DOKUMENT EUROPSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ

STRATEGIJA ZA HRVATSKU
Odobrena na sastanku Nadzornog odbora EBRD-a, 3. oujka 2005.

EBRD prevodi izvorni tekst dokumenta iskljuivo u svrhu bolje pristupanosti itatelju. Iako je EBRD poduzeo mjere opreza da osigura autentinost prijevoda, EBRD ne garantira niti potvruje njegovu tonost. Pozivanje na bilo koji takav prijevod bit e na osobnu odgovornost itatelja. EBRD, njegovi djelatnici ili zastupnici nee ni u kojem sluaju biti odgovorni itatelju ili bilo kome drugome u sluaju netonosti, propusta, nedostataka ili manjkavosti prijevoda i/ili izmjena bilo kojeg dijela prijevoda bez obzira na uzrok, ili za tete time nanesene. U sluaju bilo kakvog odstupanja ili proturijenosti izmeu dokumenta na engleskom jeziku i njegova prijevoda, engleska verzija smatra se valjanom.

SADRAJ
PREPORUKA PREDSJEDNIKA ................................................................................. 3 1. PORTFELJ BANKE .............................................................................................. 7 1.1 Pregled dosadanjih aktivnosti......................................................................... 7 1.2 Implementacija ranije strategije za Hrvatsku................................................... 8 1.3 Utjecaj portfelja Banke na tranziciju i nauene lekcije.................................... 9 1.3.1 Relevantnost i utjecaj na tranziciju ranijih strategija za Hrvatsku ................9 1.3.2 Nauene lekcije .............................................................................................10 1.3.3 Financijski rezultati postojeeg portfelja .....................................................12 1.3.4 Mobiliziranje sufinanciranja ........................................................................12 1.3.5 Omjer portfelja .............................................................................................12 2. POSLOVNO OKRUENJE ................................................................................ 13 2.1 Politiko okruenje ........................................................................................ 13 2.2 Napredak tranzicije i reakcija gospodarstva .................................................. 16 2.2.1 Makroekonomski uvjeti za projekte Banke ...................................................16 2.2.2. Uspjeh i izazovi tranzicije .............................................................................18 2.3 Pristup kapitalu i uvjeti za ulaganja ............................................................... 25 3. STRATEKA ORIJENTACIJA ......................................................................... 27 3.1 Banini prioriteti za strateko razdoblje........................................................ 27 3.2 Sektorski izazovi i ciljevi Banke................................................................... 28 3.2.1 Infrastruktura i okoli ...................................................................................28 3.2.2 Financijske institucije ...................................................................................30 3.2.3 Poduzetniki sektor .......................................................................................31 4. DRUGE MEUNARODNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE I MULTILATERALNI DONATORI ............................................................................ 33 4.1 Europska komisija (EC) ............................................................................... 33 4.2 Europska investicijska banka (EIB)............................................................. 34 4.3 Svjetska banka (IBRD) ................................................................................ 34 4.4 Meunarodna financijska korporacija (IFC)................................................ 35 4.5 Meunarodni monetarni fond (MMF).......................................................... 35 4.6 Razvojna banka Vijea Europe (CEDB)...................................................... 36 PRIVITAK 1: PROJEKTI PO GODINAMA ............................................................ 37 PRIVITAK 2: NETO KUMULATIVNI IZNOS UKUPNIH ULAGANJA PO SEKTORIMA ............................................................................................................... 41 PRIVITAK 3: BILATERALNA POMO ................................................................. 42 PRIVITAK 4: POLITIKA I SOCIJALNA OCJENA ............................................ 48 PRIVITAK 5: SOCIJALNI I GOSPODARSKI POKAZATELJI .......................... 53 PRIVITAK 6: OCJENA HRVATSKIH TRGOVAKIH ZAKONA ..................... 54 PRIVITAK 7: TAM I BAS U HRVATSKOJ. ........................................................... 64

PREPORUKA PREDSJEDNIKA Hrvatska nastavlja ispunjavati uvjete definirane u lanku 1. Sporazuma o osnivanju banke. Pod koalicijskom Vladom pod vodstvom Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), Hrvatska je postigla svoj kljuni cilj Europsko vijee dodijelilo joj je status kandidata, a poetak pregovora za lanstvo u Europskoj Uniji planiran je za oujak 2005. Vlada premijera Ive Sanadera ostvarila je izvrstan napredak u poboljanju odnosa sa susjednim zemljama i poboljala je suradnju s Meunarodnim kaznenim sudom za bivu Jugoslaviju (International Criminal Tribunal for former Yugoslavia ICTY) u Haagu. Premijer je iskazao namjeru Vlade za pridruivanjem EU-u do 2008. To e ovisiti o brzom djelovanju Hrvatske u smjeru usvajanja pravne steevine EU-a (acquis communautaire). Iako je Sporazumom o stabilizaciji i pridruivanju s EU-om napravljen poetak, ostaje jo mnogo toga za odraditi. Kako bi se rijeila jo nerijeena pitanja, Predpristupni ekonomski program za razdoblje od 2005. - 2007. bit e usmjeren na poboljanje poslovne klime za pruanje potpore malim i srednjim poduzeima, restrukturiranje javnih poduzea, ubrzanje pretvorbe, uklanjanje administrativnih prepreka i postizanje fiskalne discipline. Snaan rast BDP-a tijekom protekle dvije godine, sa stopom rasta od 5,2 posto u 2002. i 4,3 posto u 2003. te procijenjenih 3,7 posto u 2004. bio je potaknut restrukturiranjem industrije, projektima koje je inicirala Vlada u cestovnom i graevinskom sektoru te snanom privatnom potronjom, podranom rastom kredita poslovnih banaka. Odbor MMF-a je u kolovozu 2004. odobrio novi stand-by aranman u iznosu od 110 milijuna EUR koji vlasti namjeravaju shvatiti kao mjeru opreza. Program ima za cilj pomoi vladi s fiskalnom konsolidacijom i implementacijom strukturalnih reformi tijekom prve faze pregovora za lanstvo u EU. Proces fiskalne konsolidacije dogovoren s MMF-om trebao bi pomoi Vladi u jaanju fiskalne discipline i smanjenju vanjskog duga. Strukturne reforme su nastavljene i tijela vlasti postavila su ambiciozni cilj dovretak jednog dijela privatizacije 2005. U sljedee dvije godine, Republika Hrvatska bit e suoena s vanim strukturnim izazovima. Oni ukljuuju restrukturiranje i privatizaciju preostalih komunalnih poduzea u dravnom vlasnitvu te malih poduzea u sektoru turizma kao i ubrzanje reformi u javnoj upravi i pravosuu. Kako bi se suoili s takvim izazovima hrvatske vlasti trebale bi: 1. promicati sudjelovanje privatnog sektora u infrastrukturi, kako na nacionalnoj tako i na lokalnoj op inskoj razini, a u isto vrijeme ja ati neovisnost i kapacitet novo uspostavljenih regulatornih tijela; poboljati poslovno okruenje kroz pojednostavljivanje uvjeta za dobivanje dozvola i drugih zakonodavnih uvjeta kako bi se privukla green-field ulaganja i strana izravna ulaganja (FDI); ubrzati proces privatizacije javnih komunalnih poduze a i malih poduze a u sektoru turizma kao klju nom gospodarskom sektoru;

2.

3.

4. 5. 6.

zapo eti restrukturiranje u osjetljivim sektorima, npr. u poljoprivredi i brodogradnji; oja ati napore za poboljanje transparentnosti i u inkovitosti te smanjenje korupcije u pravosu u i javnoj upravi kako bi se ispunili standardi EU-a; nastaviti razvijati regionalnu suradnju sa susjednim zemljama u Sredinjoj i Jugoistonoj Europi kroz jaanje prekogranine trgovine, ulaganja i stranih izravnih ulaganja, promicanje vanjske trgovine i ulaganja te promicanje regionalnih inicijativa uz potporu politikog dijaloga.

Od zadnje Strategije za Hrvatsku, plasmani Banke u Hrvatskoj su se znatno pove ali, na sveukupno 1,3 milijarde EUR, uz oko 3 milijarde EUR sredstava mobiliziranih kroz sufinanciranje. Hrvatska je za Banku vaan partner koji znatno doprinosi regionalnom gospodarskom rastu i stabilnosti. Svake godine od 1999., Banka je u Hrvatskoj uloila prosje no 150 milijuna EUR godinje. Neto iznos ukupnih ulaganja Banke krajem prosinca 2004. iznosio je 917 milijuna EUR, a operativna sredstva 591,4 milijuna EUR. U skladu s ranijom strategijom (2002.2004.), Banka je znatno pove ala svoje sudjelovanje sektoru infrastrukture, uklju uju i lokalnu razinu i sektor poduzetnitva. Projekti Banke imali su dobar u inak na tranziciju, zahvaljuju i kontinuiranom politi kom dijalogu s tijelima vlasti, poboljanju standarda korporativnog upravljanja, jaanju regionalne integracije i uvoenju koncepcija privatnog sektora u financiranje infrastrukture. Banka je 2004. podrala regionalnu gospodarsku integraciju kroz financiranje irenja najveeg hrvatskog proizvoaa mlijenih proizvoda na Srbiju. Tijekom sljede e dvije do tri godine, Banka ima priliku usko sura ivati s hrvatskim tijelima vlasti kako bi podrala pripremu zemlje za pristup Europskoj Uniji. Teite e biti na ulaganjima u sljede e sektore, a najve i prioritet imati e infrastruktura, financiranje malih i srednjih poduze a te turizam: U sektoru infrastrukture i zatite okolia, Banka e sura ivati s nekoliko velikih i srednje velikih op ina na razvoju infrastrukturnih projekata koji bi se potencijalno mogli sufinancirati putem ISPA-e. Uz to, Banka e nastaviti iriti instrumente koji e omogu iti dopiranje do malih op ina putem lokalnih banaka te promicanje ulaganja u infrastrukturu za zatitu okolia uz potporu donatora (EU i Nizozemska). Banka e nastaviti podravati nacionalne infrastrukturne projekte, posebice u sektoru transporta. Svi infrastrukturni projekti koje je potrebno provesti morat e uzeti u obzir ograni ene resurse centraliziranog prora una i kapacitet dravnog zaduivanja te e stoga biti potrebno koristiti financijske resurse privatnog sektora gdje to bude mogue. Financiranje sektora infrastrukture usko e se koordinirati s hrvatskim tijelima vlasti i drugim me unarodnim financijskim institucijama, a posebice Europskom investicijskom bankom i Europskom Unijom, to e rezultirati zajedni kim mjerama financiranja te mobiliziranjem sredstava ISPA-e, gdje to bude izvedivo. U financijskom sektoru Banka e nastaviti financirati mala, srednja i mikro poduze a, izme u ostalog uz pomo Phare programa u okviru Kreditne linije za mala i srednja poduze a ( SME Finance Facility ) te Programa financiranja ruralnog razvoja ( Rural Finance Facility) EU-a/EBRD-a. Iako je rast

financijskog posredovanja u Hrvatskoj nadmaio brojne druge zemlje u Sredinjoj Europi, taj je rast zajmova bio usmjeren na doma instva hipoteke i potroa ke kredite. Mala i srednja te posebice mikro poduze a u ruralnim krajevima nemaju pristup financiranju. Financiranje malih i srednjih poduze a uz posebnu pozornost posve enu sektoru turizma nastavit e se i kroz banke i putem leasing tvrtki. Banka e nastojati uvesti sekuritizaciju hipotekarnih zajmova, to bi moglo pomo i hrvatskim bankama da ostvare bolju kontrolu nad svojim bilancama. Naposljetku, Banka e tako er uzeti u obzir sudjelovanje u privatizaciji osiguravaju eg drutva u dravnom vlasnitvu putem vlasni kog udjela. Vezano uz privatizaciju i poduzetniki sektor aktivnosti Banke vjerojatno e se usmjeriti na pruanje potpore daljnjoj privatizaciji strateki vanih poduze a i restrukturiranje osjetljivih grana gospodarstva. Banka e se usredoto iti na financiranje i restrukturiranje hotela i sli nih poduze a, ime e podrati daljnji razvoj turizma kao klju nog gospodarskog sektora. Banka e tako er teiti pove anju svojih aktivnosti kroz pruanje potpore regionalnom irenju i daljnjoj konsolidaciji vode ih hrvatskih poduze a te usmjeravati strana ulaganja u zemlju. Moja preporuka Odboru je da odobri predloenu Strategiju.

Jean Lemierre

POPIS KRATICA BDP CARDS CEB EC EU FDI HBOR HDZ HERA ICTY IFIs MMF MOL OECD PBZ PED SAP SME SMM VRED Bruto domai proizvod Community Assistance for Reconstruction (Pomo Zajednice za obnovu) Razvojna banka Vijea Europe Europska komisija Europska Unija Strane direktne investicije Hrvatska banka za obnovu i razvoj Hrvatska demokratska zajednica Hrvatska energetska regulatorna agencija Meunarodni kazneni suda za bivu Jugoslaviju Meunarodne financijske institucije Meunarodni monetarni fond Maarska naftna tvrtka Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj Privredna banka Zagreb Odjel za evaluaciju projekta Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju Mala i srednja poduzea Male i srednje velike opine Vijee za Regulaciju Energetskih Djelatnosti

1.
1.1

PORTFELJ BANKE
Pregled dosadanjih aktivnosti

Od 31. prosinca 2004. Banka je imala plasmane u ukupnom iznosu od 1.317 milijuna EUR. Neto ukupna ulaganja iznosila su 917 milijuna EUR u svim sektorima hrvatskog gospodarstva, s osobitom koncentracijom na financijski sektor i infrastrukturu. Portfelj se trenutano sastoji od 42 projekta, od ega je 67 posto plasmana u privatnom sektoru. Infrastruktura pokriva veinu dravnog portfelja. Operativna sredstva u iznosu od 591.4 milijuna EUR zaostaju za plasmanima zbog injenice da se ulaganja u brojnim infrastrukturnim projektima odvijaju u fazama. Kao to je prikazano u donjoj tablici, portfelj Banke dobro je raspodijeljen po sektorima gospodarstva, s velikim ulaganjima u financijske institucije i infrastrukturu te, s druge strane, gotovo jednom treinom plasmana u industriji (ukljuujui energetski sektor). Ulaganja su tijekom protekle dvije godine nastavila rasti brzim tempom, dok je kvaliteta portfelja ostala jaka. Plasmani u privatnom sektoru ine 67 posto portfelja. Budui tijek projekata je takav da e se udio privatnog sektora u portfelju odrati na slinoj razini.
Neto kumulativni iznos ukupnih ulaganja po sektorima, stanje od 31. prosinca 2004.
600

500

400 Vlasniki udio Dug

300

200

100

Energija

Financijske institucije

Industrija

Infrastruktura

1.2 Implementacija ranije strategije za Hrvatsku Zadnja Strategija za Hrvatsku, odobrena u studenom 2002., zacrtala je sljedee strateke prioritete Banke u Hrvatskoj: (1) potpora nacionalnim i lokalnim infrastrukturnim projektima i projektima zatite okolia u suradnji s drugim meunarodnim financijskim institucijama, s naglaskom na dopiranju do malih opina koje su spremne suraivati s Europskom Unijom; financiranje razvoja sektora turizma i potpora stranim izravnim ulaganjima, osobito kod greenfield ulaganja. Nastaviti suraivati sa snanim lokalnim tvrtkama, pruajui potporu njihovim daljnjim potrebama za ulaganjima i irenjem izvan granica Hrvatske; daljnja potpora financijskom sektoru kroz osiguravanje resursa za kreditiranje malih i srednjih poduzea i hipotekarno financiranje te jaanje nebankovnog financijskog sektora kroz srednjerono financiranje.

(2)

(3)

Tijekom protekle dvije godine potpisano je 12 projekata koji predstavljaju 276,5 milijuna EUR plasmana. Banka je nastavila igrati vanu ulogu u Hrvatskoj, osiguravajui financiranje privatnim tvrtkama i lokalnim bankama te suraujui s nacionalnom Vladom i lokalnim vlastima u razvoju infrastrukture. CARDS program i drugi donatori, a osobito Nizozemska, podrali su tehniku suradnju potrebnu za pripremu i provedbu projekata. Infrastruktura je predstavljala vrlo vaan dio projekata u razdoblju od kraja 2002. 2004. Meu potpisanim projektima je i zajam za autocestu na regionalno znaajnom koridoru 10 koji povezuje Hrvatsku i Srbiju te projekti s opinama, ukljuujui refinanciranje Programa za zbrinjavanje krutog otpada u Zagrebu, projekt gradskog prijevoza u Dubrovniku i kanalizacije u Rijeci. Kreditne linije Banke i dalje su kljuan proizvod za financijski sektor. Zajmovi su koriteni za financiranje malih i srednjih poduzea, za hipotekarne kredite i za infrastrukturna ulaganja malih opina. Iako je Banka nekolicini vodeih institucija ponudila kreditne linije za financiranje malih opina, dosada je samo Zagrebaka banka potpisala zajam. To je velikim dijelom uzrokovano time to je Hrvatska narodna banka nametnula obveznu priuvu na neto povecanje stranih izvora financiranja banaka od lipnja 2004. Usprkos tome, Banka je obnovila program skladinica za itarice sa Zagrebakom bankom. Banka je izvrila kapitalno ulaganje u iznosu od 21 posto u dionikom kapitalu Privredne banke Zagreb (PBZ), iji je vlasnik Intesa BCI iz Italije. U istom periodu, Banka je izila iz vlasnike strukture tri druge banke u kojima je imala ulaganja u obliku vlasnikog kapitala. Konano, Banka nije ostvarila planove za pojaanu aktivnost u nebankovnom financijskom sektoru; meutim, to ostaje podruje koje mnogo obeava te koje e Banka razvijati tijekom sljedeeg stratekog razdoblja. Financiranjem u poduzetnikom sektoru podrano je regionalno irenje Naice Cementa, Lure i Agrokora, vodeeg poduzea prehrambene industrije. Uz to, Banka je podrala nacionalni rast maloprodajnog lanca Getro, kroz zajmove i vlasniki kapital

(equity). Cilj Banke da podri strana izravna ulaganja u Hrvatsku nije ispunjen s istim uspjehom kao cilj pruanja potpore lokalnim tvrtkama. Dio razloga za to je znaajan uspjeh koji brojna vodea hrvatska poduzea u obiteljskom vlasnitvu uivaju na regionalnoj osnovi. Stoga, iako Hrvatska, gledano prema kapitalu, ima visoku razinu stranih izravnih ulaganja, ini se da su ona koncentrirane na nekoliko kljunih sektora (npr. ulaganja MOL-a, Deutsche Telecoma). Osobito je u sektoru turizma bilo vrlo malo ulaganja od strane vodeih meunarodnih operatera tako da je Banci bilo teko pronai odgovarajue partnere za ulaganja u kljune turistike objekte u Hrvatskoj. Udio vlasnikog kapitala u portfelju je velik u odnosu na brojna druga trita, a iznosi 17 posto. Kao rezultat toga, uz relativno veliki udio poduzea u obiteljskom vlasnitvu u portfelju Banke, Banka se usmjerila na poboljanje korporativnog upravljanja, obuku rukovodeih timova u specijaliziranim financijskim znanjima te na poveanje transparentnosti kroz bolju kvalitetu informacija za vjerovnike i dioniare. 1.3 1.3.1 Utjecaj portfelja Banke na tranziciju i nauene lekcije Relevantnost i utjecaj na tranziciju ranijih strategija za Hrvatsku

Glavni izvor utjecaja Banke na tranziciju bio je njezin doprinos kontinuiranom procesu izgradnje institucija u irokom rasponu sektora i podruja reforme. Takav utjecaj doao je do izraaja i kroz stvarna ulaganja Banke i kroz politiki dijalog s hrvatskim vlastima. Znaajno sudjelovanje Banke u sektoru gradskog prijevoza u Gradu Dubrovniku jasan je primjer tog utjecaja u sektoru infrastrukture. Kroz ovaj projekt, Grad e izraditi Ugovor o obavljanju javnih usluga, kojim e se uvesti mehanizmi poticaja na temelju ostvarenih rezultata, ime e se poveati uinkovitost i smanjiti trokovi poslovanja. Tehnikom suradnjom podrat e se dovretak Strategije odrivog prijevoza, s jasnom strategijom parkiranja, to e pruiti okvir kroz koji e se privui sudjelovanje privatnog sektora na podruju parkiranja. Izgradnja institucija na razini pojedinanih gospodarskih tijela bila je osobito snana u kontekstu poveanja kreditne sposobnosti i programa jaanja institucija u odreenom broju hrvatskih opina. Kljuni ciljevi vezani uz utjecaj na tranziciju u poduzetnikom sektoru bili su pruanje primjera uspjenog restrukturiranja i postavljanje visokih standarda korporativnog upravljanja i visokih poslovnih standarda. Ulaganja Banke u ovom sektoru obino pridonose post-privatizacijskom restrukturiranju (poboljanje uinkovitosti, bolje korporativno upravljanje, usmjerenost na osnovnu djelatnost) te potencijalno veoj konkurenciji u sektoru, kako u nacionalnom tako i u regionalnom kontekstu. Potpora koju je Banka pruila Getrou pomogla je toj tvrtki da postane jednim od priznatih vodeih maloprodajnih poduzea koje u svojoj brani promie najbolju praksu i postavlja trend drugim hrvatskim maloprodajnim lancima kroz uvoenje privatnih marki proizvoda. Vlasniki udio Banke u Getrou (tvrtka u obiteljskom vlasnitvu) ve je imao utjecaja na korporativno upravljanje i na razinu transparentnosti unutar tvrtke. Konkretno, Banka je pomogla da se tvrtka ponovno registrira kao dioniko drutvo, da se uspostave poseban upravni i nadzorni odbor te zapone provoditi poredbena analiza u odnosu na najbolju praksu u toj brani, u nekoliko segmenata, kao to je financijsko izvjetavanje, rezultati poslovanja itd. Zajam koji je Banka odobrila Luri pomogao je toj tvrtki da postane prvi strani ulaga u sektoru prerade mlijenih proizvoda u Srbiji. Banka predlae konkretna poboljanja u korporativnom upravljanju u Luri, s ciljem da

se povea neovisnost, djelokrug i uloga Nadzornog odbora te da se zatite manjinska prava. Openitije gledano, Banka je takoer pomogla promicanju poduzetnitva kroz svoje aktivnosti tehnike pomoi. Izmeu ostalog, to je postignuto kroz studije koje je izradila Turnaround Management Group koja je u Hrvatskoj uspostavila program usluga poslovnog savjetovanja. Usprkos tim uspjesima, Banka je imala potekoe u postizanju drugih ciljeva iz ranijih strategija u poduzetnikom sektoru. Kao to je gore navedeno, Banka nije imala mnogo prilika ulagati konkretno u sektor turizma te openito u potporu stranim izravnim ulaganjima. To je velikim dijelom bio rezultat okolnosti u lokalnom okruenju. Iz toga je Banka izvukla dvije pouke: oekivanja bi trebala biti realna; te ako nema dobrih prilika za izravna ulaganja (npr. u turistike komplekse), Banka moe pomoi razvoju tog sektora na druge naine (npr. politiki dijalog i ulaganje u osnovnu infrastrukturu te financiranje malih i srednjih poduzea). S obzirom na tranzicijske prioritete financijskog sektora, najvaniji doprinos Banke tijekom razdoblja prijanje Strategije bili su uinci vezani uz demonstriranje novih naina financiranja kroz hipotekarno financiranje, skladinice, te poboljanje pristupa zajmovima za male i srednje velike opine u svrhu provoenja infrastrukturnih ulaganja potrebnih za ispunjavanje uvjeta za pristup Europskoj Uniji (osobito s obzirom na zatitu okolia) te poboljanje ulagake klime za razvoj poslovanja. U poljoprivrednoprehrambenom sektoru, Program financiranja itarica na osnovi zaloga skladinica Zagrebake banke imao je vaan uinak, budui da je demonstrirao uvoenje tehnika odobravanja zajmova na temelju robe i omoguio transfer znanja na banke u Hrvatskoj s ciljem boljeg financiranja poljoprivredno-prehrambenog sektora. Nakon toga e slijediti financiranje na temelju stvarnih skladinica kada sustav bude potpuno u funkciji. Pruanjem tehnike suradnje i primjenom investicijskih kriterija za male i srednje velike opine, Banka jaa sposobnost partnerskih banaka za odobravanje zajmova opinama te tako potie primjenu standardiziranih kriterija za odobravanje zajmova za opinske projekte, to vodi veoj dosljednosti i sustavnijem razumijevanju uz to vezanog kreditnog rizika. Uz to, tehnika suradnja se omoguuje malim opinama kako bi bolje pripremile i provele svoje investicijske projekte; time se osigurava da opine poboljaju svoju praksu financijskog poslovanja i upravljanja, a drugi subjekti na tritu imaju priliku vidjeti kako to funkcionira. 1.3.2 Nauene lekcije

