Vodič Za Studij

Domagoj Babic
Zvonimir Rakamaric
Josip Lorincz
VoDic
za poslijediplomski studij
u inozemstvu
2
o
1
2
.
Domagoj Babi
Zvonimir Rakamari
Josip Lorincz
Vodi za poslijediplomski studij u
inozemstvu
Krievci, 2012.
Naslov
Vouic z~ vosiiJruivioxsxi s1UuiJ U iNozrxs1vU
2. izu~NJr
Autori
Dox~coJ B~nic
ZvoNixiv R~x~x~vic
Josiv LoviNcz
Izdava
UuvUc~ P.O.I.N.T. Kvizrvci
Za izdavaa
HvvoJr Bri~Ni
Oblikovanje naslovnice
T~x~v~ P~v
Lektura i korektura
SoNJ~ MvNJ~vcic, N~1~s~ Dixi1viJrvic
Prijelom i priprema
ANuvrJ DUNuovic
Tisak
Tisx~v~ Fov1rs Kvizrvci
Naklada
1000 vvixJrv~x~
Izdavanje ovog vodia hnancijski su podrali poduzee Kron d.o.o. Split, Grad Krievci i dr.sc.
Marija Vukobratovi iz Krievaca. Stavovi izneseni u ovoj publikaciji osobni su stavovi autora i
ne mogu se ni pod kojima uvjetima smatrati slubenim stavovima niti donatora niti izdavaa.
CIP zapis dostupan u raunalnome katalogu
Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu
pod brojem 813093.
ISBN 978-953-99805-3-3
Vodi za poslijediplomski studij u
inozemstvu
2. izdanje
Uvjeti koritenja
Nositelji svih autorskih prava ovog vodia njegovi su autori Domagoj Babi, Zvonimir
Rakamari i Josip Lorincz. Eksplicitno je doputeno kopiranje i distribuiranje ovog
vodia sve dok su ispunjeni sljedei uvjeti:
1. Vodi se moe distribuirati iskljuivo u cijelosti. Strogo je zabranjeno citiranje,
kopiranje i distribucija dijelova teksta.
2. Zabranjene su bilo kakve promjene u tekstu bez pismenog odobrenja sve
trojice autora. Prevoenje vodia na drugi jezik ili pismo smatra se promjenom.
Najnovija verzija uvijek se moe nai na internetskim stranicama autora.
3. Ako distribuirate vodi, ne smijete traiti nikakvu naknadu. Dobili ste ga
besplatno, besplatno ga morate i dati. Nije dozvoljeno ak ni naplaivati
trokove ispisa, izrade ili uvezivanja vodia. Ako ga ve elite distribuirati, ili
ga distribuirajte u digitalnom obliku ili besplatno isprintajte i podijelite kopije.
4. Autori nee i ne mogu snositi apsolutno nikakvu odgovornost za informacije
u ovom vodiu. Sve informacije su osobna miljenja i iskustva autora, prema
tome neemo i ne moemo garantirati njihovu tonost. Vodi itate na vlastitu
odgovornost. Takoer sami u potpunosti snosite odgovornost za sve akcije
poduzete na temelju ovog vodia i eventualne posljedice.
Autori ne ele snositi nikakvu odgovornost ak ni za informacije za koje su
upozoreni da su krive, subjektivne, netone ili djelomino tone.
Ako se ne slaete s uvjetima koritenja, savjetujemo vam da prestanete itati ovaj
vodi. U sluaju da ste morali platiti svoju kopiju, hitno se javite autorima s detaljnim
podacima od koga ste primili kopiju i pod kojim ste uvjetima doli do nje, kako bi
autori mogli poduzeti odgovarajue pravne korake.
Ovaj je vodi napisan u sustavu za obradu teksta L
A
T
E
X koritenjem editora VIM
(http://www.vim.org/) te sustava za odravanje verzija CVS (http://www.nongnu.org/cvs/)
i Subversion (http://subversion.apache.org/).
Zahvala
Velik broj volontera doprinio je razvoju, distribuciji i popularizaciji ovog vodia.
Josip Lorincz napisao je vei dio poglavlja 12 o razmjeni studenata, dajui izuzetno
detaljan pregled opcija koje su na raspolaganju studentima, te velik dio poglavlja 13
o postdoktorskim boravcima u inozemstvu. Hrvoje Belani pronaao je sponzora za
tiskanje jedne od ranijih verzija vodia te je napravio fantastian posao na promociji
vodia. Udruga P.O.I.N.T. pomogla nam je na sve zamislive naine, od hnancijske
podrke, preko logistike vezane uz tisak, do promocije vodia i ideje studiranja u
inozemstvu. Sonja Mrnjavi nam je izuzetno puno pomogla s lekturom jedne od
ranijih verzija. Iznenaujue je kako se brzo zaboravlja pravopis nakon par godina
u inozemstvu! Matija Subotianec odradio je pripremu za tisak prvog izdanja vodia.
Edgar Pek, Franjo Plavec i brojni drugi dali su nam izuzetno korisne komentare koji su
znatno poboljali kvalitetu vodia.
Autori
v
Sadraj
1 Uvod 1
2 Akademski stupnjevi 3
3 Zato poslijediplomski? 5
4 Izbor podruja 7
5 Kako izabrati sveuilite i zavod? 9
5.1 Mehanizmi primanja studenata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
5.2 Postupak odabira studenata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
5.3 Odreivanje kvalitete zavoda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
5.4 Lista vrhunskih zavoda za raunarske znanosti . . . . . . . . . . . . . . 13
5.5 Engleski kao slubeni jezik? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
6 Kako izabrati mentora? 17
6.1 Klasihkacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
6.2 Identihkacija potencijalnih mentora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
6.3 Evaluacija profesora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
6.4 Uspostavljanje kontakta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
6.5 Oekivanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26
6.6 Finalne napomene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
7 Financiranje poslijediplomskog studija 29
7.1 Tokovi novca u znanstvenoj zajednici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29
7.2 A tko e sve to platiti? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
7.3 Saetak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
8 Prijave za stipendije 33
vii
9 Postupak prijave na natjeaj 35
9.1 Polaganje ispita GRE i TOEFL . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
9.2 Motivacijski esej . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36
9.3 Preporuke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38
9.4 ivotopis . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40
9.5 Prijepisi ocjena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41
9.6 Objavljeni radovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42
9.7 Priznanja s natjecanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42
9.8 Slanje prijave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43
9.9 Intervju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43
9.10 Kronologija jedne prijave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44
10 Primljen sam! 49
10.1 Smjetaj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
10.2 Vize . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51
10.3 Povoljne avionske karte . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53
11 Zaposlenje nakon poslijediplomskog 55
11.1 Zaposlenje u industriji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55
11.2 Akademija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57
11.3 Dravni laboratoriji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59
11.4 Startups . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61
11.5 Banke i investicijske kue . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61
12 Razmjena studenata 63
12.1 Erasmus program . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64
12.1.1 Osnovni preduvjet za razmjenu . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
12.1.2 Uvjeti razmjene u okviru Erasmus programa . . . . . . . . . . . 65
12.1.3 Natjeajna dokumentacija i obveze . . . . . . . . . . . . . . . . 65
12.1.4 Financiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66
12.1.5 Prednosti Erasmus mobilnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
12.1.6 Erasmus uredi u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
12.2 Erasmus Mundus program . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
12.2.1 Vrste hnanciranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68
12.2.2 Iznosi stipendija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69
12.3 Doktorski istraivaki boravci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70
12.3.1 Znaenje doktorskog istraivakog boravka . . . . . . . . . . . 71
12.3.2 Odabir mentora i istraivake grupe . . . . . . . . . . . . . . . 71
12.3.3 Pozivno pismo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72
12.3.4 Izrada i obrana doktorske disertacije . . . . . . . . . . . . . . . 73
12.3.5 Financiranje doktorskog istraivakog boravaka . . . . . . . . . 74
viii
13 Postdoktorska usavravanja (Postdoc) 79
13.1 Slobodna studijska godina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80
13.2 Bilateralni sporazumi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81
13.3 Postdoc natjeaj Hrvatske zaklade za znanost . . . . . . . . . . . . . . . 82
13.4 Marie Curie akcije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82
13.4.1 IEF stipendije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
13.4.2 IOF stipendije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
13.4.3 Mogunosti stipendiranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84
13.5 Program COFUND . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84
14 Zakljuak 87
Popis linkova 89
ix
1. Uvod
Na poetku ovoga kratkog uvoda eljeli bismo naglasiti da su prezentirane informacije
naa osobna iskustva i spoznaje, pa su prema tome poneto subjektivne.
Cilj je ovoga vodia pomoi studentima tehnikih znanosti (posebno elek-
trotehnike i raunarstva) koji se ele upisati na poslijediplomski studij u inozemstvu.
