupana.

147. Savez lovakih drutava Sarajevo (Sign SVLD-100) Sadri dopisnu arhivu i zapisnike sa skuptina. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1942-1945, 1 kutija, sreena je i pristupana.

148. Sarajevski amaterski portski klub Sak - Sarajevo (Sign. Sak-94) Klub je djelovao u razdoblju od 1925. do 1941. godine. Arhiva je preuzeta 1951. godine, a sadri dopisnu arhivu i zapisnike sa sjednica. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1925-1936, ima 3 kutije i 4 knjige, sreena je i pristupana, uraen je analitiki inventar.

149. Sportski klub Sloga - Sarajevo (Sign. SKS-93) Klub je djelovao od 1920. do 1941. godine. Arhivska graa otkupljena je 1963. godine, a sadri dopisnu arhivu, zapisnike sa sjednica i fotografije. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1936-1940, 1 kutija, sreena je i pristupana, ima analitiki inventar.

150. Sokolski pokret Sarajevo (Sign. SP-131) Djelovao je od 1906. do 1941. godine. Arhivsku grau otkupio je Arhiv 1961. godine od antikvarnice Izdavakog preduzea Svjetlost u Sarajevu, a sadri dokumenta, plakate, broure i fotografije. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1907-1936, ima 2 kutije, sreena je i pristupana, ima analitiki inventar.

Redakcije asopisa i listova

151. Nada asopis za pouku, zabavu i umjetnost Sarajevo (Sign. N-17) asopis je izdavala Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu, a njen pokreta je bio Konstantin Kosta Herman. U njemu je, pored ostalih, suraivao i poznati knjievnik i pjesnik Silvije Strahimir Kranjevi. asopis je izlazio u dva tehniki lijepo opremljena izdanja, latinicom i irilicom. Arhivska graa primljena je u Arhiv 1951. godine od Zemaljskog muzeja.

Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1894-1903, ima 8 kutija, 6 knjiga i 2 fascikle, sreena je i pristupana.

152. Gajret List za drutvene poslove i narodno prosvjeivanje Sarajevo (Sign. G-5) List je izlazio od 1907. do 1940. godine, ali uz nekoliko prekida. Arhivska graa preuzeta je od Likvidacione uprave 1949. godine (zajedno sa Drutvom Gajret). Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1926-1940, 1 kutija, sreena je i pristupana, ima analitiki inventar.

Ostalo

153. Upravno vijee Drutvenog doma Sarajevo (Sign. UVDD-579) Drutveni dom je otvoren 2.1.1899. godine, a 1922. pretvoren je u Narodno pozorite. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1898-1919, 1 knjiga, sreena je i pristupana.

154. Drutvo hrvatskih katolikih mueva Sarajevo (Sign. DKM-27) Osnovano je 31.3.1928. godine. Arhivska graa primljena je u Arhiv 1954. godine, a sadri dopisnu arhivu, zapisnike i popis lanova. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1928-1941, ima 3 kutije, djelimino je sreena i pristupana, ima sumarni inventar.

155. Drutvo hrvatskih katolikih ena Sarajevo (Sign. DK-28) Osnovano je 16.11.1919. godine pod nazivom Hrvatsko katoliko ensko udruenje da bi 1931. godine izmijenilo naziv u Drutvo hrvatskih katolikih ena. Rad Drutva zabranjen je 1945. godine. Arhivska graa primljena je u Arhiv 1954. godine, a sadri dopisnu arhivu i knjige zapisnika sa sjednica. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1922-1944, 1 kutija, djelimino je sreena, pristupana, ima sumarni inventar.

156. Gajretov enski internat Sarajevo (Sign. GI-7) Arhivska graa pruzeta je 1949. godine od Likvidacionog odbora Preporoda. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1926-1941, 1 kutija, sreena i pristupana, ima sumarni inventar.

157. Konferencija austrougarskih ornitologa Sarajevo (Sign. KO-224) Konferencija je odrana od 26. do 30. septembra 1889. godine. Arhivska graa s konferencije izdvojena je iz fonda redakcije asopisa Nada i uglavnom sadri pisma uesnika konferencije. Graa je nepotpuna, godina 1889, 1 kutija, sreena je i pristupana, ima sumarni inventar.

158. Prva jugoslovenska konferencija rotara Sarajevo (Sign. RK-149) Arhivska graa odnosi se na rad spomenute konferencije koja je odrana 1931. godine. Graa je nepotpuna, godina 1931, 1 kutija, sreena, pristupana, ima analitiki inventar.

159. Drutvo za prouavanje istoka Sarajevo (Sign. DPI-96) Arhivska graa primljena je u Arhiv 1961. godine od knjievnika Hifzi Bjelevca, a sadri studije, broure i drugo. Graa je nepotpuna, godina 1926, 2 kutije, sreena i pristupana.

PRIVREDA

Banke i novani zavodi

160. Gradska tedionica Sarajevo (Sign. G-288) Gradska tedionica zapoela je sa radom poetkom 1922. godine. Pripojena su joj preduzea: Elektrina centrala, Plinara, Tramvaj, Vodovod, te su se ista lake razvijala i napredovala. Likvidirana je 1946. godine. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1922-1946, ima 51 knjigu, nesreena je, ali pristupana.

161. Gajretova kreditna i privredna zadruga (Sign. GKZ-8) Osniva Zadruge je Drutvo Gajret.Arhivska graa Gajretove kreditne zadruge pruzeta je u Arhiv zajedno sa graom Drutva Gajret 1949. godine. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1933-1941, ima 14 kutija, sreena je i pristupana.

162. Kreditna zadruga Narodne uzdanice (Sign. ZNU-15) Arhivska graa Kreditne zadruge Narodne uzdanice pruzeta je sa graom Drutva Narodna uzdanica 1951. godine. Osniva Zadruge je spomenuto Drutvo. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1942-1945, 24 kutije, sreena je i pristupana.

163. Prosvjeta, Kreditna zadruga srpskog kulturnog drutva (Sign. P-95) Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1934-1941, ima 3 kutije, sreena je i pristupana.