Jedna od kljunih lekcija koje je Banka nauila iz svojih vlastitih aktivnosti je da je hrvatsko gospodarstvo, usprkos znatnom napretku u makroekonomskim strategijama i u rezultatima, jo uvijek suoeno sa strukturnim i institucionalnim izazovima. Oni su posebice vezani uz novo uspostavljena regulatorna tijela za komunalna poduzea, infrastrukturu i javnu upravu, ukljuujui pravosue koje takoer nije uspjelo rijeiti kljuna pitanja, ukljuujui pitanje zatite prava na vlasnitvo nad zemljom. Ubrzanje privatizacije preostalih poduzea u dravnom vlasnitvu, osobito u kljunim sektorima turizma i infrastrukture, zajedno s jaanjem kljunih regulatornih i administrativnih institucija pomoi e ubrzati put prema pristupu Europskoj Uniji. Time e se takoer unaprijediti ulagaka klima openito i izgledi za pojedinana ulaganja, kroz iri politiki dijalog s Europskom Unijom i meunarodnim financijskim institucijama (ukljuujui

10

prilagodbu glavnih poruka izvuenih iz zajednikih studija provedenih u suradnji sa Svjetskom bankom i OECD-om). U osmiljavanju i strukturiranju projekta takoer je vano stvoriti i zadrati snaan utjecaj na Banine klijente. Reforme funkcioniraju samo ako ih vlasti i/ili klijenti ponu doivljavati kao neto svoje. To je klju i za politiki dijalog i za konkretne investicijske aktivnosti koje u velikoj mjeri bilo u pogledu komercijalne odrivosti ili u pogledu svojeg utjecaja na tranziciju ovise o napretku provedbe konkretnih reformi. Kao to je navedeno u nedavnoj Ocjeni strategije za Hrvatsku koju je izradio Odjel za ocjenu projekata (PED), u hrvatskom je bankovnom sektoru veliki val privatizacije, spajanja i preuzimanja poduzea bio potpomognut kontinuiranim i intenzivnim neformalnim politikim dijalogom o relevantnim pitanjima reforme financijskog sektora izmeu hrvatskih tijela vlasti i EBRD-a te drugih organizacija, kao to je MMF i USAID. U sektoru komunalnih poduzea uspostavljena je privatna koncesija pod nadlenou Grada Zagreba, za izgradnju postrojenja za obradu otpadnih voda na temelju BOT modela (build-operate-transfer ili izgradi-upravljaj-prenesi), a to ne bi bilo mogue postii bez intenzivnog neformalnog politikog dijaloga o izgradnji novih institucija unutar sektora. Odjel za ocjenu projekata (PED) je u svojoj Ocjeni strategije za Hrvatsku zabiljeio sljedee nauene lekcije: Banka bi u svojoj Strategiji trebala razlikovati kratkorone ciljeve i dugorone intervencije ovisno o predanosti Vlade reformama u odreenom sektoru. Banka bi se trebala usredotoiti na kljune sektore u kojima je u isto vrijeme mogue ostvariti viestruke ciljeve. Tehnika pomo je strateki instrument te bi ju trebalo raspodijeliti meu sektorima i projektima na nain da se maksimalno iskoristi potencijalni utjecaj na tranziciju. Banka bi se trebala usredotoiti na svoju komparativnu prednost na nain da financira projekte koji imaju izravni uinak na privatni sektor te da, koliko to god bude mogue, smanji udio projekata javnog sektora u svom portfelju. Bolja koordinacija s meunarodnim financijskim institucijama vana je radi poboljanja ope uinkovitosti EBRD-a i radi usklaivanja njezinih intervencija s drugim lanovima meunarodne zajednice. Bolja koordinacija s hrvatskim tijelima vlasti, a osobito s Ministarstvom financija, pomoi e Banci u ostvarivanju njezinih ciljeva. Aktivnost Banke i koritenje sredstava iz donacija trebalo bi biti transparentnije prema hrvatskim tijelima vlasti. Od sada nadalje primjenjivat emo gore navedene nauene lekcije (ukljuujui razlikovanje izmeu kratkoronih ciljeva i dugoronih intervencija u Strategiji, gdje to bude primjenjivo). Banka e, meutim, i dalje djelovati u ogranienom broju projekata javnog sektora koji su od strateke vanosti budui da je to presudno za odravanje snanih svakodnevnih veza s dravnim tijelima vlasti. Banka e strateki upravljati tehnikom pomoi, koja meutim nije neophodna za svaki projekt. Budui da je rijedak resurs, tehnika e se pomo koristiti samo gdje je potrebna i na nain na koji je potrebna, a kada bude koritena u dravnim projektima, pruat e se u dogovoru s hrvatskim tijelima vlasti. Projekti za koje nije potrebna tehnika pomo nastaviti e se bez nje, neovisno o njihovom stratekom znaaju. Opa ocjena

11

Odjel za ocjenu projekata donio je sljedee ocjene strategija za Hrvatsku. Glavne komponente Relevantnost navedenih prioriteta Implementacija strategije Utjecaj na tranziciju Koordinacija s drugim meunarodnim financijskim institucijama i donatorima Ocjena Dobra Dobra Zadovoljavaju Zadovoljavajua

To je sloena ocjena Odjela za ocjenu projekata koja se temelji na ocjenama provedbe investicijskih projekata, projekata tehnike suradnje i politikog dijaloga. 1.3.3 Financijski rezultati postojeeg portfelja

Budui da je 99 posto Banine aktive prihodovna aktiva, kvaliteta portfelja je trenutano dobra. Opa ocjena rizika iznosi 5,09. Moe se oekivati da e se ona poboljati ukoliko se napredovanje prema pristupu Europskoj Uniji nastavi dobrim tempom te pod uvjetom da gospodarstvo ne pretrpi nikakve nepredviene okove. 1.3.4 Mobiliziranje sufinanciranja

Banka je dosada ostvarivala dobre rezultate u pronalaenju sufinanciranja za projekte u Hrvatskoj. Potpisani projekti iznose 1,3 milijarde EUR u odnosu na prikupljena sredstva od 3 milijarde EUR, to znai da je mobilizirano 2,3 puta vie sredstava od iznosa koji financira sama Banka. Banka sve vie ukljuuje lokalne poslovne banke u financiranje lokalnih poduzea (npr. Naicecement, Getro). Takoer postoji potencijal da se povea komercijalno i slubeno sufinanciranje za infrastrukturne projekte Banke, kako na lokalnoj opinskoj, tako i na dravnoj razini. 1.3.5 Omjer portfelja

Projekti u privatnom sektoru iznose 67 posto ukupnih projekata. Iako se tekui Banini projekti sastoje od znatnih ulaganja u infrastrukturu, neki od njih financirat e se kao privatni projekti, a rezultat toga e biti eventualan neznatan pad omjera privatnog i javnog sektora, no on bi i dalje trebao ostati iznad 60 posto.

12

2.
2.1

POSLOVNO OKRUENJE
Politiko okruenje

Republika Hrvatska ispunjava uvjete navedene u lanku 1. Sporazuma o osnivanju Banke. Republika Hrvatska je ustavna parlamentarna demokracija s jednodomnim parlamentom i neovisnim predsjednitvom. Predsjednik Stjepan Mesi, po prvi puta izabran u veljai 2000. te ponovno izabran na petogodinji mandat 16. sijenja 2005., dravni je poglavar i zapovjednik oruanih snaga. On imenuje premijera koji je na elu Vlade. Parlamentarni izbori 23. studenog 2003. rezultirali su formiranjem koalicijske Vlade na elu s Ivom Sanaderom kao premijerom. Sanader je od travnja 2000. predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) koja je od 1990.-1999. bila vladajua stranka u Hrvatskoj. Ustav osigurava neovisno pravosue. Meutim, usprkos energinim naporima Vlade da reformira pravosue, ono je i dalje u odreenoj mjeri podlono politikom mijeanju na lokalnoj razini. EU je priznala Hrvatsku kao suverenu dravu u sijenju 1992., a Sjedinjene Amerike Drave u svibnju 1992., kada je Hrvatska takoer postala lanicom UN-a. Hrvatska je u veljai 2003. podnijela molbu za lanstvo u Europskoj Uniji, u lipnju 2004. postala je slubeni kandidat za lanstvo, a poetak pregovora predvien je za oujak 2005. Detaljna politika analiza politikih i socijalnih pitanja nalazi se u Privitku 5. Zakonsko okruje Iako je Hrvatska proteklih godina uvela znatne reforme u svoje zakonsko okruje, jo je uvijek suoena s velikim izazovom kako ukorijeniti zakonske propise, institucije i kulturu, o emu e ovisiti njezina uspjena tranzicija prema trino orijentiranom gospodarstvu. Zahvaljujui angamanu Hrvatske vezanom uz pridruivanje Europskoj Uniji, s poetkom pregovora o lanstvu predvienim za oujak 2005., usklaivanje zakonodavstva s Europskom Unijom sada je jedno od pokretaa veine zakonskih izmjena. Postojei zakonski propisi o tritu vrijednosnih papira relativno su napredni u usporedbi s nekim Hrvatskim srednje-europskim susjedima, s novim Zakonom o tritu vrijednosnih papira koji je donesen 2002. Zakon o steaju je u bitnim tokama usklaen s kljunim elementima meunarodnih standarda o insolventnosti, ali velika praznina preostaje u praktinom funkcioniranju steajnog reima, to podcrtava potrebu za daljnjom reformom kojom bi se ojaali sudovi i druge institucije koje provode zakonske propise o solventnosti. Neka podruja trgovakog prava i dalje je potrebno znatno unaprijediti kako bi ih se uskladilo s meunarodnim standardima radi poticanja stranih i domaih ulaganja (kao to je detaljno prikazano u Privitku 7 Ocjena hrvatskih trgovakih zakona). Na podruju korporativnog upravljanja trebalo bi posvetiti posebnu pozornost poboljanom iznoenju informacija i transparentnosti u pitanjima poslovanja tvrtke. Potrebno je drastino unaprijediti zakone koji reguliraju koncesije kako bi se ispunili zahtjevi za modernim zakonskim okvirom koji e olakati sudjelovanje privatnog sektora, budui da postojei zakoni nisu dovoljno jasni u izvjesnom broju temeljnih pitanja. to se tie osiguranih transakcija, zbog zamrenosti razliitih propisa taj je sustav sloen i daleko

13

od optimalnog, a podruje koje posebno zabrinjava je ovrha. Kako bi se poboljala provedba hrvatskih trgovakih zakona openito, nuno je dalje razvijati reforme kojima bi se uspostavio pravedan i predvidljiv sustav pravosua. Okoli Hrvatska Vlada pristupa izazovima vezanim uz zatitu okolia kroz provoenje zakonskih reformi, razvoj politike i planiranje ulaganja. Tijekom razdoblja 1998.-2003., Hrvatska je izmijenila svoj pravni okvir za zatitu okolia kako bi ispunila pravne zahtjeve EU-a, i jo uvijek je u procesu potpunog usklaivanja zakonskog okvira. Europska komisija je priznala da je zatita okolia podruje u kojem e Hrvatskoj biti potrebno dugo prijelazno razdoblje kako bi se uskladila s propisima EU-a. Zastupniki dom Sabora Republike Hrvatske je 22. svibnja 1998. usvojio Izvjee o stanju okolia u Republici Hrvatskoj. Nacionalna strategija zatite okolia (Narodne novine br. 46/02 od 29. travnja 2002.) pripremljena je u suradnji izmeu Ministarstva zatite okolia i prostornog planiranja (uspostavljenog u sijenju 2000.) i Svjetske banke kroz Projekt razvoja politike zatite okolia i Projekt izgradnje regulatornih kapaciteta. U pripremi Nacionalnog plana djelovanja za okoli pripremljen je i Plan prioritetnih aktivnosti (PAP) koji je predstavljen na Donatorskoj konferenciji u Zagrebu, 2001. Plan prioritetnih aktivnosti obuhvaa integrirani niz aktivnosti koje se meusobno podupiru, a u svrhu ubrzanja zatite okolia u Hrvatskoj tijekom sljedeih pet godina. To je pokuaj da se postigne konsenzus izmeu donositelja odluka i strunjaka kako u javnom, tako i u privatnom sektoru te u civilnom drutvu. On obuhvaa aktivnosti koje hrvatska Vlada planira poduzeti u suradnji s meunarodnim financijskim organizacijama i privatnim sektorom. Na podruju obrade otpadnih voda, glavna ulaganja od velikog interesa za Vladu su sljedea: prva faza obrade otpadnih voda za Zagreb (financira EBRD) kako bi se smanjio glavni izvor zagaenja za porjeje Dunava / Crno more; ulaganja u obalno podruje radi spreavanja daljnjeg zagaenja i pogoranja kvalitete obalnih voda; i projekti za poboljanje situacije na zatienim podrujima nacionalnih parkova Plitvice i Mljet. Takoer bismo podrali pilot projekte za prethodnu obradu industrijskih otpadnih voda. Gospodarenje krutim otpadom jo je jedno podruje na kojem su potrebna znatna ulaganja (EBRD je financirala sanaciju deponije krutog otpada u Zagrebu). 3. prosinca 2004., Hrvatski Sabor je odobrio novi zakon koji predstavlja temelj za usklaivanje s pravnom steevinom EU-a (acquis communautaire). Prioriteti su usredotoeni na pilot projekte za otoke, za odvajanje otpada na izvoru, za kompostiranje organskog otpada, gospodarenje komunalnim otpadom, za upravljanje arinim tokama (hot spots) te za financiranje regionalnih postrojenja za zbrinjavanje otpada. Prema miljenju Vlade, moda jedan od najvanijih projekata u Planu prioritetnih aktivnosti odnosi se na proizvodnju iih motornih goriva: bezolovnog benzina i diesela te lo ulja s niskom razinom sumpora u rafinerijama INA-e (EBRD je financirala poboljanje gospodarenja okoliem u INA-i) glavna toka Vladine strategije je eliminiranje olova u benzinu do 2005. Takoer se planira ocjena kapaciteta zemlje da odgovori na problem globalnog zatopljenja.

14

Ouvanje bioloke raznolikosti u Hrvatskoj bit e usmjereno na projekte zatite krkih podruja. Kako bi se provele postojee obveze prema Bernskoj konvenciji i budue obveze prema Direktivi o stanitima EU-a, provest e se sveobuhvatna inventarizacija bioloke raznolikosti, popraena izradom karata. Ocjena i inventarizacija su potrebni za niz manjih movarnih podruja na jadranskim otocima uz obalnu zonu, radi ouvanja i ocjene ugroenih stanita. Nacionalni parkovi Mljet i Kornati te Park prirode Biokovo su u sreditu Projekta ouvanja bioloke raznolikosti obalne zone. U sklopu uvoenja Strateke ocjene utjecaja na okoli u okviru projekta razvoja turizma provest e se studija sluaja (lokalne banke koje financira EBRD bile su aktivno ukljuene u financiranje podprojekata u turizmu, a EBRD je tim bankama osigurala obuku u upravljanju rizicima po okoli, vezano uz pitanja zatite okolia u okviru sektora turizma). Transport, koji je klju za razvitak turizma u Hrvatskoj, takoer je u sreditu interesa vezanih uz zatitu okolia. EBRD trenutano financira projekte poboljanja gradskog prijevoza u Dubrovniku i Zagrebu. Studija sluaja o gradu Varadinu e definirati sva rjeenja koja vode optimizaciji sustava transporta te revidirati postojee planove kao kljunu toku za usvajanje novih prostornih planova i detaljnih planova izgradnje. Troak potpune provedbe Plana prioritetnih aktivnosti procjenjuje se na vie od 1 milijarde USD ili prosjeno 200 milijuna USD godinje u petogodinjem razdoblju koje se razmatra. Da bi omoguile potpuno financiranje tih projekata, hrvatske su vlasti identificirale meunarodno financiranje, dravni proraun, proraune opina/gradova, javno financiranje infrastrukturnih projekata kao i ulaganja koja osigurava GEF (Fond za globalni okoli) za financiranje smanjenja zagaenja. Hrvatska je u zadnjih nekoliko godina intenzivirala meunarodnu suradnju u provedbi projekata ouvanja okolia i prirode, na multilateralnoj, a posebno i na bilateralnoj osnovi. Provedeni su projekti s Njemakom, Danskom, Nizozemskom, Italijom, Monakom, Norvekom i Japanom. Uz to, prepoznate su i darovnice Fonda za globalni okoli (Global Environment Fund GEF) te UN-ovih tijela kao to su UNEP, UNDP, UNIDO i Svjetske banke, ba kao i Pakt o stabilnosti Europske Unije kroz koji se provodi Regionalni program za obnovu okolia Jugoistone Europe te programi EU-a: LIFE Tree zemlje i CARDS program. Projekti zatite okolia takoer se financiraju iz zajmova meunarodnih financijskih institucija, kao to su Svjetska banka i Europska investicijska banka (EIB). (Radi detalja vidi Odjeljak 4.) Hrvatska je usmjerena prema dinaminoj turistikoj grani gospodarstva koja ovisi o istom obalnom okoliu, to implicira znatna ulaganja u obradu otpadnih voda. Na podruju oblikovanja politike predlau se nove strategije za zatitu zraka, gospodarenje krutim otpadom, primjenu ie proizvodnje u industriji, zatitu tla i upravljanje obalnom zonom kojima e se rukovoditi budui razvitak tih sektora. Institucionalni razvitak bio je, izmeu ostalog, usmjeren na uspostavu Agencije za zatitu okolia 2002., jaanje kapaciteta na lokalnoj razini i jaanje kapaciteta za prikupljanje podataka o okoliu. Dostupnost financiranja za ulaganja u okoli poveana je uspostavom Fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost. Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost osigurao je 33 darovnice za komunalna postrojenja za zbrinjavanje otpada, a osigurat e darovnice i/ili zajmove za prioritetna ulaganja u zatitu okolia u javnom i privatnom sektoru, nakon temeljitog ispitivanja i pripreme projekta. Rad na strategijama

15

i niz studija o pribliavanju Europskoj Uniji i usklaivanju s Europskom Unijom trebaju podrati pristup EU-u. EBRD-ov ekoloki pristup Hrvatskoj uzima u obzir konkretne potrebe za ulaganjima u okoli koje identificira Vlada Republike Hrvatske te injenicu da Vlada smatra EBRD vanim izvorom financiranja. S obzirom na naprednu fazu u kojoj se nalazi gospodarstvo i na dobro uspostavljeno planiranje zatite okolia, Banka e nastaviti podravati hrvatske inicijative ulaganja u okoli. Sve aktivnosti EBRD-a u Hrvatskoj podlijeu baninoj Politici zatite okolia te, gdje je to mogue, ukljuuju Planove djelovanja za okoli u pravnu dokumentaciju kako bi odgovorili na pitanja postavljena tijekom due dilligence postupka u segmentu zatite okolia, u skladu s mandatom Banke da kroz svoje investicijske projekte aktivno podrava ekoloki solidan i odriv razvoj. 2.2 2.2.1 Napredak tranzicije i reakcija gospodarstva Makroekonomski uvjeti za projekte Banke

Od zadnje Strategije, makroekonomsko okruenje u Hrvatskoj se znatno poboljalo. Rast gospodarstva u 2002. iznosio je 5,2 posto, u 2003. 4,3 posto, a za 2004. se predvia 3,7 posto. Restrukturiranje industrije i projekti koje je inicirala Vlada u cestovnom i graevinskom sektoru podrali su taj rast. Iako se privatna potronja poveala, stopa rasta privatne potronje usporila se tijekom protekle godine. Inflacija je meu najniima u regiji, sa stopom inflacije koja se smanjila s prosjenih 2,2 posto 2002. godine na 1,8 posto 2003. i 2.1 posto godinje tijekom 2004. Oekuje se da e Stand-by sporazum koji je Odbor MMF-a odobrio u kolovozu 2004. pomoi Vladi u fiskalnoj konsolidaciji i provedbi strukturnih reformi tijekom poetnog razdoblja pregovora za lanstvo u Europskoj Uniji. Proces fiskalne konsolidacije dogovoren s MMF-om trebao bi pomoi Vladi u jaanju fiskalne discipline i smanjenju vanjskog duga. Provedba novog programa Stand-by sporazuma s MMF-om, opisana u Memorandumu o ekonomskoj i financijskoj politici, prati se pomou kvantitativnih kriterija za ocjenu uspjenosti izvrenja programa, indikativnih ciljeva i strukturnih kontrolnih toaka. Fiskalni program prati se putem kriterija za ocjenu uspjenosti izvrenja programa vezano uz deficite ope drave i plasmane HBOR-a, kumulativne promjene u strukturi dugovanja ope drave, ugovaranja novog ne-koncesijskog vanjskog duga ope drave i HBOR-a, i kumulativnog izdavanja jamstava za dugove od strane ope drave. Kako bi se osiguralo da poslovanje javnih poduzea ne ugrozi fiskalnu konsolidaciju te kako bi se poveala transparentnost, takoer se, na temelju indikativnih ciljeva, prate deficiti odabranih javnih poduzea i neto transferi iz prorauna. Implementacija monetarnog programa sredinje banke prati se kroz kriterije za ocjenu uspjenosti izvrenja programa u segmentu neto inozemnih priuva i neto domae aktive sredinje banke. U dogovoru s MMF-om, nova Vlada je nastavila ulagati napore u fiskalnu konsolidaciju, s ciljem da deficit ope drave bude 4,5 posto BDP-a u 2004. te 3,7 posto u 2005., s ciljem savladavanja vanjskog disbalansa i odravanja relativno stabilnog omjera vanjskog duga prema BDP-u tijekom te dvije godine. To je vrlo ambiciozan cilj, s obzirom da je raniji Stand-by sporazum bio ugroen kada je fiskalni deficit dosegao 6,3 posto BDP-a umjesto planiranih 4,5 posto. To je uzrokovano kapitalnim i tekuim izdacima koji su znatno prelazili proraunska ogranienja, osobito za izgradnju

16

autocesta, kao i znatnim fiskalnim operacijama koje nisu bile planirane proraunom, naroito subvencije za Hrvatske eljeznice u obliku zajmova s dravnim jamstvom. Fiskalni ciljevi su manje vie stabilizirani, no ambiciozan cilj za 2004. namjerava se postii kroz poveanje prihoda i u manjoj mjeri kroz smanjenje ulaganja. Poveanje prihoda oekuje se od jednokratnih prihoda (isplata dividenda i prihodi od koncesije za GSM licencu koji su bili vei od oekivanih te su iznosili gotovo 1 posto BDP-a, to je isplaeno krajem prosinca 2004.) te od poveanja troarina na automobile i duhan od srpnja 2004. Vlada takoer poduzima odreen broj stalnih mjera iji e se utjecaj, meutim, poeti osjeati tek od sljedee godine, a posebice ponovna uspostava financijske policije, ogranienje zaduivanja tijela lokalne vlasti i mjere kontrole potronje u sektoru zdravstva gdje je 2004. dolo do znatnih propusta. Oekuje se smanjenje tekue potronje za 1 posto BDP-a, kao rezultat manjeg ukupnog volumena za plae koji proizlazi iz trajnih smanjenja broja zaposlenih (uglavnom u sektoru obrane) i uteda u pruanju javnih usluga. Sabor je krajem studenog 2004. usvojio proraun za 2005. godinu. Predviena stopa rasta BDP-a iznosi 4,4 posto s 2,5 posto inflacije. Planira se poveanje prihoda sredinje drave za 5 posto na godinu, a poveanje izdataka za 4,6 posto. Prihodi od poreza trebali bi porasti za 7,9 posto u odnosu na prolu godinu, a socijalni doprinosi za 8,3 posto. Vlada se nada da e biti u stanju pokriti veliki dio deficita dravnog prorauna prihodima od privatizacije za koje se oekuje da e premaiti 5,5 milijarde kuna, to e uglavnom biti rezultat prodaje preostalih dravnih udjela u INA-i i Hrvatskom Telekomu. Prema Vladi, proraunski prioriteti su nastavak reforme pravosua i infrastrukturnih projekata, poljoprivreda, javna uprava, znanost i obrazovanje. Izdaci za mirovine porasli su za 5,3 posto, a izdaci za porodiljne naknade za 22,9 posto. Proraun za 2005. takoer obuhvaa okvir za proraune 2006.-2007. kojim se predvia smanjenje udjela proraunske potronje u BDP-u u tom razdoblju. Konsolidirani prihodi rasti e u nominalnim iznosima, ali u odnosu na BDP e pasti s 43,5 posto u 2004. na 42,6 posto u 2007. Vlada e se, za razliku od dosada, uglavnom osloniti na domae trite kapitala. Hrvatska narodna banka namjerava nastaviti pruati potporu, paljivo upravljati likvidnou domaih banaka te suraivati s Ministarstvom financija na uvoenju operacija na otvorenom tritu kojima bi se olakao planirani prijelaz s dravnog financiranja na domae izvore. Prema sporazumu s MMF-om, vlasti su se obvezale pokriti barem jednu treinu potreba za dravnim zajmovima iz domaih izvora u 2004. te da e taj udio poveati u 2005. Time e se takoer omoguiti da se nadoknadi manjak prihoda od privatizacije. Financiranje za plaanje ranije izdanih obveznica, kao to je bila nedavna potreba za isplatom 200 milijuna USD za povlaenje emisije vrijednosnih papira na japanskom tritu, takoer se mora pronai na lokalnim financijskim tritima. Deficit tekueg rauna platne bilance procijenjen je na 7,3 posto BDP-a u 2003., za razliku od 8,5 posto u 2002. Tijekom prvih deset mjeseci 2004. je kao rezultat snanih izvoznih rezultata, uslijed rasta izvoza od 16,9 posto i sporijeg rasta uvoza ostvareno daljnje poboljanje. Deficit tekueg rauna platne bilance smanjio se na 479 milijardi USD u treem tromjeseju 2004. s 565 milijuna u istom razdoblju 2003. godine. Usprkos fiskalnim izazovima i tek djelomino neuspjenim naporima Hrvatske narodne banke da kontrolira agregatnu potranju, obilati prihodi od turizma i usporavanje rasta privatne potronje olakali su pritisak na platnu bilancu u 2004., a predvia se da e se deficit tekueg rauna platne bilance smanjiti na oko 5,6 posto BDP-a. Na kraju 2004. godine, vanjski je dug postigao rekordnu visinu od USD 30.2 milijarde, dosegnuvi 88

