Rosic

M. Roi: EUROPOL i meunarodna policijska suradnja kriminalistike policije Republike Hrvatske UDK 341.
456(4) Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 15, broj 1/2008, str. 205-254. 351.74(497.5)
Primljeno 1. svibnja 2008. Struni lanak
Mr. sc. Marijo Roi*
EUROPOL I MEUNARODNA POLICIJSKA SURADNJA KRIMINALISTIKE POLICIJE REPUBLIKE HRVATSKE

Autor analizom odredaba Konvencije o EUROPOL-u daje pregled aktivnosti Europskog policijskog ureda (EUROPOL-a): nastanak EUROPOL-a, djelokrug rada, organizaciju i obradu podataka, s posebnim naglaskom na ulogu analitikih radnih datoteka. Analizom su obuhvaene i odredbe triju dopunskih protokola uz Konvenciju koje su sastavni dio pravne steevine EU. lanak obuhvaa i kratak pregled aktivnosti provedenih pri usuglaavanja teksta Sporazuma o stratekoj i operativnoj suradnji EUROPOL-a i Republike Hrvatske kao i aktivnosti koje su uslijedile u provedbi Sporazuma zakljuno s travnjem 2008. godine. U zavrnom dijelu navodi se kratak osvrt moguih buduih aktivnosti MUP-a RH kao nositelja te drugih tijela dravne uprave u aktivnostima EUROPOL-a, u svjetlu pristupanja RH u punopravno lanstvo EU. 1. UVOD Drave lanice Europske unije (tada Europske ekonomske zajednice) poetkom 90-ih godina nale su se pred novim izazovima u nastojanjima formiranja prostora zajednike sigurnosti u borbi protiv najteih oblika kriminala. Uzimajui u obzir dinamiku kojom pristupaju nove drave lanice u zajedniki ekonomski, ali i sigurnosni prostor, Europska ekonomska zajednica nuno se suoava s potrebom deniranja zajednike strategije u borbi protiv kriminala. Tako godine 1986., pristupanjem panjolske i Portugala, EZ broji 12 drava lanica. Kraj 80-ih godina i poetak 90-ih obiljeava pad totalitarnih komunistikih reima u dravama Istone Europe i pad eljezne zavjese koju simbolizira pad Berlinskog zida 9. studenoga 1989. Sigurnosni aspekt budue Europske unije postaje jedan od najznaajnijih stupova Ugovora o
Mr. sc. Marijo Roi, magistar prava i diplomirani kriminalist, naelnik Odjela za meunarodnu policijsku suradnju u Upravi kriminalistike policije MUP-a RH, lan pregovarakog tima Vlade RH za poglavlje Pravda, sloboda i sigurnost
205
M. Roi: EUROPOL i meunarodna policijska suradnja kriminalistike policije Republike Hrvatske Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 15, broj 1/2008, str. 205-254.
Europskoj uniji usvojenog na zasjedanju Europskog vijea u Maastrichtu 9. i 10. prosinca 1991. Ugovor u osnovi poiva na temeljima zajednike vanjske i sigurnosne politike, jaanju suradnje na podruju pravosua, unutarnjih poslova te daljnjem jaanju ekonomske i monetarne Unije. Dana 7. veljae 1992. u Maastrichtu je potpisan Ugovor o Europskoj uniji koji je stupio na snagu 1. studenoga 1993. Ulaskom Austrije, Finske i vedske u EU prostor se iri na 15 drava lanica.1 Meunarodna policijska suradnja onoga doba mogla se razvijati u dva smjera: uspostavom sustava mjera traganja (potraga i objava) i ubrzanim nainima razmjene podataka izmeu drava lanica. Ako se uzme u obzir da je Interpol za veinu drava, kako izvan EEZ-a, tako i drava lanica EEZ-a, bio jedini nain razmjene podataka, logino se kao rjeenje nametnula potreba uspostave zajednikog sustava praenja najteih oblika kaznenih djela. Dinaminom razvoju meunarodne policijske suradnje pridonijelo je i sklapanje sporazuma o posebnim oblicima suradnje u suzbijanju terorizma, nezakonite trgovine opojnim drogama i organiziranog kriminaliteta.2 Neosporno je da se dinamian razvoj meunarodne policijske suradnje znaajno ispreplee s meunarodnom kaznenopravnom suradnjom3, u odreenim situacijama ve i u fazi izvida, ali ee u fazama prije ili nakon donoenja sudskih odluka u kaznenom postupku. Potpisivanje Sporazuma o provoenju Schengenskog sporazuma u Schengenu 19. lipnja 1990., kojim je ukinuta carinska kontrola na graninim prijelazima meu dravama lanicama EEZ-a, bio je velik pomak u daljnjem jaanju policijske suradnje, ali i dokaz da su drave bile spremne dio svoga, do tada neporecivoga suvereniteta, prenijeti na neka druga, nadnacionalna tijela. Ali do takvoga raspleta nije dolo jednostavno. Cijeli proces poinje nezadovoljstvom cestovnih prijevoznika (Ivanda, 2001.) 1984. godine zbog dugih ekanja uslijed graninih formalnosti. Iste godine 13. srpnja potpisan je francusko-njemaki sporazum o postupnom ukidanju kontrole osoba i o pojednostavnjenoj graninoj kontroli dravljana EZ. Nedugo zatim, isti oblik suradnje predvia se sporazumom izmeu SR Njemake i drava Beneluxa, da bi ve 14. lipnja 1985. u mjestu Schengen u Luksemburgu bio potpisan Sporazum izmeu vlada zemalja Gospodarske unije Beneluxa, Savezne Republike Njemake i Francuske Republike u svezi s postupnim ukidanjem kontrola na zajednikim granicama, kasnije nazvan Prvi schengenski sporazum.
Fontaine, P., Europa u 12 lekcija, Europska komisija, Opa uprava za tisak i komunikacije, B-1049 Bruxelles, 2006. 2 Krapac, D., Meunarodna kaznenopravna pomo, Narodne novine d.d., Zagreb, svibanj 2006., str. 12. 3 Vie o tom pojmu vidi u: Degan, V. ./Pavii, B., Meunarodno kazneno pravo, Rijeka, 2005.
1
206
Implementacija ve navedenoga Schengenskog sporazuma iz 1990. godine (poznat i kao: Drugi schengenski sporazum) nije tekla glatko jer se puna primjena njegovih odredbi oekivala ve 1. sijenja 1993. Ipak, drave lanice EEZ postupno pristupaju schengenskim sporazumima: Italija (27. studenog 1990.), panjolska i Portugal (26. lipnja 1991.), Grka (6. studenog 1992.), Austrija (28. travnja 1995.), Danska, vedska i Finska (19. prosinca 1996., uvjetujui ulazak ouvanjem slobodnog osobnog prometa unutar Nordijske unije putnih isprava) te Norveka i Island (19. prosinca 1996., uz poseban status jer nisu drave lanice EU).4 U takvim uvjetima, u okviru treeg stupa EZ-a, poinje jaati ideja o potrebi stvaranja zajednikog tijela za borbu protiv terorizma, nezakonite trgovine drogom i drugih tekih oblika meunarodnog kriminala.5
2. OPENITO O EUROPOL-u Pravna osnova za formiranje EUROPOL-a nalazi se u lanku K.1. Ugovora o Europskoj uniji iz Maastrichta iz 1992. godine.6 S obzirom na ve ostvareno kroz schengenske sporazume, potrebno je bilo denirati podruja zajednikog interesa drava lanica. Tim su lankom tako odreeni: 1. politika azila; 2. pravila koja reguliraju prelazak osoba preko vanjskih granica drava lanica i provedbu granine kontrole nad njima; 3. imigracijska politika i politika prema dravljanima treih drava; a) uvjeti ulaska i kretanja dravljana treih drava na dravnom podruju drava lanica,
Velika Britanija, Irska (i donekle Danska) ustrajavale su na stajalitu da se prelaenje unutarnjih granica moe odnositi samo na dravljane zemalja lanica, ali ne i dravljane treih drava. Rije je i o tome da Velika Britanija odbija uvesti za sve graane noenje identikacijskih isprava te se protivi ukidanju kontrola na unutarnjim granicama. Iako nisu formalno lanice Schengenskog sporazuma, na Veliku Britaniju i Irsku kao lanice Europske Unije primjenjivao se Sporazum iz AmsterdamaPrema sporazumu iz Amsterdama Velika Britanija i Irska moi e zadrati dopunske kontrole na svojim granicama. Useljavanje, vize, politiki azil, suradnja civilnog sudstva, suradnja kaznenih sudova i policijska suradnja ostat e stvar nacionalnih vlada, koje se obvezuju da e na tim podrujima ojaati suradnju (Ivanda, S., Schengenski sporazumi i unutarnja sigurnost, MUP-Policijska akademija, Zagreb, 2001., str. 45). 5 Opirnije o razvoju policijske i pravosudne suradnje nakon Maastrichta vidi u: Ivanda, S./Dragovi, F., Suradnja policije i pravosua u Europskoj uniji od Maastrichta do danas, Policija i sigurnost, 1-3/03., str. 43-60. 6 Glava VI., lanak 31. revidirane verzije Ugovora o EU.
207
4. 5. 6. 7. 8. 9.
b) uvjeti nastana dravljana treih drava na dravnom podruju drava lanica, ukljuujui spajanja obitelji i pristup zapoljavanju, c) borba protiv nezakonitog useljavanja, nastana i obavljanja posla od dravljana treih drava na dravnom podruju drava lanica; borba protiv ovisnosti o drogi, ako nije regulirana odredbama toaka 7.9.; borba protiv prevara meunarodnih razmjera, ako nije regulirana odredbama toaka 7.-9.; pravosudna suradnja u graanskim stvarima; pravosudna suradnja u kaznenim stvarima; carinska suradnja; policijska suradnja radi sprjeavanja i borbe protiv terorizma, nedoputenog prometa drogama i drugih ozbiljnih oblika meunarodnog kriminala, ukljuujui, po potrebi, odreene oblike suradnje carina, vezano za sustav EU za razmjenu informacija unutar Europskog policijskog ureda (EUROPOL).
lankom K.7. drave se, nadalje, na odreeni nain, pozivaju na daljnje jaanje suradnje u pravosuu i unutarnjim poslovima, jer se u tom lanku govori kako propisi iz glave VI. Ugovora (Suradnja u podruju pravosua i unutarnjih poslova) ...ne smiju sprijeiti osnivanje i razvoj blie suradnje izmeu dviju ili vie drava lanica sve dok takva suradnja nije u sukobu i ne sprjeava suradnju o kojoj je rije u navedenom poglavlju. Zadae i nadlenosti nadalje su denirane Deklaracijom o policijskoj suradnji, koja je bila sastavni dio Maastrichtskog sporazuma. Buduem EUROPOL-u ne podjeljuju se ovlasti za obavljanje vlastitih operativnih aktivnosti (premda je prvotni njemaki prijedlog predviao formiranje europske nadnacionalne policijske slube po uzoru na ameriki FBI), nego se istie kako e drave lanice urno usvojiti praktine mjere kojima bi se dala podrka nacionalnim istranim i sigurnosnim slubama u koordinaciji aktivnosti, posebice potraga i istraga, formiranju baza podataka, obavljanju ujednaenih analiza i procjena informacija, objedinjavanju i analizi nacionalnih programa prevencije za potrebe svih drava lanica s ciljem izrade zajednikih strategija prevencije te mjera za unapreenje obuke, forenzike i kriminalistikih evidencija. Formiranje baza podataka i poetak operativne razmjene osobnih podataka bilo je mogue pravno uobliiti tekstom koji su trebale prihvatiti sve drave lanice. Tako nastaje Konvencija o formiranju Europskog policijskog ureda7 koju Vijee ministara pravosua i unutarnjih poslova donosi 26. srpnja 1995.
7 Engl. Council Act of 26th of July Drawing up the Convention based on Article K.3. of the Treaty on European Union on the Establishment of a European Police Ofce, Ofcial Journal of the European Communities, No C 316, 27. 11. 1995., str. 1.
208
Kako je tekst trebao proi kroz sloeni postupak ratikacije u nacionalnim parlamentima, kao rok stupanja na snagu lankom 45. odreen je prvi dan mjeseca koji slijedi nakon isteka roka od tri mjeseca po danoj obavijesti drave lanice koja je, kao lanica EU na dan usvajanja akta o nacrtu Konvencije od strane Vijea (ministara pravosua i unutarnjih poslova), zadnja ispunila te formalnosti. Kako bi se proces ubrzao, na njemaki prijedlog pristupilo se formiranju EUROPOL-ove slube za borbu protiv droge (EDU Europol Drugs Intelligence Unit) jo u lipnju 1993. godine. Od prvotnih zadaa te slube, koje su se odnosile na posredovanje u prijenosu informacija i izradu ope slike stanja i kriminalistikih analiza na temelju opih podataka, djelokrug rada proirio se na aktivnosti u vezi s borbom protiv kriminaliteta u vezi s drogama, pranja novca te kriminala u vezi s prijevozom radioaktivnog i nuklearnog materijala, trgovinom ljudima, nezakonitim migracijama, ukradenim motornim vozilima i dr. Sredinji dio te slube bili su asnici za vezu drava lanica smjeteni u zajedniko sjedite slube tako da je svaka drava mogla poslati jednog ili vie asnika za vezu. Jo 1993. godine odlukom Vijea ministara odlueno je da sjedite EUROPOL-a bude u Den Haagu. Operativno djelovanje EUROPOL-ove slube za borbu protiv droge biljei se od 1994. godine tako to je svaka drava lanica odredila sredinje nacionalno tijelo za suradnju s EDU-om (poslije EUROPOL-om), a operativna suradnja i razmjena podataka odvijala se posredstvom asnika za vezu u sjeditu organizacije.8 Taj princip rada usvojen je i kroz kasniju EUROPOL-ovu konvenciju, uz nunu napomenu kako je sustav pristupa podacima, formiranja baza podataka, razmjene podataka, deniranja statusa EUROPOL-ova osoblja detaljnije razraen i podloan daljnjim razradama. Danas je EUROPOL, nakon Interpola, najbrojnija meunarodna policijska organizacija koja okuplja 27 drava lanica EU (Rumunjska i Bugarska su tzv. lanice EU s kojima EUROPOL ima sklopljen Sporazum o operativnoj i stratekoj suradnji). Pored punopravnih lanica, EUROPOL je sklopio meunarodne ugovore o operativnoj suradnji sa9: Kanadom, Hrvatskom, Islandom, vicarskom, Norvekom i SAD-om, EUROJUST-om i INTERPOL-om, ugovore o stratekoj suradnji s Europskom komisijom, Europskom sredinjom bankom (engl. ECB), Europskim centrom za nadzor droga i ovisnosti o drogama (engl. EMCDDA), Europskim uredom za borbu protiv prevara (engl. OLAF) te bilateralne ugovore o stratekoj suradnji s Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Makedonijom, Rusijom, Moldavijom, Kolumbijom, Turskom, Svjetskom carinskom organizacijom (engl. WCO) i Uredom UN-a za droge i kriminal (engl. UNODC).
8 9
Ivanda (2001.), str. 39.
http://www.europol.europa.eu/index.asp?page=agreements, 27. travnja 2008.
209
2.1. Analiza odredaba Konvencije o EUROPOL-u Konvencija Europola, kako je ve navedeno, temeljni je dokument kojim se denira uloga i funkcioniranje EUROPL-a. Sama Konvencija sadrava 47 lanaka razvrstanih u sedam poglavlja: I. Utemeljenje i zadae; II. Informacijski sustav; III. Analitike radne datoteke; IV. Zajednike odredbe o obradi podataka; V. Pravni status, organizacija i nancijske odredbe; VI. Odgovornost i pravna zatita; VII. Zavrne odredbe. Sastavni dio Konvencije je i dodatak Konvenciji (Aneks) kojim je deniran popis tekih oblika kaznenih djela koja pripadaju djelokrugu rada EUROPOL-a. Konvencija o Europskom policijskom uredu (EUROPOL-u) stupila je na snagu nakon ratikacije svih drava lanica 1. listopada 1998. S punom aktivnou EUROPOL je poeo djelovati 1. srpnja 1999.
2.1.1. Utemeljenje i zadae EUROPOL-a Mandat EUROPOL-a propisan je u l. 2. Konvencije o EUROPOL-u, a odnosi se na djelovanje u smislu ...poboljanja uinkovitosti i suradnje nadlenih tijela drava lanica u sprjeavanju i borbi protiv terorizma, nedozvoljene trgovine drogom i drugih tekih oblika meunarodnog kriminala gdje postoje stvarne naznake da je ukljuena organizirana kriminalna struktura i gdje su dvije ili vie drava lanica pogoene tim oblicima kriminala, i to na takav nain da je potreban zajedniki pristup (djelovanje) drava lanica s obzirom na uestalost, znaaj i posljedice navedenih kaznenih djela. Kao prioriteti djelovanja, u stavku 2. istog lanka odreuje se djelovanje s ciljem sprjeavanja i suzbijanja nezakonite trgovine drogom, trgovine nuklearnim i radioaktivnim tvarima, nezakonite trgovine migrantima, trgovine ljudima i kriminala u vezi s kraom motornih vozila. Aneksom uz Konvenciju, uz kaznena djela navedena u l. 2., st. 2. Konvencije, taksativno se navodi popis drugih tekih oblika meunarodnog kriminaliteta: - protiv ivota, tijela ili osobne slobode: ubojstvo, teka tjelesna ozljeda, otmica, ilegalno zadravanje i uzimanje talaca, rasizam i ksenofobija, 210