Poslovna udruenja i direkcije

164. Udruenje trgovaca za grad i srez sarajevski (Sign. TU-21) Udruenje je otpoelo s radom 1906. godine. Zadaci Udruenja bili su: odravanje sastanaka i meusobno upoznavanje, te izmjena iskustava u vezi sa unapreenjem trgovakog prometa. Trgovako udruenje bilo je inicijator osnivanja Trgovako -obrtnike komore za Bosnu i Hercegovinu. Iza osloboenja, 1948. godine, Udruenje je prestalo sa radom. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1920-1948, ima 32 kutije i 12 knjiga, sreena je i pristupana, ima analitiki inventar.

165. Udruenje industrijalaca Sarajevo (Sign. UI-292) Udruenje industrijalaca osnovano je 1. januara 1936. godine, a 1941. godine promijenilo je naziv u Hrvatski savez veleobrtnika. Arhivska graa preuzeta je od Sreske zanatske komore 1963. godine. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1936-1945, ima 28 kutija, sreena je i pristupana, ima sumarni inventar.

166. Savez hrvatskih seljakih zadruga (Sign. SHSZ-167) Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1934-1937, ima 4 omota, nesreena je, ali pristupana.

Privreda i industrija

167. Bosnia Rudnik Semizovac Sarajevo (Sign. BR-334) Rudnik je osnovan 1881. godine radi iskopavanja rude mangana u evljanoviima (Semizovac) . Arhivska graa preuzeta je od eljezare Vare 1960. godine.

Graa nepotpuna, vremenski raspon 1883-1957, ima 95 kutija i 30 knjiga, graa je nesreena, ali pristupana, jezici na kojima pisana graa ovog fonda su: njemaki i BHS.

168. Fabrika duhana Sarajevo - Sarajevo (Sign. FDS-466) 2. augusta 1880. godine sa radom je poela Fabrika duhana Sarajevo ija je lokacija bila na Marindvoru sve do 1960. godine, kada se seli u nove prostore koji su namjenski izgraeni na Pofaliima. Od 1961. godine FDS je u ekspanziji, pripajaju joj se Grafiko preduzee Polet i Tvornica vate Obnova iz Sarajeva. U narednim godinama u FDS integrie se jo 17 preduzea koja su se bavila preradom i prodajom duhana. FDS je stalno ulagala u razvoj tehnikih sredstava i tehnolokog procesa. Tako je 1955. godine promovirana maina GLIBO (konstruktora -radnika aira Glibe), koja je stalno usavravana tako da su se te maine i proizvodile i remontovale u FDS. 1970. godine je potpisan ugovor sa amerikom firmom Filip Moris o proizv odnji cigareta Marlboro koje su ubrzo postale prepoznatljive u cijelom svijetu. FDS nije prekidala proces proizvodnje od svog osnivanja pa sve do danas. Arhivska graa preuzeta je od FDS 2002. godine. Graa je potpuna, vremenski raspon 1880-1995, ima 773 kutije, 3096 registratora, 256 omota, 190 kartonskih kutija, 855 knjiga, djelimino je sreena i pristupana.

169. Gradsko saobraajno preduzee Sarajevo (Sign. GRAS-446) Preduzee je osnovano 1885. godine. Arhivska graa preuzeta je od RO GRAS 1981. godine. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1895-1945, ima 10 kutija, sreena je i pristupana, ima sumarni inventar, jezici: njemaki i BHS.

170. Neimar Graevinsko preduzee Sarajevo (Sign. N-342) Preduzee Neimar osnovano je 1946. godine kao Zemaljsko graevinsko preduzee koje je preuzelo arhivsku grau i djelatnost G. P. Adam Till Sarajevo, a koje je postojalo jo od 1893. godine. Preduzeu Neimar pripojena su GP Bjelanica i Bosnarad. Arhivska graa preuzeta je od Arhiva Srednje Bosne Travnik 1975. godine. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1893-1950, ima 40 kutija i 93 knjige, sreena je i pristupana, ima sumarni inventar.

171. Obnova D.D. za preradu sirovina, Tvornica vate Sarajevo (Sign. O-291) Obnova d.d. za preradu sirovina, tvornica vate radila je na Grbavici, Sarajevo. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1928-1945, ima 7 kutija, sreena je i pristupana, ima sumarni inventar.

172. Sarajevska pivara - Sarajevo (Sign. SP-329) Prva proizvodnja piva u Sarajevu poela je u maju 1864. godine zaslugom jevrejskog trgovca Feldbauera. Slovenac Andrija Gerdou podie 1870. godine novu pivaru u Kovaiima. Nakon austrougarske okupacije Hajnrih Levi otvorio je 1881. godine u Sarajevu, na mjestu dananje pivare, privatnu pivaru. Godine 1882. na Koevskom potoku podigao je svoju pivaru Georg Aanbrener. Sve tri ove pivare su se 28. februara 1893. godine ujedinile u jedno dioniko drutvo pod nazivom Dionika pivara. Ova e pivara za kratko vrijeme stei monopol na najirem podruju bosansko-hercegovakog trita i tako postati jedno veliko preduzee u rukama akcionarskog drutva, sastavljeno iskljuivo od monih stranaca. Sarajevska pivara je zapala u period krize od 1931. do 1936. godine. Do oivljavanja proizvodnje dolazi 1936/37. godine i prodaja piva od tada pa sve do 1939/40. skoro je utrostruena. Arhivska graa je preuzeta od Pivare 1969. godine. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1893-1945, ima 52 kutije i 15 knjiga, sreena je i pristupana, ima sumarni inventar.

173. Visokogradnja Graevinsko preduzee Sarajevo (Sign. VG-480) Arhivska graa preuzeta od NOS-a Sarajevo 1961. godine Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1937-1955, ima 5 knjiga, sreena je i pristupana, ima sumarni inventar.

174. eljeznika radionica Sarajevo (Sign. -330) Odluku o izgradnji eljeznike radionice u Sarajevu donijela je Austro -Ugarska 1890. godine. Radionica je obuhvatala dio prostora koji i danas obuhvata Vaso Miskin Crni. Navodi se da je 1907. godine u Bosni i Hercegovini bilo 14 eljeznikih radionica u kojima su vrene servisne opravke, a eljeznika radionica u Sarajevu te 1907. godine dobija naziv Centralna radionica. S obzirom na poslove koji su se u njoj obavljali, u odnosu na druge radionice, ona vremenom postaje Glavna radionica.