17

posto BDP-a. Poveanje dolarske vrijednosti duga uglavnom odraava slabljenje dolara, budui da je veina hrvatskog vanjskog duga denominirana u EUR. Hrvatska narodna banka je u veljai 2005. donijela dodatne mjere s namjerom zaustavljanja rastue inozemne zaduenosti bankovnog sektora poveavajui minimalnu razinu obveznih priuva za poslovne banke s 24% na 30% od neto porasta njihovih stranih izvora financiranja. Hrvatska narodna banka odrala je strogu monetarnu politiku te postigla najniu razinu inflacije tijekom proteklih nekoliko godina. Zbog izbora Hrvatske narodne banke da odri stabilnost teaja nacionalne valute, zajedno s relativno otvorenim kapitalnim raunom i visokim stupnjem euroizacije, monetarna politika moe igrati tek ogranienu ulogu. Zahvaljujui cilju monetarne politike da se stabilizira teaj valute, znatan dio stvaranja novca odvija se putem intervencija Hrvatske narodne banke na deviznom tritu. Stoga, sredinja banka ima ogranieni prostor za upravljanje likvidnou bankovnog sektora to rezultira u fluktuacijama kamatnih stopa na tritu novca. Transmisija s trinih kamatnih stopa na kamatne stopa na kredite banaka je slaba. U nadolazeem je razdoblju vano nastaviti paljivi nadzor nad bankovnim sustavom kako bi se osiguralo da banke i dalje donose zdrave odluke vezane uz zajmove. Administrativne mjere koje je Hrvatska narodna banka uvela 2003. obuhvaale su upis obveznih blagajnikih zapisa HNB-a u sluaju da se zajmovi za kredite tromjeseno poveaju za vie od 4 posto (16 posto godinje). Te su mjere istekle krajem 2003. godine. Nadzor nad zajmovima moda je pridonio usporavanju potronje kuanstava, no nije znatno utjecao na poduzea. Rast kredita banaka usporen je u 2003., ime se vjerojatno utjecalo na potronju kuanstava koja nemaju jednostavan pristup stranim zajmovima. Meutim, poduzea su se kod uzimanja zajmova mogla prebaciti s domaih na strane banke (lokalne banke obino su usmjeravale svoje poslovne klijente na svoje matine banke u inozemstvu) i koristiti leasing i druge oblike financiranja. Oekuje se da e HNB uvesti kreditnu liniju za depozite za likvidnost banaka, stvarajui koridor kretanja kamatnih stopa u postojeem lombardnom kreditu te da e zapoeti s operacijama na otvorenom tritu kako bi kamatne stope zadrala unutar tog koridora. 2.2.2. Uspjeh i izazovi tranzicije Infrastruktura i okoli Telekomunikacije: Poveati konkurenciju kroz novu GSM licencu i osigurati bolju implementaciju podzakonskih akata i propisa o operaterima. Sektor telekomunikacija trenutano je reguliran Zakonom o telekomunikacijama iz 2003. (Zakon iz 2003.). Zakon iz 2003. propisao je da Zavod za telekomunikacije i Vijee za telekomunikacije treba zamijeniti Agencija za telekomunikacije. Zakon iz 2003. nadalje propisuje da je Agencija samostalna pravna osoba, a uspostavljena je u rujnu 2004., nakon to je Sabor imenovao pet lanova Vijea Agencije. Novi zakon izraen je kako bi poboljao transpoziciju acquisa iz 2002. te otvorio trite za konkurenciju. Prepreka otvaranju trita za konkurenciju je nedostatak angamana, kao i loe osmiljen regulatorni okvir. Tu osobito treba spomenuti slubenog operatera fiksne telefonije, T-Hrvatski Telekom (T-HT) koji je donedavno uivao monopol u pruanju

18

javne usluge fiksne telefonije. To je trajalo dulje nego to je bilo dogovoreno obvezom preuzetom prema WTO/GATS-u (Opem sporazumu o trgovini i uslugama u okviru Svjetske trgovinske organizacije) da se taj monopol ukine do sijenja 2003. Meutim, izdana je druga licenca za fiksnu telefoniju. Uz to, doputeno je trino natjecanje na odreenom broju podruja izvan fiksne telefonije, kao to je pruanje podatkovnih usluga, mobilne, VSAT komunikacije i pageri. Meutim, kako bi se konkurencija ozbiljno razvila potrebno je u potpunosti primijeniti i provesti podzakonske akte o povezivanju. Deutsche Telekom je strateki partner T-HT-a koji trenutano kontrolira 51 postotni udio u tvrtki. Planovi Vlade oko prodaje preostalog udjela u HT-u kroz inicijalnu javnu ponudu (IPO) na ekanju su od svibnja 2001. zbog nepovoljnih uvjeta na tritu. Trenutano postoje dva konkurentna mobilna operatera u Hrvatskoj, T-Mobile (mobilna grana T-HT-a) i, od rujna 1998., VIP-Net konzorcij koji vodi Mobilkom iz Austrije. Nekoliko prilika da se uvede trei mobilni operater proputeno je, a da operater nije uveden. Novi meunarodni natjeaj pokrenut je u listopadu 2004., a treem mobilnom operateru (konzorcij pod vodstvom Tele-2 iz vedske) je licenca dodijeljena u sijenju 2005. Zbog velike stope penetracije mobilne telefonije (blizu 60 posto), kasno uvoenje treeg operatera znatno oteava postavljanje izazova postojeem duopolu na tritu. Energetika: Restrukturiranje i uinkovita provedba podzakonskih akata. Vlada je u studenom 2004. odobrila tri revidirane izmjene i dopune propisa o energetskom sektoru. Prema tim izmjenama i dopunama, distribucija elektrine energije i upravljanje sustavom prijenosa elektrine energije ponovno e se objediniti. Oni su podijeljeni 2001. u skladu s tada zapoetim procesom restrukturiranja za koji se oekivalo da e biti zavren do srpnja 2002. Iako su na papiru stvorena odvojena poduzea HEP Grupe, razdvajanje nikad nije provedeno. Oekuje se da e novo regulatorno tijelo Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) uspostavljeno je krajem 2004. prema novom Zakonu o regulaciji energetskih djelatnosti. U smislu uvoenja konkurencije na veleprodajno trite, izmjenama i dopunama predvieno je smanjenje kriterija za otvaranje trita alternativnim dobavljaima za 40 GWh do 20 GWh godinje potronje. Oekuje se postupna provedba daljnje liberalizacije trita. Od 1. srpnja 2006., ta e opcija biti na raspolaganju svim poslovnim subjektima s godinjom potronjom veom od 9GWh, od 1. srpnja 2007. svim poslovnim subjektima, a od 1. srpnja 2008. svim kuanstvima. Kljuni izazovi vezani uz tranziciju u ovom sektoru su sljedei: (i) jaanje neovisnosti i kapaciteta regulatornog tijela za provedbu zakona; (ii) implementacija odvojene metodologije za odreivanje tarifa, vezano uz proizvodnju, distribuciju i prijenos, osobito u svjetlu kretanja prema vertikalno integriranoj strukturi koja moe predstavljati znaajnu prepreku razvoju konkurencije; (iii) podrka razvoju obnovljivih izvora energije. Transport: Odrediti prioritete meu ulaganjima, koristei privatne strukture financiranja gdje je to mogue i zapoeti kljuan proces restrukturiranja eljeznica i brodogradilita Hrvatska Vlada ostvarila je znaajan napredak na podruju transportne infrastrukture, zahvaljujui velikodunim javnim ulaganjima popraenim regulatornim poboljanjima u

19

ovom sektoru, uz potporu meunarodnih financijskih institucija. Napredak varira od sektora do sektora, ali openito se moe opisati kao znatan. Jedan od kljunih tranzicijskih izazova je udaljiti se od tradicionalnog financiranja javnog sektora te osmisliti inovativne modele partnerstva izmeu javnog i privatnog sektora. Veina znaajnih ulaganja otila je za autoceste i nacionalnu cestovnu mreu. To je popraeno uspostavom posebnih Vladinih agencija zaduenih za ceste s naplatom i ceste bez naplate. Kao rezultat tih aktivnosti jaanja institucija, Hrvatska je meu svim dravama u kojima djeluje EBRD ostvarila najvii rezultat Indikatora tranzicije u infrastrukturi upravo za ceste, nakon ega je dobila jo bolju ocjenu u tom indikatoru 2003. godine, budui da se taj sektor gotovo u potpunosti financira iz naknada koje plaaju korisnici cesta. Nedovoljno pozornosti posveeno je lukoj infrastrukturi koja postaje sve znaajnija, posebice za razvoj turizma, kljunog sektora hrvatskog gospodarstva. Kljuni izazovi za tranziciju bit e proirenje luke infrastrukture najvanijih luka kako bi one mogle primiti vee krstaree brodove i vie njih. Banin prvi luki projekt u Hrvatskoj, potpisan u Dubrovniku u veljai 2005., ispunit e ovaj kljuni tranzicijski cilj. Taj projekt, kao i neki drugi u ovom sektoru, zahtijevaju dravno jamstvo kojim se osigurava plaanje u sluaju vie sile. Nedavno je uspostavljeno tijelo nadleno za luke, a jaanje njegovih kapaciteta osigurat e se putem projekta tehnike suradnje za institucionalnu izgradnju. Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka trenutano planira rjesenje za restrukturiranje eljeznica i brodogradilita. Ta poduzea jo uvijek primaju visoku razinu dravnih subvencija kako bi mogla nastaviti sa svojim poslovanjem. Oba sektora imaju potrebu za restrukturiranjem kako bi smanjili trokove i poveali uinkovitost svojeg poslovanja. U sektoru eljeznica, usvojeno je odvajanje rauna za upravljanje infrastrukturom i poslovanja eljeznice. Zakonodavstvo EU-a vezano uz eljeznice ugraeno je u zakone na ovom podruju i bit e implementirano 2005., ukljuujui nediskriminirajui pristup nacionalnoj mrei. U segmentu brodogradilita, takvo bi se restrukturiranje moglo podrati kroz privatizaciju. Ti sektori navedeni su meu prioritetima Vlade u Predpristupnom ekonomskom programu 2005.-2007. Njihovo restrukturiranje, zajedno s postupnim ukidanjem dravnih pomoi srednjerono bi se vrlo povoljno odrazilo na proraun. S obzirom da su to politiki osjetljiva pitanja, Vlada e biti oprezna u tempiranju i iniciranju bilo kakvog restrukturiranja eljeznica ili brodogradilita. Na kraju, potrebna su daljnja ulaganja u gradski javni prijevoz, kao to je zajam Banke Gradu Dubrovniku za vozni park autobusa. Opine/Okoli: Pripremiti za koritenje darovnica EU-a za ulaganja i unapreenje zakona za pruanje komunalnih usluga putem koncesija. Hrvatska je postala jednim od Baninih najaktivnijih trita za financiranje opina, s nekoliko novih struktura i pristupa uvedenih na trite. Hrvatska ima dobru zakonsku osnovu za financijske aktivnosti opina, sa zakonski propisanim odgovarajuim ogranienjima za zajmove. Regulatorna struktura za sektor vodoprivrede je prilino napredna, budui da na dravnoj razini postoji tijelo nadleno za vode, zbog ega je Hrvatska zemlja s najviim rezultatom indikatora tranzicije za

20

vode i otpadne vode. To dravno tijelo morat e pridonijeti rjeavanju problema vezanih uz koordinaciju, budui da postoje brojne strane ukljuene u odreivanje prioritetnih ulaganja koja je potrebno predloiti za financiranje u okviru EU ISPA programa. Kljuna je dobra priprema, budui da je razdoblje u kojem Hrvatska moe profitirati iz ovog programa ogranieno, a potrebno je provesti golema poboljanja kako bi se ispunio acquis po pitanjima okolia. Preostaju znatni izazovi vezani uz gospodarenje otpadom, ukljuujui uspostavu postrojenja za oporabu, recikliranje i zbrinjavanje. Donatori su bili dareljivi u pruanju tehnike pomoi malim opinama u pripremi njihovih infrastrukturnih projekata. To je podruje na kojem postoji mogunost razvoja projekata putem programa koje financiraju donatori, ukljuujui Fond za globalni okoli. Poduzetniki sektor: Rezultati poduzea: Konsolidirati rast i racionalizirati irenje radi stvaranja jae platforme za odrivi regionalni razvoj. Vodee hrvatske tvrtke i dalje ubrzano rastu. U isto vrijeme, neke su se tvrtke proirile na razliite sektore i trita kroz akvizicije pa bi mogle imati koristi od racionalizacije korporativnih struktura i financiranja. Takva racionalizacija bi im omoguila bolje upravljanje trokovima, poveanje operativne mare i jaanje vlastite baze ime bi podrale svoje ciljeve regionalnog razvoja. Zaposlenici u Hrvatskoj, kao i u Sloveniji, Maarskoj i ekoj Republici, imaju vie prosjene plae u odnosu na druge zemlje June i Sredinje Europe. Kako bi odrale te visoke plae, tvrtke moraju poveati produktivnost rada. To nije lako postii smanjenjem broja zaposlenih, budui da Hrvatskoj jo uvijek nedostaju fleksibilni zakonski propisi koji reguliraju trite rada, a sindikati su vrlo jaki, zbog ega je tvrtkama vrlo skupo i teko otputati zaposlene. Usprkos usvajanju novog Zakona o radu 2003., jo uvijek je potrebno provesti vane korake kako bi se poboljala fleksibilnost trita rada. Mala i srednja poduzea: Poboljati pristup financiranju i pojednostaviti osnivanje poduzea Sektor malih i srednjih poduzea i dalje igra sve veu ulogu u hrvatskom gospodarstvu. Prema podacima Dravnog zavoda za statistiku, 2003. godine je oko 64.000 malih i srednjih poduzea zapoljavalo oko 430.000 radnika. Mala i srednja poduzea predstavljaju 98,8 posto svih registriranih poduzea, 55 posto ukupnog broja zaposlenih, 44 posto ukupnih prihoda i 60 posto prihoda iz izvoza.1 Ovo potonje je vano s obzirom na potrebu za poveanjem izvoza i postizanjem bolje trgovinske bilance i odrivog gospodarskog rasta. Od poetka svojeg djelovanja pa do danas, u okviru Programa usluga poslovnog savjetovanja (BAS) zapoeto je 165 projekata, od kojih je 155 zavreno. Ukupan proraun subvencija iz programa iznosi 1.121.847 EUR, od ega je 1.109.733 EUR
1

Institut za meunarodne odnose (IMO), Pakt o stabilnosti: Enterprise Policy Performance Assessment 2004 Croatia.

21

vezano uz 165 projekata. Kroz te projekte pruena je pomo ukupnom broju od 156 poduzea, budui da su neka poduzea bila korisnici vie od jednog projekta. Program usluga poslovnog savjetovanja (BAS) nastavit e sa svojim aktivnostima u Hrvatskoj i ubudue, ovisno o dostupnosti financiranja za programe tehnike suradnje. Program TurnAround Managementa (TAM) proveo je 10 projekata u Hrvatskoj, iskoristivi sredstva nekoliko bilateralnih donatora u iznosu od ukupno 576.503 EUR. Kao to je zabiljeeno u nedavnoj analizi rezultata prema Europskoj povelji o malim poduzeima, osnovati poduze e u Hrvatskoj i dalje predstavlja izazov. Potrebno vrijeme i broj neophodnih dozvola su pretjerani. To samo govori o drugim promjenama potrebnim u poslovnom okruenju i pojednostavljivanju javne uprave kako bi se potaknula unutarnja i strana izravna ulaganja. Postoje velike mogunosti za mala i srednja poduzea da odigraju veu ulogu u razvoju hrvatskog gospodarstva. Veinu turistikih noenja u Hrvatskoj nude mala i srednja poduzea, ukljuujui obitelji koje iznajmljuju sobe. Meutim, turizam je sektor u kojem posjetitelji esto primjeuju nedostatak dopunskih poduzetnikih aktivnosti (npr. obrtnike radnje, restorani i snack barovi, vonje brodom itd.). Stoga bi mala i srednja poduzea trebala znatno bolje iskoristiti priliku da milijunima turista koji posjeuju Hrvatsku svake godine ponude usluge i robu. Vlada ima plan unaprijediti poslovno okruenje za mala i srednja poduzea kroz uspostavu tzv. one-stop shopa za registriranje poduzea. Njegovom uspostavom, smanjit ce se pretjerani broj dozvola i duljinu vremena potrebnog za osnivanje poduzea. Meutim, to ne rjeava druge potekoe za mala i srednja poduzea, ukljuujui pristup financiranju. Iako dio problema lei u opreznom stavu banaka, postoji potreba za znatnim poboljanjem sustava pravosua tako da predmeti pred sudom, ukljuujui steajne postupke i realizaciju kolaterala teku glatko i brzo. Uz stabilan i razuman porezni reim, to je jedno od najvanijih podruja koje je potrebno unaprijediti kako bi se ojaao poloaj malih i srednjih poduzea u Hrvatskoj. Konano, zabiljeeni su prijedlozi vezani uz transformaciju Potanske banke u dravnom vlasnitvu u banku za mala i srednja poduzea. Takva vrsta pretvorbe nije jednostavna zbog potrebe da mala i srednja poduzea pokriva motivirano i specijalizirano osoblje. Hrvatski bankovni sektor je vrlo profesionalan i uz odreene posebne inicijative i obuku bio bi u stanju popuniti ovu prazninu na tritu, dakle financiranje malih i srednjih poduzea, bez potrebe za osnivanjem dravne banke. Strana izravna ulaganja: Potreba da se pobolja poslovno okruenje za ulaganja, s obzirom na relativno visoke plae i nisku razinu fleksibilnosti rada Strana izravna ulaganja u Hrvatskoj su openito meu najviima meu zemljama Sredinje i Istone Europe, gledano prema kapitalu. Meutim, pritok stranih izravnih ulaganja dosada je bio ogranien na privatizacije u sektorima bankarstva, farmaceutske industrije te poljoprivredno-prehrambene industrije i maloprodaje. Znaajna strana izravna ulaganja zabiljeena su samo u telekomunikacijama te u sektoru nafte i plina (privatizacija 25 posto INA-e). Dosad je bilo malo greenfield ulaganja, a ona su obino bila u sektorima kao to je maloprodaja, koji ne pridonose znatno stvaranju radnih mjesta.

22

Hrvatska bi imala koristi od poveanja stranih izravnih ulaganja, posebno u sektorima kao to je turizam gdje su potroai spremni platiti vie za veu kvalitetu usluga i uvoenje dobro poznatih brandova. Kod privatizacije turistikih objekata esto nisu odabirani strani ulagai. Meutim, Fond za privatizaciju poduzima znatne napore kako bi ponovno zapoeo proces privatizacije nakon to je taj program usporen tijekom zadnjih nekoliko godina. U onoj mjeri u kojoj Vlada uspije uiniti taj proces transparentnijim i ukloniti percepciju da postoji diskriminacija prema stranim ulagaima ostvarit e se doprinos stvaranju novih mogunosti za strana izravna ulaganja. Nedavno je uspostavljeno Vijee za strana ulaganja, uz sudjelovanje lokalnih poduzea, koje bi Vladi trebalo predstaviti koordinirane poglede na pitanja vezana uz unutarnja ulaganja te na zakone i propise koji reguliraju poslovanje. Vijee za strana ulaganja je u nedavnim raspravama naglasilo da je neuinkovitost sudskog sustava jedan od glavnih problema u poslovanju, budui da se na sudove nije mogue osloniti u rjeavanju spora. Poslovno okruenje: Nastaviti reformu javne uprave i pravosua kako bi se poveala atraktivnost poslovnog okruenja. Reforma sustava pravosua i poboljanje javne uprave igrat e vanu ulogu u poveanju privlanosti Hrvatske kao zemlje koja je pogodna za voenje poslovanja. Hrvatska ima prirodnu prednost to e nakon pristupanja Europskoj Uniji postati ulaznim tritem za bivu Jugoslaviju, s obzirom na nedavno potpisane sporazume o slobodnoj trgovini sa svim susjednim zemljama. Meutim, tu e prednost biti teko iskoristiti ukoliko se ne rijee odreena kljuna pitanja poslovnog okruenja koja je potrebno poboljati. Sustav pravosua jedna je od kljunih prepreka razvoju poduzetnitva. to se tie sudova, postoji potreba za poboljanjem kvalifikacija sudaca to je u tijeku kroz programe obuke, kao i potreba za smanjenjem broja nerijeenih predmeta koji na brojnim sudovima uzrokuju viegodinja kanjenja u postizanju rjeenja spora. Vlada je toga svjesna i unapreenje pravosua definirala je kao kljuni element reforma koje se planiraju u okviru pristupanja Europskoj Uniji. S obzirom na javnu upravu, poslovno okruenje imalo bi koristi od vee transparentnosti i odgovornosti za odluke te od unapreenja funkcija katastra i zemljinih knjiga. Prioritet bi i nadalje trebalo biti i smanjenje korupcije. Privatizacija: Odluno nastaviti s potpunom privatizacijom velikih poduzea u osjetljivim sektorima nuno je za poboljanje ekonomskih rezultata. Iako je od poetka desetljea u privatizaciji u Hrvatskoj ostvaren znatni napredak, pred Hrvatskom je jos uvijek vei broj izazovnijih privatizacija. Kao prvo, tu su strateka poduzea koja nisu komunalna poduzea. Meu njima je dravno osiguravajue drutvo i nekoliko poljoprivredno-prehrambenih kombinata. Neki od njih su djelomino privatizirani no imali bi koristi od prenoenja veinskog vlasnitva i kontrole s drave na poslovne subjekte koji nee biti podloni politikim pritiscima. Rezultat bi bio poveanje prihoda od privatizacije i poboljanje poslovanja poduzea, to bi s vremenom rezultiralo u veim prihodima od poreza.

23

Preostalim poduzeima unutar ove skupine je potrebno restrukturiranje. Sada kada su u dravnim rukama, predstavljaju optereenje za proraun, a brojnim zaposlenicima, ija radna mjesta ne bi opstala u rukama privatnog ulagaa, predstavljaju zatitu u obliku nezaposlenosti na poslu. Restrukturiranje takvih poduzea, osobito u sluajevima kada ona predstavljaju glavnog poslodavca u odreenom gradu ili regiji, predstavlja politiki vrlo osjetljivu zadau. Meutim, postoji znatno iskustvo u drugim zemljama june i jugoistone Europe u rjeavanju takvih situacija, a Hrvatska e moi iskoristiti to iskustvo u okviru procesa pristupanja EU-u. Teko je ocijeniti atraktivnost tih poduzea za komercijalne ulagae sve dok dionice ne budu ponuene na prodaju. Turizam, jedan od kljunih sektora gospodarstva, trpio je zbog sporog tempa privatizacije turistikih objekata. 2002./2003., Banka je, u suradnji s Vladom i njemakim DEG-om zapoela izradu Okvira za privatizaciju u turizmu, s ciljem da se odabere do etiri hotela koji bi profitirali od pred-privatizacijskog financiranja koje bi bilo uvjetovano time da ih u konanici privatizira strateki ulaga, vlasnik odreenog branda. Rezultati studije kojom je ocijenjen takav postupak, a koju su izradili konzultanti, pokazali su da bi se takvo financiranje moglo provesti samo kada bi Vlada bila spremna ili otpisati postojei dug ili dati dravna jamstva. Vlada nije prihvatila takav koncept te je projekt zaustavljen. Banka e i dalje raditi na svojim ciljevima kroz daljnji politiki dijalog s tijelima dravne vlasti i pokuat e identificirati prilike za sudjelovanje u privatizaciji turistikih objekata u dravnom vlasnitvu. U provedbi toga, Banka e maksimalno poveati sudjelovanje privatnog sektora u ulaganjima u turizmu. Financijski sektor: Bankovni i nebankovni financijski sektor: Poboljati nadzor nebankovnih financijskih posrednika i dovriti privatizaciju. Hrvatski bankovni sektor je 91 posto u stranom vlasnitvu, stabilan je i konkurentan. Banka ima intenzivnu suradnju sa svim prominentnim hrvatskim bankama, a osobito sa Zagrebakom bankom (najvea, u veinskom vlasnitvu talijanskog Unicredita), Privrednom bankom Zagreb (druga po velicini aktive, u veinskom vlasnitvu Intesa BCI Grupe), Splitska Banka, Croatia (dio HVB grupe) Raiffeisen Bank Croatia, Erste banka i Hrvatska banka za obnovu i razvoj, koja je u dravnom vlasnitvu. Banka posjeduje 21 postotni udio u Privrednoj banci Zagreb, a u protekle tri godine izila je iz vlasnike strukture tri druge banke (HVB Bank, Hypo Alpe Adria Bank, i Varadinska banka koja je sada dio Zaba Grupe). Hrvatska narodna banka znatno je poboljala nadzor poslovnih banaka na terenu, dok Vlada planira objediniti nadzor nad nebankovnim financijskim institucijama, spajajui postojea dva nadzorna tijela. Preostali izazovi u ovom sektoru ukljuuju poboljanu suradnju u provoenju nadzora nad bankovnim i nebankovnim sektorom te izmeu domaih i stranih nadzornih agencija. Leasing u poduzeima trenutano pokriva 5,8 posto kredita u Hrvatskoj. Vodee banke su vlasnice glavnih leasing poduzea aktivnih na tritu. Dravno osiguravajue drutvo, s dominantnom pozicijom na tritu, glavna je institucija u ovom sektoru koja je i dalje u javnom vlasnitvu.

