KRUMPIR

Centar porijekla: Juna Amerika. Porodica: Rod: Vrsta: Podvrste: SOLANACEAE SOLANUM Solanum tuberosum S. tuberosum ssp. tuberosum S. tuberosum ssp. andigena

Rod Solanum posjeduje preko 2000 vrsta. Obzirom na ploidnost vrste variraju od diploidnih (2n = 24) do heksaploidnih (2n = 72). Smatra se da kultivirane vrste potjeu od Solanum stenotomum. Broj kromosoma - 2n = 48; tetraploid.

Morfoloko bioloka svojstva Jednogodinja biljka koja se uzgaja radi podzemne stabljike, gomolj ili tuberus. Koristi se u ljudskoj ishrani, industrijskoj preradi i hranidbi stoke. Uzgaja se u umjerenim tropskim i subtropskim podrujima. Korijen - iz sjemena se razvije njean vretenast korijen iz gomolja iliasto korijenje. Stabljika - zeljasta, uspravna, razgranata, obrasla dlaicama. Listovi - neparno perasti s 3 - 7 liski, cjelovitog ili nazubljenog ruba. Listovi podzemne stabljike su male ljuice. Cvat - terminalna cimoza. Cvjetovi - cjevasta aka s pet lapova, vjeni pet sraslih latica slobodnog vrha bijele, ute, ljubiaste, crvenkaste boje to je genetski uvjetovano, tuak s nadraslom plodnicom, pranici filamentima privrenim za cijev vjenia. Neki kultivari (Bintje, Erstling) slabo cvatu ili uope ne cvatu. Plod - okrugla boba zelene, smee ili crveno-zelene boje. Gomolj - kratka odebljala stabljika. U osi ima spiralno poredane ljuskaste listove, u pazucu kojih je sloen pup (okce). Okce sadri glavne i sporedne, spavajue pupove. Prvo klija glavni pup. Klice su karakteristine za kultivar. Boja gomolja, oblik i poloaj u odnosu na biljku su svojstvene kultivaru. Tip spolnosti samooplodnja

Cvatnja pogoduje joj obilna vlaga tla i zraka, T = 15 20 o C, poetak u centru cvati. Trajanje 7 10 dana jedna cvat, biljka cvate 28 33 dana. Sterilnost je esta pojava kod velikog broja kultivara: sterilnost polena i sterilnost tuka. esta pojava je i partenokarpija.

Kao

poljoprivredna

kultura

krumpir

se

razmnoava

vegetativno

(gomoljima). Za sadnju se uzimaju cijeli manji gomolji ili vei razrezani na dijelove od kojih svaki ima okce. kultivari krumpira su homogeni. Proizvodnja sjemenskog krumpira zdravi gomolji, slobodni od virusa. Kultura meristema. Radi vegetativnog razmnoavanja

Tehnika krianja Krianje moemo vriti u prirodnim uvjetima ili u umjetnim (staklenici, plastenici). Biljke koje emo kriati moemo uzgojiti iz gomolja ili reznica stabljike pogodnije za rad tijekom ljeta, koristi se stabljika sa nekoliko ne otvorenih cvjetova. Na majinskoj biljci odabrati eljene cvati i odstraniti sve otvorene cvjetove Emaskulacija, pincetom, pred otvaranje cvijeta Izolacija emaskuliranih cvjetova Skupljanje polena s antera u Petrijevu zdjelicu ili vreicu Nanoenje polena Ponovna izolacija cvijeta nakon polinacije. Oko est tjedana nakon polinacije skidaju se plodovi i ostave da dozriju. Sadraj ploda se istisne u posudu s vodom, gdje se sjemenke istaloe na dnu. Iscijedi se tekui dio, a preostane kruti u kojem su i sjemenke. Sjeme se osui i pakira u vreice.

Nain nasljeivanja Svojstava Dominantno Recesivno Ljuska gomolja Obojena Bez boje Jednobojna S mrljama Meso gomolja Obojeno Bijelo Oblik gomolja Duguljast Okrugao Okca Ravna Duboka Sadraj proteina Malen Velik Boja cvijeta Violet ili crvena Bijela Polen Sterilan Fertilan Reakcija na fotoperiod Kratki dan Neutralan Intermedijarno nasljeivanje Sadraj bjelanevine Solanini Poligensko nasljeivanje Prinos, poloaj gomolja, tip grma, otpornost na nepovoljne imbenike okoline, otpornost na bolesti i oteenja Transgresivno nasljeivanje Sadraj C vitamina

Ciljevi oplemenjivanja - Prinos kvantitativno svojstvo niske heritabilnosti. Bitan je prodajni prinos tj. prinos gomolja odreene veliine i oblika u tipu kultivara, s plitkim okcima i glatkom koom. - Kakvoa kompleksno svojstvo. Bitan je: sadraj krute tvari, tekstura gomolja, okus, aroma, itd. Nepoeljan je visok sadraj glikoalkaloida sadraj glikoalkaloida je visoko nasljedan. - Ranozrelost zanimljiva radi ranije prisutnosti na tritu. - Otpornost na bolesti o Pyitophtora infestans (plamenjaa) napada list i gomolj, u oplemenjivanju se vie radi na otpornosti lista. Kvalitativna otpornost izvor Solanum demissum, danas neki kultivari; opa otpornost izvor neki kultivirani genotipovi. o Synchytrium endobioticum (rak krumpira) kvalitativna i kvantitativna otpornost. o Gljivice iz roda Verticilium otpornost je povezana sa kosnozrelou. o Virusi: virus kovravosti lista (PLRV), Y virus krumpira (PVY), virus A (PVA), virus mozaika (PVX). Najopasniji PLRV otpornost pronaena u vrsti Solanum tuberosum i u nekim divljim vrstama. PVY otpornost pronaena u vrsti Solanum stoloniferum. - Otpornost na tetnike o Krumpirova zlatica - budui da je kemijska zatita uinkovita na razvoju otpornosti se nije u oplemenjivanju mnogo radilo o Lisne ui opasne su kao prenosioci virusa. - Ostala zanimljiva svojstva na kojima se radi: otpornost na herbicide, lake odvajanje gomolja od stolona, tee guljenje koice i slino.

Izvori genetske varijabilnosti - Znaajnu genetsku varijabilnost za razna svojstva pronalazimo kod vrsta i podvrsta roda Solanum - podvrsta andigena s genetskom varijabilnou za kakvou i otpornost na bolesti; Solanum demissum R geni za otpornost na plamenjau; S. phureja genetska osnova za ranozrelost; S. ajanhuiri otpornost na niske temperature; itd. - Introdukcija (egzotina germplazme). Velike zbirke kultiviranih i divljih Solanum Vrsta se uvaju u Peruu, Argentini, Kolumbiji, SAD, Rusiji, Njemakoj, kotskoj itd. - Hibridizacija - Transfer gena - Somatske mutacije

Metode oplemenjivanja Oplemenjivanje krumpira olakava mogunost vegetativnog razmnoavanja. eljeni genotip (stvoren nekom od metoda oplemenjivanja) se moe lako odravati vegetativnim razmnoavanjem. Umjetna hibridizacija (dva ili vie roditelja) selekcija Povratno krianje Rekurentna selekcija Klonska selekcija

a cvijet; b, c plod; d gomolj.