Zavretkom Prvog svjetskog rata i stvaranjem Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca eljeznika radionica je nastavila rad. Kao i u ranijem periodu, osnovna proizvodna djelatnost u Radionici, u cijelom periodu izmeu dva rata, sastojala se u remontu lokomotiva i vagon a uskog kolosijeka, u emu je uestvovalo vie specijalizovanih grupa radnika: livci, tokari, kovai, remenari, elektriari, limari, lakireri i drugi. Na kraju Drugog svjetskog rata neprijatelj je, prilikom povlaenja iz Sarajeva, otetio preko 25% svih postrojenja i ureaja radionice, ali je nije uspio onesposobiti za proizvodnju. U periodu socijalistike izgradnje Glavna eljeznika radionica Vaso Miskin Crni imala je specifian put. Od preduzea koje je decenijama opravljalo putnike i teretna vagone i parne lokomotive uskotranog kolosijeka, u specifinim materijalnim uslovima, postepeno je izraslo u industrijsko preduzee. Poetkom juna 1959. godine eljeznika radionica Vaso Miskin Crni dobila je naziv Fabrika eljeznikih vozila Vaso Miskin Crni. Pod tim nazivom preduzee posluje sve do jula 1964. godine. Tada opet, zbog dopune programa proizvodnje, dobiva naziv Industrija transportnih sredstava i maina Vaso Miskin Crni Sarajevo. Od 18.8.1972. godine Industrija transportnih sredstava i maina Vaso Miskin Crni iz Sarajeva je ula u sastav Energoinvesta. Arhivska graa preuzeta je od Preduzea 1971. i 1985. godine. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1920-1963, ima 574 kutije i 293 knjige, sreena je i pristupana, ima sumarni inventar.

LINI I PORODINI FONDOVI

175. Alibegovii Derventa (Sign. O-A-165) Trgovaka kua Alibegovia iz Dervente. Ovaj fond sadri bogatu trgovako-finansijsku prepisku porodice Alibegovi, preteno u vidu knjiga kopija tzv Copier Buch (sa odgovorima Alibegovia poslovnim partnerima). Osim toga, u fondu se nalazi i oko 80 pisama raznih trgovakih kua upuenih trgovakoj kui Alibegovia. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1879-1908, ima 7 kutija knjiga i spisa, djelimino sauvana, djelimino registraturski sreena, djelimino pristupana; jezik: BHS; pismo: irilica, latinica.

176. Andri dr. Vlado Sarajevo (Sign. O-AV-89) Andri dr. Vlado (1882-1932), advokat, lan bosanskohercegovakog sabora i senator iz Sarajeva. Ovaj fond sadri obimnu dokumentaciju dr. Vlade Andria o njegovoj odbrani Vasilja Gria i drugova, optuenih u tzv. veleizdajnikom procesu (1916/17. godine), te dokumentaciju u vezi rjeavanja agrarnog pitanja u Bosni i Hercegovini, nadalje prepisku, privatna dokumenta i neke Andrieve pisane radove. Graa nepotpuna, vremenski raspon 1906-1932, 3 kutije spisa, dobro sauvana, tematski sreena, pristupana; jezik: BHS, njemaki; pismo: irilica, latinica; ima analitiki inventar.

177. Arnautovi erif - Mostar (Sign. O-A-380) Arnautovi erif (1874-1935), direktor Vakufa, lan bosanskohercegovakog sabora i senator iz Mostara. Fond sadri manju koliinu spisa, prepiske i tampata, a koji se odnose na vakufsku, agrarnu i stranaku problematiku. Graa je fragmentarna, vremenski raspon 1903-1935, 1 kutija spisa, dobro je sauvana, tematski sreena i pristupana; jezik: BHS, njemaki; pismo: latinica, irilica; analitiki inventar.

178. Bajac Ljubomir Sarajevo (Sign. O-BLJ-67) Bajac Ljubomir (1890-1951), horovoa i nastavnik muzike iz Sarajeva. Ovaj fond predstavlja vrlo mali fragment iz inae znaajnog i viegodinjeg rada poznatog sarajevskog horovoe, a sastoji se od nekoliko muzikih materijala, kompozicija i zapisa narodnih pjesama i igara, te dva rukopisa drugih autora. Graa je fragmentarna, vremenski raspon 1913-1950, 1 kutija spisa, dobro sauvana, tematski sreena, pristupana; jezik: BHS, njemaki; pismo: latinica; analitiki inventar.

179. Baagi dr. Safvet Sarajevo (Sign. O-BS-279) Baagi dr. Safvet-beg bosanskohercegovakog sabora. (1870-1934), knjievnik, orijentalista, predsjednik

Fond sadri originalne rukopise Safvet-bega Baagia iz oblasti knjievnosti, prijevode, pisma brojnih knjievnika, kulturnih i javnih radnika Safvet-begu Baagiu, lina dokumenta, neto fotografija itd. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1885-1934, 5 kutija spisa i sveski, dobro je sauvana, tematski sreena, pristupana; jezik: BHS, arapski, turski, perzijski, njemaki; pismo: latinica, arebica; ima analitiki inventar.

180. Belovi-Bernadikovski Jelica Sarajevo (Sign. O-BJ-86) Belovi-Bernadikovski Jelica (1870-1946), pedagog i folklorista iz Sarajeva. Ovaj mali fond predstavlja samo fragment iz inae bogatog stvaralakog opusa i djelatnosti pedagoga i folkloriste Jelice Belovi Bernadikovske, koja je vie godina (prvih decenija 20. stoljea) radila i djelovala u Sarajevu i Banjoj Luci. U ovom nevelikom fondu posebno je interesantan njen autobiografski rukopis. Graa je fragmentarna, vremenski raspon 1893-1909, ima 1 kutija spisa, dobro je sauvana, tematski sreena i pristupana; jezik: BHS, njemaki, francuski; pismo: latinica; ima analitiki inventar.