24

Trita kapitala: Potrebno je produbljenje trita, kroz vei broj izdavatelja dionica ili obveznica i proirenje trita kroz veu raznolikost instrumenata. Dvije su burze u Hrvatskoj, Zagrebaka burza koja je glavna burza i Varadinska burza. Likvidnost obiju burza, premda poboljsana tijekom 2004 jos je prilino ograniena. Meutim, Vlada je odluila lokalno financirati vlastiti program ulaganja, u skladu s preporukama MMF-a. Stoga bi hrvatski graani mogli profitirati od dubljih trita koja mogu ponuditi bolje uvjete izdavateljima dionica. U segmentu razvoja trita kapitala, Banka e nastojati podrati inicijalne javne ponude i izdavanje korporativnih obveznica lokalnih poduzea, kao i lansiranje proizvoda kao to su sekuritizirane obveznice (npr. hipotekarne obveznice i obveznice osigurane nekretninama). Sa zakonodavne strane, Banka e usko suraivati s Vladom, drugim meunarodnim financijskim institucijama i donatorima na promicanju zakonodavnih promjena kojima e se propisi vezani uz trita kapitala uskladiti s meunarodnim standardima. Uspjeh u razvoju venture kapitala u Hrvatskoj bio je ogranien. Postoji odreen broj investicijskih fondova u Hrvatskoj, kako regionalnih tako i vezanih uz pojedinu zemlju, ukljuujui Copernicus Adriatic u kojem EBRD ima udio, no dosada je bilo malo uspjenih ulaganja. U buducnosti, Banka e ocijeniti mogunosti pruanja podrke osnivanju novih regionalnih investicijskih fondova ili proirenju njihovih postojeih operacija. 2.3 Pristup kapitalu i uvjeti za ulaganja

Trenutano je kreditni rejting Hrvatske za dugoroni dug u stranoj valuti BBB prema Standard &Poorsu, Baa3 prema Moodysu i BBB- prema Fitchu. Standard & Poors je krajem 2004. poveao durgoroni rejting Hrvatske. Do sada su emisije vrijednosnih papira na meunarodnom tritu duga imale raspon dospijea do 10 godina (s cijenom od 100 baznih bodova iznad Euroswapa za rok dospijea od 10 godina). Prihvaanje hrvatske molbe za lanstvom u EU-u poboljala je ulagaku klimu pa se stoga dravnim dugom trenutano trguje po znatno nioj vrijednosti, oko 50 baznih bodova iznad benchmarka. Najbolje banke i veliki korporativni subjekti imaju pristup izvorima financiranja na stranim trzistima dugom po razumnim cijenama s dospijeem od 3 do 5 godina. Glavni pozajmljivai na meunarodnim tritima su banke, npr. Zagrebaka banka je u lipnju 2004. uspjeno izdala 450 milijuna zadunica po cijeni od 70 baznih bodova iznad Euribora, s rokom dospijea od 5 godina, budui da je korporativnim subjektima jo uvijek lake uzimati zajmove kod banaka u Hrvatskoj koje su u stranom vlasnitvu. Meutim, velike tvrtke takoer su potraile financiranje na meunarodnom tritu duga: Agrokor je izdao petogodinje obveznice s kuponom od 11 posto i BINA Istra (koncesionar autoceste u Istri) izdala je obveznice s rokom dospijea od 20 godina i kuponom od 8 posto. Obveznice iz obje emisije uvrtene su na Luxemburku burzu. Zaduivanje banaka usporilo je u drugoj polovici 2004. uslijed strogih propisa sredinje banke usmjerenih prema usporavanju rasta stranog duga. Ti propisi su jos postrozeni u prvom kvartalu 2005. Konkretno, banke su dune 30 posto neto iznosa poveanja

25

stranih zajmova drati na raunu sredinje banke kao obveznu priuvu. Ponuda kredita u lokalnom bankovnom sektoru obiljeena je snanom trinom utakmicom oko dobrih klijenata. Mare na zajmove su kontinuirano pod pritiskom, tako da snani korporativni klijenti postiu vrlo niske kamate, ak izmeu 6 8 posto godinje. Meutim, agregatna neto mara na kamate u ovom sektoru jo uvijek je na 4,5 posto to ostavlja dovoljno prostora za pad kamatnih stopa. Tijekom 2004. Vlada je zapoela ee traiti financiranje na lokalnom tritu vrijednosnih papira to je rezultiralo novim emisijama obveznica od strane Ministarstva financija u lokalnoj valuti, vezano na EUR, od kojih je zadnja emisija imala rok dospijea od 15 godina i cijenu od 125 baznih bodova iznad Euroswapa. Uz to se redovito izdaju dugorone obveznice, prihodi kojih se koriste za konkretne vladine fondove, npr. obveznice koje se izdaju za osiguranje depozita ili emisije HBOR-a. Kamatne stope variraju od 3,8 posto do 8 posto. Uz to postoje aktivne emisije trezorskih zapisa s dospijeem od do 324 dana (ali takoer s rokovima dospijea od 42 dana do 91 dan) s kamatnim stopama izmeu 4,2 6,3 posto. Lokalni korporativni subjekti postali su aktivniji na domaem tritu obveznica. Nedavne emisije Podravke (rok dospijea od tri godine s kuponom od 5 posto) i Plive (rok dospijea sedam godina s kuponom od 5.75 posto). Grad Zadar je imao prvu emisiju lokalnih municipalnih obveznica 2004. godine, s rokom dospijea od sedam godina i kuponom od 5,5 posto. Sve te obveznice na lokalnom tritu izdaju se u lokalnoj valuti, ali vezano na EURO; meutim, dvije emisije obveznica u 2003. bile su potpuno u lokalnoj valuti. Jednu je provelo Ministarstvo financija s kuponom od 6,1 posto, a drugu Hypo Alpe Adria Bank s kuponom od 6,5 posto, obje s rokom dospijea od pet godina.

26

3.
3.1

STRATEKA ORIJENTACIJA
Prioriteti banke za strateko razdoblje

Kljuni kratkoroni operativni prioriteti U nadolazeem dvogodinjem stratekom razdoblju, Banka planira nastaviti s nizom projekata i programa ukljuujui, izmeu ostalog, sudjelovanje u privatizaciji i restrukturiranju radi pripreme gospodarstva za pristup Europskoj Uniji. To e zahtijevati i usku koordinaciju s hrvatskim tijelima vlasti i posebno s institucijama EU-a. Nastavljajui se baviti dolje navedenim prioritetima, Banka e takoer nastaviti traiti prilike da podri strana izravna ulaganja i odgovorit e na prilike koje se eventualno ukau. Gdje to bude prikladno, financiranje vlasnikim udjelima dobit e prioritet nad ostalim financijskim instrumentima Banke. Glavni prioriteti su sljedei: Financiranje infrastrukture s naglaskom na prometnoj (ukljuujui eljeznice) te komunalnoj infrastrukturi te infrastrukturi za zatitu okolia uz pomo ISPA programa Europske Unije. Gdje to bude mogue, Banka e koristiti strukture financiranja privatnog sektora kako bi omoguila da se produktivna javna imovina sama isplauje. Projekti transporta provodit e se u kontekstu Glavne regionalne transportne mree Jugoistone Europe. Energetski projekti pripremat e se u svjetlu napora koje predvodi Europska Unija s ciljem razvoja regionalne Energetske zajednice. Ciljano financiranje mikro i malih poduzea kroz banke i leasing tvrtke uz uvoenje Kreditne linije EU-a/EBRD-a za financiranje malih i srednjih poduzea. Mogue je uvoenje instrumenata podjele rizika kako bi se osiguralo financiranje srednje velikih poduzea. Pomo u razvoju trita kapitala, posebice kroz potporu sekuritizacije hipotekarnih potraivanja. Sudjelovanje u privatizaciji dravnog osiguravajueg drutva. Privatizacija i restrukturiranje poduzea u dravnom vlasnitvu, posebice u osjetljivim sektorima i turizmu. Nastaviti pruati potporu naporima snanih lokalnih poduzea vezanim uz regionalno irenje.

Budui da poslovanje Banke u velikoj mjeri ovisi o razvoju situacije na tritu, stvarni plasmani mogu se znatno razlikovati od planiranog tijeka projekata. S obzirom na sadanji tijek projekata, godinji plasmani tijekom sljedee dvije godine mogu varirati izmeu 150 milijuna EUR i 250 milijuna EUR, pri emu e se ova via brojka realizirati ukoliko Banka bude u mogunosti nastaviti sa znatnim ulaganjima u privatni i javni sektor. Politiki dijalog Banka e nastaviti razvijati redoviti dijalog s tijelima vlasti, posebice po pitanjima (i) privatizacije velikih poduzea, (ii) restrukturiranja osjetljivih sektora (npr. eljeznice), (iii) poboljanja regulative vezane uz komunalna poduzea, (iv) poboljanje zakona vezanih uz koncesije i sekuritizaciju financijskih sredstava, i (v) poboljanja poslovne klime za lokalne i strane ulagae, ukljuujui mala i srednja poduzea.

27

3.2 3.2.1

Sektorski izazovi i ciljevi Banke Infrastruktura i okoli

Ciljevi tranzicije Na temelju analize u odjeljku 2.2.2, sljedei ciljevi tranzicije su relevantni za sektor infrastrukture i zatite okolia. Poveati privatno vlasnitvo i konkurenciju na tritu telekomunikacija. Nastaviti pruati potporu restrukturiranju i komercijalizaciji u cijelom sektoru transporta, s osobitim naglaskom na eljeznice i druge osjetljive sektore kao to su brodogradilita, koji se oslanjaju na dravne subvencije kako bi bili u stanju nastaviti svoje poslovanje. Usmjerenost na komercijalizaciju na razini poslovnog subjekta za poduzea iz prometnog sektora u dravnom vlasnitvu, ukljuujui, primjerice, uvoenje sustava upravljanja i financijskih sustava usklaenih s meunarodnim standardima, srednjeronog poslovnog planiranja i drugih mjera za poveanje operativne uinkovitosti, kao to su, primjerice u cestovnom sektoru, ugovori o odravanju temeljeni na uinku. Tragati za mogunostima promicanja sudjelovanja privatnog sektora u infrastrukturi, kao npr. kroz koncesije za projektiranje autocesta, luka, zranih luka i komunalnih usluga te gospodarenje istima. Promicati transparentnost operativnih i financijskih sustava u projektima te financijsku odrivost kroz naelo plaanja od strane krajnjeg korisnika te takoer kroz izvanproraunsko i izvanbilanno financiranje. Nastaviti razvijati operativne i financijske strukture na regionalnoj razini i na razini manjih opina kako bi se osiguralo irenje poboljanog i odrivog pruanja lokalnih usluga i izvan primarnih i sekundarnih gradova. Odravati bliski kontakt i koordinaciju s tijelima EU-a i dravnim/lokalnim tijelima odgovornim za dodjele iz ISPA programa Europske Unije (ISPA Instrument za strukturne politike u pretpristupnom razdoblju) za Hrvatsku. Operativni prioriteti Telekomunikacije Kratkorono, osigurati novim poduzeima koja ulaze na ovo trite financiranje za ulaganja, bilo u segmentu fiksne telefonije ili u segmentu mobilne telefonije. Transport Gledano kratkorono, podrati kljune regionalne transportne mree na nain koji je dogovoren i koji podrava Europska Unija. Nastaviti s ulaganjima koja pridonose modernizaciji nacionalne infrastrukture, ukljuujui ceste, autoceste, luke i zrane luke. Ondje gdje je potrebno dravno jamstvo financijske odrivosti potrebna je uska koordinacija s Vladom. Gledano srednjerono, podrati reformu sektora eljeznica s potencijalnim ulaganjima usmjerenim na smanjenje trokova, daljnju komercijalizaciju te privatizaciju. Ukljuivanje u ove sektore bit e uvjetovano dogovorenim ciljevima reforme.

28

Srednjerono, kroz restrukturiranje pruiti potporu poveanju uinkovitosti i smanjivanju dravnih subvencija za brodogradilita na razinu koju odobrava Europska komisija. Projekti u tijeku projekti s dravnom potporom
Tvrtka Hrvatske eljeznice HC Luka Ploe Projekt Optiki vod na koridorima X i Vb i drugi kolosijek na odabranim dionicama koridora X Projekt rijeke zaobilaznice Rekonstrukcija terminala za rasute terete Milijuna EUR

50 30 30

Opine/Okoli Kratkorono, promicati decentralizirana financijska rjeenja kroz primjenu zajmova lokalne samouprave ili zajmova za komunalna poduzea sa ili bez jamstva lokalne samouprave kako bi se pomoglo onim upravama koje su orijentirane prema reformama da uspostave uspjenu evidenciju o otplati zajmova te komercijaliziraju komunalno poduzee. Takoer kratkorono, nastaviti blisko suraivati s postojeim i potencijalnim klijentima na uvoenju sustava povrata trokova i koncepcija plaanja od strane krajnjeg korisnika unutar granica onog to taj korisnik moe otplaivati te promicati transparentnost transfera i isplate subvencija. Podrati komunalna poduzea i lokalnu samoupravu u njihovim naporima vezanim uz institucionalno jaanje te postizanje financijske i operativne odrivosti kroz mobiliziranje tehnike suradnje koju financiraju donatori. Poticati sudjelovanje privatnog sektora gdje to bude prikladno i izvedivo i ondje gdje to pridonosi veoj operativnoj uinkovitosti, pa i u strukturama koje kombiniraju potporu EU-a u obliku darovnica za ulaganja i partnerstvo s privatnim sektorom. Program gospodarenja krutim otpadom Grada Zagreba zapoeo je 1998. u obliku zajma odobrenog uz jamstvo Grada Zagreba poduzeu u vlasnitvu Grada (ZGOS) za sanaciju deponije kako bi se zatitili oblinji izvori pitke vode i smanjilo zagaenje zraka, tla i rijeke. Projekt je bio strukturiran i proveden na temelju potpunog povrata trokova s transparentnim sustavom naknade za koritenje deponije koji omoguuje da naknada za koritenje deponije bude strukturirana na nain koji e osigurati otplatu zajma i pokriti operativne trokove deponije. Nakon uspjene implementacije, program je refinanciran 2003. godine, a jamstvo Grada zamijenjeno je Sporazumom o opinskoj potpori. Kao rezultat uspjene implementacije programa, Banka trenutano pomae Gradu i ZGOS-u u strukturiranju i pripremi projekta ureaja za spaljivanje krutog otpada, za financiranje prema DBO modelu (projektiraj-izgradi-upravljaj).

29

Energija Srednjerono podrati razvoj odrivih alternativnih izvora energije i projekata energetske uinkovitosti uz potporu donatora, u onoj mjeri u kojoj to ovaj sektor doputa. Srednjerono sudjelovati u privatizaciji HEP-a zajedno s iskusnim stratekim ulagaem koji e biti u stanju uvesti poboljanja u operativne standarde u ovom sektoru. 3.2.2 Financijske institucije i projekti vezani uz mala i srednja poduzea Ciljevi tranzicije Na temelju analize u odjeljku 2.2.2, sljedei ciljevi tranzicije relevantni su za financijski sektor: Proiriti opseg financiranja malih i srednjih poduzea kako bi se pokrila vrlo mala i mikro poduzea, ukljuujui poduzea u ruralnim podrujima. Nastaviti pomagati bankama u uinkovitom upravljanju bilancom. Jaanje nebankovnog financijskog sektora, osobito leasinga, ali takoer kroz sudjelovanje u privatizaciji osiguravajueg drutva u dravnom vlasnitvu. Poveati dostupnost financiranja za projekte visoke tehnologije i male projekte zatite okolia kroz bankovni sustav. Operativni prioriteti: Kratkorono e Banka podrati financiranje malih, srednjih i mikro poduzea, izmeu ostalog kroz Kreditnu liniju EU-a/EBRD-a za financiranje malih i srednjih poduzea. Banka e za razvoj poslovne aktivnosti na otocima i u ruralnim podrujima ponuditi Kreditnu liniju za financiranje ruralnih podruja. To e pomoi malim seoskim gospodarstvima da ispune sanitarne standarde EU-a te omoguiti alternativno zapoljavanje u regijama gdje vlasnitvo nad poljoprivrednim zemljitem prolazi kroz konsolidaciju. Nastaviti potporu za programe TurnAround Managementa i usluga poslovnog savjetovanja (BAS). Naglasak e biti stavljen na pruanje potpore sektoru leasinga. Srednjerono, suradnja s partnerskim bankama i hrvatskim tijelima vlasti na razvoju sekuritizacije hipotekarnih potraivanja. To e zahtijevati poboljanja zakonskih propisa te se oekuje da e imati utjecaja na tranziciju kako u segmentu razvoja trita kapitala tako i u pogledu kapaciteta banaka da upravljaju svojim bilancama. Srednjerono, Banka je spremna podrati privatizaciju dominantnog osiguravajueg drutva u dravnom vlasnitvu, Croatia osiguranja, pod uvjetom da proces privatizacije ne bude otkazan zbog nedostatka interesa potencijalnih ulagaa. Srednjerono, u partnerstvu s Fondom za globalni okoli, kroz banke uvesti projekt financiranja projekata zatite okolia vezanih uz kvalitetu vode koja se izlijeva u rijeke i Jadransko more. Nastaviti s ponudom financiranja za infrastrukturna ulaganja malih opina kroz banke.

30

3.2.3 Poduzetniki sektor, posebice turizam Ciljevi tranzicije Na temelju analize u odjeljku 2.2.2, sljedei ciljevi tranzicije su relevantni za poduzetniki sektor. Na temelju pozitivnog iskustva rada s lokalnim poduzeima bez stratekog partnera, Banka e: (i) i dalje identificirati snana lokalna poduzea koja su se voljna pozabaviti pitanjima korporativnog upravljanja i usvojiti standarde najbolje meunarodne prakse te suraivati s njima u financiranju njihovih razvojnih planova; i (ii) nastaviti suraivati s postojeim korporativnim klijentima, pruajui potporu njihovim ulagakim strategijama, osobito za regionalni razvoj, kako na razini Hrvatske, tako i preko granica. Modernizacija rascjepkanog sektora turizma kljuan je cilj Banke koji e se djelomino postii kroz pomaganje u financijskom restrukturiranju te privatizaciji turistikih poduzea. Maksimalno poveanje privatnih ulaganja u djelatnosti turizma kljuan je cilj za poboljanje uinkovitosti i usluga u ovom sektoru.

Getro je drugi najvei maloprodajni lanac u Hrvatskoj s trinim udjelom od cca. 7,3 posto. To
je vodei hrvatski maloprodajni koji posluje po sistemu plati i nosi (cash & carry), s 15 trgovina u cijeloj Hrvatskoj. U travnju 2002., Banka je finalizirala opsean financijski paket u ukupnom iznosu od 25 milijuna EUR koji se sastojao od 16 milijuna EUR osiguranog duga s prvenstvom plaanja (senior debt) i 9 milijuna EUR preferencijalnih dionica (koje predstavljaju 8 posto dionikog kapitala tvrtke) kojim je podrano irenje Getroa u Hrvatskoj. Banino financiranje omoguilo je Getrou izgraditi i otvoriti 8 novih trgovina, zajedno s modernim distribucijskim centrom u Zagrebu, povrine 13.500 m2. Getro sada namjerava dovriti svoje irenje u Hrvatskoj i otvoriti jo 11 trgovina, uglavnom manjeg formata, u hrvatskim regionalnim sreditima, kao i dodatne vee trgovine na najveim hrvatskim urbanim podrujima. Nadalje, Getro e razmotriti irenje na susjedne zemlje (Srbiju i Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu). Getro se obratio Banci za financiranje te daljnje ekspanzije i Banka razmilja o financijskom paketu u ukupnom iznosu od 35 milijuna EUR kojim bi podrala njihov plan ulaganja kroz sljedee 3-4 godine.

Operativni prioriteti: Srednjerono, Banka e ponuditi potporu projektima koji promiu modernizaciju sektora turizma, suraujui sa stranim stratekim ulagaima koji su se dokazali na ovom podruju. Banka e nastaviti svoj proaktivni daijalog s ulagaima i nastojat e izraditi proizvode koji e biti konkretno prilagoeni sezonskom karakteru ovog sektora (npr. strukture s duljim rokom dospijea). Napredak i transparentnost u postupcima privatizacije bit e vani kako bi se privukla strana ulaganja. Banka e identificirati mogunosti pruanja podrke revitalizaciji turistikog sektora kroz izravna ulaganja u projekte kako bi, davanjem primjera, ostvarila pozitivan uinak u cijeloj regiji. Putem posrednika planiramo pruiti potporu i manjim projektima na podruju turizma. Kratkorono, podrati ekspanziju hrvatskih poduzea (ukljuujui posebice poljoprivredno-prehrambeni sektor) na susjedne zemlje i, uzvratno, podrati irenje poduzea iz susjednih zemalja na Hrvatsku. U provedbi tih ciljeva, Banka e ciljanim tvrtkama osigurati irok raspon instrumenata, od istog financiranja

31

dugom do sudjelovanja u vlasnikom kapitalu, ili kada procijeni da bi to bilo na korist i Banci i klijentu kombinaciju tih instrumenata financiranja. Banka e, gdje to bude potrebno, zatraiti od poduzea racionalizaciju korporativnih struktura kako bi smanjili trokove i osigurali veu transparentnost, odgovornost i upravljanje. Srednjerono, Banka e suraivati sa stranim stratekim ulagaima u promicanju novih projekata i greenfield ulaganja, koristei prednost svoje bliske suradnje s tijelima vlasti. Banka e se posebice usmjeriti na strana srednje velika poduzea koja su u stanju pomoi Hrvatskoj u stvaranju aktivnog malog gospodarstva.