- protiv vlasnitva ili javnih dobara, ukljuujui prijevaru: organizirana pljaka, nedoputena trgovina kulturnim dobrima, ukljuujui antikvitete i umjetnika djela, prijevara i podvala, reketarenje i iznuda, krivotvorenje i piratstvo, krivotvorenje administrativnih dokumenata i trgovanje njima, krivotvorenje novca i sredstava plaanja, kompjutorski kriminalitet, korupcija, - nezakonita trgovina i teta za okoli: nedoputena trgovina orujem, streljivom i eksplozivima, nedoputena trgovina ugroenim ivotinjskim vrstama, nedoputena trgovina ugroenim biljnim vrstama i podvrstama, kriminal na tetu okolia, nedoputena trgovina hormonskim preparatima i drugim sredstvima rasta. Nadlenost EUROPOL-a protee se i na tzv. povezana kaznena djela, odnosno ona kaznena djela poinjena kako bi se pribavila sredstva za poinjenje prethodno navedenih kaznenih djela (pranje novca), kaznena djela poinjena kako bi se olakala ili izvela takva djela i kaznena djela poinjena kako bi se osigurala nekanjivost takvih djela (denirana lankom 2., stavkom 3. Konvencije). Vano je istaknuti kako se nadlenost EUROPOL-a u navedenim kaznenim djelima protee samo u sluajevima kad postoji sumnja u ukljuenost organizirane kriminalne strukture i kad su najmanje dvije drave lanice pogoene tim oblicima kriminala, ime je djelokrug rada EUROPOL-a, za razliku od primjerice Interpola10, bitno suen i koncentriran na najozbiljnije oblike kriminala. Odlukom Vijea ministara pravosua i unutarnjih poslova o proirenju mandata EUROPOL-a za borbu protiv ozbiljnih oblika meunarodnog kriminala navedenih u Aneksu EUROPOL-ove Konvencije od 6. prosinca
10 Nadlenost Interpola propisana je Statutom Interpola u kojem se ne navode, numerus clausus, kaznena djela iz njegova djelokruga. lankom 2. Statuta Interpola odreuju se ciljevi: 1. osigurati i unaprijediti najire uzajamno pomaganje svih organa kriminalistike policije u granicama vaeih zakona u raznim dravama i u duhu Ope deklaracije o ljudskim pravima , i 2. uspostaviti i razvijati sve institucije koje mogu djelotvorno pridonijeti prevenciji i suzbijanju zloina i kaznenih djela iz opeg prava. lankom 3. odreuje se da su strogo zabranjene bilo kakve intervencije ili aktivnosti politike, vojne, religijske ili rasne prirode.
211
2001.11 odreuje se kako e se ekasnost suradnje u okvirima zadanim Konvencijom EUROPOL-a poboljati ako se odrede prioriteti koji e se utvrditi kontinuiranim prikupljanjem podataka o kretanjima kriminaliteta u dravama lanicama. lankom 3. Konvencije odreene su temeljne zadae EUROPOL-a: - omoguivanje lake razmjene informacija izmeu drava lanica, - davanje operativno-analitike pomoi u provoenju operacija, - izrada stratekih izvjea i izrada kriminalistikih analiza na osnovi informacija i obavjetajnog rada drava lanica i treih drava, - osiguravanje ekspertiza i tehnike pomoi za istrage i operacije unutar Europske unije. Prema tome, EUROPOL je specijalizirana agencija EU koje je cilj poboljanje uinkovitosti i suradnje izmeu nadlenih tijela drava lanica EU u prevenciji i suzbijanju meunarodnog organiziranog kriminala. Glavni premet rada EUROPOL-a je skupljanje i razmjena informacija o kriminalnim radnjama. Osnovne zadae EUROPOL-a u okviru njegova cilja jesu: - omoguivanje lake razmjene informacija izmeu drava lanica; pribavljanje, usporeivanje i analiza informacija i obavjetajnih podataka; - obavjetavanje nadlenih tijela vlasti drava lanica, bez odgode i putem nacionalnih jedinica, o informacijama koje se odnose na njih te o svakoj otkrivenoj povezanosti izmeu kaznenih djela; - pomaganje pri istragama u dravama lanicama prosljeivanjem svih relevantnih informacija nacionalnim jedinicama; - odravanje kompjutoriziranog sustava koji omoguuje unos, koritenje i analizu podataka. Konvencija u lanku 4. odreuje ulogu i zadau nacionalnih jedinica za suradnju s EUROPOL-om. Svaka drava lanica EU obvezuje se osnovati nacionalnu jedinicu za suradnju s EUROPOL-om koja se odreuje kao jedino tijelo za suradnju izmeu EUROPOL-a i nadlenih nacionalnih tijela. Kao zadae nacionalnih jedinica odreeni su: a) dostavljanje EUROPOL-u na vlastitu inicijativu informacija i podataka potrebnih za obavljanje njegovih zadaa; b) odgovaranje na EUROPOL-ove zahtjeve za informacijama, podacima i savjetima; c) auriranje (dostavljenih) podataka i informacija; d) procjenjivanje informacija i podataka sukladno domaem pravu i dostavljanje nadlenim nacionalnim tijelima;
11
Slubeni list EU - OJ - C362/01.
212
e) traenje savjeta, informacija, podataka i analiza od EUROPOL-a; f) dostavljanje EUROPOL-u informacija i pohranjivanje u kompjutorski sustav; g) osiguravanje zakonite razmjene informacija s EUROPOL-om. Treba istaknuti da nacionalna jedinica nije obvezna dostavljati podatke i informacije12 ako bi to znailo: a) ugroavanje osnovnih interesa nacionalne sigurnosti; b) ugroavanje uspjeha tekue istrage ili sigurnosti pojedinca; c) ukljuivanje informacija koje se odnose na organizaciju ili specine obavijesne aktivnosti u podruju dravne sigurnosti. elnici nacionalnih jedinica danas se sastaju redovito,13 premda Konvencija predvia sastanke po potrebi. Svaka drava lanica obvezuje se odrediti i barem jednog asnika za vezu. asnici za vezu zastupaju vlastitu dravu i tite i zastupaju interese drave iljateljice. Njihove su zadae: a) pruanje EUROPOL-u informacija iz nacionalne jedinice koja ih je delegirala (komunikacija izmeu drave i sjedita EUROPOL-a odvija se posredstvom asnika za vezu); b) prosljeivanje informacija iz EUROPOL-a nacionalnoj jedinici koja ih je delegirala, i c) suradnja s dunosnicima EUROPOL-a, pruanjem savjeta, informacija koje se odnose na analizu informacija zaprimljenih iz drave iz koje se upuuje asnik za vezu. U mjeri u kojoj je to nuno radi obavljanja zadaa EUROPOL-a, asnici za vezu drava lanica imaju pravo konzultirati razliite datoteke (analitike radne). Ovdje treba odmah napomenuti kako hrvatski asnik za vezu, sukladno lanku 3. Dodatka 3. Sporazuma o operativnoj i stratekoj suradnji izmeu Republike Hrvatske i Europskog policijskog ureda, nema ...izravan pristup evidencijama EUROPOL-a jer je Republika Hrvatska statusno odreena kao tzv. trea strana, a ne punopravna lanica. Pored Konvencije, prava i obveze asnika za vezu EUROPOL-a odreeni su i Odlukom Upravnog odbora EUROPOL-a o pravima i obvezama asnika za vezu od 15. listopada 1998.14 Sukladno tom dokumentu, obveza je EUROPOL-a da asnicima za vezu daje odgovarajuu potporu - obrauje njihove zahtjeve, omoguuje uinkovito djeOdnosi se na podatke i informacije iz l. 4., st. 4., t. 1. (na vlastitu inicijativu), t. 2. (odgovaranje na upite) i 6. (za pohranu u kompjutorski sustav) te lanke 7. (podaci u informacijskom sustavu) i l. 10. (podaci iz analitikih radnih datoteka). 13 U 2007. godini elnici su se sastajali est puta, predstavnik MUP-a RH sudjelovao je na tim sastancima u svojstvu promatraa. 14 Slubene novine EU (OJ) 26/86 od 30. sijenja 1999.
12
213
lovanje asnika u provedbi zadaa EUROPOL-a, obavjetava ih o aktivnostima koje se odnose na dravu iz koje se upuuju, neovisno o tome dolazi li informacija od druge drave lanice, tree drave ili meunarodne organizacije. Na asnike za vezu odnosit e se pravila o radu osoblja EUROPOL-a, ako togod drugo nije odreeno, u pogledu zatite osobnih podataka. Na njih e se primjenjivati odredbe nacionalnog zakonodavstva drave iz koje se upuuju. S druge strane, asnici za vezu obvezni su izvijestiti direktora EUROPOL-a o svim aktivnostima koje nadilaze redovite okvire suradnje drave lanice i EUROPOL-a, a koje bi mogle biti znaajne za EUROPOL, dostavljati direktoru EUROPOL-a mjesena izvjea o aktivnostima i odgovoriti na svaki zahtjev ili dodatni upit postavljen od EUROPOL-a. Nadalje, drave se obvezuju dostaviti direktoru EUROPOL-a informaciju o opim pravilima iz radnog odnosa, trajanju radnog vremena kako bi se ostvarilo normalno funkcioniranje slube i zika prisutnost asnika za vezu.15
2.1.2. Informacijski sustav EUROPOL-a lankom 6. Konvencije deniran je kompjutorski sustav prikupljanja informacija. EUROPOL posjeduje poseban kompjutorski sustav (The Europol computer system TECS) koji se sastoji od triju komponenta: - EUROPOL-ov informacijski sustav (Europol information system EIS), koji sadrava podatke o osumnjienim i osuenim osobama, kaznenim djelima i kriminalnim organizacijama; - EUROPOL-ov analitiki sustav (Europol analysis system), koji sadrava niz specijalnih analitikih alata te podrava bazu podataka koja se formira u okviru analitikih radnih datoteka (engl. Analysis Work Files AWF). AWF je sredstvo putem kojega EUROPOL prua podrku obavjetajne analitike obradama koje vre nadlene vlasti zemalja lanica Europske unije;
15 Kako se podaci izmeu nacionalnih jedinica i EUROPOL-a u Den Haagu mogu razmjenjivati iskljuivo putem asnika za vezu, potrebno je osigurati normalno funkcioniranje i kad je asnik za vezu odsutan (bolovanje, godinji odmor, sudjelovanje na radnim sastancima izvan sjedita i sl.). Mnoge drave koje upuuju samo jednog asnika za vezu imale su objektivne potekoe pri organiziranju zamjene. Stoga se meu dravama kandidatima, a poslije i punopravnim lanicama (10 novih drava lanica zajedno s Bugarskom i Rumunjskom), uvrijeila praksa da se vrlo brzo pristupa upuivanju i drugog asnika za vezu. Ako se s tim postupkom zakasni, moe doi do velikih potekoa za dravu u trenutku kad postaje punopravna lanica EUROPOL-a jer se i opseg poslova naglo poveava, a drava nema barem dva raspoloiva asnika za vezu koji bi, kad se pokae realna potreba, mogli kvalitetno obavljati poslove u sjeditu EUROPOL-a.
214
- Indeksni sustav, koji omoguuje pretraivanje sadraja analitikog sustava. Kompjutorski sustav prikupljenih informacija kojim upravlja EUROPOL ne smije ni u kojem sluaju biti povezan s drugim sustavima za obradu podataka, osim sa sustavima za automatsku obradu nacionalnih jedinica. lankom 7. Konvencije predvia se formiranje i informacijskog sustava EUROPOL-a u koji se unose podaci zemalja lanica te podaci koje unosi EUROPOL, a koji su zaprimljeni od treih zemalja i treih tijela. Ti podaci postaju izravno dostupni nacionalnim jedinicama, asnicima za vezu, direktoru i zamjenicima direktora EUROPOL-a te ovlatenim slubenicima EUROPOL-a. Izravan pristup ipak se ograniava samo na pojedinosti o identitetu sukladno lanku 8., stavku 2. Konvencije, a to su: a) prezime, djevojako prezime, ime i bilo koje drugo ime; b) datum i mjesto roenja; c) nacionalnost; d) spol, i e) ako je potrebno, druge karakteristike koje bi pomogle identikaciji, a ukljuuju bilo koje specine zike osobine koje se ne mijenjaju. Ako se planira provesti istraga, potpuni podaci moi e biti dostupni dravi posredstvom akreditiranoga asnika za vezu. U pogledu funkcioniranja informacijskog sustava, EUROPOL ima zadau osigurati usklaenost funkcioniranja sustava s odredbama o suradnji te o radu tog sustava i odgovoran je za ispravnost sustava u tehnikom i operativnom pogledu. Nadalje, EUROPOL e poduzimati sve potrebno kako bi osigurao pravilnu provedbu mjera koje se odnose na vremenska ogranienja za pohranu i brisanje podataka (l. 21. Konvencije) te za sigurnost podataka (l. 25. Konvencije). Suprotno tome, nacionalna jedinica u svakoj dravi lanici odgovorna je za komuniciranje s informacijskim sustavom. Nacionalne jedinice trebale bi biti odgovorne za mjere sigurnosti glede opreme za obradu podataka koja se koristi na dravnom podruju te drave lanice, tj. sprijeiti neovlatenim osobama pristup, itanje, kopiranje, prepravljanje, uklanjanje prijenosnika podataka, neovlaten unos podataka i dr., a odgovorne su i za pravilnu provedbu odredaba o reviziji podataka pohranjenih u informacijski sustav i njihovo brisanje. Konkretno, nacionalna jedinica koja je podatke unijela u informacijski sustav obavlja reviziju i eventualno brisanje unesenih podataka. EUROPOL uva podatke u bazama podataka samo toliko dugo koliko je potrebno za obavljanje njegovih zadaa. Potreba za daljnjom pohranom razmatra se najkasnije u roku tri godine nakon unosa podataka. EUROPOL automatski obavjetava dravu unosa podatka tri mjeseca unaprijed o isteku roka za reviziju pohrane 215
podataka. Nacionalne su jedinice odgovorne i za pravilnu i zakonitu provedbu odredaba Konvencije sukladno nacionalnom zakonodavstvu. lankom 8. Konvencije denira se sadraj sustava informacija. Kae se da se moe koristiti za pohranjivanje, modiciranje i upotrebu samo onih podataka koji su potrebni za obavljanje zadae EUROPOL-a, uz iznimku podataka koji se odnose na tzv. povezana kaznena djela koji se takoer mogu unositi. Uneseni podaci trebaju se odnositi na: a) osobe na koje se, u skladu s nacionalnim pravom dotine drave lanice, sumnja (engl. are suspected) da su poinile ili imale udjela u poinjenju kaznenih djela za koja je nadlean EUROPOL ili koje su bile osuivane za ta djela; b) osobe za koje postoje ozbiljne sumnje (engl. serious ground) na temelju nacionalnog prava da su poinile kaznena djela za koje je EUROPOL nadlean. Pored navedenih osobnih podataka, informacijski sustav sadrava podatke o EUROPOL-u ili nacionalnoj jedinici koja obavlja unos te se moe koristiti i za pohranu, izmjenu i upotrebu sljedeih pojedinosti koje se odnose na osobu: a) kaznena djela, pretpostavljena kaznena djela te informaciju o tome kada i gdje su poinjena; b) sredstva koja su bila ili su mogla biti upotrijebljena u poinjenju kaznenog djela; c) odjeli (organizacijske jedinice) koje su se bavile sluajem i njihove referentne oznake u datoteci; d) sumnja u lanstvo u kriminalnoj organizaciji; e) presude, ako se odnose na kaznena djela za koja je nadlean EUROPOL. Podatke moe u sustav unositi i sam EUROPOL, pri emu treba navesti jesu li podaci prikupljeni od tree osobe ili su rezultat analitikog rada EUROPOL-a. Dodatne informacije kojima raspolau nacionalne jedinice ili EUROPOL, a odnose se na skupine ljudi ili poinitelje, mogu se priopiti bilo kojoj nacionalnoj jedinici ili EUROPOL-u ako netko od njih to zatrai. Ako se informacije odnose na vie tzv. povezanih kaznenih djela (l. 2., stavak 3. Konvencije), podaci e u informacijskom sustavu biti sukladno oznaeni i odgovarajue pohranjeni. Ako je postupak protiv neke osobe obustavljen ili je osoba osloboena, podaci e se izbrisati. lankom 9. Konvencije ureeno je pravo pristupa informacijskom sustavu. Samo nacionalne jedinice, asnici za vezu, direktor, zamjenik direktora ili ovlateni slubenici EUROPOL-a imaju pravo unosa podataka izravno u informacijski sustav i njihova pozivanja iz sustava. Openito, samo jedinica koja je podatke unijela u sustav te podatke moe brisati, promijeniti ili ispraviti. Odgovornost za dopustivost pozivanja, unosa i izmjene podataka 216
jest na jedinici koja te podatke unosi, poziva ili mijenja, zbog ega mora biti omoguena, u svakom trenutku, identikacija te jedinice. To je bitno i kod kasnijeg moebitnog postupka utvrivanja odgovornosti za nanesenu tetu. Za razliku od povlaenja, unosa i brisanja, razmjena podataka temelji se na nacionalnom pravu drava lanica.