181. Besarovi dr. Vojislav Sarajevo (Sign. O-BV-66) Besarovi dr. Vojislav (1883-1941), politiki i javni radnik, poslanik u bosanskohercegovakom saboru, lan Glavnog odbora Narodnog vijea SHS u Zagrebu, lan Glavnog odbora Narodnog vijea SHS za Bosnu i Hercegovinu, lan delegacije Kraljevine SHS na mirovnoj konferenciji u Sen ermenu 1919. godine, podpredsjednik Optine grada Sarajeva, predsjednik SKPD Prosvjeta, poasni konzul Kraljevine Danske u Sarajevu. Ovaj fond, iako nepotpun, pored spisa koji se odnose na veliki broj navedenih funkcija i djelatnosti dr. Vojislava Besarovia, sadri materijale i fotografije o njegovom tamnovanju u austrougarskim zatvorima (nakon osude u banalukom veleizdajnikom procesu), te o njegovom radu u Sokolskoj upi Sarajevo i Trgovakoj i obrtnikoj komori Sarajevo. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1887-1941, 4 kutije spisa, graa je dobro sauvana, registraturno-tamatski sreena i pristupana; jezik: BHS, njemaki, francuski, engleski, danski; pismo: irilica, latinica; ima analitiki inventar.

182. Buatli Ajni-Abdulah Sarajevo (Sign. O-BA-88)

Buatli Ajni-Abdulah (1871-1946), erijatski sudija, profesor na erijatskoj sudakoj koli u Sarajevu. Fond sadri spise Vrhovnog erijatskog suda za Bosnu i Hercegovinu, erijatske pravilnike i zakonike IVZ, predavanja za sluaoce erijatske sudake kole, te novinske isjeke iz perioda 1941-1946. Graa je fragmentarna, vremenski raspon 1930-1938, 3 kutije spisa i skripti, dobro je sauvana, djelimino registraturski sreena i pristupana; jezik: BHS, turski; pismo: latinica, arebica.

182. urii Sarajevo (O--223) Veleposjednika kua uria iz Sarajeva. Fond sadri posjedovne spise, prepisku, lina dokumenta, finansijsku dokumentaciju, te deftere i knjige-sveske prihoda i rashoda. Graa nepotpuna, vremenski raspon 1858-1934, 6 kutija knjiga i spisa, dobro sauvana, tematski sreena, pristupana; jezik: BHS, turski, njemaki; pismo: latinica, arebica; ima sumarni inventar.

183. Despii Sarajevo (Sign. O-D-19) Trgovaka kua Despia iz Sarajeva. Ovaj fond sadri trgovaku prepisku i knjige (preko 50 veih i manjih deftera) Nike Ristia, Jove i Alekse Nikolia-Despia, trgovaku i privatnu korespodenciju, te zabiljeke i dokumenta Makse Despia i drugih lanova porodice, kao i dokumentaciju Zavoda za plakatiranje Jeftana Despia iz Sarajeva. Graa je potpuna, vremenski raspon 1804-1918, 15 kutija knjiga i spisa, dobro sauvana, djelimino sreena, djelimino pristupana; jezik: BHS, njemaki, grki, turski; pismo: irilica, latinica, gotica; ima analitiki inventar.

184. Dvornikovi Ljudevit Sarajevo (Sign. O-DLJ-170) Dvornikovi Ljudevit (1861-1933), pedagog i knjievnik.

Fond sadri lina dokumenta, pisma Ljudevitu Dvornikoviu, njegove radove i broure iz oblasti pedagogije, psihologije i knjievnosti. Graa je fragmentarna, vremenski raspon 1889-1933, 1 kutija broura i spisa, dobro je sauvana, tematski sreena, pristupana; jezik: BHS; pismo: latinica; ima analitiki inventar.

185. urevi Isidor Sarajevo (Sign. O-I-226) urevi Isidor (1887-1963), izdava i knjiar iz Sarajevo. Fond sadri lina dokumenta, privatnu prepisku i knjievne pokuaje Ise urevia, materijale o njegovoj izdavakoj djelatnosti, ugovore sa autorima oko izdavanja njihovih djela i prijevoda, pisma knjievnika, umjetnika, javnih i kulturnih radnika, te drugih pojedinaca i ustanova Isi ureviu, originalne radove i prijevode raznih autora, kao i neto fotografija, karikatura i finansijske dokumentacije. Graa je potpuna, vremenski raspon 1898-1963, 16 kutija spisa, dobro je sauvana, tematski sreena, pristupana; jezik: BHS; pismo: irilica, latinica; ima sumarno-analitiki inventar.

186. Farii Korula (Sign. O-F-20) Porodica Fari sa Korule. Fond sadri knjievne radove, korespodenciju i dr. Inae, porodica Fari iz Blata na koruli je starosjedilaka porodica. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1626-1896, 8 kutija spisa, graa je oteena, nesreena i nepristpana; jezik: latinski, italijanski; pismo: latinica.

187. Hadiristii Sarajevo (Sign. O-HR-220) Trgovaka kua Hadiristia iz Sarajeva. Fond sadri trgovaku i drugu prepisku, dokumentaciju u kojoj ima podataka o Srpsko pravoslavnoj crkvenoj optini u Sarajevu, te o ruskom konzulu uljepnikovu. Dio arhivske grae porodice Hadiristi posjeduje i Arhiv BiH. Graa je fragmentarna, vremenski raspon 1816-1897, 1 kutija spisa, dobro sauvana, nesreena, djelimino pristupana; jezik: BHS; pismo: irilica.

188. Hol Ferdinand Sarajevo (Sign. O-HF-105) Hol Ferdinand (1862-1946), profesor umarstva Sarajevo. Fond sadri rukopise iz oblasti poumljavanja kra, evidencije i podatke o uenicima i kolskom programu umarske kole u Sarajevu (1907.), te podatke o apsolventima kursa za umsko tehniko pomono osoblje Sarajevo i Banja Luka (1907-1928). Graa je fragmentarna, vremenski raspon 1899-1928, 1 kutija spisa, dobro sauvana, djelimino sreena, pristupana; jezik: BHS, njemaki; pismo: latinica.

189. Ilei Fran Ljubljana (Sign. O-IF-104) Ilei Fran (1871-1942), knjievni historiar, profesor Univerziteta u Zagrebu, publicist, lektor, predsjednik Poljsko-jugoslovenske lige. Ovaj fond sadri pisma rodbine, prijatelja, knjievnika, kulturnih radnika i institucija Franu Ileiu, njegove rukopise, etiri rukopisa Jozefa Golabeka, poljskog knjievnika i prevodioca, te brojne novine, asopise i izreske iz novina. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1888-1941, 14 kutija spisa, dobro je sauvana, djelimino sreena i djelimino pristupana; jezik: BHS, slovenaki, poljski; pismo: latinica.