32

4. DRUGE MEUNARODNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE I MULTILATERALNI DONATORI

Suradnja s donatorima i drugim meunarodnim financijskim institucijama u Hrvatskoj je posebno dobra. Konstantno se diskutira i ocjenjuju se zajednike mogunosti financiranja i dosada je Banka provodila zajednike projekte sa svim meunarodnim financijskim institucijama i usko surauje s Europskom Unijom, Europskom investicijskom bankom, Razvojnom bankom Vijea Europe i Svjetskom bankom. 4.1 Europska komisija (EC)

U lipnju 2004. Europsko vijee je zakljuilo da je Hrvatska zemlja kandidat te je od Komisije zatrailo da pripremi predpristupnu strategiju za Hrvatsku. Poetak pregovora o pristupanju predvien je za oujak 2005., to ovisi o odluci Europskog vijea. Komisija smatra da bi se ojaana predpristupna strategija kakvu je donijelo Europsko vijee u Luxembourgu u prosincu 1997. trebala proiriti na Hrvatsku. Revidirani postupak u cilju ocjene napredovanja prema lanstvu zemalja kandidata poet e se primjenjivati na Hrvatsku od 2005. To e znaiti da e Komisija poeti izdavati redovita izvjea o Hrvatskoj od jeseni 2005. U kontekstu procesa stabilizacije i pridruivanja Komisija je ve predloila europsko partnerstvo, temeljem nalaza u njezinom Miljenju o molbi Hrvatske za lanstvo. Taj e dokument biti smjernica u pripremama Hrvatske za pristup. Hrvatska kao zemlja kandidat je od 2005. korisnik sva tri predpristupna financijska instrumenta: Phare za izgradnju institucija, gospodarsku i socijalnu koheziju, ISPA za okoli i transport, i SAPARD za ruralni razvoj. Uzimajui u obzir potrebe za odgovarajuom pripremom Hrvatske za pristup, 105 milijuna ( 80 milijuna za PHARE i 25 milijuna za ISPA) dodijeljeni su Hrvatskoj u 2005., a 140 milijuna u 2006. ( 80 milijuna za PHARE, 35 milijuna za ISPA i 25 milijuna za SAPARD). Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju potpisan s Hrvatskom u listopadu 2001. stupio je na snagu 1. veljae 2005. Radi provedbe trgovinskih i srodnih vidova tog Sporazuma u oujku 2002. je na snagu stupio Privremeni sporazum. Strukture Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju nee se koristiti samo za pokrie pitanja u svezi s provedbom Sporazuma, ve i kao forumi za objanjenje acquisa (pravne steevine) EUa i provjeru napretka koji je Hrvatska postigla u usklaivanju acquisa s obvezama preuzetih tijekom pregovora. Okvirni sporazum kojim se Hrvatskoj omoguuje sudjelovanje u programima i tijelima Zajednice potpisan je 22. studenog 2004. i trebao bi stupiti na snagu u prvoj polovici 2005. nakon ratifikacije u europskim institucijama i Hrvatskoj. Osim navedenih elemenata za ojaanu predpristupnu strategiju, poboljani politiki dijalog s Hrvatskom valjalo bi nastaviti kako bi se pozabavilo pitanjima istaknutim u

33

Miljenju. Takva pitanja obuhvaaju odnose s Meunarodnim kaznenim tribunalom za bivu Jugoslaviju, manjinska prava, povratak izbjeglica, reformu pravosua, regionalnu suradnju i borbu protiv korupcije. Poglavito je potrebno da Hrvatska ostane predana regionalnoj suradnji u okviru procesa stabilizacije i pridruivanja za Zapadni Balkan. 4.2 Europska investicijska banka (EIB)

EIB je zapoela s projektima u Hrvatskoj 2001. godine te usko surauje s EBRD-om na nizu projekata. Dosada je EIB potpisala 13 projekata, ukljuujui 7 u infrastrukturi (sanacija cesta, modernizacija eljeznikih dionica paneuropskog koridora Vc, dovretak autoceste Rijeka-Zagreb, plinovod), jedan okvir opinske infrastrukture te globalne zajmove bankama, ukljuujui PBZ, HBOR, HVB Croatia, i Raiffeisen Bank, u ukupnom iznosu od 491 milijuna EUR. Zajedniki projekti s EBRD-om ukljuuju financiranje zavretka autoceste Zagreb-Rijeka i projekt Hrvatske kontrole zrane plovidbe. Razgovara se o izvjesnom broju drugih zajednikih projekata. EIB i EBRD usko surauju po pitanjima politikog dijaloga i imaju redovite zajednike sastanke s tijelima vlasti. 4.3 Svjetska banka (IBRD)

Hrvatska je postala lanicom IBRD- u veljai 1993. Zajmovi Svjetske banke bili su usmjereni na infrastrukturu, nakon ega su uslijedili sektori prava, pravosua i javne uprave, poljoprivrede i umarstva, sektor financija i poduzetnitva kao i zdravstva i zatite okolia. Do sada je IBRD stavila na raspolaganje oko 1,2 milijarde USD za 24 projekta i osigurala vie darovnica ija je ukupna vrijednost prela 27 milijuna USD. Struktura zajmova do sada je sljedea: 63 posto infrastruktura; 22 posto sektor financija i sektor poduzetnitva, 10 posto poljoprivreda i umarstvo i 5 posto zdravstvo. EBRD ima niz zajednikih projekata s IBRD-om, npr. Projekt rekonstrukcije cesta, Projekt osuvremenjivanja i restrukturiranja eljeznice, Projekt komunalne ekoloke infrastrukture, kao i paralelni rad na procesu reforme mirovinskog sustava. U tijeku su razgovori o moguem zajednikom financiranju rijeke obilaznice i projektu Razvoja luke infrastrukture. Svjetska banka je, uz organizacije UN-a, bila vaan subjekt u financiranju ekolokih projekata. Glavni projekti koje je financirala Svjetska banka su sljedei: Projekt Analize praznina u zakonima bio je prvi u procesu usklaivanja propisa u nadlenosti Ministarstva zatite okolia i prostornog ureenja; Ouvanje krkog ekolokog sustava; Nacionalni kapacitet za prikupljanje podataka o okoliu (NEDGC). Sljedee projekte sufinancira UNDP i Svjetska banka: UNDP/GEF - "Osposobljavanje Hrvatske za pripremu prvog nacionalnog priopenja kao odgovora na njezine obveze prema UNFCCC-u; UNEP-GEF-ov Projekt razvitka nacionalnog okvira bioloke sigurnosti. Svjetska banka je nedavno objavila Strategiju pomoi za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2005. 2008. Glavni cilj Strategije je podrati Vladinu strategiju rasta i reforme s ciljem uspjenog pristupanja Europskoj Uniji, istovremeno osiguravajui iroko sudjelovanje u rastu i odrivo gospodarenje prirodnim resursima. Naglasak je stoga na pruanju potpore rastu koji osigurava privatni sektor, i to kroz racionalizaciju javnog sektora, uspostavu povoljne ulagake klime i makroekonomsku odrivost.

34

Vlada i Svjetska banka pregovaraju o nizu Zajmova za programatsku prilagodbu (Programmatic Adjustment Loan PAL). PAL-ovi bi trebao biti fleksibilniji od sadanjeg Zajma za strukturnu prilagodbu (Structural Adjustment Loan - SAL), s oekivanim periodom implementacije proirenim na pet godina. SAL je bio namijenjen programu restrukturiranja gospodarstva, dok bi PAL trebao podrati reforme u sustavu zdravstva, obrazovanja i pravosua, kao i reformu dravne uprave. Iznos sredstava koja bi trebala biti stavljena na raspolaganje kroz PAL program iznosi oko 350 milijuna USD. U tijeku su pripremni radovi u osmiljavanju ovog PAL-a koji e imati tri komponente: (i) upravljanje (reforma javne uprave, reforma zakona i pravosua, lokalno upravljanje i upravljanje javnim izdacima); (ii) investicijska klima (priprema energetskog sektora za integraciju u EU, restrukturiranje/privatizacija poljoprivrednoprehrambenih kombinata, turistikih poduzea i brodogradilita, nastavak rada na smanjenju prepreka ulasku novih poduzea, nastavak jaanja financijske discipline dravnih poduzea); (iii) izgradnja ljudskog kapitala i jaanje socijalne zatite (reforme obrazovanja, zdravstva i socijalne zatite). 4.4 Meunarodna financijska korporacija (IFC)

IFC je lanica grupe Svjetske banke. Projekti IFC-a bili su uglavnom usmjereni na financijski i proizvodni sektor, a prvi je projekt potpisan jo 1995. Do sada je IFC stavila na raspolaganje 373,2 milijuna USD (potpisano je 203,2 milijuna USD) u 13 projekata, od kojih su tri bili projekti financirani zajedno s EBRD-om. Zajedniki projekti EBRD-a/IFC-a su: Kreditna linija za istraivaki centar za Plivu; Investicijski fond Copernicus Adriatic i zajam Alpe Jadran banci. Banka je takoer, zajedno s IFCom, aktivno ukljuena u politiki dijalog oko pitanja preostale dvije banke u dravnom vlasnitvu. 4.5 Meunarodni monetarni fond (MMF)

Hrvatska je postala lanicom MMF-a u prosincu 1992. 20-mjeseni stand-by aranman u iznosu od 97 milijuna specijalnih prava vuenja (SDR) (141,3 milijuna USD) potpisan je s MMF-om u kolovozu 2004. kao podrka hrvatskom gospodarskom programu. Vladin program je osmiljen kako bi u kratkom roku ponovno uveo red u hrvatske javne financije te ograniio ranjivost koja proizlazi iz velikog optereenja tekueg rauna i vanjskog duga, a srednjerono kako bi modernizirao i smanjio ulogu drave, promicao aktivnost privatnog sektora te pripremio Hrvatsku na konkurenciju unutar EU-a. Fiskalna politika je glavni instrument za postizanje cilja smanjenje jaza izmeu domae tednje i ulaganja kako bi se srednjerono preokrenuo trend omjera vanjskog duga prema BDP-u. Proraunsko financiranje postupno e prijei na domae izvore, to e pomoi da se smanji izloenost drave valutnom riziku, potaknuti razvitak domaeg trita kapitala te kratkorono pomoi apsorbirati viak likvidnosti u privatnom sektoru. Uz to, vlasti namjeravaju ograniiti izdavanje novih dravnih jamstava za dugove, ojaati financijsku disciplinu te poboljati rezultate javnih poduzea. Vlada takoer uvia potrebu za fiskalnom konsolidacijom u irem kontekstu. Ponovna uspostava discipline i transparentnosti u javnim financijama iza 2003. vana je ne samo iz makroekonomskog gledita, ve i radi odgovornosti i kredibiliteta drave, u domaem

35

i u meunarodnom kontekstu. Iz tog razloga, napori oko konsolidacije nee biti usmjereni samo na smanjenje dravnog deficita, ve e obuhvatiti i kvazifiskalne aktivnosti, upravljanje dugom i javni sektor u irem smislu. Vlada takoer gleda na konsolidaciju u 2004.-05. kao na temelj za budue mjere za smanjenje visokog poreznog optereenja u Hrvatskoj. Glede monetarne politike, Hrvatska narodna banka namjerava nastaviti sa svojim mandatom odranja stabilnosti cijena odravanjem relativno stabilnog teaja kune prema euru. Nastavit e raditi na svojim ciljevima za 2004. vezano uz priuve i rast novca u irem smislu od oko 8-9 posto. Kako bi ostvarila te ciljeve i signalizirala svoju predanost vanjskim ciljevima programa, Hrvatska narodna banka je 1. srpnja uvela novi zahtjev za obveznim priuvama na strane zajmove te namjerava odrati svoju neto domau aktivu (NDA) ispod razine negativne 3 milijarde kn do kraja godine. Nadalje, Hrvatska narodna banka planira zapoeti s operacijama na otvorenom tritu s dravnim vrijednosnim papirima kako bi poboljala upravljanje likvidnou te olakala prijelaz dravnog financiranja prema domaim izvorima. U segmentu reforma javnog sektora, Vlada planira poduzeti korake kako bi poboljala fiskalnu transparentnost i unaprijedila upravljanje izdacima i dugom na temelju nedavnih nalaza MMF-a i Svjetske banke vezano uz glavne nedostatke na tim podrujima. Nadalje, Vlade planira definirati godinje proraune u kontekstu srednjeronog okvira fiskalne politike te osigurati dugoronu odrivost mirovinskog sustava. Vlasti namjeravaju ponovno dati zamaha procesu privatizacije. Fond za privatizaciju (HFP) ima za cilj privatizirati sve tvrtke u kojima drava ima udio do 25 posto do kraja godine, a sve preostale udjele u svom portfelju do kraja lipnja 2005. Izvan portfelja HFP-a, Vlada e nastaviti s naporima oko restrukturiranja i privatizacije velikih dravnih poduzea. I konano, Vlada e poduzeti korake da pobolja poslovno okruenje, nadzor nad financijskim sektorom i statistiku. 4.6 Razvojna banka Vijea Europe (CEB)

CEB je do sada financirala 10 projekata u Hrvatskoj u ukupnom iznosu od 206 milijuna EUR (118,0 milijuna EUR isplaeno). Projekti su usmjereni na zdravstvo, obrazovanje, kulturno naslijee, povratak izbjeglica i stvaranje radnih mjesta/mala i srednja poduzea. CEB i EBRD su kroz HBOR provele kreditnu liniju u iznosu od 20 milijuna EUR za financiranje malih i srednjih poduzea, ije je povlaenje u tijeku.

36

PRIVITAK 1: PROJEKTI PO GODINAMA

(stanje 31. prosinca 2004.)
Godina 1994. 1994. 1 1995. 1995. 1995. Kreditna linija Zagrebake banke 1995. IT Zajam za Zagrebaku banku 1995. 1995. 1995. 1995. 7 1996. Panonska Pivovara 1996. 1996. Trgovaka Banka 1996. Varadinska Banka 1996. Dalmatinska Banka II 1996. Bank Austria vlasniki kapital 1996. 1996. x 1996. 8 1997. Hypo Banka Croatia (HBC) 1997. Meimurska Banka 1997. Bjelovarska Banka Izravno Izravno Izravno 13.6 5.1 7.7 2.9 5.1 7.7 0.0 5.1 7.7 2.9 0.0 0.0 Zavreno Faza otplate Faza otplate Brodogradilite Uljanik Ulaganje u opinsku infrastrukturu za zatitu okolia (HBOR) Kreditna (HBOR) linija za turizam Izravno Izravno Izravno Izravno Izravno Izravno Izravno Izravno 255.9 106.9 101.9 5.0 62.1 25.6 5.0 11.9 7.5 10.7 5.1 128.0 16.9 25.6 5.0 11.9 7.5 3.3 5.1 31.6 16.9 25.6 5.0 10.2 7.5 0.0 5.1 31.6 0 0.0 0.0 1.7 0.0 3.3 0.0 0.0 Zavreno Zavreno Zavreno Faza otplate Zavreno Zavreno Faza otplate Faza otplate Kreditna linija za agribusiness: Dalmatinska Banka Kreditna linija za agribusiness: Agro-obrtnika banka Pliva - financiranje dugom i vlasnikim kapitalom x x Projekt rekonstrukcije ceste Rekonstrukcija elektrine mree Izravno Izravno Izravno Izravno Izravno Izravno Izravno 198.1 49.0 24.3 3.1 10.2 5.2 91.9 381.8 36.2 32.2 19.8 2.5 10.2 5.2 48.0 154.1 36.2 32.2 19.8 2.5 10.2 5.2 15.7 121.8 0 0 0 0 0 0 32.3 32.3 Faza otplate Faza otplate Zavreno Zavreno Zavreno Faza otplate Faza otplate Dravna garancija x Naziv projekta Izravno /regionalno Izravno Ukupan troak 18.8 18.8 Iznos EBRD-a 15.5 15.5 Dug 15.5 15.5 Vlasniki udio 0 0 Faza Zavreno

Sustav zrane navigacije

37

1997. 1997. 1997.

Croatia (CCP) x Hrvatski trita

Capital projekt

Partnership veleprodajnih

Izravno Izravno

26.7 18.8 71.9

5.4 3.2 24.3 28.4 25.5 14.6 32.1 27.5 4.6 132.7 22.4 1.8 1.0 4.0

0.0 3.2 16.0 28.4 0.0 5.1 32.1 27.5 0.0 93.1 22.4 0.0 0.0 0.0

5.4 0.0 8.3 0.0 25.5 9.5 0.0 0.0 4.6 39.6 0.0 1.8 1.0 4.0

Faza povlaenja Faza otplate

5 1998. 1998. Restrukturiranje Podravke 1998. 1998. x 1998. 1998. 1998. 6 1999. VIP-NET GSM 1999. Uniqa Osiguranje 1999. Uniqa Osiguranje 1999. Tvrtka za upravljanje obveznim mirovinskim fondom Erste 1999. 1999. 2. zajam Trgovakoj banci 1999. 2. zajam Bjelovarskoj banci 1999. 7 2000. Bank Austria Creditanstalt 2000. 2000. Agrokor 2000. Nasicecement 2000. 4 2001. x HBOR-ova kreditna linija za mala i srednja poduzea / linija sufinanciranja s CEDB-om 20.0 Izravno 6.0 6.0 0.0 Faza povlaenja Pliva - Kreditna istraivanja linija za Izravno Izravno Izravno Izravno 5.0 81.1 150.0 15.0 251.1 5.0 19.7 58.0 15.0 97.7 5.0 19.7 58.0 15.0 97.7 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 Zavreno Zavreno Zavreno Faza otplate x Projekt kanalizacije u Rijeci Izravno 8.8 3.6 7.4 372.5 8.1 3.6 7.4 48.3 8.1 3.6 7.4 41.5 0.0 0.0 0.0 6.8 Izravno Izravno Izravno 341.9 1.8 5.0 4.0 Zavreno Faza povlaenja Faza povlaenja Faza povlaenja Faza otplate Faza otplate Faza otplate x Slavonska banka Zagrebaki program gospodarenja krutim otpadom (ZGOS) Projekt rekonstrukcije eljeznice Bank Austria Croatia d.d. Creditanstalt Zagrebaka banka - Kreditna linija za hipotekarno financiranje Izravno Izravno Izravno Izravno Izravno Izravno 172.1 22.0 480.5 Faza otplate Zavreno 51.1 149.1 24.4 61.8 Faza otplate Zavreno Faza otplate Faza otplate

Izravno Izravno Izravno

38

2001. x INA: Sanacija okolia 2001. Izravno Internet okvir Globalnet 2001. Produenje zajma: VipNet GSM d.o.o. 2001. Izravno Vetropack Straza 2001. x Autocesta Rijeka-Zagreb 2001. Postrojenje za obradu otpadnih voda Zagreb 2001. Privredna Banka hipotekarna linija 2001. x Brodogradilite Uljanik 2001. 9 2002. Raiffeisenbank Zagreb 2002 Izravno Getro d.o.o 2002 ZABA Program putem skadinica 2002. Erste & Steiermrkische Bank d.d 2002. x 2002. Privredna Banka Zagreb 2. faza privatizacije 2002. x 2002. Korporativni zajam za VIP-Net GSM 2002. 8 2003. x 2003. Projekt kanalizacije u Rijeci produetak zajma HVB Bank Croatia d.d. ("HVB") Kreditna linija za hipotekarno financiranje Izravno Izravno Projekt sanacije autocesta hrvatskih Izravno Izravno Hrvatska plovidbe kontrola zrane Izravno Izravno financiranja Izravno Austria d.d., Izravno Izravno Zagreb Izravno Izravno Izravno Izravno Izravno

36.0

36.0

36.0

0.0

Faza povlaenja Faza povlaenja Zavreno

3.3

1.8

0.0

1.8

154.9

2.1

2.1

0.0

67.8

12.5

12.5

0.0

Faza otplate

140.0

60.0

60.0

0.0

Faza otplate

292.7

35.2

35.2

0.0

Faza povlaenja Faza otplate

40.0

40.0

40.0

0.0

25.3

9.0

9.0

0.0

Potpisano

780.0

202.6

200.8

1.8

30.0

30.0

30.0

0.0

Faza otplate

110.5

25.0

16.0

9.0

Faza otplate

71.4

0.0

0.0

0.0

Zavreno

20.0

20.0

20.0

0.0

Faza otplate

54.9

25.0

25.0

0.0

Faza otplate

114.3

114.3

0.0

114.3

Faza povlaenja Faza povlaenja Zavreno

123.6

46.5

46.5

0.0

143.2

19.2

19.2

0.0

667.9

280.0

156.7

123.3

0.6

0.6

0.6

0.0

Faza otplate

15.0 Izravno

15.0

15.0

0.0

Faza otplate

39

2003. Zaba Program obnova 2003. skladinica Izravno

71.4

0.0

0.0

0.0

Zavreno

Program zbrinjavanja krutog otpada u Zagrebu (ZGOS) refinanciranje Zagrebacka banka Kreditna linija za male opine

33.0 Izravno 21.1 Izravno 40.0 Izravno

18.8

18.8

0.0

Faza otplate

2003.

20.0

20.0

0.0

Faza povlaenja Faza povlaenja Potpisano

2003. Nasicecement 2003. x 2003. 7 2004. Zagrebacka banka nova kreditna linija za hipotekarno financiranje Hrvatske autoceste - zavretak autoceste na koridoru 10 Izravno

20.0

20.0

0.0

90.0

45.0

45.0

0.0

271.1

119.4

119.4

0.0

100.0 Izravno 8.5 Izravno

100.0

100.0

0.0

Faza povlaenja Faza povlaenja Potpisano

2004. Lura d.d. 2004. Zaba program obnova 2004. Projekt razvoja gradskog prijevoza u Dubrovniku 2004. Izravno Getro II 2004. 5 Izravno skladinica Izravno

8.5

8.5

0.0

71.4

0.0

0.0

0.0

7.5

7.5

7.5

0.0

Faza povlaenja Potpisano

79.6

35.0

35.0

0.0

267.0

151.0

151.0

0.0

3,818.5 UKUPNO

1,332.5

1,115. 4

217.1

40

PRIVITAK 2: NETO KUMULATIVNI IZNOS UKUPNIH ULAGANJA PO SEKTORIMA

(u milijunima EUR stanje 31. prosinca 2004.)
Sektorska grupa (SIC) Energetski sektor Zboj za energetski sektor Financijske insitucije Banina aktiva Banini krediti Dioniki fondovi Nebankovne financijske institucije Zbroj za financijske institucije Sektorski tim (SIC) Prirodni resursi Elektrina struja i energija Broj projekata 1,0 1,0 2,0 Ukupna vrijednost projekta 36 49 85 Financiranje EBRD-a 36 32 68 Dug 36 32 68 Vlasniki udio (equity) 0 0 0 % udio u projektima 3% 2% 5%

5,7 12,3 1,3 1,7 21.0

202 360 56 18 636

146 329 12 11 499

5 329 0 1 335

141 0 12 10 164

11% 25% 1% 1% 38%

Ope industrija Zbroj za opu industriju

Opa industrija

4.0 4.0

218 218

100 100

68 68

32 32

8% 8%

Infrastruktura

Opinska infrastruktura i infrastruktura zatite okolia Transport

6,0 8,0 14,0

514 802 1,317

125 261 386

125 261 386

0 0 0

10% 20% 29%

Zbroj za infrastrukturu Specijalizirane djelatnosti Agribusiness Nekretnine i turizam Telekomunikacije, informatika i mediji Zbroj za specijalizirane djelatnosti

9,6 0,2 3,1 12.9

786 38 643 1,467

199 12 45 256

160 10 44 213

39 3 2 43

15% 1% 3% 20%

UKUPNO HRVATSKA

53,9

3.723

1.310

1.071

239

100%

41

PRIVITAK 3: BILATERALNA POMO

Broj projekta AUS-1997-0703 Naziv projekta Program ulaganja u opinsku infrastrukturu zatite okolia - jaanje institucija Program usluga poslovnog savjetovanja (BAS) programski direktor BAS-a u Hrvatskoj, Peter Siretz Program usluga poslovnog savjetovanja (BAS) programski direktor BAS-a u Hrvatskoj, Peter Siretz Kreditna linija za agribusiness Dalmatinska banka d.d. Program poveanja kreditne sposobnosti Grada Zagreba Kratica fonda AUS Euro obveza 227,852 Euro isplaeno 227,852 Sredstva odobrena datum 21/07/97 Faza projekta Zavren Voditelj operacija Covenden P. Sektor Energija Naziv tima Opine & infrastruktura okolia TMG

AUS-2001-0805

AUS

23,932

23,932

20/08/01

Zavren

McPhee J.

Proizvodnja

AUS-2002-1006

AUS

40,726

40,726

31/10/02

Zavren

McPhee J.

Financije, poslovanje

TMG

BEL-1995-1001

BEL

95,532

95,532

25/08/95

Zavren

Hume T.

Proizvodnja

Agribusiness

BRSF-2000-1204

BRSF

90,000

90,000

07/12/00

Preuzeta obveza

Indic D.

Zajednica/ socijalne usluge Proizvodnja

Opine & infrastruktura okolia Nekretnine i turizam

BRSF-2001-0704

BRSF Brodogradilite Uljanik BRSF Brodogradilite Uljanik BRSF

47,940

47,940

09/07/01

Zavren

Hyslop J.

BRSF-2001-0705

34,000

34,000

09/07/01

Zavren

Hyslop J.

Proizvodnja

Nekretnine i turizam

BRSF-2001-1106

Program poveanja kreditne sposobnosti Grada Rijeke Rijeka vodoprivreda i kanalizacija Projekt financijskog i operativnog poboljanja ("FOPIP") Okvir za privatizaciju u turizmu u Hrvatskoj Program poveanja kreditne sposobnosti Grada Zagreba Upravljanje mreom hrvatskih eljeznica: Priprema projekta Konzultanti za dizajn i nadzor hrvatskih veleprodajnih trita Program usluga poslovnog savjetovanja (BAS) u Hrvatskoj Program usluga poslovnog savjetovanja (BAS) u Hrvatskoj - Ana Betica Program usluga poslovnog savjetovanja (BAS) u Hrvatskoj - TAM upravljanje i podrka Program poslovnog (BAS) u subvencije usluga savjetovanja Hrvatskoj -

159,990

148,783

22/11/01

Faza povlaenja

Indic D.

Financije, poslovanje

Opine & infrastruktura okolia Opine & infrastruktura okolia Nekretnine i turizam

BRSF-2002-0406

BRSF

73,075

24,975

18/04/02

Faza povlaenja

Indic D.

Financije, poslovanje

BRSF-2002-0907

BRSF

75,240

75,240

27/09/02

Zavren

Krapotkin A.

Zajednica/ socijalne usluge Zajednica/ socijalne usluge Transport/ skladitenje

CANSE-200012-01

CANSE

67,352

67,352

07/12/00

Zavren

Indic D.

Opine & infrastruktura okolia Transport

CANSE-200402-01

CANSE

197,000

20/02/04

Preuzeta obveza

Lukasik A.

CEI-1998-07-10

CEI

1,159,421

737,639

10/07/98

Faza povlaenja

Galic S.

Proizvodnja

Agribusiness

CEI-1999-08-03

CEI

133,130

04/08/99

Preuzeta obveza

McPhee J.

Proizvodnja

TMG

CEI-2000-06-01

CEI

24,633

24,633

20/06/00

Zavren

McPhee J.

Proizvodnja

TMG

CEI-2000-06-02

CEI

37,600

37,600

20/06/00

Zavren

McPhee J.

Proizvodnja

TMG

CEI-2000-06-03

CEI

760,000

759,928

20/06/00

Faza povlaenja

McPhee J.