Autori se nadaju da e informacije biti korisne pri upisu magisterija ili doktorata i
studentima iz drugih podruja. Takoer se nadamo da e vam ovaj tekst pomoi pri
stjecanju obrazovanja kakvo elite dobiti na vrhunskim svjetskim sveuilitima.
Autori bi voljeli da su imali ovaj vodi godinu-dvije prije nego su se i sami odluili
na poslijediplomski studij u inozemstvu. U irem kontekstu, cilj je ovoga vodia
unaprijediti razmjenu ideja, ljudi i znanja u tehnikim znanostima.
Zdrav znanstveni sustav mora biti u stanju generirati vrhunske znanstvenike,
zapoljavati ih (kako u akademiji tako i u industriji) i pomoi tim znanstvenicima
(hnancijski i administrativno) u kvalitetnom istraivanju (koje se ocjenjuje na temelju
publikacija) te donoenju novih ideja i rjeenja industriji. Naalost, kod nas taj sustav
ne funkcionira.
Prvo, nakon zavretka doktorata znanstvenicima je skoro jedini izbor ostati
u akademiji jer nema niti veih istraivakih laboratorija niti visoko-tehnoloke
industrije koja bi zahtijevala razinu znanja doktora znanosti. Drugo, ulaganje u
znanost na razini drave i industrije nedovoljno je (to ne udi s obzirom da nema
dovoljno znanstvenih rezultata koji bi privukli tu industriju). Tree, ocjenjivanje
kvalitete publikacija u raunarskim znanostima i elektrotehnici je, prema miljenju
autora, neodgovarajue i nedovoljno kompetitivno sudei po kvantiteti i kvaliteti
radova koji dolaze s tehnikih fakulteta u Hrvatskoj i sudei po konferencijama na
kojima se oni pojavljuju (ast izuzecima). Poticanje razmjene ljudi najjednostavniji je
nain za promjenu tog statusa quo.
Budui da od neupuenih oekujemo da e smatrati kako ovaj vodi potie odljev
mozgova, odmah bismo htjeli dati i nae vienje toga hktivnog problema. Za razliku
od Hrvatske, gdje je odljev mozgova potpuno krivo kvalihciran kao jedan od glavnih
problema, Indija je desetljeima nesebino slala svoje najbolje ljude u inozemstvo na
1
2 Vouic z~ vosiiJruivioxsxi s1UuiJ U iNozrxs1vU
obrazovanje. Naravno, neki su se vratili, dok su neki ostajali. Stjecajem okolnosti,
oni koji su ostali u inozemstvu imali su ogroman utjecaj na razvoj indijske znanosti
i tehnologije uvidjevi talent koji Indija nudi, akademija je poela nesebino
otvarati vrata indijskim studentima (danas je neusporedivo lake upisati Stanford ako
dolazite sa sveuilita u Kharagpuru nego sa Sveuilita u Zagrebu), dok je industrija
krenula u otvaranje kako istraivakih laboratorija tako i proizvodnih pogona u Indiji.
Osnovni mehanizam koji je pokrenuo tehnoloku revoluciju u Indiji vrlo je generalan,
jednostavan i primjenjiv bez obzira na veliinu drave i trita a to je poticanje
izmjene ljudi, ideja i znanja.
Kina je slijedila isti put. Kroz godine, i u Indiji i u Kini nastali su samoodrivi i
vrlo kvalitetni znanstveni eko-sustavi. Autori su primijetili da se u zadnjih par godina
sve vie ljudi nakon doktorata na vrhunskim sveuilitima i dodatnog usavravanja
u istraivakim laboratorijima vraa nazad u Indiju i Kinu. Osim toga sve manje
studenata uope i odlazi na poslijediplomski u inozemstvo jer mogu dobiti vrhunsku
znanstvenu obuku i u domovini. Sve manje prijavljenih studenata iz Indije i Kine
stvara vakuum na tritu poslijediplomskih studenata, a autorima ovoga vodia
profesori sve ee postavljaju pitanja poput Moete li koga preporuiti za doktorat u
podruju X? Uvidjevi situaciju, vrhunska su sveuilita postala sve otvorenija prema
studentima iz istono-europskih zemalja trend koji bi te zemlje svakako trebale
iskoristiti.
2. Akademski stupnjevi
Obino se pod pojmom poslijediplomskog studija podrazumijevaju doktorat i magiste-
rij:
Doktorat (Ph.D.) je najvii akademski stupanj. Svrha doktorata je pripremiti studente
da postanu znanstvenici sposobni sami pronai zanimljive probleme, rjeavati ih
na nov i inovativan nain te da steeno znanje primjenjuju i ire kroz predavanja
i prezentacije. Doktorat obino traje 37 godina, ovisno o podruju, teini
problema koji student rjeava, sposobnostima studenta, mentoru i zahtjevima
sveuilita. Ako na prvoj godini izaberete dobrog mentora, odredite temu
istraivanja i napravite plan rada, ne biste trebali imati problema doktorirati u
razdoblju od 3 do 5 godina. Student koji eli postati doktor znanosti treba ispuniti
niz uvjeta. Najvaniji uvjeti su publiciranje znanstvenih radova na prestinim
konferencijama i doktorska teza koja donosi nove spoznaje i doprinosi znanosti.
Na loim sveuilitima prolaze svakakve teze, pa tako i one bez znanstvenoga
doprinosa i one koje nitko nije proitao.
Magisterij (M.Sc.) je nii akademski stupanj od doktorata. Svrha magisterija je
proiriti znanje kandidata. Veina studenata koji se ele baviti znanou upisuju
direktno doktorat. Magisterij je dobra stepenica za one koji nisu sigurni ele
li na doktorat, a ele poraditi na svom obrazovanju i podii si cijenu na
tritu rada. Magisterij obino traje 14 godine, najee dvije. Student koji eli
postati magistar treba ispuniti niz uvjeta koji ovise o propisima odreenoga
sveuilita. Uvjeti obino ukljuuju polaganje odreenog broja predmeta i
pisanje magistarske teze. Za razliku od doktorske, magistarska teza ne treba
nuno iznositi nove spoznaje. Ipak, teza koja ne donosi nove spoznaje (i time ne
doprinosi znanosti) smatra se manje kvalitetnom. Studenti koji planiraju upisati
doktorat, svakako bi trebali nastojati da i njihova magistarska teza predstavlja
znaajan znanstveni doprinos.
esto se i postdoc podrazumijeva pod poslijediplomskim obrazovanjem. Striktno
govorei, postdoc nije akademski stupanj, nego je to period od 15 godina nakon
doktorata koji slui za dodatno obrazovanje i usavravanje. Dok je svrha Ph.D.-a
obrazovati znanstvenika, svrha je postdoca obrazovati profesora, tonije da postdoc
3
naui pisati prijave za projekte (s ciljem osiguravanja novca za istraivanje), da naui
voditi grupe studenata te da dobije vie iskustva u nastavi.
Za razliku od studenata starijih grana znanosti (biologija, kemija, hzika), studenti
mlaih grana znanosti (raunarske znanosti i elektrotehnika) rjee idu na postdoc.
Postdoc je obino manje plaen od redovitog posla u istraivakom laboratoriju (obino
samo 2050% pune plae), ali zato nudi veu intelektualnu slobodu. Najee se postdoc
preporuuje studentima koji su doktorirali na loijim sveuilitima i/ili nisu uspjeli
izgraditi svoju reputaciju kako bi dobili eljeni posao. Pri takvim uvjetima, postdoc
moe posluiti kao odlina odskona daska za sljedei stupanj u karijeri. U tehnikim
se znanostima preporuuje trajanje postdoca najvie dvije godine. Ako ste bili na
postdocu due od dvije godine, prvi dojam drugih bit e da niste nigdje uspjeli nai
posao, pa vam je jedino preostalo ostati na postdocu. Miljenje autora je da biste se na
postdoc trebali odluiti ako i samo ako tono znate to elite njime postii u karijeri.
Ovisno o osobnim sklonostima, studenti se odluuju na razliite kombinacije
poslijediplomskih akademskih stupnjeva:
Samo M.Sc.: To je dobra opcija za studente koji nemaju aspiracija postati ni
znanstvenici ni akademici. Vii stupanj obrazovanja olakava napredovanje u
karijeri, no samo ako je u podruju za koje je industrija zainteresirana.
Samo Ph.D.: Opcija za studente koji su sasvim sigurni da ele postati znanstvenici
i/ili akademici. Sveuilita u inozemstvu obino dozvoljavaju studentima da
direktno upiu doktorat bez magisterija. Na nekim sveuilitima student koji
odustane usred doktorata ne dobiva nikakav akademski stupanj, dok neka
sveuilita daju magistarski stupanj studentima koji ne uspiju na doktoratu
(recimo, Stanford je takav primjer).