190. Irbi Adelina Pavlija Sarajevo (Sign. O-API-381) Adelina Pavlija Irbi (1831-1911), dobrotvorka i prosvjetiteljka Sarajevo. Fond sadri preteno pisma A. P. Irbi i Adolfa Breslauera iz Daruvara Joci Markoviu u Pakrac. Ova ostavtina A. P. Irbi, iako fragmentarna, upeatljivo osvjetljava njenu humanu misiju i djelatnost na ovim prostorima, posebno oko pomaganja, zbrinjavanja i kolovanja djece siroad i u doba bosanskohercegovakog ustanka 1875. i pred okupaciju. 1878. godine. Graa je fragmentarna, vremenski raspon 1875-1882, 1 kutija spisa, dobro je sauvana, sreena, pristupana; jezik: njemaki, BHS; pismo: gotica, latinica, irilica; ima analitiki inventar.

191. Jeftanovii Sarajevo (Sign. O-J-283) Trgovaka kua Jeftanovia iz Sarajeva.

Ovaj fond sadri trgovako-finansijsku dokumentaciju, te raznu drugu korespodenciju vezanu za drutveni, vjersko-nacionalni i politiki rad pojedinih lanova porodice Jeftanovi Graa je potpuna, vremenski raspon 1833-1924, 15 kutija, 1 omot i 3 knjige, dobro je sauvana, sreena i pristupana; jezik: BHS, turski, njemaki; pismo: irilica, latinica, arebica, gotica; ima analitiki inventar.

192. Jevti Borivoje Sarajevo (Sign. O-JB-50) Jevti Borivoje (1894-1959), knjievnik, dramaturg, lan Mlade Bosne Sarajevo. Fond sadri lina dokumenta, knjievne radove i rukopise Borivoja Jevtia, pisma knjievnika, javnih i kulturnih radnika Borivoju Jevtiu, dopise drutava, redakcija listova i asopisa, uprava pozorita, te porodinu prepisku. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1904-1959, ima 4 kutije spisa, dobro je sauvana, sreena i pristupana; jezik: BHS; pismo: irilica, latinica; ima analitiki inventar.

193. Kreevljakovi Hamdija Sarajevo (Sign. O-HK-219) Kreevljakovi Hamdija (1888-1959), historiar, podpredsjednik Naunog drutva Bosne i Hercegovine, dopisni lan Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Fond sadri lina dokumenta Hamdije Kreevljakovia, njegova pisma Muhamedu Hadijahiu, neke rukopise Hamdije Kreevljakovia, te pisma upuena Aliji Nametku povodom smrti Hamdije Kreevljakovia. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1906-1959, 2 kutije spisa, dobro je sauvana, tematski sreena i pristupana; jezik: BHS; pismo: latinica; ima analitiki inventar.

194. Kulenovi Hakija Sarajevo (Sign. O-KH-375) Kulenovi Hakija (1905-1987), akademski slikar, podpredsjednik Saveza likovnih pedagoga Jugoslavije, profesor Vie pedagoke kole Sarajevo. Ovaj fond i u ovoj koliini Arhiv je dobio i preuzeo od Umjetnike galerije Bosne i Hercgovine. Nije poznato da li Umjetnika galerija Bosne i Hercegovine posjeduje jo neke pisane materijale i dokumentaciju o ovom slikaru. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1956-1980, 2 kutije spisa, dobro je sauvana, ali nesreena i nepristupana; jezik: BHS, engleski, francuski; pismo: latinica.

195. Maejovski Franjo Sarajevo (O-MF-18) Maejovski Franjo (1871-1938), kompozitor i dirigent Sarajevo. Fond ovog vrlo aktivnog i plodnog ekog kompozitora i dirigenta, koji je u Banjoj Luci i Sarajevu djelovao u prvoj polovici 20. stoljea, sadri spise i njegove vlastite kompozicije, kompozicije raznih autora, partitura i tampata, kao i neto fotografija i podataka o pokretanju vlastite muzike kole u Sarajevu. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1912-1936, ima 16 kutija, djelimino je sauvana, djelimino tematski sreena, djelimino pristupana; jezik: BHS; pismo: latinica, irilica.

196. Maldini Wildenhainski Rudolf Sarajevo (Sign. O-RMW-382) Maldini Wildenhainski Rudolf, knjievnik i prevodilac Sarajevo. Fond sadri originalne rukopise pjesama, pripovjetki, drama, prijevoda, putopisa, aforizama i lanaka. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1905-1915, 2 kutije, dobro je sauvana, tematski sreena i pristupana; jezik: BHS; pismo: latinica; ima analitiki inventar.

197. Miladinovi Milo Sarajevo (Sign. O-MM-383) Miladinovi Milo (1876-1934), graevinski poduzetnik, Sarajevo. Fond sadri, pored tehnike, finansijske i dr. Dokumentacije i neto fotografija, tampe itd. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1910-1933, ima 5 kutija spisa i 10 knjiga, djelimino je sauvana, djelimino registraturski sreena, djelimino pristupana; jezik: BHS; pismo: irilica, latinica.

198. Milakovi Josip Sarajevo (Sign. P-JM-164) Milakovi Josip (1862-1921), profesor i knjievnik, Sarajevo.

Ovaj fond, pored spisa i linih dokumenta, rukopisa i prepiski, sadri i neto fotografija, novinskih isjeaka i pojedinih asopisa. Graa je potpuna, vremenski raspon 1874-1921, ima 10 kutija spisa, dobro je sauvana, tematski sreena i pristupana; jezik: BHS, eki; pismo: latinica; ima analitiki inventar.

199. Milievi Ivan Sarajevo (Sign. O-IM-222) Milievi Ivan (1868-1950), novinar i knjievnik, urednik Sarajevskog lista i Osvita. Fond sadri pisma Ivana Milievia i pisma Ivanu Milieviu, njegove radove i fotografije. Graa je fragmentarna, vremenski raspon 1899-1940, ima 1 kutija spisa, djelimino je sreena i pristupana; jezik: BHS; pismo: latinica.