2.1.3. Analitike radne datoteke lankom 10. Konvencije denirano je postupanje s analitikim radnim datotekama kao najjaim analitikim sredstvom EUROPOL-a. Tako se odreuje kako EUROPOL, uz podatke neosobne prirode, radi ostvarivanja cilja postavljenog u l. 2., stavku 1. Konvencije (poboljanje uinkovitosti i suradnje nadlenih tijela u sprjeavanju i borbi protiv terorizma, nedozvoljene trgovine drogom itd.), moe pohraniti, modicirati i zatim koristiti iz drugih datoteka podatke o kaznenim djelima za koje je nadlean prema lanku 2., stavku 2. Konvencije, ukljuujui i podatke o povezanim kaznenim djelima iz lanka 2., stavka 3. Konvencije i podatke koji su namijenjeni za posebne analize a odnose se na: a) osobe navedene u lanku 8., stavku 1. Konvencije (osobe za koje se sumnja da su poinile, sudjelovale u poinjenju ili osuene za kaznena djela iz mandata EUROPOL-a, kao i osobe za koje postoji ozbiljna sumnja da su ih poinile); b) osobe koje bi mogle biti pozvane na svjedoenje u istragama u svezi s kaznenim djelima koja se obrauju ili u kasnijim kaznenim postupcima; c) osobe koje su bile rtve jednog od djela koja se obrauju ili one za koje se na osnovi odreenih injenica moe vjerovati da bi mogle biti rtve takvog kaznenog djela; d) kontakte i suradnike, i e) osobe koje mogu dati obavijesti o kaznenim djelima koja su predmet kriminalistike obrade. Prikupljanje, obrada i pohrana podataka navedenih u prvoj reenici lanka 6. Konvencije Vijea Europe o zatiti pojedinca u vezi s automatskom obradom osobnih podataka od 28. sijenja 1981. (tzv. Konvencija VE br. 108)16 nije mogua osim ako to nije izriito potrebno za predmetnu datoteku i osim ako takvi podaci ne dopunjuju druge osobne podatke koji su ve uneseni u
16 Reenica glasi: Osobni podaci koji otkrivaju rasno porijeklo, politiko miljenje, religijsku ili drugu vjersku pripadnost, kao i osobni podaci koji se odnose na zdravlje ili spolni ivot osobe ne mogu se automatski procesuirati, osim ako domae zakonodavstvo ne prua odgovarajuu zatitu.
217
takvu datoteku. Zabranjuje se biranje odreenih skupina osoba iskljuivo na osnovi podataka navedenih u prvoj reenici Konvencije 108. Vijea Europe. Konvencija nadalje odreuje da se analitike radne datoteke otvaraju radi analize denirane kao prikupljanje, obrada ili koritenje podataka s ciljem sudjelovanja u istragama kaznenih djela. Za svaki projekt potrebno je osnovati radnu skupinu koja bi usko povezivala sudionike: analitiare i druge slubenike EUROPOL-a koje odredi glavno tajnitvo organizacije (ovlateni za unos i pozivanje podataka iz radnih datoteka) i asnike za vezu i/ili strunjake drava lanica koje dostavljaju podatke ili su zainteresirane za analizu. Na osobnu inicijativu ili na zahtjev EUROPOL-a, drave lanice priopuju sve informacije koje mogu biti od znaenja za konkretnu radnu datoteku. Zanimljiva je i odredba Konvencije kojom se EUROPOL-u daje ovlast da, ako se ini opravdanim, prikupi i druge informacije radi ispunjavanja dodatnih zadaa predvienih lankom 3., stavkom 1., tokom 2. Konvencije (razvijanje specijalistikih znanja o istranim postupcima u dravama lanicama i pruanje savjeta u istragama; pruanje stratekih informacija radi pomaganja i unapreenja uinkovite upotrebe svih resursa dostupnih na nacionalnoj razini radi operativnog djelovanja i pripremanje izvjea o opem stanju). Obavijesti se mogu zatraiti od: a) Europske zajednice i tijela koja se rukovode javnim pravom utvrena u sporazumima o osnivanju Europske zajednice; b) drugih tijela koja se rukovode javnim pravom utvrenim u okvirima Europske unije; c) tijela koja se zasnivaju na sporazumu izmeu dviju ili vie drava lanica Europske unije; d) treih drava; e) meunarodnih organizacija i njima podreenih tijela koja se rukovode javnim pravom; f) drugih tijela koja se rukovode javnim pravom, a zasnivaju se na sporazumu izmeu dviju ili vie drava, i g) meunarodne organizacije kriminalistike policije (INTERPOL-a). Ta je odredba dala podlogu Vijeu ministara pravosua i unutarnjih poslova EU da ovlasti direktora EUROPOL-a da, nakon prethodne suglasnosti Upravnog odbora, stupi u pregovore s tijelima EU17 u ranijoj fazi, a potom i tzv. treim dravama18, rezultat ega je dananja situacija prema kojoj EUROPOL, pored punopravnih drava lanica, ima sklopljene meunarodne
Odluka Upravnog odbora EUROPOL-a o utvrivanju vanjskih odnosa EUROPOL-a i tijela Europske unije od 15. listopada 1998. (O.J. C26/10). 18 Odluka Vijea (ministara pravosua i unutarnjih poslova) o utvrivanju vanjskih odnosa EUROPOL-a i treih drava i tijela koja ne pripadaju Europskoj uniji od 3. studenoga 1998. (O.J. C 26/1999, str. 19-20).
17
218
ugovore o operativnoj i stratekoj suradnji s dravama i meunarodnim organizacijama.19 Nadalje, u pogledu analitikih radnih datoteka i prikupljanja podataka, EUROPOL-u se Konvencijom daje pravo na pristup podacima iz drugih informacijskih sustava, ako je to potrebno za obavljanje zadaa iz lanka 3., stavka 1., toke 2. Ako je rije o analizi ope naravi i stratekog tipa, sve drave lanice posredstvom asnika za vezu bit e upoznate s rezultatima, posebno kroz izvjea koja sastavlja EUROPOL. Meutim, ako je rije o analizi koja se odnosi na specine sluajeve koji se ne tiu svih drava lanica i ima izravan operativni cilj, u analizi e sudjelovati predstavnici: a) drava lanica koje su bile izvor informacija dajui povod da se donese odluka o otvaranju analitike radne datoteke ili one koje su izravno zainteresirane za tu informaciju te drave koje su kasnije, od strane ostalih drava, pozvane da se ukljue u skupinu za analizu jer su postale zainteresirane; b) drave lanice koje su saznale pristupom u indeksni sustav da bi trebale biti informirane i pozivaju se na svoje pravo na informaciju. Potrebu da budu informirane o stanju u analitikoj radnoj datoteci drave lanice iskazuju obrazloenom pisanom obavijeu svim dravama lanicama analitike radne datoteke, posredstvom ovlatenog asnika za vezu. Drava se automatski ukljuuje u analizu koja je u tijeku, osim ako neka od postojeih drava lanica analitike radne datoteke ne istakne prigovor. U konanici, odluka o ukljuivanju nove lanice u radnu datoteku donosi se konsenzusom. Odredbe o analitikim radnim datotekama detaljnije su razraene u aktu Vijea ministara pravosua i unutarnjih poslova EU od 3. studenoga 1998. 20 Navedenim aktom denirani su pojmovi (osobni podaci, analitike radne datoteke, analiza i obrada osobnih podataka), vrste podataka koji se mogu prikupljati, obrada podataka, pravila za otvaranje radnih datoteka, osobni podaci koji se mogu prikupljati u radnim datotekama, vremena pohrane podataka, skupljanje i snimanje podataka, klasikacija podataka, procjena izvora i informacije podatka, otvaranje radnih datoteka, prebacivanje (ustupanje) podataka i informacija iz radnih datoteka, kontrolni mehanizmi, upotreba i pohranjivanje analitikih podataka i analitikih rezultata, kombiniranje podataka izmeu vie radnih datoteka i sl. Kao datum stupanja na snagu navedenoga akta odreen je 1. sijenja 1999.
Vidi supra, pod 10. Odluka Vijea (pravosua i unutarnjih poslova) o prihvatu pravila koja se odnose na Europolove analitike datoteke od 3. studenoga 1998. (O.J. C26/2001).
20 19
219
Drave lanice mogu dostavljati strukturirane i nestrukturirane podatke u analitike datoteke. Drava pritom obavjetava EUROPOL o svrsi dostave i o svim moebitnim ogranienjima u koritenju podatkom. To se odnosi i na tree strane (trenutani status RH) koje su obvezne obavijestiti EUROPOL o svrsi dostave i eventualnim ogranienjima primjene podataka. U pogledu odgovornosti za pohranjene podatke u EUROPOL-u, primjenjuju se odredbe lanka 15. Konvencije. Odgovornost za pohranjene podatke, posebno vezano za zakonitost prikupljanja, prijenosa EUROPOL-u i unosa podataka i njihove ispravnosti, auriranosti i provjere vremenskog ogranienja pohrane, jest na: a) dravi lanici koja je unijela ili na neki drugi nain prenijela podatke; b) EUROPOL-u vezano za podatke koje mu je priopila trea strana ili koji su rezultat analize provedene od EUROPOL-a. Osim navedenoga, EUROPOL je odgovoran za sve podatke koje je primio ili obradio, bez obzira na to nalaze li se ti podaci u informacijskom sustavu, analitikim radnim datotekama, indeksnom sustavu ili osobnim podacima iz l. 14. Konvencije (neautomatizirani podaci koji se uvaju u obliku datoteke). EUROPOL e podatke pohraniti tako da moe utvrditi koja je drava lanica ili trea strana prenijela podatke ili su oni rezultat analize koju je obavio EUROPOL. Sukladno l. 3., stavku 2. Akta Vijea, za podatke koje je drava dostavila za analitiku radnu datoteku ostaje odgovorna drava koja ih je dostavila i na njih se primjenjuje nacionalno zakonodavstvo, sve dok se ne ukljue u analitiku radnu datoteku. U trenutku uvrtavanja u radnu datoteku, EUROPOL je obvezan osigurati da se pristup tom podatku omogui samo dravi koja ga je dostavila odnosno ovlatenom analitiaru EUROPOL-a ukljuenom u konkretnu radnu datoteku. Ako EUROPOL, prema procjeni, smatra da podaci vie nisu toni ili da nisu aurirani, o tome obavjetava dravu koja je podatak dostavila. Za podatke, papirnate datoteke i dokumente koji sadravaju informacije koje, nakon procjene EUROPOL-a, ne trebaju biti ukljuene u radne datoteke, ostaje odgovorna drava koja ih je dostavila. EUROPOL-ova je obveza da sve navedene dokumente pohrani odvojeno od analitike datoteke i da omogui pristup tim podacima samo dravi koja ih je dostavila. Ti se podaci mogu poslije koristiti radi: a) naknadnog uvrtavanja u radnu datoteku; b) provjere jesu li podaci koji su uvrteni u radne datoteke toni i aurirani; c) provjere jesu li ostvareni zahtjevi sadrani u pravilima o Konvenciji EUROPOL-a. Podaci, papirnate datoteke i dokumenti koji sadravaju informacije, a koji nee biti uvrteni u analitike radne datoteke, vratit e se dravi koja ih je dostavila ili e se unititi i izbrisati ako vie ne postoji potreba za njima. U 220
svakom sluaju, moraju se izbrisati ili unititi kad se zatvara radna datoteka zbog koje se dostavljaju. Podaci koji se pohranjuju u radnim datotekama moraju biti odgovarajui, toni, relevantni i ne smiju nadilaziti svrhu zbog koje je radna datoteka otvorena. Stvarna potreba uvanja tih podataka provjeravat e se svake godine, uz mogunost da se podaci i ranije korigiraju ili briu. Openito, interes uvanja podataka i interes zatite osobnih podataka pojedinca treba se vagati od sluaja do sluaja. Prilikom provjere stvarne potrebe uvanja podataka uzimat e se u obzir rezultati istrage konkretnog sluaja, konana sudska odluka, posebice eventualna uvjetna osuda, rehabilitacija, amnestija, starost osobe i sl. Odluku o daljnjoj potrebi uvanja podatka donose drave lanice analitike radne datoteke. Ako se drave ne dogovore, odluku donosi jednoglasno Upravni odbor EUROPOL-a. Kad je sudski postupak okonan (nema mogunosti ulaganja redovnih pravnih lijekova) presudom ili na neki drugi nain, razmotrit e se potreba uvanja podataka o osobi na koju se postupak odnosi. Ako se moe pretpostaviti prema dostupnim podacima da ta osoba nije ili nije nezakonito poinila kazneno djelo, ili ako razlozi navedeni u sudskoj odluci ostavljaju ta pitanja dvojbenim, podaci na koje se odnosi konkretna presuda e se brisati, osim ako ne postoji osnovana sumnja za pretpostavku da su ti podaci i dalje relevantni za radnu datoteku. Osobni podaci ne mogu se uvati dulje od tri godine. Taj se rok obnavlja (ponovo poinje raunati) od trenutka kad se dogodi dogaaj zbog kojega je dolo do unosa podatka koji se odnosi na konkretnu osobu. Ako se podaci o osobama nalaze u radnim datotekama dulje od pet godina, o tome e se trebati izvijestiti Zajedniko nadzorno tijelo.21 Ako Zajedniko nadzorno tijelo utvrdi nepravilnosti u postupanju s osobnim podacima, o tome izvjetava direktora EUROPOL-a i daje mu rok u kojem treba odgovoriti na konkretne zahtjeve. O cijelom postupku direktor EUROPOL-a duan je izvjetavati Upravni odbor. Kad Zajedniki nadzorni odbor zatrai od Upravnog odbora brisanje podataka, prijenos spornih podataka bit e zabranjen i bez prethodnog odobrenja Upravnog odbora. Iznimno, direktor EUROPOL-a moe odobriti prijenos spornih podataka i bez prethodnog odobrenja (odluke) Upravnog odbora ako je prijenos spornih podataka apsolutno potreban radi zatite temeljnih interesa drave lanice na koju se podaci odnose i u skladu s mandatom EUROPOLa ili je u interesu sprjeavanja ozbiljne ili trajne opasnosti. U tom sluaju, odobrenje koje daje direktor EUROPOL-a mora biti dokumentirano i upueno Zajednikom nadzornom tijelu i Upravnom odboru.
21
Uloga Zajednikog nadzornog tijela detaljnije je razraena pod 2.1.4
221
Svaka drava koja je ukljuena u analitiku radnu datoteku odluit e, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, u kojoj e mjeri dostavljati podatke u analitiku radnu datoteku. Konvencija EUROPOL-a u vezi s time odreuje da e nacionalne jedinice, na zahtjev EUROPOL-a ili na svoju osobnu inicijativu, priopiti EUROPOL-u sve informacije koje mogu pridonijeti obavljanju zadaa prema lanku 3., stavku 1., toki 2. Nadalje, drave lanice te e podatke priopiti samo ako je obrada tih podataka u svrhu prevencije, analize ili borbe protiv zloina doputena prema njihovu nacionalnom pravu. lankom 6. Odluke Vijea (pravosua i unutarnjih poslova) o prihvatu pravila koja se odnose na EUROPOL-ove analitike datoteke od 3. studenoga 1998. (O.J. C26/2001) odreene su kategorije osobnih podataka i pripadajui upravni podaci koji se mogu pohranjivati u analitikim radnim datotekama. Tako su odreene sljedee kategorije22: a) osobni podaci; b) ziki opis; c) sredstva za identikaciju; d) zanimanje i struna sprema; e) informacije o nancijama i imovinskom stanju; f) podaci o ponaanju; g) kontakti i suradnici, ukljuujui vrstu i prirodu kontakata ili suradnje; h) koritena komunikacijska sredstava poput telefona, telefaksa, pagera, elektronike pote, adresa i internetske veze; i) koritena prijevozna sredstva poput vozila, plovila, zrakoplova, ukljuujui informacije za identikaciju tih prijevoznih sredstava (registarske oznake); j) informacije povezane s kriminalnom aktivnou koja je u djelokrugu rada EUROPOL-a sukladno lanku 2. Konvencije; k) navodi drugih baza podataka u kojima su pohranjene informacije o osobi; l) informacije o pravnim osobama povezane s podacima koji su navedeni pod e) i j). Za svaku kompjutorsku obradu podataka koja sadrava osobne podatke i kojom se slui EUROPOL u svrhu obavljanja svojih zadaa, EUROPOL e u nalogu za otvaranje dokumenta, koji mora odobriti Upravni odbor, navesti: a) naziv dokumenta; b) svrhu; c) skupine osoba o kojima su podaci pohranjeni; d) prirodu pohranjenih podataka i bilo koje podatke navedene u prvoj reenici lanka 6. Konvencije Vijea Europe od 28. sijenja 1981. koji su nuni; e) vrstu osobnih podataka koji se koriste da bi se otvorio dokument;
22
Detaljnije o vrstama podataka unutar svake kategorije vidjeti u lanku 6. Odluke.
222