M.Sc., pa Ph.D.: Ovo je put kojim su ili autori ovog vodia. Bitna prednost ove opcije
jest ta da studenti obino tijekom magisterija shvate to ele u karijeri. ak i
ako odustanu od doktorata, barem dobiju magisterij. Druga bitna prednost je
dodatno iskustvo koje se stekne prolazei kroz oba akademska stupnja. Nedostak
ove opcije due je trajanje obrazovanja bez neke konkretne koristi od magisterija
ako je doktorat s dobrog sveuilita, magisterij ne pridodaje puno kvaliteti
ivotopisa (CV-a).
3. Zato poslijediplomski?
Ovo je hlozofsko pitanje na koje je teko dati openit odgovor. Razmotrimo nekoliko
aspekata:
Znatielja. Najbolja motivacija. Ako vam je oduvijek ilo inovativno rjeavanje
problema (pogotovo onih logike prirode), znanost bi mogla biti pravi put za vas.
Ako niste sigurni, probajte itati znanstveno-popularne asopise kao naprimjer
IEEE Computer
1
, Scientic American
2
, Nature
3
, IEEE Spectrum
4
ili New
Scientist
5
. Ve ete shvatiti privlae li vas nove i nepoznate stvari.
Novac. Ako vam je novac glavna motivacija, radije izaberite karijeru menadera
ili bankara nego znanstvenika. No to ne znai da znanstvenici ive loe.
Ako vas zanimaju prosjene plae, pogledajte neke od internetskih stranica:
AAUP Salary Survey
6
, CAUT Almanac of Post-Secondary Education
7
,
The Chronicle Survey
8
.
EETimes skoro svake godine objavljuje izvjetaj o plaama poslova vezanih
uz tehnologiju. Naravno, to su samo prosjene sume, to znai da vaa plaa
moe biti i znatno manja, ali i znatno via. To ovisi o mnogim imbenicima, ali
ponajvie o vama samima.
Bitno je imati u vidu i da su mnoge kompanije krenule iz akademske sredine kao
npr. Cisco, Google, Yahoo i SUN. Krenuvi od skromnog BackRub projekta na
Stanfordu, Larry Page iao je od vrata do vrata traei ljude koji bi mu pomogli
u osnivanju kompanije Google.
Utjecaj. Znanstvenici imaju priliku promijeniti stvari.
Slava. Prilika za ljude bez pjevakog i glumakog talenta da postanu slavni.
Fleksibilnost u obavljanju posla. Vii obrazovni status donosi i vie kreativne
slobode u obavljanju posla. Ako ste stvarno uspjean znanstvenik, sami
odreujete svoje radno vrijeme i podruje rada. Takoer sami birate s kim ete
raditi. Prema iskustvu autora, dok god publicirate vrhunske radove, nikoga ne
zanima jeste li ih pisali na plai ili ste proveli mjesece za radnim stolom.
5
Akademska karijera. Doktorat se smatra nunim preduvjetom za akademsku kari-
jeru, iako autori znaju za par izuzetaka. Lijepa strana akademske karijere je nia
razina stresa nego u industriji, uz obino viu razinu intelektualne slobode.
Putovanja. Znanstvenici uglavnom puno putuju i imaju priliku upoznati mnogo ljudi
i razliitih kultura.
Dinaminost. Posao znanstvenika dinamian je i zanimljiv. Znanstvenici rijetko kad
dugo rade na jednom jedinom problemu. Ako se bojite da e vam ivot biti
dosadna koloteina, razmislite o karijeri znanstvenika.
Ne samo da je bitno znati prosuditi to je dobra motivacija za poslijediplomski,
ve je bitno znati i to je loa motivacija. Ako vam je cilj raditi kao inenjer na
razvoju proizvoda, doktorat je gubitak vremena. To moete i s titulom inenjera ili
magistra. Jedina iznimka je ako je vaa titula s tako loeg sveuilita da ne moete
dobiti posao u kompaniji u kojoj elite raditi, pa ete se tada moda morati odluiti za
poslijediplomski na boljem sveuilitu, samo zato da biste dobili eljeni posao.
Bitno je naglasiti da je poslijediplomski jedno veliko ulaganje u karijeru. Iako
je poslijediplomski na dobrim fakultetima plaen posao, plae su obino i nekoliko
puta manje od plaa koje dobiva mladi inenjer u industriji. Poslijediplomski zahtjeva
puno rada i odricanja, a sam po sebi nuno ne garantira bolje zaposlenje. Vjerojatnost
boljeg zaposlenja moete si drastino poveati ako za vrijeme doktorata ispunite sve
sljedee uvjete: (1) objavite svoje znanstvene rezultate na vie vrhunskih konferencija,
(2) doktorirate na vrhunskom sveuilitu, (3) razvijete razumijevanje naina na
koji svijet znanosti funkcionira i (4) razvijete osobnu mreu kontakata u svom
znanstvenom podruju. Ovaj vodi daje upute za upis poslijediplomskog i pokuava
buduim studentima objasniti kako funkcionira svijet znanosti. Nadamo se da e si
budui magistri i doktori znanosti itanjem ovog vodia poveati vjerojatnost upisa
vrhunskog sveuilita i uspjeha u karijeri.
4. Izbor podruja
Iako izgleda da je izbor podruja vrlo sloen, u stvarnosti postoji samo pet bitnih
faktora. U idealnom sluaju zadovoljeno je svih pet faktora:
1. Osobni interes.
2. Osobne intelektualne mogunosti i sklonosti.
3. Drutvene potrebe Istraivai koji se bave podrujima koja nisu od posebne
vanosti za drutvo u cjelini redovito imaju problema s hnanciranjem projekata
i s marketingom svojih ideja. Uvijek je najbolja opcija imati puno znanja o
podruju koje je svima bitno.
4. Uvjeti rada Vano je realno procijeniti imate li uvjete za bavljenje odreenim
podrujem ili ne. Npr. u Hrvatskoj je trenutano izuzetno teko (ako ne i
nemogue) raditi kvalitetno istraivanje na podruju litograhje u dubokom
ultra-ljubiastom podruju. Takvo istraivanje zahtijeva nerealna inicijalna
ulaganja i usku suradnju s industrijom izrade ipova. S druge strane, da biste
radili na QBF-solverima (Quantied Boolean Formula), treba vam samo raunalo,
besplatan compiler koji moete skinuti s interneta i beskonana upornost.
5. Uvjeti zapoljavanja i napredovanja Vano je da se uvjerite da ete moi
dobiti posao kakav elite nakon to zavrite poslijediplomski. Prilagodite
izbor podruja zahtjevima trita rada (bez obzira je li to trite akademska
zajednica, istraivaki laboratorij ili industrija). U znanstvenoj se zajednici
moda takoer mijenja: tijekom vremena neka podruja postaju popularnija,
a neka manje popularna. Popularnost podruja esto ovisi o ekomsko-politikoj
situaciji, dostupnosti hnancijskih sredstava za istraivanje i percepciji vanosti
raznoraznih tehnikih problema. Idealna je situacija izabrati podruje koje e
biti najpopularnije u trenutku kada zavrite doktorat. Veliki faktor u izboru,
naalost, igra i srea jer je teko predvidjeti to e biti popularno za 37 godina.
Ako vam to jo uvijek nije puno pomoglo u izboru specijalizacije, preporuili bismo
vam da ponete prikupljati to vie informacija: itajte znanstveno-popularne asopise
(nekoliko smo nabrojali ranije u Poglavlju 3), knjige i lanke iz podruja koja vam se
7
ine potencijalno zanimljivima, razgovarajte sa znanstvenicima na konferencijama i u
ljetnim kolama, pratite trendove i traite informacije na internetu.
Evo i nekoliko knjiga
1
koje bi vam mogle pomoi da shvatite kako funkcionira
svijet znanosti i tehnologije (neke od tih knjiga autori su proitali, a neke im je
preporuio njihov Ph.D. mentor, tako da ne moemo garantirati da e vam ba sve
biti korisne):
1. Tomorrows Professor: Preparing for Careers in Science and Engineering, Richard
M. Reis, Wiley-IEEE Press 1997, ISBN: 0780311361
2. Engineering Tomorrow: Todays Technology Experts Envision the Next Century,
Janie Fouke, Wiley-IEEE Press 1999, ISBN: 0780353625
3. The University: An Owners Manual, Henry Rosovsky, W. W. Norton & Company
1991, ISBN: 0393307832
4. How to Complete and Survive a Doctoral Dissertation, David Sternberg, St. Mar-
tins Grimn 1981, ISBN: 0312396066
Prva knjiga na listi, Tomorrows Professor, daje vrlo detaljan uvid u svijet znanosti i
prikladna je kako za studente koji tek namjeravaju upisati doktorat tako i za studente
koji su ga ve upisali te za postdocove i mlade profesore.