Proizvodnja

TMG

42

CEI-2000-06-04

Program usluga poslovnog savjetovanja (BAS) u Hrvatskoj operativni izdaci ureda Program usluga poslovnog savjetovanja (BAS) u Hrvatskoj - najam ureda Program usluga poslovnog savjetovanja (BAS) u Hrvatskoj oprema i namjetanje ureda Program usluga poslovnog savjetovanja (BAS) u Hrvatskoj - lokalni programski direktor Program usluga poslovnog savjetovanja (BAS) u Hrvatskoj - putni trokovi Udo Schedela Program usluga poslovnog savjetovanja (BAS) u Hrvatskoj projektni referent Program usluga poslovnog savj.(BAS) u Hrvatskoj - nacionalni programski direktor Kruno Placko Program usluga poslovnog savj. (BAS) u Hrvatskoj pomo.nacional.progr.dir. - Ana Betica BAS program/ugovor nacionalnog direktora BAS programa,Ana Klari BAS program/produetak ugovora pomo.nacionalnog direktora BAS programa,Ana Betica Program sanacije Zagrebake deponijeanaliza opinskog financiranja za Grad Zagreb Hrvatska-male i srednje velike opine-Tehnika pomo poslovnim bankama Hrvatska-male i srednje velike opine-Tehnika pomo poslovnim bankama Hrvatska-male i srednje velike opine Hrvatska-male i srednje velike opine-Tehnika pomo poslovnim bankama TurnAround Management Programme (TAM) Podravka Hrvatske eljenice, program gospodarenja energijom-preliminarna ocjena Analiza projekta sanacije deponije Jakuevac feasibility studija

CEI

71,600

71,696

20/06/00

Faza povlaenja

McPhee J.

Proizvodnja

TMG

CEI-2000-06-05

CEI

81,600

81,550

20/06/00

Faza povlaenja

McPhee J.

Proizvodnja

TMG

CEI-2000-06-06

CEI

20,967

20,967

20/06/00

Zavren

McPhee J.

Proizvodnja

TMG

CEI-2000-07-08

CEI

61,431

61,431

07/07/00

Zavren

McPhee J.

Proizvodnja

TMG

CEI-2000-07-09

CEI

9,680

9,680

12/07/00

Zavren

McPhee J.

Proizvodnja

TMG

CEI-2000-09-11

CEI

36,688

36,688

27/09/00

Zavren

McPhee J.

Proizvodnja

TMG

CEI-2002-08-02

CEI

14,482

14,482

07/08/02

Zavren

McPhee J.

Proizvodnja

TMG

CEI-2002-08-03

CEI

6,273

6,273

07/08/02

Zavren

McPhee J.

Proizvodnja

TMG

CEI-2002-12-04

CEI

21,965

21,965

23/12/02

Zavren

McPhee J.

Proizvodnja

TMG

CEI-2002-12-05

CEI

3,111

3,111

23/12/02

Zavren

McPhee J.

Proizvodnja

TMG

DEN-1998-0101

DEN

38,828

38,828

19/01/98

Zavren

Mathiesen J.

Energija

Opine & infrastruktura okolia Zagreb (Hrvatska)

ECMF-2003-0801F

ECMF

150,000

29/08/03

Preuzeta obveza

Mrkic T.

Financije, poslovanje

ECMF-2003-0802F

ECMF

150,000

49,650

29/08/03

Preuzeta obveza

Mrkic T.

Financije, poslovanje

Zagreb (Hrvatska)

ECMF-2003-1103F

ECMF

350,000

21/11/03

Preuzeta obveza

Mrkic T.

Financije, poslovanje

Zagreb (Hrvatska)

ECMF-2003-1104F

ECMF

350,000

26/11/03

Preuzeta obveza

Maguire J.

Financije, poslovanje

Opine & infrastruktura okolia TMG

FIN-1999-10-12

FIN

48,222

48,222

06/10/99

Zavren

McPhee J.

Proizvodnja

FIN-2000-12-09

FIN

13,070

13,070

21/12/00

Zavren

McCallion T.

Energija

Energetska uinkovitost

FLN-1997-1303

FLN

48,960

48,960

22/09/97

Zavren

Mathiesen J.

Energija

Opine & infrastruktura okolia

43

FRA-1997-0703

FRA-1999-1005

Program ulaganja u opinsku infrastrukturu zatite okolia - jaanje institucija Projekt vodoprivrede i kanalizacije u Rijeci analiza projekta proirenja kanalizacije na Kantridi, financijski due diligence Dijagnostika i smjernice za restrukturiranje tvrtke IPK Program veletrnica poboljanje regulatornog okvira za vletrnice svjeih poljoprivrednih proizvoda Rijeka vodoprivreda i kanalizacija Projekt financijskog i operativnog poboljanja ("FOPIP") Rekonstrukcija elektrine mree - savjetodavne usluge za pitanja javne nabave Obuka u izradi due diligencea zatite okolia za banke Obuka u pitanjima zatite okolia za Hrvatsku kreditnu banku za obnovu Dijagnostika i smjernice za restrukturiranje tvrtke IPK Zagrebaki projekt javnog prijevoza Program poslovnog (BAS) na regionalni direktor usluga savjetovanja Balkanu programski

FRA

11,908

11,908

21/07/97

Zavren

Covenden P.

Energija

Opine & infrastruktura okolia Opine & infrastruktura okolia Agribusiness

FRA

13,899

13,899

08/09/99

Zavren

Covenden P.

Energija

FRA-2000-0503

FRA

10,243

10,243

25/05/00

Zavren

Galic S.

Proizvodnja

FRA-2001-1001

FRA

6,746

4,663

11/01/01

Preuzeta obveza

Galic S.

Proizvodnja

Agribusiness

FRA-2002-0401

FRA

51,800

33,664

18/04/02

Preuzeta obveza

Indic D.

Financije, poslovanje

Opine & infrastruktura okolia Glavni ured SEEC-a

GER-1994-0607

GER

138,334

138,334

17/06/94

Zavren

Sjoborg J.

Energija

GER-1996-0703

GER

40,942

40,942

19/07/96

Zavren

King M.

Zajednica/ socijalne usluge Financije, poslovanje

Jedinica za ocjenu stanja okolia Jedinica za ocjenu stanja okolia Agribusiness

GERK-1996-0302

GERK

36,488

36,488

08/03/96

Zavren

King M.

GERK-2000-0505

GERK

4,310

4,310

25/05/00

Zavren

Mettetal G.

Proizvodnja

GERK-2001-0402

GERK

129,621

129,621

12/04/01

Zavren

Bruggeman G.

Transport, skladitenje

Transport

GERK-2001-0707

GERK

80,000

80,000

09/07/01

Zavren

McPhee J.

Proizvodnja

TMG

GRE-2000-0503

Dijagnostika i smjernice za restrukturiranje tvrtke IPK TurnAround Management Programme (TAM) Grand Hotel Adriatic Zagrebaka banka investicijsko bankarstvo due diligence i obuka

GRE

12,191

12,191

25/05/00

Zavren

Mettetal G.

Proizvodnja

Agribusiness

GRE-2000-0805

GRE

47,931

47,931

04/08/00

Zavren

McPhee J.

Proizvodnja

TMG

HOL-1995-0608

HOL

41,736

41,736

09/06/95

Zavren

Burak M.

Financije, poslovanje

Financijske institucije

HOL-1996-0303

HOL Priprema MEII programa Konzultant za upravljanje projektom - Zagrebaki program gospodarenja krutim otpadom TurnAround Management Programme (TAM) - Getro TurnAround Management Programme - Getro d.o.o. II HOL HOL

178,906

178,906

28/02/96

Zavren

Ligot J.

Energija

Opine & infrastruktura okolia Opine & infrastruktura okolia TMG

HOL-1999-0601

454,000

454,000

08/06/99

Zavren

Indic D.

Energija

HOL-2000-0201

HOL

29,412

29,412

20/02/00

Zavren

McPhee J.

Proizvodnja

HOL-2000-1110

39,601

39,601

01/11/00

Zavren

McPhee J.

Proizvodnja

TMG

44

HOL-2003-0601

HOL Luka Dubrovnik priprema projekta -

180,000

147,984

05/06/03

Faza povlaenja

Lukasik A.

Transport, skladitenje

Transport

ICE-2001-08-01

Program veletrnica poboljanje regulatornog okvira za veletrnice svjeih poljoprivrednih proizvoda TurnAround Management Programme (TAM) Podravka TurnAround Management Programme (TAM) - Getro

ICE

9,571

5,553

22/08/01

Preuzeta obveza

Galic S.

Proizvodnja

Agribusiness

IRL-1999-10-06

IRL

9,438

9,438

28/10/99

Zavren

McPhee J.

Proizvodnja

TMG

IRL-2000-02-01

IRL

26,739

26,739

23/02/00

Zavren

McPhee J.

Proizvodnja

TMG

IRL-2000-07-03

TurnAround Management Programme (TAM) Nasicecement TurnAround Management Programme (TAM) Grand Hotel Adriatic Analiza nacrta zakona o tritu vrijednosnih papira

IRL

9,203

9,203

19/07/00

Zavren

McPhee J.

Proizvodnja

TMG

IRL-2000-09-04

IRL

5,391

5,391

01/09/00

Zavren

McPhee J.

Proizvodnja

TMG

ITA-1993-11-10

ITA

7,145

7,145

02/11/93

Zavren

PilipovicChaffey D.

Zajednica/ socijalne usluge Financije, poslovanje

Financijske institucije

ITA-1993-11-11 Analiza nacrta zakona o bankama ITA-1997-01-02 Vrazdinska banka d.d ITA-2001-08-09 Program veletrnica poboljanje regulatornog okvira za veletrnice svjeih poljoprivrednih proizvoda Master plan ulaganja u opskrbu elektrinom energijom Studija mree tarifa elektrine

ITA

9,632

9,632

02/11/93

Zavren

PilipovicChaffey D.

Financijske institucije

ITA

98,127

98,127

15/01/97

Zavren

PilipovicChaffey D.

Financije, poslovanje

Financijske institucije

ITA

7,377

5,529

22/08/01

Preuzeta obveza

Galic S.

Proizvodnja

Agribusiness

JAP-1995-0305

JAP

297,000

297,000

01/03/95

Zavren

Sjoborg J.

Energija

Zagreb (Hrvatska)

JAP-1995-0306

JAP

61,063

61,063

01/03/95

Zavren

Lukac Z.

Energija

Glavni ured SEEC-a

JAP-1995-0516

JAP Naknade cesta za koritenje

146,242

146,242

01/05/95

Zavren

O'Grady L.

Izgradnja

Transport

JAP-1995-0517

JAP Rekonstrukcija cesta institucionalna reforma -

244,950

244,950

01/05/95

Zavren

O'Grady L.

Izgradnja

Transport

JAP-1995-0722

Zagrebaka banka obuka u izradi due diligencea zatite okolia Kreditna linija za agribusiness (ACR02)

JAP

44,131

44,131

01/07/95

Zavren

King M.

Financije, poslovanje

Jedinica za ocjenu stanja okolia Agribusiness

JAP-1995-0923

JAP

163,402

163,402

01/09/95

Zavren

Hume T.

Proizvodnja

JAP-1995-0924

JAP Kreditna linija za agribusiness (ACR03) JAP Veletrnica - promidba privatnog sektora JAP Kreditna linija za turizam kreditni savjetnik

56,155

56,155

01/09/95

Zavren

Hume T.

Proizvodnja

Agribusiness

JAP-1996-0204

150,735

150,735

08/02/96

Zavren

Mettetal G.

Proizvodnja

Agribusiness

JAP-1996-0410

180,852

180,852

23/04/96

Zavren

McDonald A.

Financije, poslovanje

Financijske institucije

45

JAP-1997-0718

JAP Priprema veletrnica projekta

85,038

85,038

25/07/97

Zavren

Mettetal G.

Proizvodnja

Agribusiness

JAP-1997-1138

Linija za financiranje poljoprivredne opreme na viestrukim projektima podprojekt 1 Veletrnica u Hrvatskoj implementacija projekta

JAP

12,503

12,503

04/11/97

Zavren

Stirling B.

Proizvodnja

Agribusiness

JAP-1998-0312

JAP

500,000

367,399

31/03/98

Faza povlaenja

Galic S.

Proizvodnja

Agribusiness

JAP-1999-0103

JAP FAO Okvirni sporazum Badel Okvir tehnike pomoi hrvatskim malim i srednje velikim opinama (financirano iz Nizozemske) Okvir tehnike pomoi hrvatskim malim i srednje velikim opinama (financirano iz Nizozemske) Rekonstrukcija sektora elektrine energije NCSM

17,421

17,421

17/01/99

Zavren

Mettetal G.

Poljoprivreda, umarstvo, ribarstvo CEAL-ovi, linije sufinanciranja RVF-ovi CEAL-ovi, linije sufinanciranja RVF-ovi Energija

Agribusiness

NCSM-200409-01F

1,250,000

03/09/04

Preuzeta obveza

Indic D.

Opine & infrastruktura okolia Opine & infrastruktura okolia Glavni ured SEEC-a

NCSM-200409-02F

NCSM

1,250,000

03/09/04

Preuzeta obveza

Indic D.

NZ-1993-03-01

NZ

57,536

57,536

18/03/93

Zavren

Forbes L.

SPA-1997-0201

SPA Varadinska banka SPA Luka Dubrovnik / Projekt putnikog terminala SPA Okvir za privatizaciju u turizmu u Hrvatskoj Projekt rekonstrukcije cesta - studija osovinskog optereenja Dijagnostika i smjernice za restrukturiranje tvrtke IPK TurnAround Management Programme MTC Medimurska Trikotaza TAM Programme i: MTC Tvornica arapa DD TurnAround Management Programme (TAM) Nasicecement TAM Programme Koestlin SWI SWE

48,919

48,919

24/02/97

Zavren

PilipovicChaffey D.

Financije, poslovanje

Financijske institucije

SPA-2001-0903

149,908

70,559

28/09/01

Faza povlaenja

Gutnik S.

Transport, skladitenje

Nekretnine i turizam

SPA-2002-0901

271,951

271,951

27/09/02

Zavren

Krapotkin A.

Zajednica/ socijalne usluge Izgradnja

Nekretnine i turizam

SWE-1995-0402

123,084

123,084

20/04/95

Zavren

O'Grady L.

Transport

SWE-2000-0504

SWE

6,771

6,771

25/05/00

Zavren

Mettetal G.

Proizvodnja

Agribusiness

SWE-2001-0503

SWE

48,400

48,400

09/05/01

Zavren

McPhee J.

Proizvodnja

TMG

SWE-2001-1115

SWE

24,903

24,902

22/11/01

Faza povlaenja

McPhee J.

Proizvodnja

TMG

SWI-2000-0705

46,892

46,892

05/07/00

Zavren

McPhee J.

Proizvodnja

TMG

SWI-2001-0807

SWI

32,397

32,397

08/05/01

Zavren

McPhee J.

Proizvodnja

TMG

SWI-2002-0615

SWI TAM Programme - Dilj TAI Vradinska banka d.d

48,400

48,400

12/06/02

Zavren

McPhee J.

Proizvodnja

TMG

TAI-1997-01-01

167,325

167,325

21/01/97

Zavren

PilipovicChaffey D.

Financije, poslovanje

Financijske institucije

TCS-1998-0101

Program sanacije zagrebake deponije analiza opinskog financiranja Grada Zagreba

TCS

94,948

94,948

19/01/98

Zavren

Mathiesen J.

Energija

Opine & infrastruktura okolia

46

TCS-1999-0901

Rijeka - Analiza projekta proirenja kanalizacije na Kantridi(ii) Financijski due diligence Studija trita i analiza strategije - Plava Laguna

TCS

28,803

28,803

08/09/99

Zavren

Covenden P.

Energija

Opine & infrastruktura okolia Nekretnine i turizam

TCS-1999-1102

TCS

66,641

66,641

23/11/99

Zavren

LucaccioniFrench C.

Trgovina, turizam

UKC-1996-0615

UKC Slavonska Banka d.d. due diligence

Obuka u izradi due diligencea za zatitu okolia za hrvatske banke - Alpe Jadran Banka, Trgovaka banka, Varadinska Banka i Hypo Banka

175,628

175,628

05/06/96

Zavren

Pastor V.

Financije, poslovanje

Financijske institucije

UKC-1997-0203

UKC

37,024

37,024

01/02/97

Zavren

King M.

Financije, poslovanje

Jedinica za ocjenu stanja okolia Transport

UKC-1997-0506

Zrane luke na otocima / studija trita i institucionalne organizacije

Program sanacije zagrebake deponije analiza opinskog financiranja Grada Zagreba

UKC

182,843

182,843

06/05/97

Zavren

Lukasik A.

Transport, skladitenje

UKC-1998-0101

UKC

41,340

41,340

19/01/98

Zavren

Mathiesen J.

Energija

Opine & infrastruktura okolia Opine & infrastruktura okolia Opine & infrastruktura okolia Nekretnine i turizam

UKC-1998-0503

Program komunalnih Dubrovniku

obnove usluga u

UKC

146,865

146,865

08/05/98

Zavren

Walsh I.

Energija

UKC-1999-0910

Rijeka - Analiza projekta proirenja kanalizacije na Kantridi(i) Tehniki due diligence

Ocjena konkurentne pozicije poduzea i kritika analiza korporativne strategije Plava Laguna

UKC

29,731

29,731

02/09/99

Zavren

Covenden P.

Energija

UKE-1999-1105

UKE

84,543

84,543

29/10/99

Zavren

LucaccioniFrench C.

Trgovina, turizam

UKE-2001-1028

UKE Luka Dubrovnik / Projekt putnikog terminala Program poboljanja kreditne sposobnosti grada Zagreba EBRD/TMG BAS Program u Jugoistonoj Europi
Program sanacije zagrebake deponije analiza opinskog financiranja Grada Zagreba

83,372

41,110

23/10/01

Faza povlaenja

Gutnik S.

Transport, skladitenje

Nekretnine i turizam

UKF-2000-1104

UKF

365,000

322,333

29/11/00

Faza povlaenja

Indic D.

Zajednica/ socijalne usluge Proizvodnja

Opine & infrastruktura okolia TMG

UKF-2003-0703F

UKF

98,204

66,251

24/07/03

Faza povlaenja

McPhee J.

USA-1998-0101

USA

8,415

8,415

19/01/98

Zavren

Mathiesen J.

Energija

Opine & infrastruktura okolia Opine & infrastruktura okolia Agribusiness

USA-1998-0502

Program komunalnih Dubrovniku

obnove usluga u

USA

35,648

35,648

08/05/98

Zavren

Walsh I.

Energija

USA-2002-0705

USA Savjetnik za kredite na temelju zaloga skladinica USSP Mikroplus USTDA Luka Dubrovnik - Projekt putnikog terminala

27,487

15,596

19/07/02

Faza povlaenja

Bryde P.

Poljoprivreda, umarstvo, ribarstvo Financije, poslovanje

USSP-2003-1203

188,443

44,611

08/12/03

Faza povlaenja

Pak O.

Grupa za mala poduzea Nekretnine i turizam

USTD-2001-1203

56,242

26,356

05/12/01

Faza povlaenja

Gutnik S.

Transport, skladitenje

13,652,147

8,818,009

Broj projekata:

108

47

PRIVITAK 4: POLITIKA I SOCIJALNA OCJENA

Unutarnjo-politika pozadina Hrvatsko proglaenje neovisnosti 25. lipnja 1991. oznailo je kraj politikih veza sa zajednikom dravom drugih junoslavenskih naroda U sijenju 1990., hrvatsko je komunistiko vodstvo, zajedno sa slovenskim, napustilo kongres Komunistike partije Jugoslavije i nikad se nije vratilo. Prvi slobodni parlamentarni izbori u travnju i svibnju 1990. rezultirali su velikom pobjedom novo osnovane Hrvatske demokratske zajednice pod vodstvom dr. Franje Tumana. Na referendumu u svibnju 1991., 94 posto biraa dalo je svoj glas za neovisnost. U srpnju 1991., mjesec dana nakon hrvatskog proglaenja neovisnosti, srpske su paravojne postrojbe, pod zatitom Jugoslavenske narodne armije (JNA) i voene vladom Slobodana Miloevia u Beogradu, zapoele iriti podruje pod svojom kontrolom koje su ve uspostavili u nekim dijelovima Hrvatske s dominantnim srpskim stanovnitvom. Gorak oruani sukob koji je uslijedio zavrio je primirjem postignutim uz posredovanje meunarodne zajednice 1992. nakon ega je treina hrvatskog teritorija ostala pod stranom (srpskom) kontrolom. Rat i kasnija okupacija nanijeli su znatne materijalne tete hrvatskom gospodarstvu i naruili njegov oporavak. U dvije ofenzive u svibnju i kolovozu 1995. Hrvatska je povratila veinu teritorija okupiranog od 1991. s iznimkom istonog dijela, ukljuujui grad Vukovar na Dunavu koji je prvo bio pod opsadom srpskih snaga koje su ga potom i unitile 1991. Uz pomo UN-a ta su istona podruja poetkom 1998. mirno reintegrirana u Hrvatsku. Meutim, vojne operacije 1995. vodile su egzodusu oko 150.000 Srba koji su tamo ivjeli. Predsjednik Franjo Tuman, ponovno izabran 1992. i 1997. umro je u prosincu 1999. HDZ, stranka koju je osnovao i vodio deset godina, izgubila je parlamentarne izbore u sijenju 2000. U veljai 2000., Stjepan Mesi, ranije jedan od viih lanova HDZ-a, a potom lan oporbe, izabran je za predsjednika. Nova koalicija centra i ljevice pod vodstvom Ivice Raana, predsjednika Socijaldemokratske partije, donijela je izmjene i dopune Ustava, ime su smanjene funkcije predsjednika, ojaana uloga Sabora i zapoet niz reforma, a osobito reforma pravosua. Meutim, zbog trajnih neslaganja unutar estostranake koalicije, zadaa upravljanja postajala je sve teom. U srpnju 2001., nakon odbijanja jednog od koalicijskih partnera da podri ratifikaciju sporazuma izmeu Hrvatske i Slovenije o zajednikoj nuklearnoj elektrani Krko u Sloveniji, blizu hrvatske granice, Raan je dao ostavku i dolo je do pada Vlade. Vlada je potom ponovno uspostavljena, s manjim brojem stranaka, ali ponovno pod vodstvom Raana kao premijera. Meutim, i nadalje su je potresali unutarnji sukobi. Konano, rani izbori koje je sazvao predsjednik Mesi u studenom 2003. rezultirali su porazom vladajue koalicije i pobjedom pomlaenog HDZ-a pod vodstvom Ive Sanadera. U Saboru se njegova stranka oslanja na potporu zastupnika koji predstavljaju umirovljenike i manjine (ukljuujui srpsku manjinu). U drugom krugu predsjednikih izbora, 16. sijenja 2005., Mesi je ponovno izabran za predsjednika, porazivi Jadranku Kosor, kandidatkinju HDZ-a. Sljedei lokalni izbori odrat e se u svibnju 2005.

48

Meunarodni odnosi Nakon smrti predsjednika Franje Tumana u prosincu 1999. i dolaska na vlast koalicije centra i ljevice u sijenju 2000., pod vodstvom Ivice Raana, hrvatski odnosi sa Zapadom poboljali su se. Nova vlada pozabavila se nizom otvorenih pitanja, izmeu ostalih: stanje hrvatske demokracije, odnos prema Bosni i Hercegovini, pitanje povratka Srba i suradnja s Meunarodnim kaznenim sudom za bivu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu. Vlada je zapoela s programom ustavnih reforma i ukinula je financijsku pomo za bosanske Hrvate te je u isto vrijeme izrazila vrstu potporu Hrvatske teritorijalnom integritetu bosanske drave unutar njezinih sadanjih granica. Kao odgovor na te i druge mjere, NATO je u svibnju 2000. pozvao Hrvatsku da se pridrui programu Partnerstva za mir. U listopadu 2001., Hrvatska je postala druga zemlja u regiji, nakon Makedonije, koja je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju (SAP) s Europskom Unijom, sporazum na koji EU gleda kao na lokalne inaice sporazuma o pridruivanju koji su ve bili potpisani sa svim drugim zemljama Sredinje i Istone Europe. Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima koji je stupio na snagu u oujku 2002. uspostavio je asimetrino smanjenje i ukidanje ogranienja trgovine izmeu Hrvatske i EU-a, sa estogodinjim prijelaznim razdobljem za Hrvatsku. Ogranienja trgovine u EU-u ukinuta su odmah po stupanju Privremenog sporazuma na snagu. 2002. godine, Hrvatska je ostvarila dobar napredak u provoenju niza gospodarskih, socijalnih i upravnih reforma u okvirima SAP-a. Meutim, percepcija nekih vlada zemalja lanica EU-a da je suradnja Hrvatske s ICTY-jem nezadovoljavajua dovela je do odgaanja procesa ratifikacije SAP-a. U veljai 2003., Vlada je predala formalnu molbu za lanstvo u Europskoj Uniji. U listopadu 2003., Vlada je odgovorila na sveobuhvatan upitnik Europske komisije. Nekolicina domaih inicijativa nove Sanaderove Vlade, poduzetih odmah po preuzimanju vlasti u prosincu 2003. osobito inicijative prema talijanskoj i srpskoj manjini pozdravljene su i Hrvatska je u lipnju 2004. dobila status zemlje kandidata za EU. U prosincu 2004, Europsko Vijee je najavilo da e slubeni pregovori o pristupu Hrvatske Europskoj Uniji zapoeti u oujku 2005., ali pod uvjetom da hrvatska suradnja s Meunarodnim kaznenim sudom u Haagu bude ocijenjena kao zadovoljavajua. Slubeni posjet Ive Sanadera Srbiji, 15. studenog 2004., kao prvi posjet hrvatskog premijera nakon proglaenja neovisnosti 1991., dobro je primljen u Bruxellesu i drugim glavnim gradovima zapadnih zemalja. Tijekom posjeta Srbija je obeala povui svoje oruane snage s granice prema Hrvatskoj i staviti granicu pod kontrolu policije. To obeanje tek treba izvriti. Takoer je obznanjeno da e hrvatska Vlada produiti ukidanje viza za graane Srbije i Crne Gore za daljnjih est mjeseci od sijenja 2005. te da je voljna nastaviti razgovore o potpunoj liberalizaciji dok se Hrvatska ne pridrui Europskoj Uniji. Vesna kare-Obolt, hrvatska ministrica pravosua i Rasim Ljaji, ministar za ljudska i manjinska prava Srbije i Crne Gore, potpisali su sporazum o zatiti nacionalnih manjina. Dvije zemlje takoer su se obvezale da e poboljati suradnju u istrazi nestanka 1.200 hrvatskih graana, nestalih za vrijeme rata 1991.-95. Obje zemlje takoer su se obvezale da e ubrzati proces povratka izbjeglica. Odnosi Hrvatske sa svim njenim susjedima su zadovoljavajui.