f) izvor ili unos podataka koje treba pohraniti; g) uvjete pod kojima se osobni podaci pohranjeni pod tim nazivom mogu priopivati, kojem primatelju i prema kojem postupku; h) vremenska ogranienja za provjere i trajanje pohrane; i) nain provjere. Zajedniko nadzorno tijelo (neovisno tijelo koje ima zadau provjeravati i nadzirati aktivnosti EUROPOL-a kako bi osiguralo da prava pojedinca ne budu prekrena obradom, pohranom i koritenjem podataka koje uva EUROPOL) treba biti odmah obavijeteno od direktora EUROPOL-a o planu da se naredi upis novog dokumenta u bazu podataka i treba dobiti dosje kako bi Upravnom odboru uputilo svaki komentar koji smatra potrebnim. Iznimno, u hitnim situacijama, kad je nemogue unaprijed dobiti odobrenje Upravnog odbora, direktor EUROPOL-a na osobnu e inicijativu ili na zahtjev zainteresirane drave lanice, argumentiranom odlukom, narediti otvaranje dokumenta i istodobno o svojoj odluci obavijestiti lanove Upravnog odbora. Postupak otvaranja naloga zapoet e se bez odgaanja i zavriti to je prije mogue. U tom sluaju, direktor EUROPOL-a mora u pisanoj obavijesti izvijestiti lanove Upravnog odbora o imenu, predmetu i svrsi analitike datoteke otvaranje koje nalae te navesti i sve ostale injenice koje idu u prilog njegovoj tvrdnji da je otvaranje radne datoteke potrebno urno provesti. U svakom nalogu za otvaranje radne datoteke EUROPOL e navesti kategorije podataka iz l. 6. Odluke koje su nune za potrebe konkretne analitike radne datoteke. Posebna pozornost posveuje se osobnim podacima koji se odnose na rasno porijeklo, religijsku ili drugu vjersku pripadnost, politiko miljenje, spolni ivot ili zdravlje. Takvi podaci mogu biti ukljueni u analitike radne datoteke samo ako je to apsolutno nuno za njezine potrebe, a to se mora navesti u nalogu za otvaranje radnih datoteka. Kategorije podataka koje se odnose na osobe koje bi mogle biti pozvane na svjedoenje u istragama u svezi s kaznenim djelima koja se obrauju ili u kasnijim kaznenim postupcima; osobe koje su bile rtve jednog od djela koja se obrauju ili one za koje se na osnovi odreenih injenica moe vjerovati da bi mogle biti rtve takvog kaznenog djela; kontakti i suradnici te osobe koje mogu dati obavijesti o kaznenim djelima koja su predmet kriminalistike obrade uvrstit e se u nalog za otvaranje analitike radne datoteke samo kad postoje specini razlozi zbog kojih se ti podaci trae i obraivat e se samo na izriit zahtjev dviju ili vie drava lanica koje sudjeluju u radnoj datoteci. Navedeni podaci e se brisati kad prestane svrha zbog koje su pohranjeni. Nalozi za otvaranje radnih datoteka, kao i sve kasnije izmijene, mogu se provoditi samo uz suglasnost Upravnog odbora uz uvaavanje svih komentara Zajednikog nadzornog tijela. Zajedniko nadzorno tijelo moe dostaviti svoje komentare pisanim putem Upravnom odboru. Upravni e odbor dati 223
Zajednikom nadzornom tijelu vrijeme od dva mjeseca za dostavu komentara. Preslik komentara uputit e se i direktoru EUROPOL-a. Upravni odbor moe pozvati predstavnika Zajednikog nadzornog tijela da sudjeluje u raspravi o nalogu za otvaranje analitike radne datoteke. Analitike aktivnosti mogu zapoeti ve i u fazi iniciranja postupka za otvaranje analitike radne datoteke, ali se rezultati analitike aktivnosti ne smiju prosljeivati sve dok se Upravni odbor ne suglasi s nalogom za otvaranje datoteke. Ako Upravni odbor odbije dati suglasnost, podaci e se odmah izbrisati. Iznimno, direktor EUROPOL-a moe odobriti dostavu rezultata analitike obrade prije suglasnosti Upravnog odbora, ako je to apsolutno nuno radi zatite temeljnih interesa drave lanice i u nadlenosti je EUROPOL-a ili u interesu sprjeavanja ozbiljne ili prijetee opasnosti. U tim sluajevima odobrenje direktora EUROPOL-a bit e sadrano u dokumentu koji e se dostaviti Upravnom odboru i Zajednikom nadzornom tijelu. Ako se tijekom analitike aktivnosti utvrdi da je potrebno mijenjati nalog za otvaranje analitike radne datoteke, postupak promjene bit e identian kao i za postupak otvaranja naloga za otvaranje nove analitike radne datoteke. Podaci koji se pohranjuju u analitikim radnim datotekama razlikuju se prema procjeni pouzdanosti izvora informacije i procjeni pouzdanosti (tonosti) informacije. Takoer, razlikuju se podaci koji se temelje na injenicama i podaci koji se temelje na osobnim procjenama ili miljenjima. Radi osiguranja odgovarajue unutarnje zatite podataka, zadaa je direktora EUROPOL-a odrediti osobu (koja e biti izravno njemu odgovorna) koja e osigurati zatitu podataka prema standardima za zatitu podataka i u skladu s pravilima o postupanju s analitikim bazama podataka. Svi podaci u analitikim radnim datotekama moraju se klasicirati. Radne datoteke, s obzirom na svrhu, dijele se na: a) ope ili strateke; njihov je cilj obrada relevantnih informacija u vezi s odreenom problematikom ili razvijanje odnosno poboljanje aktivnosti nadlenih tijela (sva javna tijela drava lanica nadlena, prema nacionalnom zakonodavstvu, za sprjeavanje i borbu protiv kriminala); b) operativne; njihov je cilj prikupljanje informacija o jednoj kriminalnoj aktivnosti ili o vie njih koje se odnose na lanak 2. Konvencije EUROPOL-a, a odnose se na sluajeve, osobe ili organizacije, kako bi se zapoela, pomogla ili zakljuila, sukladno lanku 10., stavku 2. Konvencije EUROPOL-a, bilateralna ili multilateralna istraga s meunarodnim obiljejem kojom su obuhvaene dvije ili vie drava lanica. Radi lake pretrage, EUROPOL osniva i tzv. indeksni sustav za podatke pohranjene u analitikim radnim datotekama. Direktor, zamjenici direktora i ovlateni slubenici EUROPOL-a te asnici za vezu imaju pravo pristupa 224
indeksnom sustavu. Pristup asnika za vezu ureen je tako da je mogue odrediti je li ili nije pojedina informacija pohranjena, ali nije mogue utvrditi povezanost ili donijeti daljnje zakljuke u pogledu sadraja datoteke. Za sve informacije dostavljene u analitike radne datoteke obavlja se procjena informacije i izvora informacije i na odgovarajui se nain klasicira. EUROPOL je prihvatio standard 4x4 klasikacije informacija: POUZDANOST IZVORA A POUZDAN IZVOR. Ne postoji sumnja u pouzdanost, autentinost i kompetentnost izvora ili je izvor u prolosti bio pouzdan u svim sluajevima. NAJEE POUZDAN IZVOR. Izvor ije su se informacije, u prolosti, pokazale tone u veini sluajeva. NAJEE NEPOUZDAN IZVOR. Izvor ije su se informacije, u prolosti, pokazale netone u veini sluajeva. NEODREEN IZVOR. Ne moemo odrediti pouzdanost izvora ili postoji sumnja u pouzdanost, autentinost i kompetentnost izvora.
B C X
POUZDANOST INFORMACIJE 1 2 3 4 ISTINITA. Slubeniku je, sa sigurnou, poznato da je informacija istinita. VJEROJATNO ISTINITA. Informacija je osobno poznata izvoru, ali nije poznata slubeniku koji podnosi izvjee. MOGUE ISTINITA. Informacija nije poznata osobno izvoru, ali je potkrijepljena informacijom koja je ve prije zaprimljena. NEODREENA. Informacija nije osobno poznata izvoru i ne moe se potvrditi s ve zaprimljenim informacijama.
Prema tome, informacija koja je najvrjednija u analitikom smislu je ona za koju ne postoji sumnja u pouzdanost, autentinost i kompetentnost izvora ili je izvor u prolosti bio pouzdan u svim sluajevima, a ujedno je slubeniku, sa sigurnou, poznato da je informacije istinita (A-1). Ako EUROPOL, prema raspoloivim informacijama, doe do zakljuka da bi odreenu informaciju trebalo korigirati, o tome e obavijestiti dravu lanicu koja je dostavila informaciju i od nje zatraiti da se suglasi s prijedlogom izmjene klasikacije. Bez suglasnosti drave lanice (izvora informacije) EUROPOL nee mijenjati klasikaciju informacije. 225
Ako EUROPOL od drave lanice primi neklasicirani podatak ili informaciju, EUROPOL e pokuati klasicirati informaciju prema podacima kojima raspolae. Procjena takvih informacija dogovorit e se sporazumom EUROPOL-a i drave koja je dostavila informaciju. Drava lanica i EUROPOL mogu se naelno dogovoriti o procijeni pouzdanosti informacije i izvora. Ako informacije drava lanica dostavlja sukladno takvom sporazumu, to e biti naznaeno uz dostavljene informacije. Ako ne postoji dogovor u vezi s pouzdanou informacije i izvora u konkretnom sluaju, ni naelni sporazum kojom bi se mogla odrediti pouzdanost dostavljene informacije, EUROPOL e tu informaciju oznaiti najniom razinom pouzdanosti: D-4. Sve navedeno odnosit e se i na dostavu informacija od tzv. treih drava kakav status s EUROPOL-om ima trenutano i Republika Hrvatska. Ako je odreena informacija nastala kao rezultat rada u odreenoj analitikoj radnoj datoteci, EUROPOL e takvu informaciju procjenjivati prema kriterijima koje odreuje sustav 4X4 i u dogovoru s dravama lanicama koje sudjeluju u radnoj datoteci. Biljeit e se dostava osobnih podataka sadranih u radnim datotekama dravama lanicama ili treim dravama. U suradnji s dravama lanicama ili s treim dravama, EUROPOL e, kad je to nuno, prije dostave provjeriti da se dostavljaju toni podaci u skladu s odredbama Konvencije EUROPOL-a. Drava koja prima podatke obavijestit e dravu koja podatke alje, na njezin zahtjev, o koritenju dostavljenih podataka kao i o naknadnim rezultatima dobivenim na temelju dostavljene informacije. Potonje vrijedi samo uz uvjet da to doputa nacionalno zakonodavstvo drave primateljice podataka. Ako budu navedene kakve restrikcije u mogunosti koritenja dostavljenih podataka, te restrikcije potrebno je spremiti zajedno s dostavljenim podacima, a o njima se treba takoer izvijestiti i primatelj analitikih rezultata. Kako bi se osigurali odgovarajui kontrolni postupci predvieni lankom 25. Konvencije (poduzimanje potrebnih tehnikih i organizacijskih mjera radi provedbe Konvencije), izraen je sigurnosni plan za obradu podataka od strane EUROPOL-a koji se konstantno aurira sukladno procjeni sigurnosnog rizika. Sigurnosni plan potvruje Upravni odbor. Svi osobni podaci i analitiki rezultati mogu se koristiti samo u skladu sa svrhom zbog koje je radna datoteka otvorena ili radi borbe protiv ozbiljnih (tekih) oblika kriminala i u skladu s ogranienjima o koritenju navedenim od drava lanica sukladno lanku 17., stavku 2. Konvencije. Podaci koji se odnose na rasno porijeklo, politiko miljenje, religijsku ili drugu vjersku pripadnost, kao i osobni podaci koji se odnose na zdravlje ili spolni ivot osobe, mogu se prosljeivati samo uz privolu drave koja ih je dostavila. Svi podaci iz analitike radne datoteke koja se zatvara pohranit e se u posebnoj datoteci koja e se moi koristiti samo radi interne ili vanjske kontrole. 226
Ti e se podaci pohranjivati najdue tri godine od zatvaranja radne datoteke, ali uz uvaavanje i odredbi l. 21., st. 5. Konvencije.23 Rezultati do kojih se dolo analizom podataka u radnoj datoteci EUROPOL smiju se pohraniti u elektronikom obliku najdue tri godine od trenutka zatvaranja radne datoteke, osiguravajui pritom da se ti rezultati pohrane u posebnoj datoteci i da se ne dodaju novi podaci u nju. Nakon proteka roka od tri godine, podaci se mogu pohranjivati samo u papirnatom obliku. Kako bi se provjerila doputenost pozivanja (izvlaenja) osobnih podataka iz analitikih radnih datoteka za potrebe analize, za barem jedno od deset pozivanja osobnih podataka automatski e se, sukladno lanku 16. Konvencije, sastaviti izvjee. Izvjee e sadravati jedinstveni broj korisnika, datum i vrijeme pozivanja podatka, identitet osobe za koju se podacima pristupilo i za koju su prikazani te analitiku radnu datoteku iz koje su podaci pozivani. Podacima sadranim u izvjeu koristit e se EUROPOL i nadzorna tijela (nacionalna nadzorna tijela i Zajedniko nadzorno tijelo) samo u svrhu nadzora i oni e biti brisani nakon est mjeseci, osim ako podaci dalje nisu potrebni za kontrolu koja je u tijeku. O detaljima e odluivati Upravni odbor nakon konzultacija sa Zajednikim nadzornim tijelom. U nalogu za otvaranje radne datoteke moe se odrediti i uestalija provjera (ne svako deseto, nego npr. osmo pozivanje podataka). lankom 16. Odluke Vijea (pravosua i unutarnjih poslova) o prihvatu pravila koja se odnose na EUROPOL-ove analitike datoteke od 3. studenoga 1998. (O.J. C26/2001) odreuje se postupanje u sluajevima kad je informacija, sadrana u jednoj radnoj datoteci, bitna u nekim drugim analitikim radnim datotekama (tzv. spajanje radnih datoteka24). Ako se predlae spajanje informacija sadranih u dvije radne datoteke, osnovat e se nova radna datoteka koja e sadravati sve podatke iz obje originalne radne datoteke, sukladno pravilima za otvaranje nove radne datoteke. Odluku o spajanju donijet e sve drave lanice originalnih radnih datoteka. Odluku o eventualnom zatvaranju obiju ili koje od originalnih datoteka donose drave lanice svake od tih radnih datoteka. Ako su sve ili samo neke od informacija iz jedne radne datoteke bitne za neku drugu radnu datoteku, lanice prve radne datoteke odluit e hoe li podatke proslijediti u drugu radnu datoteku. Tamo gdje prosljeivanje podataka rezultira potrebom da se mijenja nalog za otvaranje jedne od analitikih radnih datoteka (npr. mijenja se svrha, priroda pohranjenih podataka i sl.), potrebno je otvoriti novi nalog za otvaranje analitike radne datoteke, sukladno
23 Odredba glasi: Brisanje ne smije uslijediti ako bi ugrozilo interese osobe na koju se podaci odnose te ih treba zatititi. U takvim sluajevima podaci se mogu koristiti samo uz suglasnost osobe na koju se odnose. 24 Engl. combination of les.
227
odredbama l.12. Konvencije. lanovi svake od originalnih radnih datoteka odluit e hoe li zatvoriti postojeu datoteku. Upotreba novih tehnikih sredstava za obradu podataka u analitike svrhe mogua je samo ako su poduzete sve raspoloive mjere za osiguranje da je njihovo koritenje u skladu s pravilima o zatiti osobnih podataka prihvaenih od EUROPOL-a. Direktor EUROPOL-a unaprijed e se konzultirati sa Zajednikim nadzornim odborom u svim sluajevima kod kojih bi uvoenje takvih tehnikih sredstava moglo prouzroiti probleme prilikom primjene odredaba o zatiti podataka.
2.1.4. Zajednike odredbe o obradi podataka Navedena glava pravno ureuje sva pitanja od znaenja za postupanje s podacima sadranim u informacijskom sustavu EUROPOL-a. Konkretno, razrauju se lanci u kojima se govori o: obvezi obavjeivanja (EUROPOL je obvezan na vrijeme obavijestiti nacionalne jedinice i njihove asnike za vezu, ako nacionalne jedinice to zatrae, o bilo kojoj informaciji koja se tie njihovih drava lanica u odnosu na kaznena djela za koja je EUROPOL nadlean. Obveza priopivanja odnosi se i na informacije i obavjetajne podatke u vezi s drugim ozbiljnim kaznenim djelima o kojima EUROPOL ima saznanja), standardima o zatiti podataka, odgovornosti u pitanjima zatite podataka, pravilima za sastavljanje izvjea (odnosi se na izvjea o provjeri opravdanosti pozivanja osobnih podataka iz informacijskog sustava, o emu je detaljnije bilo rijei pod 2.1.3.), pravilima o koritenju osobnih podataka, priopivanju podataka treim dravama i treim tijelima, pravu pristupa (odnosi se na pravo svake osobe na pristup osobnim podacima pohranjenim u EUROPOL-u), ispravcima i brisanju podataka, vremenskom ogranienju za pohranu i brisanje podataka, ispravcima i pohrani podataka u datotekama, nacionalnom i Zajednikom nadzornom tijelu i sigurnosti podataka. U pogledu standarda o zatiti podataka, Konvencijom se propisuje da svaka drava mora imati standard koji odgovara barem standardu koji proizlazi iz provedbe naela Konvencije Vijea Europe od 28. sijenja 1981. vodei rauna o preporuci br. R (87) 15 Ministarskog odbora Vijea Europe od 17. rujna 1987. u vezi s koritenjem osobnih podataka u policijske svrhe.25
25 I tijekom sklapanja sporazuma o operativnoj suradnji izmeu Republike Hrvatske i EUROPOL-a potovanje standarda u vezi sa zatitom osobnih podataka, postojanje nacionalnog zakona o zatiti osobnih podataka izraenog u skladu s navedenom Konvencijom Vijea Europe, bio je jedan od prioritetnih uvjeta u pregovorima sa strane EUROPOL-a.
228