Drugi je odlian pristup za izbor podruja odlazak na internetske stranice zavoda
2
s
vrhunskih sveuilita koji se bave vama zanimljivim podrujima i pogledati to se tamo
trenutano radi. Proitajte opise projekata, pokoji lanak, pogledajte tko to hnancira,
gdje zavravaju studenti koji doktoriraju u dotinoj grupi, zapamtite imena profesora
i studenata (vjerojatno ete ih prije ili kasnije sresti na nekoj konferenciji) i pogledajte
koji su projekti tek u zaetku, a koji polako umiru. Uvijek je bolje doi na poetak
obeavajueg projekta nego kad je projekt ve na samrti.
1
Ako neka od spomenutih knjiga nikako ne odgovara potrebama ovog vodia ili moete preporuiti neke
druge naslove koje bi bilo prikladno navesti u gornjoj listi, javite nam, pa emo napraviti potrebne izmjene
u sljedeem izdanju ovog vodia. Naravno, autori bi rado uli i druge prijedloge za poboljanje sadraja.
2
Obino se vani koristi rije zavod (eng. department) za fakultet, pa emo i mi u ovom vodiu koristiti
istu terminologiju.
5.
Kako izabrati sveuilite i
zavod?
Rangiranost sveuilita je apsolutno najbitniji faktor pri izboru mjesta za posli-
jediplomski. Ne radi se tu ni o kakvom elitizmu, ve jednostavno morate znati da e
nakon to doktorirate vrlo mali broj ljudi shvaati to ste to napravili za doktorat,
tonije, to e shvaati samo znanstvenici koji se bave istim podrujem. Tu nastaje
problem jer ako potencijalni poslodavac ve ima par znanstvenika koji u potpunosti
shvaaju to ste napravili na doktoratu, vjerojatno ne trebaju jo jednoga. Ako imaju
malo ljudi ili nemaju ljudi koji shvaaju to ste napravili, tada e vas evaluirati na
temelju vae prezentacije vlastitog rada
3
, na temelju pisama preporuke (pogotovo po
tome tko ih je napisao) i na temelju toga na kojem ste sveuilitu doktorirali. Prema
tome ako doktorirate na loem sveuilitu, puno e vam tee biti doi do pozicije
u vrhunskim istraivakim laboratorijima i akademskim ustanovama. Vrhunska vam
sveilita daju i dodatnu vidljivost u svijetu znanosti koja e vam olakati publiciranje
znanstvenih radova i pozivanje na intervju za posao.
Ne moemo dovoljno naglasiti koliko je rang sveuilita bitan faktor za uspjeh
u karijeri. Poslijediplomski je izuzetno velika investicija, pa zato onda ii na loe
sveuilite ako kasnije neete moi dogurati ni do intervjua za posao?
Top listu sveuilita moete pronai na Academic Ranking of World Universi-
ties
9
. Ta je lista napravljena na temelju generalnih faktora i ne mora nuno odgovarati
rangiranju zavoda u vaem podruju interesa. Ali svakako bismo preporuili da dva
puta (ako ne i tri puta) promislite prije prijave na neku od institucija koje nisu ni meu
prvih 100 na listi. U sluaju da se URL promijeni, uvijek moete pronai novu stranicu
traei top 500 universities na nekom internetskom pretraivau. Usput ne zaboravite
pogledati kako je rangirano sveuilite s kojeg dolazite da se psihiki pripremite na
veliinu skoka u karijeri koji morate napraviti.
Ovo poglavlje prvo objanjava mehanizme primanja studenata na poslijediplomski
(Sekcija 5.1) i postupak odabira (Sekcija 5.2). Nakon toga slijede napuci za odreivanje
3
Generalno, autori vam preporuuju da na svim konferencijama ili intervjuima za posao imate
pripremljene saetke svog rada u obliku (1) par reenica, (2) jedno- ili dvominutnog objanjena, (3)
petominutnog objanjena i (4) dueg, petnaest do tridesetminutnog izlaganja. Izbjegavajte izbor teme
doktorata koja se ne moe saeti u par reenica koje mogu razumjeti znanstvenici iz vae grane znanosti
(npr. raunarstvo) koji nisu nuno upoznati sa specihnim problemom na kojem ste doktorirali.
9
kvalitete samih zavoda (Sekcija 5.3) i zatim nepotpuna lista vrhunskih zavoda
za raunarske znanosti (Sekcija 5.4). Zanimljivo je da veina vrhunskih zavoda
odrava nastavu na engleskom jeziku, pa zadnja sekcija ovog poglavlja (Sekcija 5.5)
analizira prednosti engleskog kao slubenog jezika na zavodima i sveuilitima koji su
usredotoeni na prirodne i tehnike znanosti.
5.1 Mehanizmi primanja studenata
Postoje dva osnovna mehanizma primanja studenata na poslijediplomski. Prvi je da vas
inicijalno zapoljava zavod (eng. department), a drugi da vas zapoljava profesor. Svaki
ima svoje prednosti. Ako vas zapoljava zavod, to znai da imate odreeno vrijeme
(obino godinu dana) da naete mentora. To vrijeme moete iskoristiti za upoznavanje
s profesorima na zavodu, da detaljnije saznate ime se tko bavi, upoznate se s okolinom
i odluite tono na emu biste htjeli raditi istraivanje. Nedostatak ove varijante je
neto tee dobivanje mjesta za poslijediplomski jer se veliki broj ljudi natjee za iste
pozicije. Nije neobino da se prijavi 3050 ljudi iz cijelog svijeta za jednu poziciju.
Osim toga postoji mala mogunost da u tih godinu dana ne uspijete pronai mentora,
te da vas onda zatrae da napustite program.
Ako vas prima profesor, razumljivo, imate manje slobode jer odmah poinjete raditi
s profesorom koji vas zapoljava. Prednost ove varijante je u tome da je obino puno
lake dobiti poziciju (pod uvjetom da ste negdje na nekoj konferenciji ili u ljetnoj koli
upoznali i impresionirali dotinog profesora ili uspjeli ostvariti dobar kontakt putem
e-maila / telefona). Nedostatak je taj da jednom kada ponete raditi s mentorom, nije
vie tako jednostavno promijeniti ga u sluaju loe suradnje.
5.2 Postupak odabira studenata
Postupak primanja kandidata na poslijediplomski obino izgleda ovako: studenti na
poslijediplomskom i administrativno osoblje pregledaju prijave te prema kvaliteti
prijava (preporuke, prijepisi ocjena, osobna izjava i ivotopis) izabiru odreeni skup
kandidata. Ovisno o prijavi, dokumentacija se dostavlja profesorima koji bi mogli biti
zainteresirani ili profesori sami zatrae vau dokumentaciju. U svojoj osobnoj izjavi
trebate napisati u kojoj grupi i/ili s kojim profesorom biste htjeli raditi jer e onda
komisija koja evaluira prijavu sasvim sigurno dostaviti vau dokumentaciju dotinoj
grupi i/ili profesoru. Nakon toga sastaje se vijee koje se uglavnom sastoji od profesora
i tu se odluuje tko e biti primljen, a tko ne. Tonije, sastavlja se rang lista kandidata.
Jasno, ako se netko zauzme za vas obino ste primljeni. Primljeni se kandidati
obavijeste o rezultatima i dobiju odreeno vrijeme (najee 23 tjedna) da odlue
hoe li prihvatiti ponudu. Ako kandidat odbije ponudu, kontaktira se sljedei koji je
najbolje pozicioniran na listi.
K~xo iz~nv~1i svrUciiis1r i z~vou? 11
Biranje zavoda jedna je od najbitnijih odluka kod upisivanja poslijediplomskog.
Idealni zavod je na top sveuilitu, garantira hnanciranje svim primljenim studentima
i ima jaku grupu istraivaa koji se bave podrujem na kojem biste vi htjeli doktorirati.
Kasnije e biti objanjeno kako procijeniti je li neki istraiva (ili grupa) jak u svom
podruju. Idealna situacija je da vas prima zavod, a da vi imate ve uspostavljene
kontakte s nekoliko profesora iz tog zavoda s kojima biste htjeli raditi te da imate
kvalitetnu prijavu.
Pametna je strategija prijaviti se na 57 zavoda koji su ispod vae klase, na 710
zavoda koji su u vaoj klasi, te na 57 zavoda koji su iznad vae klase. Moda vam
se posrei, a moda ste i bolji nego to ste mislili. Ovaj vodi, naroito poglavlje o
prijavama, pomoi e vam da uvidite to se smatra vanim u akademskim krugovima,
da sastavite to bolju aplikaciju te da sami moete prosuditi koliko je kvalitetna vaa
prijava.
Broj prijava (1724) shvatite okvirno. Autori znaju za sluaj jednog studenta koji se
prijavio na 50 sveuilita za doktorat u raunarskimznanostima, i bio primljen samo na
jedno Stanford. Prijave oduzimaju dosta vremena. Ako imate stvarno jaku prijavu,
pretjerivanje e vam vjerojatno vie tetiti nego koristiti. Bolje je iskoristiti vrijeme
za prilagoavanje prijave sveuilitima na koja biste najradije ili na poslijediplomski
nego gubiti puno vremena na slanje iste neprilagoene prijave na velik broj sveuilita.