49

Pitanja integriteta Ulagaka klima u Hrvatskoj bila je znatno naruena ratom izmeu 1991.-95. i netransparentnim odnosom izmeu Vlade i dijela poslovne zajednice u razdoblju vladavine HDZ-a od 1990.-99. Raanova Vlada, koja je vlast preuzela u veljai 2000., pokuala je rijeiti gospodarski kriminal i boriti se protiv korupcije. U studenom 2003. usvojen je Program posebnih mjera za borbu protiv organiziranog kriminala. Specijalizirano tijelo, Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK), uspostavljeno u prosincu 2001., ojaano je i poboljano u lipnju 2004. Nacionalni plan za borbu protiv organiziranog kriminala usvojen je 2004. U jesen 2004. provedena je istka u zagrebakom odjelu kriminalne policije koja je rezultirala otputanjem izvjesnog broja viih dunosnika zbog odravanja veza s organiziranim kriminalom ili toleriranja istoga. Reforma i modernizacija pravosua zapoela je 2001. no nastavila je patiti zbog problema financiranja i neuinkovitosti, kao i zbog nekih politikih mijeanja na nioj razini. Kao dio programa Raanove Vlade, usvojenog u srpnju 2002., u kojem je reforma pravosua naglaena kao prioritet, trebalo je zaposliti dodatnih 1000 sudaca i drugog sudskog osoblja, smanjiti sudske pristojbe, ubrzati program informatizacije, te prilagoditi plae sudaca i tuitelja. Plan iz srpnja 2003. takoer je bio usmjeren na smanjenje optereenja sudova na nain da je rjeavanje nekih predmeta preneseno na javne biljenike, a neki su predmeti preneseni na manje optereene sudove. Od dolaska na vlast u studenom 2003., HDZ-ova Vlada Ive Sanadera potvrdila je da nastavak reforme pravosua smatra svojim glavnim prioritetom. Tijekom prole godine poduzet je niz koraka da se smanji broj nerijeenih sudskih predmeta koji jo uvijek iznosi oko 1,4 milijuna. Znatan dio nerijeenih predmeta moe se pripisati (jo uvijek vaeim) zastarjelim postupkovnim propisima i sudskim poslovnicima; neiskusnim sucima i sudskim slubenicima i, primarno u graanskim parnicama, neizvrenim presudama. Poetkom 2004. je Vesna kare-Obolt, nova ministrica pravosua, uspostavila Pravosudnu akademiju radi poboljanja profesionalnih standarda. Pod Sanaderovom Vladom, glavna odgovornost za poslove s ICTY-jem u Haagu pripala je Ministarstvu pravosua. To znai da se znatan dio vremena Ministarstva troi na pitanja vezana uz odnose Hrvatske s ICTY-jem. Ipak, ubrzana je kampanja za raiavanje zaostataka u registraciji zemljita i imovine u zemljinim uredima opinskih sudova. U veim opinama ti zaostaci seu na preko tri godine i to destimulira razvoj uinkovitog trita nekretnina te poduzeima onemoguuje pristup financiranju putem kolaterala. U Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala za 2004., koji je za 146 zemalja izradio analizu korupcije u javnom sektoru, Hrvatska je rangirana na 67. mjestu (zajedno s Peruom, Poljskom i Sri Lankom). 2003., kada su bile obuhvaene 133 zemlje, Hrvatska je bila na 59. mjestu (s Kolumbijom, El Salvadorom, Peruom i Slovakom). 2002. je bila na 51. mjestu od ukupnog broja od 102 zemlje. Pitanja rada Ustav jami radnicima pravo na osnivanje sindikata i pridruivanje istima prema vlastitom izboru bez prethodnog odobrenja i radnici to pravo u praksi koriste. Hrvatska ima aktivni sindikalni pokret, s jednom glavnom i etiri manje sindikalne sredinjice i neovisnim radnikim i slubenikim udrugama. Oko 64 posto radne snage sindikalno je

50

organizirano. Sindikati su neovisni o Vladi i politikim strankama. Kolektivno pregovaranje zatieno je zakonom. Ustav osigurava pravo na trajk s nekim ogranienjima (pripadnici oruanih snaga, policije, Vladini slubenici i djelatnici u javnim uslugama). trajkovi su brojni no obino kratki. Vladin ured za socijalno partnerstvo prua administrativnu i strunu potporu Uredu i facilitira dijalog izmeu Vlade, poslodavaca i sindikata. trajk je legalan tek nakon podvrgavanja medijaciji i formalnog priopenja da su pregovori naili na nepremostivu prepreku. Vlada je duna konzultirati se sa sindikatima prije nego to najavi gospodarske reforme koje bi mogle rezultirati promjenama u pravima radnika i otputanjima. Socijalni uvjeti Stanovnitvo: Prema popisu iz 2001., Hrvatska je krajem oujka 2001. imala 4,4 milijuna stanovnika, to predstavlja pad s 4,5 milijuna iz ranijeg popisa 1991. Potresi uzrokovani ratom 1991.-95. rezultirali su velikim promjenama u stanovnitvu u 1990tima. 1991. je procijenjeni broj Srba u Hrvatskoj bio 581.663 (12 posto ukupnog stanovnitva). Uslijed egzodusa oko 150.000 Srba tijekom vojnih operacija 1995. se ukupni broj Srba u Hrvatskoj smanjio na 201.631, prema popisu iz 2001. Neki Srbi se vraaju. Demografski trendovi ukazuju na nastavak tendencije prema smanjenju broja stanovnika koje je po prvi puta uoeno tijekom 1970-tih i 1980-tih. U prvoj polovini 1990-tih, stopa nataliteta pala je na manje od 11 na 1000 stanovnika (prosjek u EU izmeu 1990.-95. bio je 11,5). Stope nataliteta poveale su se odmah nakon rata, no opet su se smanjile 1998. 2002. je stopa nataliteta u Hrvatskoj bila 9 na 1000 stanovnika. Stopa mortaliteta iznosila je 11,5 na 1000 stanovnika krajem 1990-tih, no neznatno je pala 2001. U Ustavu se navodi 10 autohtonih nacionalnih manjina. Meutim, u praksi, ustavna zatita jami se svim graanima, ukljuujui manjine koje nisu navedene (npr. Bonjaci, Romi i Slovenci). 2002. je usvojen Ustavni zakon o nacionalnim manjinama koji je osigurao daljnju pravnu zatitu prava nacionalnih manjina. Nakon njegovog usvajanja, osam predstavnika nacionalnih manjina bira se u Sabor. Meunarodne skupine za ljudska prava izvjeuju da postoji redovita diskriminacija romskog stanovnitva. Trgovina enama je problem, prema Izvjeu amerikog State Departmenta o ljudskim pravima u Republici Hrvatskoj, objavljenom u veljai 2004. Ono malo statistikih podataka to je na raspolaganju sugerira da je Hrvatska primarno tranzitna zemlja za ene kojima se trguje u drugim dijelovima Europe radi prostitucije. Postoje izvjea da se ene iz Maarske, Ukrajine, Rumunjske, Bugarske i Slovake te drugih zemalja krijumare kroz Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru u Hrvatsku, gdje neke ostaju raditi kao prostitutke, a druge se krijumari na druga odredita. 2002. hrvatska je Vlada imenovala Nacionalni odbor za suzbijanje trgovanja ljudima. Nacionalni odbor je izradio Nacionalni plan djelovanja, no provedba je bila spora uslijed kombinacije ogranienih resursa, loe organizacijske strukture te nedostatka nadlenosti za provoenje odluka. Obrazovanje: Osnovno obrazovanje je u Hrvatskoj obvezno izmeu este i petnaeste godine. Nakon toga, uenici nastavljaju ili s akademskim nastavnim planom u gimnaziji ili strukovnim obrazovanjem. Postoje dvije vrste strukovnog obrazovanja: standardno etverogodinje obrazovanje ili sustav koji se temelji na obrtima, a koji traje tri godine. Njemaki sustav dvojnog strukovnog obrazovanja uveden je izmeu 1995. i 1999.

51

Maturanti gimnazija i uenici koji zavre neke oblike strukovnog obrazovanja nastavljaju studije na sveuilitima u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu. U eri socijalizma obrazovanju su posveivani znatni resursi. 1989. je stopa upisa u osnovne kole bila 99,2 posto. Stopa upisa u srednje kole iznosila je 84,7 posto (u usporedbi s 90-95 posto u veini zemalja EU-a). Nepismenost je praktiki iskorijenjena, a 1991. je iznosila 3 posto. Stopa upisa se smanjila u ratnim godinama 1991.-95. u osnovnom obrazovanju na 87,1 posto u 1996. Izdaci za obrazovanje su smanjeni, u prosjeku na 3,3 posto BDPa. 2000. su porasli na 4,2 posto BDP-a, no i dalje su nii od razine od 5-8 posto koja prevladava i u zemljama Zapadne i Istone Europe. 2001. godine je hrvatsko tercijarno obrazovanje primljeno je u Tempus program. Program je odobrio gotovo 30 projekata od 2001., s ciljem jaanja kvalitete obrazovanja u Hrvatskoj te zapoinjanja procesa integriranja hrvatskog sveuilinog obrazovanja u europske obrazovne i istraivake mree. U skladu sa sadanjim prioritetnim ciljem HDZ-ove Vlade da se smanji visoka stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj, vjerojatno e se poduzeti napori da se povea upis u programe strukovnog obrazovanja. Zdravstvo: Brojke kojima se iskazuje prosjeni oekivani ivotni vijek u Hrvatskoj bile su stabilne izmeu 1971. i 1991., na oko 66 godina za mukarce, a za ene su se poveale sa 72 na 74 godine. 2002. se opi oekivani ivotni vijek poveao na oko 74 godine. Mortalitet djece pao je s 20,6 na 1000 ivoroenih 1980. godine na 7 na 1000 godine 2002. Glavni uzrok smrti su proteklih godina bile srane bolesti. Broj stradalih u prometu takoer je vrlo visok 14 na 100.000 stanovnika u 2002. je vie od tri puta vea stopa nego u najsigurnijim zapadnoeuropskim zemljama. Intenzivni napori da se unaprijedi stanje autocesta poveali su sigurnost na cestama te smanjili ukupan broj smrtno stradalih u prometnim nezgodama sa 716 2000. godine na 639 2002. godine. Kontroverzna zabrana vonje s bilo kojom koliinom alkohola u krvi koju je Hrvatski Sabor usvojio u ljeto 2004. takoer ima za cilj smanjiti broj smrtno stradalih na cesti. Zdravstveni sustav koji se temelji na osiguranju izgraen je oko jednog fonda zdravstvene zatite u dravnom vlasnitvu koji se financira iz doprinosa na plae koji plaaju poslodavci i putem izravnih transfera iz prorauna. 2000. godine su izdaci za javno zdravstvo iznosili 8,6 posto BDP-a, to je mnogo vie od 4-6 posto koji prevladavaju u veini drugih zemalja Istone i Sredinje Europe, a tek je neto malo nie od najviih stopa u Zapadnoj Europi. To odraava nevoljkost vlasti da smanje izdatke za zdravstvo u skladu sa smanjenim standardom ivota u zemlji kao i nedostatak kontrole izdataka u dravnom fondu za zdravstveno osiguranje posebice u pogledu lijekova. Dravni zavod za zdravstveno osiguranje pretrpio je akutni pad u prihodima to je prisililo Vladu da nadoknadi taj nedostatak izravnim transferima iz sredinjeg dravnog prorauna.

52

PRIVITAK 5: SOCIJALNI I GOSPODARSKI POKAZATELJI

Hrvatska
1998 1999 2000 2001 2002 2003 Procjena 2004 Projekcija

Proizvodnja i izdaci BDP Privatna potronja Javna potronja Bruto kapital angairan u dugotrajnoj imovini Izvoz roba i usluga Uvoz roba i usluga Industrijska bruto proizvodnja Poljoprivredna bruto proizvodnja Zapoljavanje1 Radna snaga (krajem godine) Zaposleni (krajem godine) Nezaposleni (krajem godine) Cijene i plae Maloprodajne cijene (godinji prosjek) Maloprodajne cijene (kraj godine) Proizvoake cijene (godinji prosjek) Proizvoake cijene (kraj godine) Bruto prosjeni mjeseni dohodak u gospodarstvu (godinji prosjek) Sektor ope drave2 Bilanca ope drave Izdaci ope drave Dug ope drave Monetarni sektor Novac u irem smislu (M4, kraj godine) Domai krediti (kraj godine) Novac u irem smislu (M4, kraj godine) Kamate i teajevi Stopa za refinanciranje (3 mjeseca) Meubankovna kamatna stopa (dnevno) Stopa na depozite3 Stopa na zajmove4 Teaj (kraj godine) Teaj (godinji prosjek) Vanjski sektor Tekui raun Trgovinska bilanca Izvoz robe Uvoz robe Strana izravna ulaganja, neto Bruto priuve, bez zlata (kraj godine) Vanjski dug Bruto priuve, bez zlata (kraj godine) Otplata duga Toke memoranduma Stanovnitvo (kraj godine, u milijunima) BDP (u milijunima kuna) BDP po glavi stanovnika (u USD) Udio industrije u BDP-u (u postocima) Udio poljoprivrede u BDP-u (u postocimat)5 Tekui raun/BDP (u postocima) Vanjski dug - priuve (u milijunima USD) Vanjski dug/BDP (u postocima) Vanjski dug/izvoz roba i usluga (u postocima)
1 2

2.5 -0.6 1.6 2.5 3.9 -4.9 3.7 10.2 -1.5 -3.1 11.4 5.7 5.4 -1.2 -2.1 12.6 -1.0 46.7 37.6 13.0 19.1 41.7 10.5 15.8 4.1 16.1 6.2 6.4 -1,453 -4,071 4,581 8,652 835 2,816 9,685 3.2 13.6 4.5 137,604 4,805 21.1 7.9 -6.7 6,869 44.8 113.3

-0.9 -2.9 -1.0 -3.9 0.7 -3.5 -1.4 -3.5 -1.0 -3.4 13.6 4.2 4.4 2.6 5.9 10.2 -8.2 56.6 46.4 -1.2 -1.5 40.0 11.6 12.7 4.3 13.5 7.6 7.1 -1,397 -3,299 4,395 7,693 1,420 3,025 9,978 3.7 22.4 4.6 141,579 4,371 20.7 8.1 -7.0 6,953 50.1 122.9

(Promjena u postotku u realnim jedinicama) 2.9 4.4 5.2 4.2 4.6 7.5 -8.9 -4.3 -1.8 -3.8 9.7 10.1 12.0 8.1 1.3 3.7 9.3 8.8 1.7 6.0 5.4 2.8 8.7 na (Promjena u postotku) 7.2 -5.6 4.1 -5.4 (U postotku radne snage) 16.1 15.8 (Promjena u postotku) 6.2 4.9 7.4 2.6 9.7 3.7 11.2 -3.1 7.0 3.9 (U postotku BDP-a) -6.5 -6.7 52.7 50.7 51.1 50.8 (Promjena u postotku) 28.9 45.2 9.3 21.6 (In per cent of GDP) 47.9 64.0 (U postocima godinje, krajem godine) 7.0 4.3 4.5 2.2 3.4 2.8 10.5 9.5 (Kuna po USD) 8.2 8.4 8.3 8.3 (U milijunima USD) -469 -726 -3,204 -4,101 4,567 4,759 7,771 8,860 1,085 1,407 3,525 4,704 11,055 11,317 (U mjesecima uvoza roba i usluga) 4.4 5.2 (U postocima izvoza roba i usluga) 22.9 19.6 2.7 4.0 14.8 2.2 2.9 -0.5 2.3 6.0 -5.0 51.4 50.7 9.5 28.4 64.7 2.7 1.9 1.6 10.9 7.1 7.9 -1,920 -5,649 5,004 10,652 591 5,886 15,355 5.4 23.2

4.3 4.1 -1.8 na 10.1 10.9 5.0 na -0.1 0.6 14.3 1.8 2.2 1.9 1.0 4.8 -6.3 52.7 53.2 11.0 12.3 66.8 1.2 6.8 1.7 12.0 6.1 6.7 -2,086 -7,908 6,308 14,216 1,700 8,191 23,548 5.7 19.5 4.4 193,067 6,518 na na -7.2 15,357 81.8 157.7

3.7 na na na na na 4.8 na 2.5 3.0 na 2.1 2.7 3.5 4.8 3.1 -4.9 -51.8 54.1 9.4 10.0 67.9 na 7.0 1.7 11.8 5.6 6.0 -1,916 -8,227 7,542 15,769 1,100 8,700 30,200 5.5 24.2 4.4 207,747 7,789 na na -5.6 21,500 87.7 183.9

(Denominacije kako je naznaeno) 4.4 4.5 4.4 152,519 165,639 179,390 4,206 4,458 5,138 20.7 20.4 19.6 7.4 7.5 7.3 -2.5 -3.7 -8.4 7,530 6,612 9,469 60.0 57.0 67.4 127.6 117.5 145.3
4 5

Podaci Zavoda za zapoljavanje i poduzea za 1996. Za 1997. temeljeni na istraivanjima radne snage. Konsolidirana sredinja drava. Dravni izdaci ukljuuju neto zajmove.

Ponderirani prosjek svih dospijea. Ukljuujui lov, umarstvo i ribolov.

53

PRIVITAK 6: OCJENA HRVATSKIH TRGOVAKIH ZAKONA

EBRD je izradila i redovito aurira niz ocjena pravne tranzicije u zemljama u kojima djeluje. Posebno teite posveeno je odabranim podrujima relevantnim za ulagake aktivnosti: trita kapitala, zakon o trgovakim drutvima, korporativno upravljanje, koncesije, osigurane transakcije i telekomunikacije. Postojeim alatima ocjenjuje se i kvaliteta zakona na papiru (to se takoer naziva opsenost) kao i stvarna primjena zakona (to se takoer naziva uinkovitost). Svi dostupni rezultati tih ocjena mogu se pronai na www.ebrd.com/law. Ovaj privitak predstavlja saetak rezultata za Hrvatsku, popraen kritikim komentarima Baninih pravnih strunjaka koji su provodili ocjene. Trita kapitala Primarno zakonodavstvo kojim su regulirana trita kapitala obuhvaa Zakon o tritu vrijednosnih papira, Zakon o preuzimanju dionikih drutava, Zakon o trgovakim drutvima i Zakon o investicijskim fondovima. Dok su i Zakon o tritu vrijednosnih papira i Zakon o preuzimanju dionikih drutava proglaeni 2002., Zakon o investicijskim fondovima donesen je 1995., a njegove izmjene i dopune donesene su 2001. Zakon o tritu vrijednosnih papira iz 2002. zamijenio je stari zakon koji je kritiziran zbog nejasnoe ciljeva regulative o vrijednosnim papirima i zbog toga to Komisiji za vrijednosne papire Republike Hrvatske ("CROSEC") nije dao dovoljne pravne ovlasti (npr. ovlast za ovrhu). CROSEC je glavni regulator hrvatskog trita kapitala. CROSEC je uspostavljen i poeo je funkcionirati 1996. CROSEC je neovisno pravno tijelo i nije dio Ministarstva financija. CROSEC je odgovoran Hrvatskom dravnom Saboru koji imenuje njegove lanove. S druge strane, Zagrebaka burza utemeljena je 1991. kao dioniko drutvo i poela je trgovati 1992. Prema nalazima iz EBRD-ove Ocjene zakonskih propisa o vrijednosnim papirima iz 2004., Hrvatska je zemlja u kojoj se razina usklaenosti postojeih zakonskih propisa o tritu vrijednosnih papira (tj. zakon na papiru) prema relevantnim meunarodnim standardima ocjenjuje kao visoka. Iako su jo uvijek potrebna poboljanja na podrujima vezanim uz financijske instrumente, prijeboj i namiru, raunovodstvo i reviziju financijskih izvjetaja, Hrvatska je u svim drugim kategorijama dobila visoke ocjene. U tom pogledu je vrijedno napomenuti da je Hrvatska u razvoju svojeg zakonodavnog okvira kao i u segmentu nekih konkretnijih gospodarskih potreba i fizikih infrastrukturnih potreba imala koristi od Programa pomoi Zajednice za obnovu, razvitak i stabilizaciju (CARDS). U Izvjeu o potivanju standarda i kodeksa (ROSC) iz 2001. koje su izdali Svjetska banka i Meunarodni monetarni fond se navodi da Hrvatska treba poboljati objavu informacija o vlasnikim udjelima i nadzorne strukture, kao i neovisnost revizora. Ranije spomenuta EBRD-ova ocjena iz 2004. pokazuje da je od ROSC Izvjea iz 2001. u Hrvatskoj ostvaren napredak. Svakako, jo uvijek postoje podruja koja se mogu poboljati. Na primjer, dioniari jo uvijek nemaju prava procjene ili obvezna gotovinska kupnja kontrolnog paketa poduzea kod preuzimanja; objava informacija o preuzimanjima manje je opsena nego zahtjevi kod objave prospekta; a direktori i vie rukovodstvo nisu duni otkriti kompenzacije ili osobne koristi koje dobivaju kod preuzimanja. Ukupnost razliitih investicijskih shema

54

mogle bi se poboljati postavljanjem uvjeta za trajnim profesionalnim obrazovanjem njihovih menadera i odvajanjem funkcija skrbnika od investicijskih funkcija. Kvaliteta zakonskih propisa o vrijednosnim papirima Hrvatska (2004)
Regulator
80 60

100

Pruatelji investicijskih usluga

Samoregulacija
Hrvatska

Financijski instrumenti

40 20 0

Izdavatelji & objava informacija

Pranje novca

Investicijske sheme

Na ela IOSCO-a

Raunovodstvo & revizija Prijeboj & namira

Trini posrednici Sekundarno trite

Napomena: Krajnja toka svake osi predstavlja idealan rezultata, tj. usklaenost sa standardima definiranim u IOSCO-vim Ciljevima i naelima propisa o vrijednosnim papirima. to je unutarnja linija blie krajnjoj toki grafikona, to su bolje usklaeni relevantni propisi o tritu vrijednosnih papira s tim naelima. Izvor: EBRD-ova Ocjena zakonskih propisa o tritu vrijednosnih papira 2004.

Zakon o trgovakim drutvima i korporativno upravljanje Postojei hrvatski Zakon o trgovakim drutvima stupio je na snagu u sijenju 1995., a izmjene i dopune Zakona donesene su 1999., 2000. i 2003. Kao zemlja ije je gospodarstvo u tranziciji, Hrvatska je klasini primjer zemlje u kojoj su vlasti imale potekoa u implementaciji dva seta zakona o korporativnom upravljanju, prilagoenih iz dvije razliite pravne pozadine. Zakon o trgovakim drutvima temelji se na njemakom modelu, dok su se poetni zakoni vezani uz vrijednosne papire snano vezali uz zakone i propise zemalja s obiajnim pravom (common law). S obzirom na to da je njemaki sustav korporativnog upravljanja temeljen na bankama (tj. pokreu ga vjerovnici), a anglo-ameriki sustav je orijentiran prema tritu (tj. pokreu ga ulagai), bilo je problema i dosta diskusija oko kompatibilnosti izmeu Zakona o trgovakim drutvima i ondanjih propisa vezanih uz trite vrijednosnih papira te o tome kako te sukobljavajue odredbe provoditi u praksi. Iako se situacija poboljala od usvajanja Zakona o tritu vrijednosnih papira i Zakona o preuzimanju dionikih drutava iz 2002., jo uvijek ostaje prostora za daljnja poboljanja. Prema rezultatima EBRD-ove Ocjene sektora korporativnog upravljanja, Hrvatska je zemlja iji se zakoni o korporativnom upravljanju (tj. zakoni na papiru) u usporedbi sa OECD-ovim Naelima korporativnog upravljanja ocjenuju kao srednje usklaeni.