U vezi s odgovornou u pitanjima zatite podataka, Konvencija odreuje da odgovornost za podatke pohranjene kod EUROPOL-a, posebno vezano za zakonitost prikupljanja, prijenosa EUROPOL-u i unosa podataka, kao i njihove ispravnosti, auriranosti i provjere vremenskog ogranienja pohrane lei na: a) dravi lanici koja je unijela ili na neki drugi nain prenijela podatke, b) EUROPOL-u vezano za podatke koje mu je priopila trea strana ili koji su rezultat analize provedene od EUROPOL-a. Osim toga, EUROPOL je odgovoran za sve podatke koje je primio ili obradio, bez obzira na to nalaze li se ti podaci u informacijskom sustavu, analitikim radnim datotekama, indeksnom sustavu ili je rije o neautomatiziranim podacima (ne vode se automatski) koji se uvaju u pisanom obliku. Radi lakeg utvrivanja odgovornosti, Konvencija odreuje da e se podaci pohraniti tako da se moe utvrditi koja je drava lanica ili trea strana prenijela podatke ili su oni rezultat analize koju je obavio EUROPOL. U pogledu pravila o koritenju osobnim podacima iz informacijskog sustava, indeksnog sustava ili analitikih radnih datoteka, Konvencija kae da se oni mogu prenositi ili da se njima mogu koristiti samo nadlena tijela drava lanica u svrhu sprjeavanja i suzbijanja kaznenih djela iz djelokruga EUROPOL-a te drugih tekih kaznenih djela. Podaci e se koristiti u skladu sa zakonima drave lanice odgovorne za tijela vlasti koja se podacima koriste. Kad su za odreene podatke navedena odreena ogranienja u koritenju koje navodi drava lanica, trea drava ili tree tijelo, a koja su vaea u dravi koja podatke dostavlja, takva ogranienja mora potovati korisnik podatka, osim u posebnom sluaju gdje nacionalni zakoni propisuju da ogranienje u koritenju ne vrijedi za pravosudna i zakonodavna tijela ili bilo koje neovisno tijelo utvreno zakonom odgovorno za nadzor nacionalnih nadlenih tijela u okviru lanka 2., stavka 4. Konvencije.26 U takvim situacijama podaci se mogu koristiti uz prethodnu konzultaciju drave lanice koja je podatke priopila i koje se interes i miljenje moraju uzeti u obzir u najveoj moguoj mjeri. Koritenje podataka u druge svrhe ili od drugih tijela, osim nadlenih tijela vlasti, bit e mogue nakon prethodne konzultacije drave koja je podatke prenijela ako to doputa nacionalno zakonodavstvo te drave.27
26 Odredba lanka glasi: nadlena tijela vlasti znae sva dravna tijela u zemljama lanicama koja su odgovorna prema nacionalnom pravu za suzbijanje i borbu protiv kaznenih djela. 27 Slinu odredbu poznaje i Interpol koji u svojim Pravilima za obradu osobnih podataka u svrhu meunarodne policijske suradnje, u l. 17., stavku a., podstavku 4., odreuje kako se zaprimljene informacije dalje mogu prosljeivati tijelima izvan nacionalnih ureda Interpola, ovlatenim nacionalnim tijelima ili ovlatenim meunarodnim tijelima samo ako se prethodno pribavi privola ovlatenog nacionalnog ureda Interpola ili ovlatenog tijela koje je vlasnik in-
229
S obzirom na navedeno, potrebno je istaknuti kako EUROPOL poznaje sljedee kodove za rukovanje informacijama: H0 Ovu informaciju mogu dostaviti ili se njome koristiti samo tijela koja se bave provedbom zakona i samo u svrhu sprjeavanja i borbe protiv ozbiljnog i organiziranog kriminala. Za koritenje u svrhu dokazivanja u sudskim postupcima; nuno je unaprijed konzultirati onoga tko je pribavio ovu informaciju. Onaj tko je pribavio ovu informaciju mora se prethodno konzultirati prije no to se informacija koristi ili dalje prosljeuje. Svrha prosljeivanja informacije: (opisati svojim rijeima). Dodatna ogranienja: (opisati svojim rijeima).
H1 H2 H3
Treim dravama i treim tijelima osobni podaci mogu se priopiti samo ako je: a) to potrebno u pojedinanim sluajevima u svrhu sprjeavanja i borbe protiv kaznenih djela za koje je nadlean EUROPOL; b) adekvatna razina zatite podataka osigurana u toj dravi ili pri tom tijelu i c) to dopustivo prema opim odredbama u smislu stavka 2. Adekvatnost zatite osobnih podataka koje pruaju tree drave ili trea tijela procjenjivat e se uzimajui u obzir sve okolnosti koje igraju ulogu u priopivanju podataka, a posebno: a) prirodu podataka; b) svrhu za koju su podaci predvieni; c) trajanje predviene obrade; d) ope i posebne odredbe koje se primjenjuju na tree zemlje i trea tijela sukladno lanku 10, stavku 4. Konvencije (prikupljanje podataka od drugih tijela). Ako se podaci o kojima je rije priopuju EUROPOL-u od drave lanice, EUROPOL e ih proslijediti treim dravama i tijelima samo uz pristanak te drave lanice. Pristanak se moe dati pod opim i posebnim uvjetima uz mogunost opoziva u bilo kojem trenutku. Ako drava lanica podatke ne priopi, EUROPOL e se s time suglasiti ako priopivanje tih podataka ne znai:
formacije. U praksi se zna dogoditi da trea strana, koja nije nadleno tijelo vlasti (npr. novinarski upit), na temelju posebne zakonske ovlasti (npr. na temelju Zakona o medijima i Zakona o pravu na pristup informacijama) zatrai informaciju o kriminalistikoj obradi koja je u tijeku, a obradom su obuhvaena saznanja dobivena policijskom razmjenom podataka. Obveza je korisnika informacije da se, stricto sensu, pridrava ogranienja koja je zadao vlasnik informacije.
230
a) sprjeavanje ispravne provedbe zadaa iz djelokruga nadlenosti drave lanice; b) ugroavanje sigurnosti javnog reda drave lanice ili nanoenje tete njezinu opem dobru. Vrlo je vano napomenuti kako je EUROPOL odgovoran za zakonitost u vezi s dopustivou dostave podataka. EUROPOL je obvezan biljeiti sva priopivanja podataka i razloge priopivanja. Priopivanje je mogue samo ako primatelj preuzme obvezu da e se podaci koristiti jedino u svrhu zbog koje se priopuju. To se ne odnosi na osobne podatke koje trai EUROPOL za vlastite istrage. Ako se priopivanje odnosi na informacije odreenog stupnja tajnosti, dostava e biti mogua jedino ako postoji dogovor izmeu EUROPOL-a i primatelja o dostavi takvih informacija. Sukladno lanku 8. Odluke Vijea (ministara pravosua i unutarnjih poslova) kojom se utvruju pravila koja ureuju vanjske odnose EUROPOL-a s treim dravama i tijelima nelanica Europske unije,28 EUROPOL moe, radi ostvarivanja ciljeva predvienih lankom 2. Konvencije, prosljeivati treim dravama i treim tijelima (tijelima nelanica EU) podatke koji nisu povezani s neosobnim podacima samo osnovnog stupnja zatite (ogranieno) ako je zakljuen sporazum u tu svrhu izmeu EUROPOL-a i tijela s kojim se podaci razmjenjuju. Iznimno, podaci se mogu dostavljati i ako nema sporazuma, ali samo ako direktor EUROPOL-a smatra da je dostava tih podataka apsolutno nuna radi zatite temeljnih interesa drava lanica ili radi sprjeavanja neposredne opasnosti povezane s kriminalom. Radi zatite neosobnih podataka koji su odreeni stupnjem tajnosti EUROPOL 1 (povjerljivo), EUROPOL 2 (tajno) i EUROPOL 3 (vrlo tajno),29 potreban je pisani sporazum tree drave ili tijela s EUROPOL-om. Osobito znaajno podruje koje ureuje Konvencija je pravo pristupa informacijama. Svaka osoba ima pravo pristupa svojim osobnim podacima pohranjenim u EUROPOL-u ili provjeriti te podatke podnoenjem besplatnog zahtjeva nadlenom nacionalnom tijelu (u RH to je Agencija za zatitu osobnih podataka) u bilo kojoj dravi lanici, a to e ga tijelo uputiti na EUROPOL i obavijestiti osobu da e EUROPOL odgovoriti izravno. EUROPOL mora rijeiti zahtjev u roku tri mjeseca od njegova podnoenja nadlenom nacionalnom tijelu drave. Pravo osobe na zatraene podatke ili provjera podataka ostvaruje se u skladu sa zakonima drave gdje je postavConcil Act of November 3 1998 laying down rules governing Europols relations with third States and non- European Union related bodies (1999/C 26/04). 29 Opirnije vidi u lanku 8. Odluke Vijea (ministara pravosua i unutarnjih poslova) od 3. studenoga 1998. kojom se prihvaaju pravila o tajnosti informacija EUROPOL-a (1999/C 26/02) i (2003/C 152/01).
28
231
ljen upit. Pri tome se uzima u obzir da e se, ako pravo drave lanice koje se primjenjuje i doputa priopivanje podatka, zahtjev svejedno odbiti ako je odbijanje nuno kako bi se: a) omoguilo EUROPOL-u da na ispravan nain ispuni svoje obveze; b) zatitila javna sigurnost i javni red u dravi lanici ili sprijeio kriminal; c) zatitila prava i slobode treih osoba. Pri tome interesi osoba na koje se odnosi zahtjev za dostavu informacije ne mogu imati prednost pred razlozima navedenim pod a), b) i c).30 Pravo na priopivanje informacija treim dravama ili treim tijelima ostvaruje se na sljedee naine: a) podaci iz informacijskog sustava koje je unijela drava lanica ne mogu se prenijeti bez suglasnosti drave koje je podatke unijela u sustav i drave lanice na koju se ti podaci izravno odnose. Odluka tih drava moe biti i takva da se podaci ne priopuju. Podatke koji se mogu priopiti i dogovore o razmjeni takvih podataka naznait e drava lanica koja je unijela podatke; b) podaci iz informacijskog sustava koje je unio EUROPOL ne mogu se prosljeivati bez suglasnosti drave na koju se ti podaci izravno odnose. Odluka te drave, kao i u prethodno navedenoj situaciji, moe biti takva da se odbije priopivanje podataka; c) podaci koji se nalaze u analitikim radnim datotekama u svrhu analize kako je denirano mogu se priopiti samo ako postoji konsenzus EUROPOL-a, drava lanica ukljuenih u analitiku radnu datoteku i drave na koju se priopivanje tih podataka izravno odnosi. Ako se jedna ili vie drava lanica ili EUROPOL usprotivi priopivanju podataka, EUROPOL e osobu obavijestiti da je obavio provjere ne dajui informacije koje bi osobi mogle otkriti je li poznata ili ne. Ako zakonodavstvo drave koje se primjenjuje ne propisuje nikakve odredbe u vezi s priopivanjem podataka, EUROPOL e, usko suraujui s nadlenim nacionalnim tijelima, obaviti provjere i o tome obavijestiti osobu koja je zatraila podatke bez davanja informacija koje mogu otkriti je li poznata u evidencijama ili ne. U svom odgovoru, EUROPOL e obavijestiti osobu da se moe aliti Zajednikom nadzornom tijelu ako nije zadovoljna odlukom. Osoba se tom tijelu moe aliti i ako nije dobila odgovor u propisanom roku. Ako se alba osobe odnosi na priopivanje podataka o kojima je rije unesenim u informacijski sustav od strane drave lanice, Zajedniko nadzorno tijelo donijet e odluku o suglasnosti s nacionalnim zakonom drave lanice u
30
Ili: razlozi navedeni pod a), b) i c) imaju prednost pred pravom osobe na informaciju.
232
kojoj je molba podnesena. Zajedniko nadzorno tijelo najprije e konzultirati nacionalno nadzorno tijelo ili nadleno pravosudno tijelo u dravi lanici koja je izvor podataka. Bilo koje nacionalno tijelo treba obaviti nune provjere, posebno je li odluka u skladu s postupkom predvienim za ogranienje prava pristupa i postupkom priopivanja podataka. Nakon to se to potvrdi, odluku, koja se moe protegnuti i na odbijanje priopivanja bilo kakve informacije, donosi Zajedniko nadzorno tijelo u suradnji s nacionalnim nadzornim tijelom ili nadlenim pravosudnim tijelom. Ako se alba odnosi na priopivanje podataka o kojima je rije unesenih u informacijski sustav od strane EUROPOL-a ili podataka pohranjenih u analitike radne datoteke, Zajedniko nadzorno tijelo nee, u sluaju ustrajnih prigovora od EUROPOL-a ili drave lanice, odbiti takve prigovore, osim ako se s time sloe dvije treine njegovih lanova nakon to je sasluan EUROPOL i drava lanica. Na taj nain doputa se mogunost da se, ako su dvije treine lanova Zajednikog nadzornog odbora suglasne, odlui protivno prigovorima EUROPOL-a ili drave lanice. Ako se alba odnosi na priopivanje podataka unesenih u informacijski sustav od strane drave lanice, Zajedniko nadzorno tijelo osigurat e korektnu provjeru svega potrebnog, u suradnji s nacionalnim nadzornim tijelom drave koja je unosila podatke. Zajedniko nadzorno tijelo obavijestit e podnositelja da je provjera obavljena, bez priopivanja bilo kakvih informacija koje bi mu mogle otkriti je li im poznat ili ne. Ako se alba odnosi na provjeru podataka unesenih u informacijski sustav od strane EUROPOL-a ili podataka pohranjenih u analitike radne datoteke, Zajedniko nadzorno tijelo osigurat e da potrebne provjere obavi EUROPOL i u tom e sluaju izvijestiti osobu da su obavljene sve potrebne provjere, bez davanja informacija koje bi joj mogle otkriti je li poznata ili ne (u bazama podataka). Sve te odredbe, mutatis mutandis, primjenjuju se i na neautomatizirane podatke koje uva EUROPOL u obliku datoteka, tj. bilo kojega strukturiranog seta osobnih podataka dostupnih u skladu s posebnim kriterijima. U pogledu ispravka i brisanja podataka osnovno je pravilo da svaka osoba moe traiti brisanje ili ispravak netonih podataka. EUROPOL e o svakom brisanju ili ispravku obavijestiti osobu, a ona, ako nije zadovoljna ili ako nije primila odgovor u roku tri mjeseca, moe podnijeti albu Zajednikom nadzornom tijelu. Openito, ako su podaci kojima raspolae EUROPOL netoni ili je njihov unos u neskladu s Konvencijom, a priopeni su od tree drave ili treeg tijela ili su rezultat analize EUROPOL-a, EUROPOL e izbrisati ili ispraviti takve podatke. Ako su podaci koji su netoni ili u neskladu s Konvencijom izravno proslijeeni od drava lanica, drave lanice se, u suradnji s EUROPOL-om, 233
obvezuju podatke izbrisati. Meutim, ako su netoni podaci preneseni na druge naine ili su pogreke u podacima koje su priopile drave lanice rezultat pogrenog prijenosa, ili su bili priopeni uz krenje odredbi Konvencije, ili su rezultat neispravnog unosa, preuzimanja ili pohranjivanja, ili ako je EUROPOL krio odredbe Konvencije, EUROPOL e biti obvezan ispraviti ih ili izbrisati u suradnji s dravama lanicama na koje se odnose. Sve drave primatelji podataka koji se mijenjaju ili briu bit e pravodobno obavjetene. Prema tome, u pogledu odgovornosti za brisanje (i auriranje podataka), odgovornost je uvijek na vlasniku informacije, s time da se uvaava naelo po kojem za svaki dostavljeni podatak (osim onih koje drave lanice unose izravno) odgovornost snosi EUROPOL. to se tie Republike Hrvatske kao tree drave s kojom EUROPOL ima sklopljen sporazum, to pitanje rijeeno je lankom 8. Sporazuma o operativnoj i stratekoj suradnji izmeu Republike Hrvatske i Europskog policijskog ureda.31 U tom se lanku u stavku 4. kae kako e EUROPOL, ako procijeni da postoji razlog za pretpostavku o netonosti ili neauriranosti dostavljene informacije (od Republike Hrvatske), o tome izvijestiti Republiku Hrvatsku. Republika Hrvatska e provjeriti informaciju i izvijestiti EUROPOL o rezultatu provjere. Odsjek Europola MUP-a RH tada e o ispravku ili brisanju informacije izvijestiti EUROPOL. Takoer, Odsjek Europola MUP-a Republike Hrvatske izvijestit e, u mjeri u kojoj je to mogue, EUROPOL i u sluaju kad postoji razlog za pretpostavku da dostavljena informacija nije tona ili vie nije aurna. Kad EUROPOL i primi informaciju od Odsjeka Europola MUP-a Republike Hrvatske o potrebi brisanja ili ispravka odreene informacije, EUROPOL e u pravilu tu informaciju izbrisati ili ispraviti, ali si zadrava pravo da, ako raspolae informacijama u svojim bazama podataka koje su opirnije od onih koje posjeduje Republika Hrvatska te mu informacija treba radi daljnje obrade, odlui informaciju ne izbrisati. O tome obavjetava Republiku Hrvatsku. U pogledu pohrane i brisanja datoteka, kao to je ve reeno pod naslovom 2.1.3. (analitike radne datoteke), podaci se uvaju onoliko dugo koliko je potrebno radi obavljanja zadae. Potreba za daljnjom obradom razmatra se nakon tri godine od unosa podatka. Reviziju pohranjenih podataka u informacijskom sustavu obavlja jedinica koja ih je i unijela. Reviziju podataka pohranjenih u druge baze EUROPOL-a obavlja EUROPOL. EUROPOL automatski obavjetava drave lanice tri mjeseca unaprijed o isteku roka revizije pohrane podataka. Tijekom revizije moe se odluiti o daljnjoj pohrani podataka, ako je to potrebno za daljnje obavljanje zadaa iz mandata EUROPOL-a.
31
Narodne novine br. 7/2006 (meunarodni ugovori).
234