Osim toga morate uzeti u obzir i da se prijave na poslijediplomski obino plaaju.
Ako se prijavite na 50 sveuilita, to moe ispasti poprilina svota novca. Isto tako
osobe koje vam piu pisma preporuke morat e poslati pisma na sva sveuilita gdje se
prijavljujete.
Neka sveuilita imaju i po nekoliko zavoda koji se bave bliskimpodrujima. est je
sluaj da postoje odvojeni zavodi za raunarske znanosti i elektrotehniku. Ako je vae
podruje interesa negdje izmeu ili ako na oba zavoda rade profesori s kojima biste
htjeli raditi, razmotrite slanje odvojenih prijava na svaki zavod. Naravno, prvo trebate
provjeriti pravila natjeaja. Neka sveuilita zahtijevaju jednu prijavu na vie zavoda
koji se bave srodnim podrujima. Obino vam prijave na odvojene zavode poveavaju
anse uz malo dodatnoga rada (pod uvjetom da su formulari isti).
5.3 Odreivanje kvalitete zavoda
Pri izboru zavoda daleko je najbitnija vaa evaluacija kvalitete zavoda i ljudi koji tamo
rade. Neki su zavodi generalno loi, ali imaju jednog do dva vrhunska istraivaa
koji su se tamo zatekli stjecajem okolnosti. U pravilu izbjegavajte takve zavode jer
vrhunskog istraivaa velikim dijelom stvara okolina u kojoj se razvija.
U istraivakom radu est je sluaj da naiete na problem koji je moda ve rijeen
u nekom usko povezanom podruju. Tada puno znai ako se jedan od najeminentnijih
znanstvenika u dotinom podruju nalazi vrata do vas. Osim toga dobit ete i bolju
perspektivu i irinu znanja komunicirajui s drugim znanstvenicima na zavodu te
pohaajui njihove predmete.
Jo jedan bitan aspekt su veze i preporuke. Pretpostavimo da ste na doktoratu
pohaali predmet koji je predavao neki jako poznati znanstvenik. Ako se iskaete
na predmetu, kasnije ga moete traiti preporuku za prijave na razliite nagradne
natjeaje ili za posao. Takva preporuka znai beskonano vie od preporuke nekog
nepoznatog znanstvenika, pa makar on bio i va mentor.
Dodatne metode procjene kvalitete zavoda:
Konkurentnost. Osnovno je pravilo da to zavod ima vie stranih studenata na
poslijediplomskom, to je bolji zavod. Vie stranih studenata znai da se ljudi
iz cijelog svijeta natjeu za pozicije. To implicira veu konkurentnost zavoda i
bolju kvalitetu studenata. Profesori se natjeu za najbolje studente (kao i studenti
za najbolje profesore). Najbolji profesori (obino) dobivaju i najbolje studente.
Prema tome ako vas prime na zavod s puno stranih studenata, vae anse da ete
biti okrueni vrhunskim studentima i profesorima drastino su vee.
Financiranje. Kvalitetni zavodi garantiraju hnancijska sredstva za sve svoje studente
na poslijediplomskom za vrijeme trajanja programa (najee 34 godine za
doktorat). Obavezno saznajte je li hnanciranje (eng. funding) osigurano i
to se dogaa ako ostanete due u programu nego to su vam osigurana
sredstva. Najee e dodatno vrijeme platiti va mentor novcem koji dobije
za istraivanje. Ipak, pitajte, nemojte nita pretpostavljati. Financiranje bi
trebalo ukljuivati kolarinu, trokove objavljivanja vaih radova (putovanja na
konferencije) te plau dovoljnu za studentski ivot.
Projekti. Zavodi koji uspijevaju dobiti vie novca za istraivanje od industrije
i vladinih organizacija esto uspijevaju privui i bolje znanstvenike i bolje
studente. Osim toga puno je lake otii na konferenciju ako vam to mentor plati
novcem iz projekta. Prouite kakvi se projekti rade na zavodu, tko to hnancira i
tko u tome ima interesa.
Atmosfera na zavodu. Prilino je teko procijeniti kakva je atmosfera na zavodu ako
tamo nemate nikoga poznatog. Najbolji zavodi imaju vrlo pozitivnu atmosferu u
kojoj profesori meusobno pomau i potiu jedan drugoga te altruistino gledaju
na interes cijelog zavoda i sveuilita. Na loim zavodima ima dosta spletkarenja,
podmetanja i politikih sukoba. U takvoj je atmosferi vrlo teko znanstveno
napredovati.
Jedan od sasvim sigurnih znakova da ni osnovne komponente znanstvene
kulture i etike ne funkcioniraju je protekcionizam. Ako znate da je neki profesor
na zavodu sam zaposlio svoga sina, ker ili nekog drugog lana obitelji, to je
sasvim siguran znak da je taj zavod nefunkcionalan u tom grozomornom
sukobu interesa netko uvijek izvisi. Takve zavode treba izbjegavati i za
dodiplomski i za poslijediplomski studij. No u inozemstvu je relativno est sluaj
da zavod zaposli brani par ako su oboje profesori. To se ne smatra sukobom
interesa.
5.4 Lista vrhunskih zavoda za raunarske znanosti
Spomenut emo samo neke od odlinih zavoda za raunarske znanosti. Lista je
poredana po abecedi. Nabrajanje svih odlinih zavoda vjerojatno bi zauzelo nekoliko
stranica, pa je logino da je lista nepotpuna.
California Institute of Technology
http://www.caltech.edu/
Carnegie Mellon University (CMU)
http://www.cs.cmu.edu/
Cornell University
http://www.cs.cornell.edu/
cole Polytechnique Fdrale De Lausanne (EPFL)
http://ic.epfl.ch/
Massachusetts Institute of Technology (MIT)
http://www.eecs.mit.edu/
New York University (NYU)
http://cs.nyu.edu/
Princeton University
http://www.cs.princeton.edu/
Rice University
http://compsci.rice.edu/
Stanford University
http://cs.stanford.edu/
Swiss Federal Institute of Technology, Zrich (ETH)
http://www.ethz.ch/
Technion
http://www.technion.ac.il/en
University of British Columbia (UBC)
http://www.cs.ubc.ca/
University of California Berkeley (UCB)
http://www.eecs.berkeley.edu/
University of Cambridge
http://www.cl.cam.ac.uk/
University of Illinois, Urbana-Champaign
http://cs.engr.uiuc.edu/
University of Michigan
http://www.eecs.umich.edu/
Universitt des Saarlandes
http://frweb.cs.uni-sb.de/
University of Texas, Austin
http://www.cs.utexas.edu/
University of Toronto
http://www.cs.toronto.edu/
University of Utah
http://www.cs.utah.edu/
University of Wisconsin, Madison
http://www.cs.wisc.edu/
Washington University
http://www.cs.washington.edu/
Obratite panju na to da sveuilita pojedinih saveznih drava imaju brojne
kampuse koji su meusobno skoro potpuno neovisni. Razlike u kvaliteti su drastine.
Recimo dok je University of Texas u Austinu prvorazredno sveuilite, pogotovo za
raunarske znanosti, University of Texas u Arlingtonu je treerazredno.
Trenutano u raunarskim znanostima ima najvie jakih zavoda u Sjedinjenim
Amerikim Dravama, no cilj je ovog vodia dati osnovne smjernice za upis
poslijediplomskog irom svijeta, neovisno o dravi. Najvaniji napuci u ovom vodiu
ne ovise o dravi i sveuilitu: svi profesori imaju podjednake ciljeve i na slian nain
evaluiraju studente. Takoer znanstveni doprinos teze podjednako se evaluira na svim
dobrim sveuilitima u svijetu.
Detalji hnanciranja razlikuju se od zavoda do zavoda (ne samo od sveuilita
do sveuilita), ali opis hnanciranja u ovom vodiu obuhvaa veinu mehanizama
hnanciranja s kojima e se prosjeni student na poslijediplomskom susresti.
Konkretni napuci o rokovima za prijavu proizlaze iz osobnih iskustava autora i
zbog toga su vie vezani uz sjevernoameriki obrazovni sustav. Ti su napuci manje
bitni i bilo koji student koji je u stanju upisati poslijediplomski na vrhunskom
sveuilitu treba biti u stanju sam pronai potrebne detalje o upisu na eljeno
sveuilite na internetu.
5.5 Engleski kao slubeni jezik?
I u dravama gdje engleski nije slubeni jezik, veina vrhunskih fakulteta u
elektrotehnici i raunarstvu potpuno je prela na engleski jezik, pa su tako predavanja,
ispiti i literatura na engleskom. Osnovni razlozi prijelaza na engleski su:
Veina literature je na engleskom.