200. Miri Tihomir Sarajevo (Sign. O-TM-377) Miri Tihomir, dirigent i kompozitor, Sarajevo. Fond sadri prepisku, dokumenta, tampate, plakate, fotografije i sl., vezano za djelatnost Tihomira Miria u Operi, horovima i uopte u muzikom ivotu Sarajeva. Dio dokumentacije o Tihomiru Miriu posjeduje i Muzej Knjievnosti i pozorine umjetnosti Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Graa je fragmentarna, vremenski raspon 1928-1983; 3 kutije spisa i 1 sveanj, dobro je sauvana, nesreena i djelimino pristupana; jezik: BHS, njemaki, engleski, slovenaki; pismo: latinica, irilica.

201. Mulali Mustafa Sarajevo (Sign. O-MM-376) Mulali Mustafa, novinar, pisac, politiar Sarajevo. Ovaj fond sadri originalna djela jednog rijetko plodnog i autora sa velikim brojem raznovrsnih tekstova, fotografija, notnih zapisa, iluminacija i drugih priloga. Graa je potpuna, vremenski raspon 1960-1978;ima 69 komada knjiga-svezaka i rukopisa, dobro je sauvana, tematski sreena i pristupana; jezik: BHS; pismo: latinica.

202. Musii Zlovii Vare (Sign. O-MIZ-371) Trgovake porodice Musi i Zlovi iz Varea. Ovaj minijaturni fond sadri 2 trgovaka deftera sa neto malo priloga koji su pripadali ovim dvjema, vjerovatno rodbinski povezanim varekim porodicama. Graa je fragmentarna, vremenski raspon 1830-1862, ima 2 knjige, oteena je i nesreena, djelimino pristupana; jezik: BHS; pismo: latinica.

203. Olevski Ignac Sarajevo (Sign. O-OI-85) Olevski Ignac, prevodilac Sarajevo. Fond sadri prepisku sa Ivom Andriem, Otom Bablerom, Hamidom Dizdarom, Hamzom Humom, Milicom Jankovi, Borivojem Jevtiem, Gustavom Krklecom, Desankom Maksimovi, Branislavom Nuiem, Roda Rodom i brojnim drugim, te rukopise prijevoda, vei broj priloga u novinama i asopisima. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1929-1934, ima 18 kutija spisa, dobro je sauvana, djelimino sreena i djelimino pristupana; jezik: BHS, njemaki; pismo: latinica, irilica.

204. Ostoji Jelka Sarajevo (Sign O-JO-221) Ostoji Jelka (1877-1963), knjievnica i drutvena radnica Sarajevo. Fond sadri personalnu dokumentaciju i knjievne radove Jele Ostoji, te vei broj asopisa i novina u kojima su objavljeni njeni radovi. Graa je fragmentarna, vremenski raspon 1910-1962, ima 1 kutija spisa, dobro je sauvana i tematski sreena, pristupana; jezik: BHS; pismo: irilica, latinica; ima analitiki inventar.

205. Papo Laura Bohoreta Sarajevo (Sign. O-BP-168) Papo Laura Bohoreta (1891-1941), knjievnica Sarajevo. Fond sadri originalne rukopise knjievnih djela Laure Papo Bohorete. Graa je fragmentarna, vremenski raspon 1927-1936, ma 1 kutija spisa, dobro je sauvana, tematski sreena i pristupana; jezik: judeo-panski (sefardski); pismo:latinica; ima analitiki inventar.

206. Pitelji Jovan Sarajevo (Sign. O-JP-385) Pitelji Jovan (1838-1870), trgovac iz Sarajeva. Fond sadri manju koliinu trgovake prepiske Piteljia sa trgovcima iz Banje Luke, Livna, Splita; Novog Pazara, Trebinja i Travnika. Graa je fragmentarna, vremenski raspon 1838-1870, 1 kutija spisa, vrlo oteena, nesreena, djelimino pristupana; jezik: BHS; pismo: irilica.

207. Popovi Ivan Vasin Sarajevo (Sign. O-IVP-379) Popovi Ivan Vasin (1851-1915), novinar, knjievnik, prevodilac, urednik Bosansko-hercegovakih novina i Sarajevskog lista, upravnik Zemaljske tamparije Sarajevo. Fond sadri pisma bekog izdavaa Hartlebena Ivanu Vasinu Popoviu i njegovom sinu Bogdanu Popoviu, te rukopise originalnih radova i prijevoda Ivana V. Popovia. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1892-1916, ima 3 kutije spisa; dobro je sauvana, tematski sreena i pristupana; jezik: BHS, njemaki; pismo: irilica, latinica, gotica; uraen je analitiki inventar.

208. Prodan don Ivo Zadar (Sign. O-DIP-44) Prodan don Ivo (1852-1933), sveenik, politiar, zastupnik u Dalmatinskom saboru, Carevinskom vijeu, urednik La Dalmazie cattolice i Hrvatske krune, Zadar. Fond sadri lina dokumenta, pisma, rukopise i tampane priloge Ive Prodana. Dio ostavtine (1 kutija) posjeduje Narodna i univerzitetska biblioteka BiH. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1875-1927, ima 5 kutija spisa, dobro je sauvana, ali nesreena i nepristupana; jezik: BHS, italijanski; pismo: latinica.

209. Proti Jovan Mostar Sarajevo (Sign. O-JP-373) Proti Jovan (1868-1926), sveenik, knjievnik, Mostar Sarajevo.

Fond sadri 70 pisama upuenih Jovanu Protiu od strane raznih knjievnika, izmeu ostalih Milana Budisavljevia, Paje Markovia, Branislava Nuia, Bore Stankovia, Alekse antia itd. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1895-1926, ima 1 kutija spisa, dobro je sauvana, tematski sreena i pristupana; jezik: BHS; pismo: irilica, latinica; ima analitiki inventar.

210. Radulovii Sarajevo (Sign. O-R-230) Trgovaka porodica Radulovi iz Sarajeva. Fond sadri trgovaku prepisku iz koje su vidljivi uslovi trgovanja na ovim prostorima, imena trgovaca i gradova s kojima je trgovaka porodica Radulovi odravala veze. Graa je fragmentarna, vremenski raspon 1832-1874, ima 2 kutije spisa; oteena je, tematski sreena i pristupana; jezik: BHS; pismo: irilica, latinica; ima nedovren analitiki inventar.