Kao to je denirano Sporazumom s Republikom Hrvatskom, tako i drava koja je dostavila podatke EUROPOL-u i odluila te podatke brisati, o namjeri brisanja podataka iz svoga sustava mora izvijestiti EUROPOL. EUROPOL moe odluiti podatke ne brisati ako raspolae opsenijom informacijom od one koju ima drava koja namjerava podatke izbrisati i ako je EUROPOL za te podatke i dalje zainteresiran. Vrlo je vano da brisanje ne smije uslijediti ako bi ugrozilo interese osobe na koju se podaci odnose te ih treba zatititi. Tada se podaci mogu brisati samo uz suglasnost osobe na koju se odnose. Ako se pokae da odreene podatke iz spisa ili cijeli spis vie nije potreban za obavljanje zadaa EUROPOL-a, ili je informacija u suprotnosti s Konvencijom, spis s podacima mora se unititi. Prije nego se uniti, treba oznaiti da nije za upotrebu. Do unitenja nee doi ako se moe pretpostaviti da e time biti povrijeeni legitimni interesi osobe na koju se odnose podaci. Ipak, oznaka o neupotrebljivosti ostaje i u ovom sluaju. Ako se pokae da su podaci u spisu netoni, EUROPOL ih je obvezan ispraviti. Svaka osoba obuhvaena EUROPOL-ovim spisima moe traiti od EUROPOL-a ispravak ili brisanje spisa ili njegovo oznaivanje (pritom osoba ima pravo na odgovor u roku tri mjeseca i pravo na albu ako nije zadovoljna odgovorom ili nije primila odgovor u roku tri mjeseca). Kao to je prethodno naglaeno, Konvencijom je predviena i odgovarajua razina pravne i tehnike zatite osobnih podataka. Svaka drava lanica treba odrediti nacionalno nadzorno tijelo kojeg je zadaa nadzor, u skladu s pozitivnim nacionalnim zakonodavstvom, unosa, pozivanja i priopivanja osobnih podataka EUROPOL-u od drave lanice te provjera kre li se pozitivni zakonski propisi koji ureuju zatitu osobnih podataka. Zbog navedenoga, nacionalno nadzorno tijelo ima pristup podacima u informacijskom sustavu i indeksnom sustavu koje je unijela drava lanica kao i prostorijama asnika za vezu i nacionalne jedinice (za suradnju s EUROPOL-om) te uredima i dokumentima asnika za vezu drave pri EUROPOL-u. Nacionalna jedinica ovlatena je nadzirati aktivnosti nacionalne jedinice i asnika za vezu koje se odnose na razmjenu podataka ako su te aktivnosti vane za zatitu podataka. Svaka osoba ima pravo traiti od nacionalnog nadzornog tijela da unos ili priopivanje podataka o njoj EUROPOL-u u bilo kojem obliku te konzultiranje podataka od drave lanice budu zakoniti. Osim na nacionalnoj razini, radi kontrole aktivnosti EUROPOL-a oko pohrane, obrade i koritenja podataka koje uva osniva se Zajedniko nadzorno tijelo. Zajedniko nadzorno tijelo sastavljeno je od dva lana ili predstavnika svakog od nacionalnih nadzornih tijela za koje se garantira neovisnost i 235
odreene sposobnosti, a imenuje ih svaka drava na rok od pet godina. Prilikom glasovanja, svaka drava ima jedan glas. To tijelo je neovisno - ne dobiva nikakve upute nacionalnih nadlenih tijela. EUROPOL je duan pomagati Zajednikom nadzornom tijelu u obavljanju njegovih zadaa: a) davanjem traenih informacija, pristupom svim dokumentima i datotekama kao i podacima pohranjenim u sustav; b) davanjem slobodnog pristupa svim prostorijama u bilo koje vrijeme; c) provoenje odluka Zajednikog nadzornog odbora o albama. To tijelo zadueno je za provjeru pitanja koja se odnose na provedbu i tumaenje EUROPOL-ovih aktivnosti poput obrada i koritenja osobnih podataka, provjeru pitanja u vezi s provjerama koje su obavila neovisna nacionalna nadzorna tijela drava lanica ili u vezi s pravom na informacije, kao i za donoenje usklaenih prijedloga za zajedniko rjeenje problema. Svaka osoba ima pravo zatraiti od Zajednikog nadzornog tijela da osigura da nain prikupljanja, pohrane, obrade i koritenja osobnih podataka bude zakonit i ispravan. Ako to tijelo uoi bilo kakvu povredu odredaba Konvencije u vezi s pohranom, obradom ili koritenjem osobnih podataka, obraa se direktoru EUROPOL-a sa zahtjevom za odgovor u roku koji ono odredi. Direktor EUROPOL-a o cijelom je postupku duan izvijestiti Upravni odbor. U sluaju potekoa, Zajedniko nadzorno tijelo moe odluivanje o spornom predmetu prenijeti na Upravni odbor. Zajedniko nadzorno tijelo sastavlja i izvjea o svojim aktivnostima koja dostavlja Vijeu ministara pravosua i unutarnjih poslova. Uz navedena izvjea, Upravni odbor EUROPOL-a moe dati miljenje, koje se prilae izvjeu. Zajedniki nadzorni odbor moe odluiti hoe li ili ne objaviti izvjee o aktivnostima. Ako ga odlui objaviti, odredit e na koji e nain to uiniti. Pravila postupanja Zajednikog nadzornog tijela ureena su pravilima koja se predlau jednoglasno, a odobrava ih Vijee ministara. Konvencija odreuje da e se unutar Zajednikog nadzornog tijela svakako osnovati odbor sastavljen od jednog strunog predstavnika svake drave s pravom na jedan glas koji e biti zaduen za postupanje po albama u sluajevima zahtjeva za pravo na pristup i ispravak i brisanje podataka. Odluke Zajednikog nadzornog tijela su konane. Tehnika sigurnost podataka ureena je odredbama lanka 25. Konvencije. Opa denicija kae kako e ...EUROPOL poduzimati potrebne tehnike i organizacijske mjere kako bi osigurao provedbu odredaba Konvencije. Mjere e biti potrebne samo tamo gdje je uloeni napor radi zatite razmjeran cilju zbog kojeg se donose. Tako se obvezuju sve drave lanice i EUROPOL na uvoenje mjera kako bi se: 236
a) neovlatenim osobama uskratio pristup opremi za obradu podataka koja se koristi za obradu osobnih podataka (kontrola pristupa opremi); b) sprijeilo neovlateno itanje, kopiranje, prepravljanje ili uklanjanje prijenosnika podataka (kontrola prijenosa podataka); c) sprijeio neovlaten unos podataka i neovlaten pregled, prepravljanje ili brisanje pohranjenih osobnih podataka (kontrola pohrane); d) sprijeilo koritenje sustava za automatsku obradu podataka od strane neovlatenih osoba (kontrola korisnika); e) osiguralo da osobe ovlatene za koritenje sustava za automatsku obradu podataka imaju pristup samo onim podacima za koje imaju ovlatenje za pristup (kontrola pristupa podacima); f) osiguralo da je mogue vericirati i utvrditi kojim se tijelima mogu osobni podaci priopiti koristei se opremom za prijenos podataka (kontrola priopivanja); g) osiguralo da je naknadno mogue vericirati i utvrditi koje je osobne podatke tko i kada unosio u sustav za automatsku obradu podataka (kontrola unosa); h) sprijeilo neovlateno itanje, kopiranje, izmjena ili brisanje osobnih podataka tijekom prijenosa osobnih podataka ili tijekom prebacivanja prijenosnika podataka (kontrola prebacivanja podataka); i) osiguralo da instalirani sustavi mogu, u sluaju prekida, biti odmah uspostavljeni (povrat); j) osiguralo da sustav funkcionira bez greke, da se eventualne greke u radu odmah prijave (pouzdanost) i da pohranjeni podaci ne mogu biti iskrivljeni zbog pogrenog funkcioniranja sustava (integritet).
2.1.5. Pravni status, organizacija i nancijske odredbe U pogledu pravnog statusa, Konvencija odreuje da EUROPOL ima pravni subjektivitet, moe stjecati pokretnine i nekretnine i biti strankom u sporu. a) b) c) d) Kao tijela EUROPOL-a lankom 27. Konvencije denirani su: Upravni odbor; direktor; revizor; nancijski odbor.
U Europolu radi oko 600 osoba, od ega je stotinjak asnika za vezu raznih agencija za provoenje zakona (policija, carina, andarmerija, imigracijske slube i dr.) zemalja lanica EU i zemalja koje imaju zakljuen sporazum o suradnji s Europolom. 237
Slika prikazuje organizacijsku strukturu EUROPOL-a.
Upravni odbor sastavljen je od po jednog predstavnika svake drave lanice. Svaki lan ima jedan glas. Svaki lan moe odrediti zamjenika koji, u sluaju sprijeenosti lana Odbora, ima pravo glasovanja. lanove ili njihove zamje238
nike mogu pratiti i savjetovati strunjaci iz njihovih drava lanica na sastancima Upravnog odbora. Upravni odbor moe sazvati sastanak i bez prisutnosti predstavnika Europske komisije koji inae djeluje u svojstvu promatraa na sjednicama. Upravnim odborom predsjeda predstavnik drave koja predsjeda Vijeem Europske unije. Konvencija kae da e se pravila postupka Upravnog odbora usvojiti jednoglasno. Jednako tako, jednoglasno e se svake godine donijeti: a) glavno izvijee o EUROPOL-ovim aktivnostima tijekom protekle godine; b) izvijee o EUROPOL-ovim buduim aktivnostima, uzimajui u obzir zahtjeve drava lanica za operativnim djelovanjem te proraunska i kadrovska optereenja EUROPOL-a. Oba izvjea podnose se Vijeu ministara pravosua i unutarnjih poslova. Vrlo vana odredba kae da suzdravanje od glasovanja nee sprijeiti Upravni odbor da donosi odluke koje moraju biti izglasane jednoglasno. Jednoglasno Upravni odbor odluuje o: a) pravima i obvezama asnika za vezu prema EUROPOL-u; b) broju asnika za vezu koje e drave lanice poslati u EUROPOL; c) detaljima u vezi s uvoenjem indeksnog sustava; d) prihvaanju petogodinjeg nancijskog plana; e) imenovanju revizora i nadzoru njegova rada; f) prihvatu pravila za sigurnosnu provjeru slubenika EUROPOL-a. Sukladno izmjenama Konvencije EUROPOL-a, Upravni odbor je zaduen i za neke dodatne zadae, poput: a) donoenja pravila kojima e se regulirati sudjelovanje slubenika EUROPOL-a u zajednikim istranim timovima (dvotreinskom veinom); b) sudjelovanja u odreivanju uvjeta koji se odnose na obradu podataka radi utvrivanja jesu li ti podaci bitni za obavljanje zadaa EUROPOL-a, tj. mogu li se ukljuiti u kompjutorizirani sustav; c) donoenja pravila koja ureuju sudjelovanje strunjaka treih drava ili treih tijela u sklopu analitike radne skupine (dvotreinskom veinom); d) prihvaanja pravila o pravu na pristup dokumentima EUROPOL-a (dvotreinskom veinom); e) odluivanja o odgovornosti u vezi sa sudjelovanjem EUROPOL-ovih slubenika u zajednikim istranim timovima (dvotreinskom veinom). Konvencijom se odreuje da organizaciju vodi direktor na rok od etiri godine, s mogunou jednokratnog reizbora. Direktora imenuje Vijee (ministara pravosua i unutarnjih poslova) jednoglasnom odlukom na temelju miljenja Upravnog odbora. 239
Direktor je odgovora za: a) obavljanja zadaa dodijeljenih EUROPOL-u; b) svakodnevno upravljanje; c) kadrovsku politiku; d) pravilnu pripremu i provoenje odluka Upravnog odbora; e) pripremu nacrta prorauna, nacrta plana utemeljenja i nacrta petogodinjeg nancijskog plana i primjene EUROPOL-ova prorauna; f) sve druge zadae koje ima na temelju Konvencije ili mu ih odredi Upravni odbor. Za svoj rad direktor odgovara Upravnom odboru. Direktor je ujedno i pravni zastupnik EUROPOL-a. Direktor i zamjenici direktora mogu biti otputeni na temelju odluke Vijea dvotreinskom veinom drava lanice, nakon dobivanja miljenja Upravnog odbora. U pogledu osoblja EUROPOL-a, bitna je odluka kojom se odreuje da e Vijee jednoglasno prihvatiti odgovarajua pravila o povjerljivosti podataka koje priprema upravni odbor i dostavlja Vijeu.32 Navedenim dokumentom deniraju se osnovni pojmovi: Odbor EUROPOL-a za sigurnost (podataka); koordinator EUROPOL-a za sigurnost (zamjenik direktora zaduen za sigurnost); EUROPOL-ov asnik za sigurnost; Sigurnosni prirunik i dr. Sukladno lanku 8., stavku 4. istog dokumenta, EUROPOL razlikuje sljedee sigurnosne razine podataka: Europol Restricted - ova je razina primjenjiva na informacije i materijal ije bi neovlateno objavljivanje moglo biti nepovoljno za interese EUROPOL-a odnosno jedne ili vie drava lanica. Europol Condential - ova je razina primjenjiva na informacije i materijal ije bi neovlateno otkrivanje moglo tetiti bitnim interesima EUROPOL-a odnosno jedne ili vie drava lanica. Europol Secret - ova je razina primjenjiva samo na informacije i materijal ije bi neovlateno objavljivanje u znatnoj mjeri natetilo bitnim interesima EUROPOL-a odnosno jedne ili vie drava lanica. Europol Top Secret - ova je razina primjenjiva samo na informacije i materijal ije bi neovlateno otkrivanje moglo prouzroiti iznimno teku tetu bitnim interesima EUROPOL-a odnosno jedne ili vie drava lanica. Vano je istaknuti da svaka drava (vlasnik podatka) sama odreuje nazivnu sigurnosnu razinu podataka vodei rauna o potrebi za operativnom
Odluka Vijea o prihvatu pravila o povjerljivosti EUROPOL-ovih informacija (1999/C 26/02) i (2003/C 152/01) od 3. studenoga 1998.
32
240
eksibilnou, da klasiciranje informacije treba shvatiti kao iznimku i da je informacije, u svakom konkretnom sluaju, potrebno oznaivati najniom moguom razinom. Svaka izmjena sigurnosne razine moe se obavljati samo uz znanje i privolu drave vlasnika podatka. Pristup podacima i posjedovanje informacija ograniava se unutar EUROPOL-a na one osobe koje, zbog prirode posla i obveza koje imaju, moraju biti upoznate s podacima ili moraju postupati s njima. Sve te osobe moraju proi odgovarajuu obuku i proi sigurnosnu provjeru sukladno Sigurnosnom priruniku. Sigurnosna provjeru za svaku osobu koja radi na osjetljivim zadaama obavljaju drave lanice za svoje dravljane u skladu s nacionalnim zakonima. Rezultat provjere je obvezujui za EUROPOL. Sigurnosna provjera obavlja se za sve sigurnosne razine podataka. Iznimno, osoba koja je ovlatena za postupanje s podacima 1. i 2. razine moe dobiti odobrenje za postupanje s podacima viih razina, ali samo u specinim sluajevima kad bi, s obzirom na zadae i obveze, trebala imati pristup podacima vie razine. Odobrenje daje sigurnosni koordinator nakon konzultacija sa slubenikom za sigurnost. Sva ta naela vrijede i pri sklapanju sporazuma o suradnji s treim tijelima. Tijela EUROPOL-a, njihovi lanovi, zamjenici direktora, zaposlenici u EUROPOL-u i asnici za vezu trebaju se suzdrati od bilo kakvih aktivnosti i izraavanja miljenja koja mogu biti tetna za EUROPOL ili nanijeti tetu njegovim aktivnostima. Konvencija propisuje i obvezu uvanja injenica ili informacija koje je ista kategorija osoba saznala obavljajui svoje poslove. Ta obveza vrijedi i nakon naputanja dunosti ili zaposlenja ili nakon prestanka aktivnosti. O posebnoj obvezi uvanja tajne obavijestit e se EUROPOL te e se upozoriti na pravne posljedice krenja te odredbe. O obavijesti se sastavlja slubena zabiljeka. Ista kategorija osoba ne moe svjedoiti na sudu ili izvan njega niti davati iskaze o injenicama ili informacijama o kojima je saznala obavljajui dunosti bez obraanja direktoru ili u sluaju samog direktora bez upuivanja na Upravni odbor. Direktor ili Upravni odbor obratit e se, ovisno o sluaju, pravosudnom ili kojem drugom nadlenom tijelu kako bi poduzelo mjere prema nacionalnom pravu koje se na to tijelo odnose. Te mjere mogu biti ili za prilagoivanje postupka u vezi s davanjem iskaza kako bi se osigurala tajnost informacija ili, uz uvjet da nacionalni zakoni to doputaju, za odbijanje davanja podataka o kojima je rije ako je to od znaenja za zatitu interesa EUROPOL-a ili neke drave lanice. Ako zakonodavstvo drave lanice doputa pravo odbijanja davanja iskaza, osobe zamoljene dati iskaz moraju dobiti dozvolu za takvo postupanje. Dozvolu daje direktor, a ako se od njega trai davanje iskaza, Upravni odbor. 241