S obzirom da je tehnika literatura ve dostupna na engleskom, ekonomski
je neisplativo prevoditi tu literaturu ili pisati kompletno nove knjige za malu
populaciju studenata.
Slubeni jezik svih bitnijih konferencija je engleski, to znai da su i znanstveni
radovi na engleskom.
Engleski kao slubeni jezik fakulteta (ili sveuilita) olakava zapoljavanje
vrhunskih stranih znanstvenika i profesora na stalne i privremene pozicije, to
poveava i kvalitetu i kompetitivnost, a takoer i unapreuje razmjenu ideja i
znanja.
Engleski kao slubeni jezik poveava i kompetitivnost upisa kako na dodi-
plomski tako i na poslijediplomski. Kompetitivnost upisa na poslijediplomski
kljuna je komponenta bez koje nema vrhunske znanosti. Veina vrhunskih
fakulteta uzima tek jednog studenta na poslijediplomski od svakih 2040
prijavljenih iz cijelog svijeta. U maloj zemlji je izuzetno teko (ako ne i
nemogue) ostvariti istu razinu kompetitivnosti i kvalitete bez otvaranja i
agresivnog reklamiranja poslijediplomskog studija irom svijeta.
Osim dobrih uvjeta rada i hnanciranja, strani profesori biraju sveuilite ovisno
o tome mogu li dobiti najbolje studente iz cijelog svijeta ili ne. Ukoliko
sveuilite nije otvoreno za vrhunske strane studente ili ih ne uspijeva privui
na poslijediplomski, veina se profesora nee ni pokuati prijaviti za poziciju,
ak i ako su svi ostali uvjeti idealni.
6. Kako izabrati mentora?
Izbor mentora (eng. advisor, supervisor) vjerojatno je jedna od najvanijih odluka pri
upisivanju poslijediplomskog. Nemogue je sagledati sve aspekte, no mi emo pokuati
obraditi one najbitnije. Kad u ovom poglavlju kaemo mentor
4
, mislimo openito na
osobu koja e vas voditi kroz va poslijediplomski studij, poduavati vas i uiniti od
vas vrhunskog znanstvenika.
Ovo poglavlje pretpostavlja da tono znate ime se elite baviti te da ve imate
neko predznanje (barem osnove) o tom podruju. Naprimjer ako moete sa sigurnou
rei da se elite baviti formalnom verihkacijom drivera, ili senzorima za prepoznavanje
mirisa, ili teorijom malih modela, ili prepoznavanjem uzoraka na medicinskim slikama,
ili visokofrekvencijskim antenama, ili interplanetarnim mrenim protokolima i ako
znate zato to elite, onda e vam ovo poglavlje pomoi u izboru osobe s kojom ete
raditi poslijediplomski.
Prva sekcija ovog poglavlja objanjava osnovne tipove profesora i analizira
prednosti i mane rada s odreenim tipom. Sekcija 6.2 obrauje problem identihkacije
potencijalnih mentora identihkacija profesora s kojima biste htjeli raditi dug je i
sloen proces. Jednom kad ste pronali skup profesora za koje mislite da bi bili dobri
mentori, nuno je pojedinano evaluirati svakog profesora. Sekcija 6.3 daje osnove
evaluacije znanstvenika (time i profesora; profesor koji nije znanstvenik ne moe
biti dobar mentor). Sekcija 6.4 pomoi e vam pri uspostavljanju prvog kontakta
s profesorima koji su preivjeli selekciju. U kontaktu s profesorima nuno je da
razumijete to profesori oekuju od studenata, pa zato sekcija 6.5 objanjava kako
profesori gledaju na studente. Zadnja sekcija ovog poglavlja daje listu zakljuaka o
izboru mentora koje su autori stekli na svom putu kroz akademske stupnjeve.
6.1 Klasikacija
Postoje tri osnovne vrste profesora: docenti (eng. assistant professor), izvanredni
(eng. associate professor) i redoviti (eng. tenured professor). Sveuilita obino primaju
4
Iako je mentor imenica mukog roda, mislimo podjednako na mentore i mentorice. Takoer kad kaemo
profesor, mislimo podjednako i na profesorice.
17
nove, mlade profesore na privremeni rok (najee 37 godina). U tom roku profesori
trebaju zadovoljiti niz uvjeta koji se poneto razlikuju od zavoda do zavoda. Osnovni
uvjeti su obino:
broj i kvaliteta publikacija;
zadovoljavajua razina kvalitete predavanja ocijenjena na temelju povratnih
informacija od studenata;
dokazana sposobnost voenja studenata na poslijediplomskom (koliko je stude-
nata doktoriralo i je li koji moda odustao od doktorata);
dokazana sposobnost pronalaenja investitora u vlastito istraivanje i
ukljuenost u ivot zavoda (administracija i zadovoljavajua razina suradnje s
ostalim zaposlenicima).
Nakon isteka privremenog perioda sastaje se vijee koje odluuje jesu li svi uvjeti
zadovoljeni. Ako jesu, profesor napreduje na poziciju izvanrednog profesora, to
manje-vie znai garantirano doivotno zaposlenje. Ako nisu, profesor dobiva otkaz i
mora potraiti mjesto ili u industriji ili na nekom nie rangiranom sveuilitu. Postotak
dobivanja pozicije izvanrednog profesora ovisi od zavoda do zavoda. Na vrhunskim
sveuilitima uobiajeno je 2060%. Neki zavodi (npr. University of California Berkeley
i Carnegie Mellon University) daju veini mladih profesora stalnu poziciju, ali zato je
evaluacija pri inicijalnom zapoljavanju izuzetno rigorozna. Ti zavodi radije ne zaposle
nikoga nego da zaposle osobu za koju nisu sigurni da e ostvariti vrhunsku znanstvenu
karijeru.
Izvanredni profesori obino trebaju nekoliko godina (ako rade istim tempom kao
i prvih 37 godina) da bi doli do stupnja redovitog profesora, to znai veu plau
i ugled. Izvanredni i redoviti profesori obino trebaju zadovoljiti samo minimalne
zahtjeve za kvalitetom predavanja da bi ostali stalno na toj poziciji i prema
tome esto se poneto opuste. To pogotovo vrijedi za redovite profesore jer im tada
vie plaa ne ovisi toliko o znanstvenoj produktivnosti. Oekivana dinamika vaeg
poslijediplomskog u odreenoj e mjeri ovisiti o tome koji tip profesora odaberete za
mentora.
Mladi profesori obino zahtijevaju vie od studenata, ali i ulau znatno vie
energije u zajedniki rad jer moraju generirati vrhunske publikacije da bi napredovali
do pozicije izvanrednog profesora. Docenti su najee jo neiskusni u radu sa
studentima, zato je bitno da prosudite kakva bi bila vaa suradnja i je li dotini profesor
dobar menader i organizator. Neorganiziranost vaeg mentora platit ete duim i
stresnijim poslijediplomskim.
Na vrhunskim se sveuilitima neuspjeh studenta (da zavri doktorat) smatra i
neuspjehom profesora, te moe mladim profesorima smanjiti anse za dobivanje stalne
pozicije. Zato su docenti neto izbirljiviji u izboru studenata. S druge strane, ako mladi
K~xo iz~nv~1i xrN1ov~? 19
profesor uspije provui barem jednog studenta kroz doktorat u roku u kojem se mora
izboriti za stalnu poziciju, to mu u pravilu poveava anse za dobivanje stalne pozicije.
Prema tome docentima je u interesu da vi to prije doktorirate.
Izvanredni i redoviti profesori iskusniji su i u stanju su davati bolje savjete.
Obino su manje zahtjevni, ali i manje ukljueni u rad sa svojim studentima na
poslijediplomskom ponekad do te mjere da sami morate odabrati temu za tezu
i manje-vie sami organizirati svoje istraivanje. Iako to zvui negativno, ima i
pozitivnih strana nakon doktorata bit ete samostalniji znanstvenik nego studenti
koje je kroz svaki korak vodio mentor. Budui da redoviti profesori uglavnom lake
dou do novca za istraivanje, postoji vjerojatnost da ete dobiti vie slobode u
istraivanju.
Pravo na doivotno zaposlenje, koje se obino dodjeljuje kad profesor doe do
stupnja izvanrednog profesora, na engleskom se zove tenure, a sam proces (prvih 37
godina) kroz koji mladi profesori prolaze je tenure-track. ivot mladih profesora na
top sveuilitima nije lagan jer moraju balansirati nastavu, istraivanje, hnanciranje
istraivanja, mentoriranje studenata i upravljanje cijelom grupom s kojom rade. Imajte
to na umu kad ponete raditi s nekim docentom.