211. Rai Nikola Sarajevo (Sign. O-RN-92) Rai Nikola, sudija iz Sarajeva. Fond sadri lina dokumenta, pisma i novinske lanke. Graa je fragmentarna, vremenski raspon 1905-1927, ima 1 kutija spisa, dobro je sauvana, sreena i pristupana; jezik: BHS, latinski, njemaki; pismo: latinica; uraen je analitiki inventar.

212. Sarajli emsudin Sarajevo (Sign. O-S-252) Sarajli emsudin (1887-1960), knjievnik, Sarajevo. Fond sadri rukopise pripovijetki, romana, pjesama, aktovki, dnevnika, te prepisku izmeu porodica eli i Efica. Graa je potpuna, vremenski raspon 1908-1944, ima 9 kutija; dobro je sauvana, sreena i pristupana; jezik: BHS, turski, francuski, arapski; pismo: latinica, arebica; uraen je analitiki inventar.

213. Spaho Fehim Sarajevo (Sign. O-SF-36) Spaho Fehim (1877-1942), reis-ul-ulema Sarajevo.

Ovaj fond je istovremeno i lini fond Fehima Spahe, ali i slubena dokumentacija njegove kancelarije, a uglavnom se satoji iz korespodencije. Graa je potpuna, vremenski raspon 1904-1942, ima 10 kutija, dobro je sauvana, sreena i pristupana; jezik: BHS, arapski, njemaki; pismo: latinica, irilica, arebica; ima analitiki inventar.

214. Stefanovii Sarajevo (Sign. O-S-386) Ovaj neveliki fond, pored prepiske izmeu brae Trifka i Todora Stefanovia (oko 20 pisama na relaciji Sarajevo-Dubrovnik), sadri jo neto pisama i dokumenata razliite provenijencije, a iz perioda 1836-1854, esto vrlo oteenih i neidentifikovanih, poneki pisan arebicom ili na grkom jeziku. Graa je fragmentarna, vremenski raspon 1824-1834, 1 kutija spisa; oteena je, nesreena i nepristupana; jezik: BHS; pismo: irilica.

215. ahinovi Munir Ekremov Sarajevo (Sign. O-M-130) ahinovi Munir Ekremov, novinar, knjievnik, urednik Muslimanske svijesti, ravnatelj Promidbenog ureda za BiH, Sarajevo. Fond sadri rukopise, prepisku, te razne novinske lanke, neka privatna dokumenta i biljeke. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1929-1944, 1 kutija spisa, dobro je sauvana, tematski sreena i pristupana; jezik: BHS, njemaki; pismo: latinica; ima analitiki inventar.

216. najder dr. Marcel i najder-Popovi dr. Vera Sarajevo (Sign. O-MV-384) najder dr. Marcel i dr. Vera, profesori, lijenici, Sarajevo. Ovaj fond sadri personalne dokumente, prepisku, lanke i biljeke, te fotografije dr. Marcela i dr. Vere najder. Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1921-1986, ima 3 kutije spisa, dobro je sauvana, sreena i pristupana; jezik: BHS, francuski, njemaki; pismo: latinica, irilica; ima sumarni inventar.

217. Tasovac Jovan Sarajevo (Sign. O-T-387) Tasovac Jovan, trgovac iz Sarajeva. Fond sadri prepisku sa trgovcima iz Trsta, Bea, Pete, Samokova, Uupa, Prijepolja, Splita, Metkovia, Trebinja, Bugojna, Banje Luke, Gradike, Slavonskog Broda, amca, Tenja i Mostara. Graa je fragmentarna, vremenski raspon 1860-1874, 1 kutija spisa, oteena je, nesreena i nepristupana; jezik: BHS, italijanski; pismo: irilica, latinica.

218. Todorovii Sarajevo (Sign. O-T-371) Trgovaka porodica Todorovi iz Sarajeva. Iako minijaturan, ovaj fond trgovako-posjednike porodice Todorovi porijeklom iz ajnia, kasnije nastanjene u Sarajevu, prua interesantne podatke iz oblasti posjedniko -kmetovskih i zakupnikih odnosa krajem 19. stoljea u sarajevskoj okolici. Graa je fragmentarna, vremenski raspon 1887-1900, ima 2 knjige, djelimino je sauvana, tematski sreena i pristupana; jezik: BHS; pismo: irilica.

219. Travanj Kosta Sarajevo (Sign. O-TK-16) Travanj Kosta (1868-1950), uitelj muzike, horovoa, Sarajevo. Ovaj fond sadri muziku literaturu, note, partiture. Graa je fragmentarna,vremenski raspon 1888-1949, ima 2 kutije spisa, dobro je sauvana, tematski sreena i pristupana; jezik: BHS; pismo: latinica.

220. Velc Ferdinand Sarajevo (Sign. O-FV-374) Velc Ferdinand (1864-1920), profesor, slikar, Sarajevo. Ovaj fond od oko 5.000 listia sa bibliografskim podacima o BiH pisanih rukom, prikupljenih od strane Ferdinanda Velca i njegovih saradnika, a na poticaj Karla Paa, direktora Balkanolokog instituta u Sarajevu, preuzela je Optina grada Sarajeva, nakon prestanka rada Instituta, tako da je Arhiv, preuzevi fond Gradskog poglavarstva Sarajeva doao u posjed i ovog materijala. Radi se o grai za bibliografiju Bosne i Hercegovine 1488-1918. godina.

Graa je nepotpuna, vremenski raspon 1844-1918, ima 3 kutije spisa, dobro je sauvana, djelimino registraturski sreena i pristupana; jezik: BHS, njemaki, eki, poljski, francuski, engleski, italijanski, maarski, latinski, staroslavenski; pismo: latinica, gotica, irilica.