Ako je asnik za vezu zamoljen dati iskaz u vezi s informacijama koje je primio od EUROPOL-a, takvu e dozvolu dobiti nakon dobivanja suglasnosti drave lanice odgovorne za asnika za vezu. Postoji li mogunost da se iskazi mogu proiriti i na informacije i saznanja koja je drava lanica prenijela EUROPOL-u ili koja nedvojbeno ukljuuju dravu lanicu, stajalite te drave lanice u vezi s iskazom mora se traiti prije davanja dozvole. Dozvola o davanju iskaza moe biti odbijena samo ako je to potrebno radi zatite najbitnijih interesa EUROPOL-a ili neke drave lanice ili drave koja trai zatitu podataka. U pogledu jezika, Konvencija kae da su radni jezici EUROPOL-a svi slubeni jezici EU. Predsjedavajui Vijeem svake godine prosljeuje posebno izvjee Europskom parlamentu o radu EUROPOL-a. Proraun EUROPOL-a donosi se za petogodinje razdoblje, sredstava se pribavljaju doprinosima drava lanica (odnosom bruto nacionalnog proizvoda prema ukupnom bruto proizvodu drava lanica za godinu koja prethodi godini za koju se proraun donosi). Najkasnije do 31. oujka direktor donosi nacrt prorauna i plana za narednu godinu koji se, nakon pregleda Financijskog odbora, dostavlja Upravnom odboru zajedno s nacrtom petogodinjeg nancijskog plana. Odluku o petogodinjem nancijskom planu Upravni odbor donosi jednoglasno. Nakon pribavljanja miljenja Upravnog odbora, odluku o usvajanju prorauna donosi Vijee (ministara pravosua i unutarnjih poslova) jednoglasno najkasnije do 30. lipnja za narednu godinu. Odluka o proraunu implicira obvezu svake drave da predviena sredstava da na raspolaganje. Nadgledanje obveza i isplate trokova te utvrivanje i prikupljanje prihoda obavljat e revizor iz slubenoga revizorskoga tijela jedne od drava lanica. Revizora imenuje jednoglasnom odlukom Upravni odbor, kojemu je revizor odgovoran. Financijski Odbor sastavljen je od jednog predstavnika za proraun iz svake drave lanice. Njegov je zadatak priprema za raspravu o proraunskim i nancijskim pitanjima. Vijee jednoglasno prihvaa nancijske odredbe navodei posebno precizna pravila o donoenju, izmjenama i ostvarivanju prorauna te nadgledanju njegova ostvarivanja kao i naina plaanja nancijskih doprinosa od drava lanica. Konvencija predvia i postupak revizije prorauna koji mora biti obavljen najkasnije do 31. svibnja sljedee godine. Reviziju provodi Zajedniki revizorski odbor sastavljen od tri lana, koje imenuje revizorski sud Europske zajednice na prijedlog njegova predsjednika tako da se svake godine mijenja po jedan lan (mandat lanovima traje tri godine). 242
Revizorsko vijee izrauje godinje izvjee u kojem svoje miljenje iskazuju direktor i nancijski kontrolori, a o njemu mogunost rasprave ima i Upravni odbor. Nakon toga izvjee se podnosi Vijeu ministara. Odluku o eventualnom otputanju direktora, vezano uz ostvarivanje prorauna za nancijsku godinu, donosi Vijee nakon ispitivanja izvjea o godinjem proraunu. Precizna pravila o godinjem izvjeu sadrana su u nancijskim propisima.
2.1.6. Odgovornost i pravna zatita Ovim vrlo vanim podrujem Konvencija ureuje pitanja odgovornosti za neovlatenu i netonu obradu podataka, druge vrste odgovornosti (ugovorna i izvanugovorna), rjeavanje sporova i pitanje privilegija i imuniteta. Svaka je osoba, u skladu s nacionalnim zakonom, odgovorna za bilo koju tetu nanesenu osobi kao posljedicu pravnih ili stvarnih pogreaka u pohranjenim ili obraenim podacima u EUROPOL-u. Oteenik moe postaviti odtetni zahtjev u dravi nastanka tete (u kojoj se zbio dogaaj koji je prouzroio nastanak tete) koja je, u sluaju da se utvrdi odgovornost, duna naknaditi tetu. U sluaju da je do stvarne ili pravne pogreke dolo kao posljedica zabunom priopenih podataka ili kao posljedica neovlatene ili netone pohrane ili obrade od strane EUROPOL-a, EUROPOL ili ta drava lanica duni su, na zahtjev drave koja je isplatila oteenika, naknaditi iznos plaene odtete, osim ako se drava lanica koja je isplatila oteenika nije podacima koristila na dravnom podruju na kojem je teta nastala krenjem odredaba Konvencije. U sluaju spora, stranke u sporu dune su obavijestiti Upravni odbor koji e eventualni spor pokuati rijeiti dvotreinskom veinom. U sluaju EUROPOL-ove ugovorne odgovornosti, mjerodavno je pravo koje se primjenjuje na konkretni ugovor. U sluaju izvanugovorne odgovornosti za tetu, EUROPOL je obvezan, neovisno o odgovornosti za stvarnu ili pravnu pogreku, naknaditi bilo koju tetu koja je uzrokovana pogrekama njegovih tijela, zamjenika direktora ili zaposlenika koje su nastale pri obavljanju dunosti ako im se one mogu pripisati, bez obzira na razliite postupke za naknadu tete u dravama lanicama. Dopunskim protokolom uz Konvenciju o zajednikim istranim timovima33 predvia se naknada za tetu koju poine slubenici EUROPOL-a djelovanjem u zajednikim istranim timovima. tetu naknauje drava na podruju koje
Odluka Vijea ministara - Council Act of 28 November 2002 (Ofcial Journal 312, 16/12/2002, p. 0002).
33
243
je teta nastala kao da su je poinili njezini slubenici, ali drava lanica tada ima pravo regresa prema EUROPOL-u. Eventualne sporove oko naela ili visine naknade regresa rjeava Upravni odbor dvotreinskom veinom. U sluaju sporova izmeu drava lanica o tumaenju ili primjene Konvencije u poetnoj fazi raspravlja Upravni odbor s ciljem rjeavanja spora. Ako se spor ne rijei u roku est mjeseci, drave stranke Konvencije dogovorom odluuju o modalitetu rjeavanja spora. EUROPOL, lanovi njegovih tijela, zamjenici direktora i zaposlenici EUROPOL-a uivaju privilegije i imunitet potreban za obavljanje zadaa u skladu s posebnim protokolom koji postavlja pravila koja se moraju primjenjivati u svim dravama lanicama. Konvencija propisuje da Kraljevina Nizozemska s drugim dravama lanicama pod istim uvjetima dogovara da asnici za vezu delegirani iz drugih drava lanica kao i lanovi njihovih obitelji uivaju privilegije i imunitete potrebne za pravilno obavljanje zadaa asnika za vezu pri EUROPOL-u. Iz zavrnih odredaba za Hrvatsku svakako je najznaajnija odredba l. 42. Konvencije koja, ureujui odnose s treim dravama i treim tijelima, denira da EUROPOL uspostavlja i odrava suradnju s treim tijelima ako je to potrebno radi obavljanja zadaa opisnih u lanku 3.34 Taj je lanak i bio pravna osnova za kasnije donoenje odluke Vijea (ministara pravosua i unutarnjih poslova) kojom se ovlauje direktor EUROPOL-a da, nakon pribavljenog miljenja Upravnog odbora, stupi u pregovore s treim dravama, izmeu ostaloga i s Republikom Hrvatskom.
2. 1.7. Dopunski protokoli uz Konvenciju Ima li se u vidu da je tekst Konvencije pripreman prije 1995. godine i da je Konvencija stupila na snagu 1998. godine, realno je bilo oekivati da je pojedina podruja Konvencije, pa tako i dio koji odreuje djelokrug rada, bilo s vremenom nuno izmijeniti. Izmjene odredaba Konvencije obavljene su kroz tri protokola, i to: 1. protokol: Protokol o pranju novaca (2000.)35 (stupio na snagu 29. oujka 2007.);
Vidi supra, pod 2.1.1 Odluka Vijea o izmjeni Konvencije - Council Act of 30 November 2000 drawing up on the basis of Article 43(1) of the Convention on the establishment of a European Police Ofce (Europol Convention) of a Protocol amending Article 2 and the Annex to that Convention, Ofcial Journal C 358, 13th of December 2000, str.1. i Ofcial Journal C 200 od 13. srpnja 2000.
35
34
244
2. protokol: Protokol o zajednikim istranim timovima (2002.)36 (stupio na snagu 29. oujka 2007.); 3. protokol: tzv. Danski protokol (2003., stupio na snagu 18. travnja 2007.).37 Prvotni tekst Konvencije odreivao je da su se obavijesti u vezi s pranjem novca mogle prikupljati samo za kaznena djela koja su propisana lankom 2. ili aneksom uz lanak 2. Konvencije. Tako mnoga korisna saznanja o moguem pranju novca (sumnjive transakcije i dr.) nisu mogla biti predmetom rada EUROPOL-a ako nije bilo poznato osnovno kazneno djelo. Protokolom o pranju novca iri se nadlenost EUROPOL-a tako da EUROPOL postaje nadlean za sve kriminalne aktivnosti vezane za pranje novca, bez obzira na predikatno kazneno djelo.38 Koristi od takve izmjene za rad tijela za provedbu zakona su viestruke: - poveano je praenje i otkrivanje sumnjivih transakcija; - poboljana je mogunosti za implementaciju nancijsko-obavjetajnog policijskog djelovanja; - poboljana je mogunost iniciranja i podrke u traganju i zapljeni prota, zarade od kaznenih djela; - uvedeno je cijelo novo podruje kaznenih djela koje se unosi u Informacijski sustav EUROPOL-a. Protokolom o zajednikim istranim timovima prvi je put omogueno da slubenici EUROPOL-a mogu sudjelovati u svojstvu pruanja podrke u zajednikim istranim timovima, ukljuujui one timove utemeljene sukladno l. 1. Okvirne odluke od 13. lipnja 2002. o zajednikim istranim timovima, ili sukladno l. 13. Konvencije od 29. svibnja 2000. o uzajamnoj pomoi u kaznenim stvarima izmeu drava lanica Europske unije toliko dugo dok ti timovi provode kriminalistike istrage za koje je nadlean EUROPOL prema l. 2. Konvencije. Slubenici EUROPOL-a mogu u okviru granica predvienih zakonom drava lanica gdje zajedniki istrani tim djeluje i u skladu s dogovorom pomagati u svim aktivnostima i razmjenjivati informacije sa svim lanovima zajednikog istranog tima, u skladu s ciljevima EURO-
36 Vidi na: http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/site/en/oj/2002/c_312/c_31220021216en 00010007.pdf, Ofcial Journal 2002 C 312 /2001. i Ofcial Joournal C 42 od 15.veljae 2002. 37 Odluka Vijea o izmjeni Konvencije Council Act of 27 November 2003 drawing up, on the basis of Article 43(1) of the Convention of European Police Ofce, a Protocol Amending that Convention, Ofcial Journal C2/01 od 6. sijenja 2004. 38 U prijevodu teksta s engleskog jezika: ...Europsko Vijee poziva Vijee (ministara pravosua i unutarnjih poslova) da proiri djelokrug rada EUROPOL-a i na pranje novca openito, bez obzira na vrstu kaznenih djela od kojih potjee postupak pranja (novca).
245
POL-a. Ipak, slubenici EUROPOL-a nisu ovlateni poduzimati mjere prisile niti imaju izvrne ovlasti kao lanovi zajednikog istranog tima. Postupak upuivanja slubenika EUROPOL-a u zajednike istrane timove temelji se na sporazumu koji sklapa direktor EUROPOL-a s nadlenim tijelima drave lanice koja sudjeluju u zajednikom istranom timu. Slubenici EUROPOL-a duni su pratiti upute voe zajednikog istranog tima. Sva saznanja koja slubenici EUROPOL-a prikupe tijekom rada u zajednikom timu mogu se uvrstiti u informacijski sustav EUROPOL-a nakon prethodne suglasnosti i uz odgovornost drave koja je informaciju dostavila. Tijekom rada u zajednikom istranom timu na slubenike EUROPOL-a primjenjuju se odredbe nacionalnog zakonodavstva drave u kojoj tim djeluje. Prednosti koje unosi primjena toga protokola mogu se svesti na sljedee: EUROPOL-ovi projekti mogu dati direktan doprinos operativnim aktivnostima drava lanica; EUROPOL-ovi slubenici mogu izai na teren i dati jedinstven doprinos svojim sposobnostima, vjetinama i bazama podataka, aktivnostima koje provode drave lanice; kriminalne grupe koje nisu bile subjekti policijskog interesa ili postupanja mogu postati subjekti u kriminalnim istragama; poveava se operabilnost EUROPOL-a znaenje EUROPOL-a raste kroz konkretne aktivnosti. Danski protokol rezultat je preporuka do kojih se dolo nakon niza radionica o korisnom pristupu EUROPOL-ovoj Konvenciji, koje su odrane u EUROPOL-u 2002. godine te kao rezultat trogodinjeg iskustva. Danski protokol predvia najkompleksnije izmjene Konvencije koje se mogu saeti u sljedeem: U lanku 3. razrauju se oblici pomoi u savjetovanju i obuci koje prua EUROPOL dravama lanicama te se dodaje kako e EUROPOL, ne utjeui na odredbe Konvencije o spreavanju krivotvorenja novca potpisane u enevi 20. travnja 1929., djelovati kao toka kontakta u ime EU prema treim dravama i organizacijama u borbi protiv krivotvorenja novca. U lanku 4. predvieno je da projektno osoblje EUROPOL-a moe direktno kontaktirati s istraiteljima na terenu, podlono prethodnom odobrenju drave lanice, pod uvjetom da obavijesti sredinju nacionalnu jedinicu o vrsti razmijenjenih podataka. Prije toga vrijedila je odredba da se svaka razmjena podataka moe obaviti iskljuivo posredstvom sredinje nacionalne jedinice. Na taj je nain omoguena blia povezanost s istranim timovima i bre upoznavanje sa svim uslugama EUROPOL-a. U lanku 6.a predvia se trei nain obrade podataka, to uklanja postojea ogranienja kojima EUROPOL moe drati osobne podatke u kompjutor246
1. 2. 3. 4. 5.
skom sustavu ili u analitikim radnim datotekama. O nainu obrade takvih podataka odluuju drave lanice Vijea dvotreinskom veinom, s posebnim osvrtom na pristup, upotrebu, vrijeme pohrane i brisanje podataka koje ne moe biti due od est mjeseci. To omoguuje EUROPOL-u da u roku est mjeseci odlui hoe li se i kako koristiti tim podatkom. Ova odredba omoguuje skladitenje podataka, jedinici EUROPOL-a omoguuje uvanje podataka, onih koji nisu posebno odreeni za neki projekt, do odreivanja potpune korisnosti (predmet s ogranienjem od est mjeseci). U lanku 9. predvieno je proirenje pristupa Informacijskom sustavu EUROPOL-a. Taj lanak nudi mogunost proirenja pristupa Informacijskom sustavu nadlenim dravnim tijelima u dravama lanicama, bez posrednitva nacionalne jedinice EUROPOL-a. Njima je doputeno koritenje sustava, iako protokol govori da e rezultat koritenja biti samo pokazati je li traeni podatak dostupan u sustavu (takozvana pogodak - promaaj obavijest). Time se pokuava omoguiti bri i jednostavniji pristup Informacijskom sustavu vee grupe korisnika, vii stupanj cjelokupnog koritenja Informacijskog sustava, vie mogunosti za identiciranje meunarodnih povezanosti i daljnje generiranje unosa podataka u kompjutorski sustav. U lanku 10. predvia se da samo analitiari i slubenici EUROPOL-a mogu unositi podatke, samo analitiari (ukljueni u radne datoteke) mogu unositi i mijenjati podatke, svi sudionici mogu pozivati podatke iz datoteke. Nadalje, omoguuje se treim stranama pristup analitikim radnim datotekama ako imaju s EUROPOL-om sklopljen operativni sporazum (status u kojem se nalazi Republika Hrvatska), ako je trea drava pogoena kriminalom koji obrauje konkretna analitika radna datoteka, ako je pristup u interesu drava lanica i ako pristup odobre sve lanice radne datoteke. Tree strane koje e formalno postati pridruene u AWF moi e: prisustvovati sastancima analitikih grupa, biti obavijetene od EUROPOL-a o razvitku analitike radne datoteke, primati rezultate analize, dalje slati rezultate analiza, iako e takvo slanje biti predmet razmatranja lanica s prethodnim sporazumom, jednostrano odrediti dogovor. Obje drave lanice ili tree strane imaju doputenje da u bilo kojem trenutku odrede svoj dogovor. U lanku 12. predvia se otvaranje novih analitikih radnih datoteka, o emu direktor EUROPOL-a odmah upoznaje Zajedniko nadzorno tijelo i Upravni odbor. Upravni odbor u bilo kojem trenutku moe traiti od direktora EUROPOL-a da zatvori radnu datoteku. Time se skrauje birokratski postupak otvaranja i omoguuje bra reakcija na zahtjeve drava 247
za otvaranjem radne datoteke. Osim toga, predvieno je da e se potreba za daljnjim uvanjem podataka pohranjenih u analitikoj radnoj datoteci revidirati nakon tri godine uz mogunost ponovnog uvanja sljedee tri godine. Na taj nain omoguuje se daljnja pohrana potencijalno korisnih podataka, ali se omoguuje i jednostavnije zatvaranje manje znaajnih analitikih radnih datoteka. U lanku 16. predvia se da e EUROPOL uspostaviti odgovarajui sustav kontrole pozivanja podataka (ukida se kontrola svakog desetog pozivanja iz sustava). U lanku 18. daje se ovlast direktoru Europola da poalje podatke treim dravama s kojima EUROPOL nema zakljuen operativni sporazum, ali samo u iznimnim sluajevima ako je dostava apsolutno nuna radi zatite osnovnih interesa drave lanice unutar odreenih EUROPOL-ovih ciljeva ili u interesu sprjeavanja stvarne opasnosti povezane s kaznenim djelom. Time se omoguuje potpunije koritenje operativnim podacima, bra reakcija u pogledu pomoi u kriznim situacijama te se otvara mogunost razmjene vanih podataka u iznimno opasnim i kriznim situacijama. U lanku 28. proiruju se ovlasti Upravnog odbora, poput toga je li odreen podatak bitan za obavljanje zadae (EUROPOL-a) i treba li biti ukljuen u kompjutorizirani sustav, dvotreinskom veinom odluiti o ukljuivanju strunjaka treih drava ili treih tijela u aktivnosti analitike radne skupine; dvotreinskom veinom odluiti o pravu na pristup dokumentima EUROPOL-a i dr. Predvia se novi lanak 32.a kojim se omoguuje dravljanima Europske unije da zatrae te da im se i omogui pristup EUROPOL-ovim dokumentima. To znai da e javnost moi traiti na uvid sve dokumente EUROPOL-a. EUROPOL moe odbiti zahtjev, ali odbijanje mora biti u skladu s odgovarajuim pravilima EUROPOL-a. Takoer, dokumenti koji sadravaju osjetljive informacije nee biti dani na uvid javnosti. Svaki dokument mora se pojedinano utvrditi, a odluka donijeti na osnovi vlastitih mjerila.