6.2 Identikacija potencijalnih mentora
Dobro je za poetak pronai tko su najugledniji znanstvenici u vaem podruju
interesa. Prvi bi vam korak trebao biti pronalazak najistaknutije konferencije u vaem
izabranom podruju. Nekoliko dobrih internetskih stranica za traenje konferencija:
CiteSeer Impact Factors
http://citeseer.ist.psu.edu/stats/venues
Google Scholar
http://scholar.google.com/
CiteSeer
http://citeseer.ist.psu.edu/
IEEE Conference Search
http://www.ieee.org/conferences_events/index.html
ACM Events & Conferences
http://www.acm.org/events/
Kad pronaete skup konferencija koje su usko povezane s vaim podrujem
interesa, ponite pregledavati lanke i obratite panju na autore koji se esto pojavljuju
iz godine u godinu. Pronaite 20-ak autora i prijeite na sljedei korak. Za svakog
autora pronaite kojoj instituciji pripada te je li uope profesor. Nakon poprilino
traenja preostat e vam 56 profesora koji dolaze s institucija koje ste izabrali
(Poglavlje 5).
Druga je metoda pronalaenja potencijalnog mentora traenje po stranicama
institucija koje vas zanimaju. Trea je metoda traenje po listama lanova komisija za
izbor radova na vrhunskim konferencijama. Tipino, jake konferencije izabiru uvaene
znanstvenike za lanove komisija.
6.3 Evaluacija profesora
Kada izaberete skup profesora s kojima biste eljeli raditi poslijediplomski, za svakog
od njih pogledajte lanke koje je objavio. To je najbitniji aspekt. Izdvojite par tjedana
da proitate to vie novijih lanaka (iz zadnjih par godina). Po mogunosti proitajte
i reference koje se navode u lancima, bar one bitnije. Obratite panju na:
Kvalitetu konferencija na kojima objavljuje. To je kljuni faktor ocjene (ne)kva-
litete znanstvenika/profesora. Kvaliteta se moe ocijeniti na temelju niza faktora:
Osnovni faktor: koliki je utjecaj te konferencije i koliko su esto lanci s
te konferencije citirani? Dovoljno je provjeriti impact factor konferencije:
CiteSeer Impact Factors
10
.
Koliki je postotak primljenih radova? Vrhunske konferencije obino
primaju samo 1040% radova. Niski postotak primljenih radova ne znai
nuno da je konferencija vrhunska neke konferencije dobivaju veliku
koliinu loih radova. No veliki postotak sasvim sigurno implicira lou
konferenciju (pogotovo ako se konferencija organizira ve dui niz godina).
Postotak primljenih radova moe se pronai na internetu, u zbornicima
radova s konferencije te na stranicama izdavaa na internetu.
Je li komisija (eng. program committee) meunarodna ili veinom sas-
tavljena od lanova iz jedne ili samo par zemalja? Konferencije koje
su uglavnom sastavljene od lanova iz jedne zemlje u pravilu su male,
beznaajne konferencije na koje je gubitak vremena slati radove.
Jesu li lanovi komisije renomirani znanstvenici? Provjerite lanove
individualno prema napucima u ovom poglavlju.
Ima li konferencija jasno dehniranu temu radova koji se primaju?
Konferencije koje primaju bilo to nisu dobre konferencije.
Citiranost. Pogledajte na Google Scholar
11
ili CiteSeer
12
koliko su lanci citirani.
Ako nisu ba previe citirani, va potencijalni mentor je ili mlad ili nepoznat.
Ako je samo ovo drugo, briite ga s liste. Obje dane internetske stranice odline
su i za traenje najcitiranijih lanaka u vaem podruju interesa. Najcitiranije
znanstvenike moete pronai na ISIHighlyCited
13
i MostCited
14
.
Repetitivnost. Previe ponavljanja u lancima znai da se dotini profesor povodi za
kvantitetom, a ne kvalitetom. To ne moe biti dobar znanstvenik. U redu je ako
se lanci bave istim ili slinim problemom, no svaki lanak treba prezentirati
novu ideju i predstavljati dovoljan znanstveni inkrement.
U znanosti se objavljivanje skoro istih radova na razliitim konferencijama
smatra vrlo neetinim. No dozvoljeno je publicirati slian rad u razliitim
tipovima publikacija. Naprimjer u redu je publicirati istraivanje u svim
sljedeim formatima: u magistarskoj ili doktorskoj tezi, u tehnikom izvjetaju
(koji ne prolazi proces revizije od strane drugih znanstvenika), na workshopu (to
je mala konferencija za ideje koje su tek u zaetku ili ideje koje trebaju povratnu
informaciju), na konferenciji i u asopisu. Iako je to dozvoljeno, autori smatraju
da je gubitak vremena stalno pisati o jednoj te istoj stvari bolje je uloiti to
vie vremena u novo istraivanje.
Inkrementalnost. Pokuajte ustanoviti koliko su ideje inovativne i napredne u
odnosu na prijanje radove (proitajte reference). Ako zakljuite da veina
radova ima vrlo mali ili nikakav doprinos podruju, briite ga s liste s takvim
mentorom ne moete napraviti vrhunski doktorat.
Kontinuitet. Ako profesor nema kontinuitet u publiciranju radova (svake godine
minimalno 2 kvalitetna rada), nije ozbiljan znanstvenik maknite ga s liste.
Nagrade. Nagrade za najbolji lanak (eng. best paper award) esto su politike prirode,
ali ipak nose odreenu teinu. Svakako dajte veu prednost nekom tko esto
dobiva takve nagrade.
lanci u asopisima. Neke grane znanosti preferiraju radove u asopisima, a neke
na konferencijama. Naprimjer u raunarskim znanostima radovi na konferen-
cijama imaju puno veu teinu jer je raunarstvo vrlo dinamina grana i spor
ciklus objave lanaka u asopisima (ponekad to traje i godinama) je neprikladan.
Zavodi koji skoro uope ne obraaju panju na lanke u asopisima su naprimjer
zavodi za raunarske znanosti na University of British Columbia i University of
California at Berkeley.
Osim toga konferencije su mjesta gdje se dogaa sva akcija, izmjenjuju ideje,
sklapaju poznanstva, zapoinju projekti, pronalaze studenti (i mentori). Ipak, ak
i u raunarskim znanostima, lanci u asopisima (eng. journal papers) ponekad su
nuni za akademsku karijeru. Obratite pozornost na omjer izmeu broja lanaka
u asopisima i na konferencijama vaeg potencijalnog mentora te odgovara li
ta ravnotea oekivanjima u grani znanosti kojom se elite baviti. Poeljno je
da mentori alju studente na konferencije, ak i u podrujima gdje se radovi u
asopisima smatraju bitnijima da bi studenti stekli poznanstva i promovirali svoj
rad.
Lokalne konferencije. Veina lanaka je na lokalnim, malim, beznaajnim konfe-
rencijama bjeite to dalje od takvog profesora, on ni sam ne zna to radi.
Teorija i praksa. Nema znanosti bez teorije. No primjenjivost je kljuna u veini
podruja. Ako nita drugo, izravno utjee na to koliko e novca industrija dati za
istraivanje. Razmislite odgovaraju li lanci koje itate barem priblino idealnom
odnosu teorije i praktinosti koji vama odgovara.
Suradnja s bivim studentima. Na DBLP
15
moete pogledati s kim odreeni
znanstvenik surauje. Ako primijetite da je profesor nastavio objavljivati radove
s bivim studentima i nakon to su doktorirali i otili na neko drugo mjesto, to
je izuzetno pozitivan znak odline suradnje izmeu profesora i studenata.
Pretpostavimo da je nekoliko ljudi preivjelo vau rigoroznu selekciju. to sad?
Sve ovisi o tome koliko imate vremena (i novca). Jedno je pravilo bitno: to vie znate
o podruju i radu vaeg potencijalnog mentora, to su vam vee anse da e vas primiti
na poslijediplomski.
6.4 Uspostavljanje kontakta
anse za upis doktorata drastino vam rastu ako vas neki profesor poznaje osobno
i ima visoko miljenje o vama. Zbog toga ovo poglavlje objanjava kako uspostaviti
kontakte s profesorima. No isto tako htjeli bismo napomenuti da ponekad studente
bira komisija, a ne pojedini profesori, pa ak ni uspostavljen dobar kontakt ne mora
biti garancija upisa. No to uglavnom nije ustaljena praksa, tako da osobni kontakt puno
doprinosi vaoj prijavi. Usudili bismo se ak rei i da je solidan kontakt s profesorom
jedna od najbitnijih stavki uspjeha prijave za poslijediplomski, iako ne spada u slubeni
dio prijave.