55

Opi prioriteti reforme za zemlje u ovoj kategoriji su unaprijediti uinkovitost implementacije i provoenja postojeih zakonskih propisa i u isto vrijeme nastaviti raditi na usavravanju postojeih zakona. Kod Hrvatske, posebnu pozornost treba posvetiti zahtjevima za otkrivanjem informacija i transparentnou vezano uz poslovanje tvrtke, kao to se vidi iz donjeg grafikona. Na primjer, iako Zakon o trgovakim drutvima ima odredbe koje reguliraju djelovanje osobe koja ima utjecaja u dionikom drutvu i nanoenje tete drutvu, potrebno je pojaati zahtjev da zainteresirane strane na vrijeme otkriju sukob interesa u transakcijama s trgovakim drutvom. Uz to, potrebno je poboljati nain distribuiranja financijskih izvjetaja koji su proli kroz reviziju. Takoer treba pojaati nadzor nad radom revizora. Kvaliteta zakona koji reguliraju korporativno upravljanje Hrvatska (2003.)
Prava dioni ara 100 80 60 O dgovornosti O dbora 40 20 0 Pravedno postupanje s dioni arima

Hrvatska Naela OECD-a

O bjava informacija & transpare ntnost

Uloga dioni ara u korporativnom upravljanju

Napomena: Krajnja toka svake osi predstavlja idealan rezultata, tj. usklaenost s OECD-ovim Naelima korporativnog upravljanja. to je unutarnja linija blie krajnjoj toki grafikona, to su bolje relevantni propisi o korporativnom upravljanju usklaeni s tim naelima. Izvor: EBRD-ova ocjena sektora korporativnog upravljanja iz 2003.

Koncesije ini se da Hrvatska nema jasno definiranu politiku primjene javno-privatnog partnerstva niti u infrastrukturi niti u javnim uslugama, barem ne u obliku dokumenta odobrenog od strane Vlade. Nedostatak strategije za sudjelovanje privatnog sektora u javnim projektima predstavlja prepreku i za sredinju Vladu i za opinsku samoupravu u razmatranju konkretnih projekata. Dva zakona reguliraju opi pravni okvir za koncesije: Zakon o koncesijama iz 1992. (Zakon o koncesijama) i Zakon o komunalnom gospodarstvu iz 1995. (Zakon iz 1995.). Uz njih, koncesije u cestovnom i vodoprivrednom sektoru regulirane su razliitim zakonima specifinima za pojedine sektore, kao to je Zakon o javnim cestama i Zakon o vodama. Oba su zakona vrlo openita i pokrivaju samo ogranien broj pitanja, a time i nedovoljnu regulativu. Zapravo, Zakon o koncesijama i Zakon iz 1995. smatraju se podreenim propisima u usporedbi sa zakonima koji reguliraju pojedine sektore, tako da je potrebna reforma itavog opeg okvira.

56

Podruje primjene Zakona o koncesijama nije jasno. On se odnosi samo na resurse, imovinu i aktivnosti koje su od "interesa za Republiku", a taj se interes definira u posebnom zakonu. Zakon o koncesijama ne obuhvaa jasnu definiciju koncesije u odnosu na licencu ili neke druge sline ugovore. U Zakonu o koncesijama nema odredaba vezanih uz postupak nadmetanja. Zakon o koncesijama ne definira odgovornosti Vladinih tijela/ministarstava za razvoj i implementaciju koncesija ili licenca ili za njihovu dodjelu. Zakon iz 1995., prema izmjenama i dopunama u 1997. i 1999. nije potpuno jasan u nekim temeljnim pitanjima vezanim uz koncesije, kao to je nadlenost za dodjelu koncesija, vrsta usluga koja se moe pruati kroz koncesiju, prava vlasnitva koncesionara, pravo na odreivanje tarifa i prava ulagaa nakon prestanka ugovora. Zakon iz 1995. pokriva postupovna pitanja, ali samo u ogranienom opsegu. U Zakonu iz 1995. nema upuivanja na Zakon o koncesijama ili na razne druge zakone specifine za pojedine sektore, kao to je Zakon o javnim cestama ili Zakon o vodama. Kvaliteta zakonskih propisa o koncesiji Hrvatska (2004.)
Hrvatska
Op i politi ki okvir

Me unarodni standardi
Rjeavanje sporova i mjerodavno pravo

100 80 60 40 20 0 Op i zakonski okvir za koncesije

Potpora i financijska osiguranja

Definicije i opseg zakona o koncesijama

Projektni sporazum

Odabir koncesionara

Napomena: Krajnja toka svake osi predstavlja idealan rezultat, tj. usklaenost s meunarodnim standardima kao to je UNCITRAL-ova Zakonodavna smjernica za infrastrukturne projekte s privatnim financiranjem. to je unutarnja linija blie krajnjoj toki grafikona, to su propisi o koncesijama bolje usklaeni s tim standardima. Izvor: EBRD-ova Ocjena sektora koncesija 2004.

EBRD-ova Ocjena zakona o koncesijama iz 2004., provedena kako bi se ocijenili primjenjivi modeli u 27 zemalja u kojima djeluje EBRD (vie je to ocjena zakona na papiru nego njihovog funkcioniranja u praksi), pokazuje da je razina usklaenosti hrvatskih zakona s meunarodno priznatim standardima u ovom sektoru niska. Kao to se vidi iz gornjeg grafikona, dok je, primjerice, rjeavanje sporova proizilih iz sporazuma o koncesiji prilino opseno regulirano, veinu drugih podruja, a posebice odabir koncesionara, projektni sporazum, dostupnost financijskih instrumenata i dravnu potporu potrebno je drastino poboljati ako se eli ispuniti zahtjeve modernog zakonskog okvira koji bi olakao sudjelovanje privatnog sektora. Hrvatske vlasti iskoristile su prednosti savjeta dobivenih iz studije koju je financirala Svjetska banka o

57

reformi hrvatskog opeg zakonskog okvira za koncesije, no naalost predloeni nacrt novog Zakona jo nije usvojen. Insolventnost Steaj i insolventnost su u Hrvatskoj primarno regulirani Zakonom o steaju (2000.) (Steajni zakon) koji je jedan od vodeih zakona o insolventnosti u zemljama u kojima djeluje EBRD. U EBRD-ovoj ocjeni ovog sektora, u kojoj je mjerena usklaenost zakonskih propisa o insolventnosti s meunarodnim standardima, Hrvatska je bila jedna od samo 6 zemalja u kojima djeluje EBRD koja je dobila opu ocjenu visokog stupnja usklaenosti. Kvaliteta steajnog zakona Hrvatska (2004.)

Hrvatska Meunarodni standardi

Po etak postupka 100 80 60 Procesi likvidacije 40 20 0 Postupanje sa steajnom masom

Procesi reorganizacije

Postupanje s vjerovnicima

Napomena: Krajnja toka svake osi predstavlja idealan rezultat, tj. usklaenost s meunarodnim standardima kao to su Naela i smjernice Svjetske banke za uinkovit sustav insolventnosti i prava vjerovnika, UNCITRAL-ova Radna skupina o Zakonodavnim smjernicama za zakon o insolventnosti i drugi. to je unutarnja linija blie krajnjoj toki grafikona, to su propisi o insolventnosti bolje usklaeni s tim standardima. Izvor: EBRD-ova ocjena sektora insolventnosti 2004.

Visok rezultat nema za cilj pokazati da je dotini zakon savren, ve da je u svojoj biti u skladu s odreenim brojem kritinih elemenata meunarodnih standarda o insolventnosti. ak i zakon koji bi postigao ocjenu potpune usklaenosti jo uvijek bi se mogao poboljati. Slino, steajni zakon bi se mogao znatno poboljati na nekoliko naina. Relativno loa ocjena zakona na podruju procesa restrukturiranja (vidi gornji grafikon) uglavnom je vezana uz injenicu da zakon ne propisuje neovisnu analizu ili plan reorganizacije, da nedostaju odredbe o financiranju reorganizacije kao i suspenzivne odredbe za period reorganizacije. Uz to, zakon ne definira jasno ispitivanje dokaza na temelju kojih bi vjerovnik mogao utvrditi status insolventnosti kod dunika. Takva ispitivanja pridonose transparentnosti i predvidljivosti sustava insolventnosti te su stoga nuna. Steajni zakon takoer ne trai od stranaka vezanih uz poslovni subjekt koji je u steaju da steajnom upravitelju dostave imovinu, knjige i evidencije vezane uz

58

taj poslovni subjekt. To nuno ograniava rad steajnog upravitelja i predstavlja prepreku uinkovitom upravljanju steajnom masom. Meutim, jo vie zabrinjava odredba koja propisuje okonanje steajnog postupka ukoliko se utvrdi da nema dovoljno imovine u steajnoj masi za financiranje steajnog postupka. Iako financiranje takvih postupaka moe biti veliki izdatak za nacionale vlade, openito prihvaeni meunarodni standard je da bi trebalo rijeiti svaku steajnu masu, ma kako siromana ona bila. Ocjena stanja u zakonskim propisima o insolventnosti u Hrvatskoj prikazuje samo dio cijele slike. Takoer je potrebno sagledati praktino funkcioniranje steajnog reima (uinkovitost reima). Donji grafikoni prikazuju rezultate EBRD-ovog Istraivanja pravnih pokazatelja o insolventnosti iz 2004. Ispitivana je uinkovitost steajnog reima kako kod steaja koje pokreu vjerovnici (gledajui 8 razliitih imbenika) i kod steaja koje pokreu dunici (gledajui 10 razliitih imbenika). Posebno je mjerena uinkovitost reima vezano uz poetak steajnog postupka i izdavanje poetnog sudskog naloga za proglaenje insolventnosti. Uinkovitost hrvatskog reima insolventnosti Steaj koji pokreu vjerovnici
Hrvatska
Pristup i stupanj formalosti

100%
Ste ajni upravitelji / uklju enost vjerovnika / kompetentnost ste ajnih upravitelja

80% 60% 40% 20%

Identificiranje suda i iskustvo

Sudska predvidljivost i kompetentnost

0%

Primjena vladavine prava

Sloenost

Brzina

Troak

Steaj koji pokreu dunici

Hrvatska
Pristup i stupanj formalnosti

100%
Upravljanje dunikom

80% 60% 40% 20% 0%

Identificiranje suda i iskustvo

Sudska predvidljivost i kompetentnost

Primjena vladavine prava

Sloenost

Zatita dunika

Troak Brzina

Uklju enost vjerovnika

Napomena Svaka osovina na grafikonu predstavlja jedan vid reima insolventnosti, mjereno prema veem broju pitanja. to je punija mrea, to je uinkovitiji lokalni steajni reim. Izvor: EBRD-ovo Istraivanje pravnih pokazatelja o insolventosti iz 2004.

59

Gornji grafikoni takoer pokazuju veliki jaz u uinkovitosti (razliku izmeu kvalitete zakona i uinkovitosti steajnog reima u praksi) u Hrvatskoj. Taj jaz naglaava potrebu za daljnjim reformama koje je potrebno provesti kako bi se ojaali sudovi i druge institucije koje provode steajne propise. Dunicima i vjerovnicima koji ele pokrenuti steajni postupak u Hrvatskoj je relativno lako odrediti na kojem bi sudu trebalo zapoeti takav postupak i vjerojatno je da e taj sud biti relativno struan u rjeavanju steajnih pitanja. Postupak se, meutim, smatra daleko preskupim, sporim i nepotrebno kompliciranim, a da bi bio zaista uinkovit. Osigurane transakcije Zakonski propisi o osiguranim transakcijama u Hrvatskoj proizlaze iz kompleksne meupovezanosti razliitih zakona. Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima iz 1996. definira pravo na osiguranje duga pokretnom i nepokretnom imovinom u opem smislu te rijei. To jest, osiguranje moe pokrivati kako pokretnu tako i nepokretnu imovinu. Hipoteka nad nekretninom obino zahtijeva upis prava u zemljinu knjigu ili na sudu, ukoliko nekretnina nije upisana u zemljine knjige. Pravo osiguranja nad pokretnom imovinom bit e upisano samo ako je sama imovina ubiljeena u konkretan registar, kao brodovi, zrakoplovi ili vrijednosni papiri. Kada optereena imovina nije registrirana, vlasnitvo nad optereenim pokretninama morat e se prenijeti na vjerovnika. Alternativno, stranke mogu sklopiti dobrovoljni sporazum pred sudom, prema kojem e biti stvoreno osiguranje nad imovinom kojom se osigurava potraivanje. Takvo osiguranje regulirano je Zakonom o ovrsi iz 1996., no to rezultira stvarnom pljenidbom te imovine u svrhu osiguranja. Konano, sam Zakon o ovrsi regulira osiguranje stvoreno prijenosom vlasnitva (prava vlasnitva) nad imovinom i pravima u svrhe osiguranja. Pozajmljiva u tom sluaju ostaje u posjedu imovine. Takav prijenos moe se obaviti ili na sudu ili kod javnog biljenika. Prijenos prava vlasnitva kod javnog biljenika u svrhu osiguranja potraivanja je najpopularnija opcija. Isprepletenost razliitih propisa ini sustav sloenim i dalekim od optimalnog, iz vie razloga: Izrada dobrovoljnog optereenja imovine pred sudom ili sudski fiducijarni prijenos vlasnitva je sloen i dug proces, budui da zahtjeva sudsko rjeenje. Taj je postupak takoer skup, budui da je potrebno platiti sudske trokove ili javnobiljeniku tarifu koji se temelje na vrijednosti osiguranog potraivanja. Mogue je opteretiti samo individualno odreenu imovinu, tako da su opi opisi optereene imovine i optereenja nad skupinom predmeta nisu prihvatljivi. Osim toga, kako bi se finaliziralo optereenje nad potraivanjima, potrebno je poslati obavijest hipotekarnom duniku. Naelo konkretnosti nalae da se identificiraju sva potraivanja. Dobrovoljno optereenje imovine pred sudom ili kod javnog biljenika objavljuje se u Narodnim novinama. Slina obavijest objavljuje se u sluaju fiducijarnog prijenosa vlasnitva uz napomenu da je prijenos izvren u svrhu osiguranja. Meutim, to ne osigurava adekvatni publicitet osiguranja, budui da tree strane ne bi mogle lako pronai tu informaciju. Reim ovrhe nad optereenom imovinom je neuinkovit, a glavno pravilo je sudska ovrha (iako je izvansudska ovrha mogua u odreenim okolnostima). Prodaja se

60

odvija na javnoj drabi, osim u nekim vrlo ogranienim okolnostima. Oni koji se time bave opisuju postupak ovrhe kao spor i neuinkovit. Fiducijarni prijenos vlasnitva, s druge strane, omoguuje izravnu prodaju imovine putem javnog biljenika, pod uvjetom da su stranke unijele klauzulu o pravu na ovrhu. Meutim, troak bi bio prilino visok, ak do 10 posto osiguranog duga. Grafikon 1 dolje daje sliku pravnog i praktinog reima za osiguranje nad pokretninom i nekretninom i pokazuje da postoje nedostaci u svim kljunim podrujima tog reima, pri emu je ovrha podruje koje osobito zabrinjava. U istraivanju koje je EBRD provela 2003. o ovrsi nad optereenom imovinom, pokazalo se da je najvei problem s kojim se mnogi suoavaju u praksi nedostatak fleksibilnosti i jednostavnosti u opsegu ovog reima (vidi grafikon 2 dolje). Grafikon 1: Pravni i praktini reim za osiguranje nad pokretnom i nematerijalnom imovinom Hrvatska (2002.)

Klju ni elementi reima

100 80 60 40

Ovrha nad kolateralom i ostvarenje prava na imovinu

20 0

Izrada i registracija osiguranja

U inak osiguranja na tre e strane i rangiranje prioriteta

Prilagoavanje potrebama komercijalnih transakcija u modernim trinim gospodarstvima

Napomena: Rezultati na ljestvici od 1 do 100 gdje 100 predstavlja najnapredniji pravni i praktini reim. to je punija mrea, to su zakoni o osiguranim transakcijama usklaeniji sa standardima.

Izvor: EBRD-ovo Regionalno istraivanje osiguranih transakcija, 2002.

61

Grafikon 2: Prepreke procesu ovrhe nad optereenom imovinom Hrvatska (2003.)

Hrvatska
Proces Opseg Ometanje od strane dunika 3 Kolateral Povlateni vjerovnici 2 Zalihe Nadzor nad vjerovnicima 1 Nekretnine Potraivanja Status insolventnosti 0 Praktino iskustvo Korupcija Institucije

Steajni postupak

Ocjene na ljestvici od 3 (problematino podru je) do 1 (neproblematino)

Napomena: to je punija mrea grafikona, to su ozbiljniji problemi u svakoj od kategorija. imbenici procesa mjere uinak konkretnih situacija na postupak ovrhe. imbenici opsega odnose se na sposobnost sustava da rijei konkretne situacije ili toke. Izvor: EBRD-ovo Istraianje pravnih pokazatelja 2003.

Telekomunikacije Sektor telekomunikacija u Hrvatskoj trenutano je reguliran Zakonom o telekomunikacijama iz 2003. (Zakon o telekomunikacijama), a reguliralo ga je regulatorno tijelo na dvije razine (regulatorno tijelo). Regulatorno tijelo je u obavljanju odreenih funkcija odgovorno Vladi, a sastoji se od Zavoda za telekomunikacije (struno tijelo nadleno za sve pripremne aktivnosti) i Vijee koje se sastoji od 7 lanova. U skladu sa Zakonom o telekomunkacijama ovu strukturu zamijenila je u rujnu 2004. neovisna Agencija za telekomunikacije. Zakon o telekomunikacijama je dio hrvatskih napora oko usklaivanja svojeg zakonodavstva s acquisem EU-a na putu prema lanstvu. Razvijenost fiksne telefonije ubraja se u gornju razinu meu srednjeeuropskim dravama, s vie od 40 posto razine penetracije telefonije i 100 postotnom digitalizacijom. Raniji zakonski propisi o ovom sektoru omoguivali su monopol jednom operateru Hrvatskom telekomu (HT) do poetaka sijenja 2003. Krajem prole godine dodijeljene su dvije nove licence za usluge u fiksnoj telefoniji. Hrvatsko trite mobilne telefonije liberalizirano je od 1998. s dva konkurentna mobilna operatera HT Mobile (mobilna grana HT-a, ranije poznata kao Cronet) i VIP-Net konzorcij pod vodstvom austrijskog Mobilkoma. VIP-Net je ostvario znatan uinak na tritu te je nedavno sustigao broj pretplatnika koji ima HT Mobile. Obje tvrtke nedavno su dobile licencu za tehnologiju tree generacije (3G) u Hrvatskoj. Nedavno je dodijeljena licenca za treeg mobilnog operatera konzorciju kojeg predvodi vedski Tele2.

62

Iako su u novije vrijem provedene brojne aktivnosti usmjerene na razvoj trita i usklaenje domaih zakonskih propisa sa propisima EU-a, osjea se da se reforme u ovom sektoru ne provode dovoljno brzo. Potrebne su daljnje izmjene i dopune kako bi se Hrvatska u potpunosti uskladila sa standardima EU-a. Izmeu ostalog, izmjene i dopune zakona potrebne su radi potpunog usmjeravanja odredaba o autorizaciji i univerzalnim uslugama prema standardima EU-a. Nadalje, za uspostavu pune liberalizacije trita koja se predvia za 2005. nuno je usvajanje kljunog sekundarnog zakonodavstva bez daljnjih odlaganja.

63

PRIVITAK 7: TAM I BAS U HRVATSKOJ

(stanje od 31. sijenja 2005.) TAM (Turnaround Management)2 Do 1. sijenja 2005, TAM je u Hrvatskoj proveo 10 projekata, iskoristivi sredstva nekoliko bilateralnih donatora u ukupnom iznosu od 576.503 EUR. Zadnji od tih projekata zavren je sredinom 2004. i trenutano vie nema sredstava kojima bi se financirale daljnje aktivnosti TAM-a u Hrvatskoj.
Poduzee Podravka d.d. Podravka d.d. Getro d.o.o. Getro d.o.o. Naicecement Naicecement Grand Hotel Adriatic Grand Hotel Adriatic Getro d.o.o. II Getro d.o.o. II Riviera Holdings d.d. Riviera Holdings d.d. Medimurska MTC Medimurska MTC Koestlin dd Koestlin dd Tvornica arapa MTC Tvornica arapa MTC Dilj Dilj Ukupno Sektor Proizvodnja hrane Proizvodnja hrane Trgovine hranom i piem Trgovine hranom i piem Razna proizvodnja Razna proizvodnja Smjetaj Smjetaj Trgovine hranom i piem Trgovine hranom i piem Smjetaj Smjetaj Tvornica tekstila Tvornica tekstila Proizvodnja hrane Proizvodnja hrane Proizvodnja odjee Proizvodnja odjee Razna proizvodnja Razna proizvodnja Status Zavren Zavren Zavren Zavren Zavren Zavren Zavren Zavren Zavren Zavren Zavren Zavren Zavren Zavren Zavren Zavren Zavren Zavren Zavren Zavren Financiranje Irska - tehnika suradnja (TS) Finska TS Nizozemska TS Irska TS vicarska TS Irska TS Irska TS Grka TS Velika Britanija TS Nizozemska TS Velika Britanija TS Velika Britanija TS Velika Britanija TS vedska TS Velika Britanija TS vicarska TS Velika Britanija TS vedska TS Velika Britanija TS vicarska TS Datum poetka 28.10.1999. 28.10.1999. 23.02.2000. 23.02.2000. 18.07.2000. 18.07.2000. 01.09.2000. 01.09.2000. 31.10.2000. 31.10.2000. 20.02.2001. 20.02.2001. 08.05.2001. 08.05.2001. 07.08.2001. 07.08.2001. 22.11.2001. 22.11.2001. 10.06.2002. 10.06.2002. Datum zavretka 28.04.2001. 28.04.2001. 23.08.2001. 23.08.2001. 18.01.2002. 18.01.2002. 20.12.2003. 20.12.2003. 30.04.2002. 30.04.2002. 30.06.2003. 30.06.2003. 08.11.2002. 08.11.2002. 07.02.2003. 07.02.2003. 22.02.2003. 22.02.2003. 30.06.2004. 30.06.2004. Iznos 11.600 48.400 30.500 29.500 48.400 11.600 11.600 48.400 20.000 40.000 38.400 21.600 11.600 48.400 11.600 48.400 11.600 24.903 11.600 48.400 576.503

8% 8% 26%

11%

vicarska TS Velika Britanija TS vedska TS Nizozemska TS Irska TS Finska TS Grka TS 22%

12%

13%

TurnAround Management (TAM) Program dijeli steena iskustva o efikasnijem upravljanju i voenju poduzea u okviru novonastalih konkurentskih i trino orijentiranih ekonomija. TAM Program poiva na izravnom poslovanju s pojedinim poduzeima na neprofitnoj osnovi, kroz savjetovanje o vjetinama upravljanja, poslovnog planiranja, restrukturiranja, unaprijeenja proizvodnje, smanjenja operativnih trokova, razvoja domaeg trita i orijentaciju prema stranom tritu. U zemljama kandidatima za ulazak u EU, TAM Program pomogao je poduzeima da udovolje odgovarajuim direktivama i standardima Europske unije. TAM Program takoer pomae poduzeima privui pozornost potencijalnih partnera i investitora.

64

BAS (Usluge poslovnog savjetovanja)3 Ured BAS-a u Hrvatskoj otvoren je 2000. godine i primio je financiranje u ukupnom iznosu od 1.618.338 EUR pomou kojih je do danas financirano 165 projekata BAS-a. Preostala sredstva u iznosu od 79.504,62 EUR dovoljno je za nastavak rada u Hrvatskoj do travnja 2005.
Donator CEI (1. trana) CEI (2. trana) CEI (3. trana) Velika Britanija (1. trana) Velika Britanija (2. trana) Austrija Ukupno Godina 2000. 2001. 2003. 2000. 2003. 2004. Iznos 1.165.000 73.220 101.775 60.000 70.000 148.342,80 1.618.338 Povueno 1.164.877,45 73.220 100.526 60.000 67.727,36 72.482,37 1.538.833 Preostalo 122,55 0 1.249 0 2.272,64 75.860,43 79.504,62

12%

1%

31% Uvesti upravljanje kvalitetom i certificiranje Smanjiti trokove 27% Poboljati trine rezultate Poboljati uinkovitost upravljanja Ostalo

29%

Business Advisory Services (BAS) Program razvija profesionalne kapacitete domaih konzultanata. Oni, zauzvrat, pruaju srednjem i malom poduzetnitvu strune savjete za uspjean poslovni uinak, na primjer u podruju trinih vjetina i standarda proizvodne kvalitete. Tipian BAS projekt je kratkorono ulaganje s brzim povratom uloenih sredstava. Srednji i mali poduzetnici sudjeluju s 5075% ukupnog iznosa projekta. Maksimalno uee BAS programa u bilo kojem projektu je EUR 10,000. 00.

65