Usvajanjem dopunskih protokola prvotni tekst Konvencije o EUROPOL-u sadrajno je znaajno promijenjen. Konvencija se trenutano moe mijenjati samo donoenjem novih protokola, kojih je stupanje na snagu odreeno notikacijom svih drava lanica EU koje su utvrdile protokol, i to onda kad budu ispunjeni svi formalni uvjeti prema unutarnjem zakonodavstvu drava lanica. S obzirom na sporost toga postupka i stvarnu potrebu da se tekst Konvencije moe eksibilnije mijenjati, intencija je da Konvenciju o EUROPOL-u zamijeni Odluka Vijea ministara pravosua i unutarnjih poslova. 248
3. REPUBLIKA HRVATSKA I EUROPOL Aktivnosti oko pristupanja Republike Hrvatske (oko sklapanja operativnog i stratekog sporazuma s EUROPOL-om) mogu se podijeliti u tri faze: faza pripreme i sklapanja sporazuma, faza uspostave nacionalnog ureda Europola i faza operativnog poetka rada. Dana 14. prosinca 2002. osnovana je radna skupina za pripremu poetka pregovora za sklapanje sporazuma o suradnji izmeu RH i EUROPOL-a. Postupak sklapanja sporazuma o suradnji s pet drava nelanica Europske unije (tadanjom Dravnom zajednicom Srbije i Crne Gore, Bosnom i Hercegovinom, Albanijom, Makedonijom i Hrvatskom) zapoet je na temelju odluke Vijea Europske unije za pravosue i unutarnje poslove od 13. lipnja 2002. Hrvatsko izaslanstvo bilo je nazono inicijalnom seminaru u Haagu 15. i 16. listopada 2002. u organizaciji EUROPOL-a radi priprema za slubene pregovore. Tada je izaslanstvo zaprimilo i slubeni poziv za poetak razgovora o sklapanju sporazuma o suradnji s EUROPOL-om kao i upitnik za evaluaciju sposobnosti sudjelovanja u EUROPOL-u.39 Na tom je sastanku hrvatska delegacija izvijestila predstavnike EUROPOL-a o statusu domae legislative. Tada se u skorijem roku oekivalo potpisivanje i potvrivanje Konvencije o zatiti osoba kod automatske obrade osobnih podataka (Konvencija 108). Zakon o zatiti osobnih podataka u tom je trenutku bio u visokom stupnju izrade. Sadravao je standarde iz reene Konvencije, odnosno Direktive EU br. 95/C 316/01. Stanje nacionalnog zakonodavstva u pogledu zatite osobnih podataka bilo je osobito znaajno jer se samo uz ureeno zakonodavstvo na tom podruju i formiranu sredinju nacionalnu agenciju za nadzor osobnih podataka moglo pristupiti pregovorima oko sklapanja sporazuma o operativnoj suradnji koji predvia i razmjenu osobnih podataka. Republika Hrvatska je 5. lipnja 2003. potpisala Konvenciju o zatiti osoba kod automatske obrade osobnih podataka, a Hrvatski ju je sabor potvrdio 14. travnja 2005. Zakon o zatiti osobnih podataka stupio je na snagu 20. lipnja 2003. Upitnik dostavljen od Europola popunjen je i dostavljen EUROPOL-u 28. studenoga 2003. U MUP RH tada je osnovana radna skupina radi pripreme pregovora za sklapanje ugovora o suradnji s EUROPOL-om. U tom smislu pristupilo se izradi podzakonskih akata koji su trebali urediti zatitu osobnih podataka i organizaciju budueg odsjeka Europola.
39 Nakon tog sastanka donesena je odluka da Republika Hrvatska s EUROPOL-om sklopi Sporazum o operativnoj i stratekoj suradnji. Danas (travanj 2008. godine) Republika Hrvatska jedina je drava jugoistone Europe (izuzev drava lanica EU) koja s EUROPOL-om ima sklopljen Sporazum o stratekoj i operativnoj suradnji.
249
Uz navedeno, pristupilo se utvrivanju stupnja ukljuivanja ostalih agencija za provoenje zakona u sporazum o suradnji s EUROPOL-om te uspostavi nacionalnog ureda EUROPOL-a. U sklopu uspostave nacionalnog ureda Europola, utvrena je organizacija i denirani su radni procesi te je izraena sistematizacija, pri emu je odgovarajue reguliranje uspostavljanja, zatite i koritenja evidencija koje sadravaju osobne podatke bila jedna od prioritetnih zadaa. Donoenjem Zakona o zatiti osobnih podatka ostvaren je velik pomak ka standardima EUROPOL-a. Vlada RH na temelju Zakona o zatiti osobnih podataka donijela je dvije uredbe kojima je propisan nain i obveza evidentiranja svih zbirki osobnih podataka (Uredba o nainu voenja i obrascu evidencije o zbirkama osobnih podataka, NN 105/04 od 28. srpnja 2004.) te tehniki nain zatite posebne kategorije osobnih podataka (Uredba o nainu pohranjivanja i posebnim mjerama tehnike zatite posebnih kategorija osobnih podataka, NN 139/04 od 6. listopada 2004.). Nadalje MUP RH donio je Pravilnik o sigurnosti i zatiti slubenih podataka MUP-a (NN 125/04 od 7. rujna 2004.) kojim su denirane vrste podataka i njihova zatita.40 Pregovori o pristupanju Republike Hrvatske EUROPOL-u odrani su 8. studenoga u Den Haagu, Nizozemska. Sporazumom su odreena sljedea podruja suradnje: razmjena saznanja, razmjena strunog znanja, razmjena opih situacijskih izvjea, razmjena stratekih analiza, razmjena saznanja u sprjeavanju kriminala, sudjelovanje u aktivnostima obuke, savjetovanje i podrka u individualnim policijskim akcijama. Kao nadlena tijela u Republici Hrvatskoj za ostvarivanje suradnje s Europolom Sporazumom su odreeni: - Ministarstvo unutarnjih poslova - Ravnateljstvo policije, - tri upravne organizacije u sastavu Ministarstva nancija, i to: Carinska uprava, Porezna uprava i Ured za sprjeavanje pranja novca. Aktivnosti oko uspostave Odsjeka EUROPOL-a formalnopravno su dovrene 19. sijenja 2006. S punim operativnim radom zapoeo je u rujnu 2006. Operativna suradnja veim se djelom ostvaruje razmjenom pismena izmeu nacionalne kontaktne toke (Odsjek EUROPOL-a) i za to nadlene organizacijske jedinice EUROPOL-a. Sporazumom je predvieno upuivanje asnika za vezu u EUROPOL koji e predstavljati Republiku Hrvatsku u EUROPOL-u i spona je u ostvarivanju suradnje izmeu Republike Hrvatske (Odsjeka EUROPOL-a) i EUROPOL-a. Policijski asnik za vezu Republike Hrvatske pri EUROPOL-u na dunost je stupio 1. oujka 2008.
U meuvremenu je tekst Pravilnika noveliran te naknadno usklaivan s odredbama Zakona o zatiti tajnosti podataka.
40
250
Vano je naglasiti da Sporazum ne predvia ostvarivanje neposredne suradnje izmeu Republike Hrvatske i pojedine drave lanice odnosno tree stranke, no ona je mogua putem za to nadlene organizacijske jedinice u EUROPOL-u odnosno posredstvom asnika za vezu. U ostvarivanju suradnje s EUROPOL-om nadlena tijela u Republici Hrvatskoj u obvezi su na zamolnicu primljenu putem EUROPOL-a dostaviti sve traene informacije i pruiti druge oblike pomoi predviene Sporazumom. Zamolnica moe biti upuena od pojedine organizacijske jedinice EUROPOL-a ili pojedine zemlje lanice ili zemlje ili organizacije koja ima sporazum o suradnji s EUROPOL-om. Pored toga, Republika Hrvatska u obvezi je EUROPOL-u samoinicijativno dostavljati informacije iz njegova mandata, a otvorena je i mogunost sudjelovanja u radnim skupinama koje se osnivaju u okviru pojedinih aktivnosti EUROPOL-a. Sukladno tzv. Danskom protokolu, Republika Hrvatska moe se, uz ispunjavanje odreenih uvjeta,41 ukljuiti u pojedine analitike radne datoteke EUROPOL-a (AWF). S druge strane, putem EUROPOL-a Republika Hrvatska prima informacije o novim modalitetima kriminaliteta, razne analitike produkte (strateke analize, biltene i dr.), koji se distribuiraju mjerodavnim specijalistikim linijama rada. Republika Hrvatska moe putem EUROPOL-a zatraiti dostavu informacija koje se odnose na kaznena djela iz mandata EUROPOL-a. Informacija se moe zatraiti od pojedine zemlje lanice ili tree stranke te od organizacijskih jedinica EUROPOL-a koje su nadlene za voenje baza podataka kojima EUROPOL raspolae. Vrlo vana aktivnost koja se provodi jest podizanje razine svijesti policijskih rukovoditelja i policijskih slubenika o zadaama, ulozi i ciljevima suradnje posredstvom EUROPOL-a, kako u sjeditu, tako i po policijskim upravama. Tako je tijekom 2007. godine u suradnji s Vladom Kraljevine Nizozemske realiziran Matra-ex program u sklopu kojega su organizirani seminari za policijske slubenike, dravne odvjetnike, predstavnike Ministarstva nancija i predstavnike drugih tijela dravne uprave o ulozi, znaenju, zadaama i ciljevima EUROPOL-a. Istim programom obavljeno je dodatno osposobljavanje policijskih slubenika Odsjeka Europola MUP-a RH.
41
Vidi supra, pod 2.1.7
251
4. ZAKLJUAK Razvoj meunarodne policijske suradnje u posljednjih dvadesetak godina, tonije od spomenutog nezadovoljstva prijevoznika 1984. godine, koje je bilo i neposredni povod za nastanak Schengenskih provedbenih sporazuma, pa do danas, obiljeavaju vrlo dinamine promjene.42 Dogaaj od posebnog sigurnosnog znaenja kakav je bio teroristiki napad 11. rujna 2001. uvjetovao je ubrzanje formiranja odgovarajuih baza podataka i obavio dodatan pritisak na svjetske (europske) organizacije kriminalistike policije poput Interpola i EUROPOL-a da ubrzano porade i na sistematizaciji i na brzini razmjene podataka, uvaavajui vie (EUROPOL) ili manje (Interpol) odgovarajue sigurnosne standarde. Suradnja Republike Hrvatske s EUROPOL-om, pored formalnopravnog uvjeta za punopravno lanstvo,43 otvara Hrvatskoj, s jedne strane, mogunost prikupljanja vrlo korisnih informacija kojima raspolae EUROPOL i drave lanice EUROPOL-a, a s druge strane otvara mogunost aktivnog sudjelovanja u radnim skupinama po pojedinim analitikim radnim datotekama. Kako se kroz analitike radne datoteke obrauje specijalizirano podruje kriminala (npr. imovinski delikti, kriminalitet u vezi s opojnim drogama, krivotvorenje kartica i sl.) za koje se due vremena prikupljaju podaci, aktivnim sudjelovanjem u onim radnim datotekama za koje postoji operativni interes u budunosti je mogue ostvariti tzv. proaktivni pristup borbi protiv odreenih oblika kriminala iz mandata EUROPOL-a (primjerice problematika krae plovila i njihova nezakonita prelaska44). Nakon upuivanja asnika za vezu Republike Hrvatske u sjedite u EUROPOL moe se oekivati porast aktivnosti izmeu EUROPOL-a i Hrvatske, posebno uzimajui u obzir injenicu da je Republika Hrvatska prva i trenutano jedina drava jugoistone Europe s kojom EUROPOL ima sklopljen Sporazum o operativnoj suradnji koji otvara mogunost razmjene osobnih podataka i sudjelovanja u analitikim radnim datotekama. Konano, meunarodna policijska suradnja, u kontekstu detekcije, suzbijanja i prevencije kriminala, nuno se mora promatrati kroz multilateralnu suradnju (suradnja u velikim forumima poput UN-a, Vijea Europe, Europola, Interpola, centra SECI) i bilateralnu suradnju temeljenu na meunarodnim
42 Vie o meunarodnoj policijskoj suradnji do 2000. godine vidi u: Sai, ., Meunarodna suradnja Ministarstva unutarnjih poslova RH oblici, ciljevi, obiljeja i uoeni problemi, HLJKPP, 1/2000, str.123-163. 43 Svi obvezujui propisi koji ureuju rad EUROPOL-a dio su pravne steevine iz poglavlja 24.: Pravda, sloboda, sigurnost, s kojom RH mora uskladiti svoje zakonodavstvo. 44 ffentliche Sicherheit, asopis Ministarstva unutarnjih poslova Republike Austrije, br. 11-12 (studeni-prosinac) 2007., str. 23.
252
ugovorima.45 Usvajanje europske pravne steevine za podruje: Pravda, sloboda, sigurnost i ulazak Republike Hrvatske u EU, tonije schengensko poduje, nuno e implicirati i odreene zakonodavne (ustavne) izmjene46 koje bi u konanici trebale pojednostavniti i ubrzati razmjenu i prikupljanje obavijesti. Specinost (geografskog) poloaja nalae daljnje aktivno sudjelovanje i u forumima izvan EU. Konano, meunarodna policijska suradnja ne moe se promatrati izdvojeno od meunarodne kaznenopravne pomoi, posebice u tzv. ad hoc situacijama (prekogranina potraga, prekogranino tajno praenje i nadziranje), te posebno imajui na umu da do stvarnog okonanja kaznenog postupka moe doi i nakon ustupa kaznenog gonjenja, izruenja ili izvrenja strane kaznene odredbe.47
LITERATURA Degan, V../Pavii B., Meunarodno kazneno pravo, Rijeka, 2005. Fontaine, P., Europa u 12 lekcija, Europska komisija, Opa uprava za tisak i komunikacije, B1049, Bruxelles Ivanda, S., Schengenski sporazumi i unutarnja sigurnost, MUP-Policijska akademija, Zagreb, 2001. Ivanda, S./Dragovi, F., Suradnja policije i pravosua u Europskoj uniji od Maastrichta do danas, Policija i sigurnost, 1-3/03., str. 43-60. Krapac, D., Meunarodna kaznenopravna pomo, Narodne novine d.d., Zagreb, svibanj 2006. Moore, A., Police and Judicial Co-operation in the European Union, Cambridge, 2004. Roi, M., Meunarodna policijska suradnja kriminalistike policije Republike Hrvatske, HLJKPP 1/2006., str. 87-127; Zagreb, 2006. Sai, ., Meunarodna suradnja Ministarstva unutarnjih poslova RH oblici, ciljevi, obiljeja i uoeni problemi, HLJKPP 1/2000., str.123-163. ffentliche Sicherheit, asopis Ministarstva unutarnjih poslova Republike Austrije, br. 11-12 (studeni-prosinac) 2007., str. 23. EUROPOL Konvention und Rechtsakte des Rates (Konvencija Europola i pravni akti Vijea (ministara pravosua i unutarnjih poslova EU), Bundesministerium fr Inneres, Bundeskriminalamt, Bro II/2.2, Fassung 05/2004.
Opirnije vidi i u: Roi, M., Meunarodna policijska suradnja kriminalistike policije Republike Hrvatske, HLJKPP, 1/2006, str. 87-127; Zagreb, 2006. 46 Primjerice, usvajanjem pravne steevine bit e potrebno ozakoniti izruivanje vlastitih dravljana za drave u kojima vrijedi europski uhidbeni nalog. 47 Vie vidi u: Krapac, D., Meunarodna kaznenopravna pomo, Narodne novine d.d., Zagreb, svibanj 2006.
45
253
Summary EUROPOL AND INTERNATIONAL POLICE COOPERATION OF THE CRIME INVESTIGATION POLICE OF THE REPUBLIC OF CROATIA By analysing the provisions of the EUROPOL Convention, the author presents an overview of the activities of the European Police Ofce: the creation of EUROPOL, the scope of its work, its organisation and data processing, with special emphasis on the role of analytical work les. The analysis also includes the provisions of three Protocols amending the Convention, which form part of the acquis communautaire of the European Union. This article presents a short overview of the activities implemented to harmonise the text of the Agreement on Strategic and Operative Cooperation between the Republic of Croatia and EUROPOL, as well as of the activities performed until April 2008 to implement the Agreement. In its nal part, the article presents the possible future participation of the Ministry of the Interior of the Republic of Croatia and other public administration bodies in the activities of EUROPOL, especially in the context of Croatias accession to the European Union.
254

Rosic

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Rosic

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

M. Roi: EUROPOL i meunarodna policijska suradnja kriminalistike policije Republike Hrvatske UDK 341.

Primljeno 1. svibnja 2008. Struni lanak

Mr. sc. Marijo Roi*

EUROPOL I MEUNARODNA POLICIJSKA SURADNJA KRIMINALISTIKE POLICIJE REPUBLIKE HRVATSKE

Ivanda (2001.), str. 39.

http://www.europol.europa.eu/index.asp?page=agreements, 27. travnja 2008.

Slubeni list EU - OJ - C362/01.

Uloga Zajednikog nadzornog tijela detaljnije je razraena pod 2.1.4

Detaljnije o vrstama podataka unutar svake kategorije vidjeti u lanku 6. Odluke.

Narodne novine br. 7/2006 (meunarodni ugovori).

Slika prikazuje organizacijsku strukturu EUROPOL-a.

Vidi supra, pod 2.1.7

You might also like