221. iga Mahmut Sarajevo (Sign. O-M-48) iga Mahmut (1886-1960), posjednik, predsjednik optine Ilida. Fond sadri posjedniku dokumentaciju, pisma porodici iz perioda I svjetskog rata , te arhivu Stoarske zadruge Butmir (1931-1942). Graa je fragmentarna, vremenski raspon 1900-1942, ima 3 kutije knjiga i spisa, dobro je sauvana, tematski sreena i pristupana; jezik: BHS; pismo: latinica. ZBIRKE

222. Plakati (Sign. ZP-573) Zbirka plakata je nastala otkupom i poklonom od privatnih lica i institucija, te izdvajanjem iz raznih fondova ovog Arhiva. Tvorci Zbirke su Gradsko poglavarstvo i Vladin povjerenik za Sarajevo, IP Svjetlost Sarajevo, tazne institucije, tamparije, DPO itd. Materijal i ove Zbirke se odnose na brojne oblasti: uprava, politika, vojska, policija, finansije, kultura, prosvjeta, umjetnost, sport, komunalije, privreda i drugo. Graa Zbirke ima vremenski raspon 1878-2004, sastoji se od 3027 plakata (sa jo oko 1000 duplikata), dobro je sauvana, hronoloki sreena i pristupana; jezik: BHS, njemai, italijanski; pismo: latinica, irilica, gotica; ima kartoteku, a uraen je i inventar.

223. Fotografije (Sign. ZF-574) Zbirka fotografija je nastala poklonima i otkupom od pojedinaca, ustanova i organizacija, izdvajanjem iz raznih fondova prilikom sreivanja u Arhivu. Zbirka se na taj nain dalje popunjava. Graa je iz perioda 1878-1970; ima 19 albuma (sa 920 fotografija), serije i pojedinane fotografije, 2490 kom. fotokopija i razglednica, 157 fotografskih ploa, 122 kom. neidentifikovanih fotografija; graa je dobro sauvana, sreena po provenijenciji, tematski i hronoloki, pristupana; ima katalog.

224. Karte i planovi (Sign. ZKP-575) Zbirka je nastala otkupom, poklonom, preuzimanjem od institucija i pojedinaca, te izdvajanjem iz raznih fondova prilikom njihovog sreivanja u Istorijskom arhivu Sarajevo. Zbirka sadri nekoliko unikatnih, runo raenih (crtanih) karata balkanskih zemalja i jadranskog primorja, zapadne provenijencije, iz 18. stoljea. Graa Zbirke potie iz perioda 1745-1979; sastoji se od 11 kutija sa 513 geografskih, politikih i drugih specijalnih karata, 332 vojne karte, skice i planovi, 39 planova gradova, 7 atlasa te 60 tehnikih planova i nacrta; dobro je sauvana, sreena je hronoloki, pristupana; jezik: BHS, njemaki, latinski, italijanski, maarski, ruski, francuski, engleski; pismo: latinica, irilica, gotica; ima kartoteku za jedan period, uraen je sumarno-analitiki inventar.

225. Varia (Sign. ZV-576) Zbirka je nastala poklonom i otkupom od ranijih imalaca, te izdvajanjem iz raznih fondova Arhiva. Ima dokumente iz perioda osmanske, potom austrougarske uprave, vremena izmeu dva svjetska rata, te NDH, SFRJ (DFJ, FNRJ). Ova Zbirka je do 1969. godine nosila naziv Zbirka poklona i otkupa. Nju su, pored pojedinanih dokumenata, koji nisu meusobno organski povezani i nisu iste provenijencije, sainjavale i manje cjeline, dijelovi nekih manjih fondova, koji su izdvojeni iz Zbirke. Graa ima vremenski raspon 1829-1963; ima 25 kutija, 674 inventarske jedinice; dobro je sauvana, tematski i po hronologiji ulaza dokumenata je sreena i obraena, pristupana; jezik: BHS, njemaki, slovenaki, francuski, engleski, arapski, turski, hebrejski, latinski, crkvenoslavenski, italijanski, maarski, poljski, bugarski, eki; pismo: irilica, latinica, gotica; ima tematsku kartoteku i kartoteku po hronologiji ulaza dokumenata u Istorijski arhiv Sarajevo, a uraen je i inventar.

226. Reprodukcije i crtei (Sign. ZRC-577) Zbirka je nastala otkupom od pojedinaca i institucija, te izdvajanjem iz raznih fondova i zbirki Arhiva. Reprodukcije, tj. Reprodukovane tampane slike i crtei potiu iz perioda Austro -Ugarske monarhije, Kraljevine Jugoslavije i FNRJ. Graa je raspona 1894-1961; ima 8 mapa ili albuma sa ukupno 177 reprodukcija i crtea, 331 pojedinana reprodukcija, odnosno reprodukovana tampana crtea i slike; djelimino je sauvana, sreena je po provenijenciji i pristupana; jezik: BHS, njemaki; pismo: latinica, irilica; ima sumarni inventar.

227. Potanski igovi i marke (Sign PM-154) Zbirka je nastala otkupom potanskih igova i maraka od privatnog kolekcionara Vjekoslava Trbaria iz Sarajeva. Kolekcija datira od vremena kraja osmanske uprave do 1961. godine, a sastoji se od pisama, uputnica, dopisnica i igova upotrebljavanih na teritoriji Bosne i Hercegovine za vrijeme okupacije i NOR-a 1941.-1945. i neposredno nakon zavretka II svjetskog rata. Graa je raspona 1878-1961; ima 5 grupa, 9 vrsta, 251 list, 680 objekata, 1 mapa, 1 legenda, te 7 grupa potanskih igova i pisama (koverti), poiljki, dopisnica i maraka; dobro je sauvana, registraturno-tematski sreena, pristupana; jezik: BHS, njemaki, turski; pismo: latinica, irilica, arebica; ima analitiki inventar.

228. Kliei (Sign. ZK-578) Zbirka kliea je nastala otkupom i poklonom od strane privatnih lica i institucija, odnosno izdvajanjem iz nekih fondova Istorijskog arhiva Sarajevo. Uslijed seoba i neodgovarajuih uslova smjetaja, ova Zbirka nije imala odgovarajui tretman i njena ouvanost, sreenost, pristupanost, te navedeni ukupni broj kliea moraju se uslovno uzeti u obzir. Graa vremenski datira iz prve polovice 20. stoljea; ima 1081 klie razliite provenijencije, djelimino su sauvani i djelimino sreeni i pristupani; jezik: BHS, turski, arapski; pismo: latinica, arebica, irilica; ima inventar.