Kako uspostaviti kontakt s profesorom? Najbolja je varijanta imati prijatelja ili
poznanika koji ve radi s tim profesorom. U tom je sluaju standardna procedura takva
da va prijatelj prvo porazgovara s mentorom, preporui vas i eventualno organizira
posjet (ako si to moete priutiti). Za vrijeme posjeta trebali biste razgovarati sa to vie
profesora s kojima biste htjeli raditi na dotinom zavodu. Ako si ne moete priutiti
posjet, barem uspostavite direktnu komunikaciju s profesorom (e-mail, telefon) nakon
to va poznanik pripremi teren.
ei je sluaj da nemate nikoga poznatog tko bi vas mogao upoznati s
potencijalnim mentorom. Tada je najbolje prvo kontaktirati nekog od njegovih
studenata. Nakon to se predstavite, kaite da ste oduevljeni istraivanjem koje va
potencijalni mentor i student kojeg kontaktirate rade (svi znanstvenici padaju na
ovo). Neke od informacija koje biste trebali saznati:
Prima li va potencijalni mentor uope nove studente?
Moda odlazi na dulji dopust (eng. sabbatical) i ne namjerava uzimati nove
studente. Profesori esto mijenjaju sveuilita, odlaze na privremene pozicije ili
na neko vrijeme u industrijske istraivake laboratorije. Povremeno odlaze i u
mirovinu. . . Ako se ispostavi da je neto od toga u igri, male su anse da e vas
primiti.
Ima li naznaka da e promijeniti podruje istraivanja?
Znanstvenici esto mijenjaju smjerove. Moda novi smjer kojim e stvari krenuti
nije ono to biste vi eljeli. Naravno, ako potencijalni mentor ve 15 godina
objavljuje lanke u istom podruju, anse da e se neto promijeniti su male,
ali uvijek postoje.
U dananje vrijeme poprilian broj profesora i znanstvenika openito pie svoje
blogove, redovito koriste Twitter i slino. Ponite pratiti takve kanale profesora za
kojeg ste zainteresirani, detaljno itati njegove postove i sudjelovati u komentarima
i diskusijama ako je mogue. Osim indirektnog kontakta preko studenata, velike su
anse da e vas profesor i na ovaj nain zapaziti. Takoer neki profesori imaju i open-
source projekte u iji se razvoj bilo tko moe ukljuiti. To je jo jedna izvrsna prilika
kako da vas profesor zapazi.
Kad ste ispitali kako stvari stoje, odluite hoete li kontaktirati profesora izravno.
Prije nego ga kontaktirate, morate odluiti koliko ste novca spremni uloiti u sve to.
Ako ste spremni drugi dan sjesti na avion i otii na razgovor na drugi kraj svijeta, ljudi
e to jako cijeniti prema tome dajte im to i do znanja.
Najbolje je da prvo kontaktirate profesora e-mailom. Budite jasni, kratki koliko
je god to mogue, pri emu gramatika i jezik moraju biti besprijekorni to ostavlja
dobar dojam. I ne zaboravite spellchecker!
Kratkoa e-maila je kljuna. Nitko nee itati va e-mail ako ima vie od 23 kratka
paragrafa. Ako ba ne moete rei sve to elite u tako malo prostora, napiite osnovne
stvari ukratko, a ostatak u sljedeim e-mailovima ili na sljedei nain: napiite neto
poput Details provided at the end of this e-mail. i onda stavite dodatne informacije ispod
vaeg potpisa pod naslovom Additional Information (ili slino). Struktura vaeg e-maila
trebala bi biti otprilike ovakva:
1. Objasnite tko ste, to ste i to elite.
2. Objasnite zato vas zanima ba dotino podruje. Pokaite entuzijazam i ne
zaboravite da svaki znanstvenik pada na pametno sroenu pohvalu (ipak,
budite umjereni).
3. Pitajte profesora namjerava li uzimati nove studente, i ako da, recite da biste
eljeli razgovarati o detaljima.
4. Ako si moete priutiti, dajte im do znanja da biste doli negdje na razgovor da
se upoznate i vidite postoji li match of interests. Profesori puno putuju, lako je
mogue da e ve sljedei mjesec biti negdje u Europi, Sjevernoj Americi ili Aziji,
ovisi gdje vam je ve najzgodnije organizirati susret.
Veina profesora dobiva doslovno stotine e-mailova dnevno. anse za odgovor su
vamvee ako dotini profesor ve ima nekog studenta sa sveuilita s kojeg i vi dolazite
(ili je imao) ili ako je uo neto pozitivno o vama ili vaem sveuilitu.
Kroz svoje iskustvo i pomo studentima koji su upisali ili trenutano upisuju
poslijediplomski, autori su otkrili da profesori naroito cijene potencijalne studente
koji ve imaju napravljene solidne internetske stranice i lijepo ureeni ivotopis
(Sekcija 9.4) dostupan na internetskoj stranici. Ne zaboravite staviti i svoju sliku
(na kojoj profesionalno izgledate) na internetsku stranicu. Vaa internetska stranica,
naravno, mora biti na engleskom. Osim to si time znatno poveavate anse za
profesorov interes, takoer moete napisati i krai e-mail jer tako moete profesora
usmjeriti na svoju internetsku stranicu da pogleda detalje o vama ako je zainteresiran.
Pri pisanju e-maila vodite rauna da brojni (pogotovo stariji) profesori u rau-
narskim znanostima itaju e-mail na starim Unix klijentima, od kojih neki imaju
problema s prikazivanjem linija teksta koje su due od 72 znaka i HTML-a. Zbog toga
nemojte slati e-mailove koji imaju due linije ili su napisani u HTML-u.
U prijanjoj verziji vodia (prvo izdanje) preporuili smo vam da se raspitate o
mogunostima suradnje s profesorom tijekom ljeta ili openito na krai vremenski pe-
riod. Razgovarajui s brojnim profesorima i nakon nekoliko pokuaja da organiziramo
takve aranmane za nekoliko studenata, uvidjeli smo da je organizacija takvih posjeta
kompliciranija nego to smo inicijalno mislili. Saznali smo da profesori na vrhunskim
sveuilitima preko ljeta (jedan-dva semestra prije slubenog poetka programa)
esto uzimaju iskljuivo studente koji su dobili i prihvatili ponudu za poziciju na
poslijediplomskom na dotinom sveuilitu. Jedan od razloga koji nam je naveden
za takvo stanje stvari jest sveuilina birokracija vezana uz dovoenje meunarodnih
studenata na krai vremenski period (npr. prijava za radnu ili studentsku vizu, plaanje
itd.). Jednostavno, profesorima se ne isplati ulagati vrijeme i novac u neiskusnog
studenta s kojim e raditi samo par mjeseci i uglavnom e za takve manje ljetne
projekte radije uzeti studenta koji je na dodiplomskom na matinom sveuilitu. S
druge pak strane, ako ste ve upisali poslijediplomski, profesori su skloniji ui u takve
aranmane jer je puno vea vjerojatnost da ete ostati godinama raditi zajedno, pa e
se time i tih dodatnih par mjeseci (prije slubenog poetka programa) vie isplatiti.
Ako ste spremni doi prije slubenog poetka programa (ako ga uope upiete), recite
to profesoru pri prvom kontaktu (jedna reenica je dovoljna).
Ukoliko ne dobijete odgovor od nekog profesora s kojim biste stvarno htjeli raditi,
ne oajavate. Razlozi zato ne dobivate odgovor mogu biti mnogobrojni: profesor
najvjerojatnije nije nikad ni uo za sveuilite s kojeg dolazite i dobiva 100-tinjak
takvih e-mailova dnevno. Nakon tjedan-dva pokuajte ponovo. Ako ni to ne upali,
morat ete ili (1) kontaktirati nekog drugog, ili (2) prijaviti se na dotino sveuilite
bez direktnog kontakta s profesorom, ili (3) pokuati uhvatiti profesora na nekoj
konferenciji ili u ljetnoj koli.
Najbolji nain za upoznavanje s potencijalnim mentorom je izravno, licem u
lice. Prouavajui znanstvene radove, saznali ste koje su bitne konferencije u vaem
podruju. Naite onu koja je najblia vama, registrirajte se i otiite na konferenciju!
Velike su anse da ete naletjeti na profesore koji trae studente. ak i ako vam
neki profesor nije odgovorio, moda e vam odgovoriti ako mu kaete da biste ili
na neku konferenciju samo da biste s njim razgovarali. Po iskustvu autora, rijetko e
vas tko odbiti ako mu priete nakon to prezentira svoj najnoviji rad i izrazite svoje
oduevljenje i ideje o radu.
Drugi izvrstan mehanizam za upoznavanje ljudi jesu ljetne kole. Najee se
organiziraju ljeti (otuda i ime), ali postoje i zimske i jesenske. Obino se organiziraju
u podrujima koja su od posebne vanosti (kao npr. logika i formalna verihkacija) i
esto su sponzorirane. Nakon prijave i selekcije odreeni broj studenata dobije nagrade
(eng. grant) za trokove putovanja, ili smjetaja, ili prehrane, ili trokove ljetne kole,
ili svega toga. Osim to ete tamo neto nauiti, ljetne kole su zabavne i idealno su
mjesto za sklapanje poznanstava i traenje mentora u oputenoj atmosferi.
Nekoliko korisnih internetskih stranica ljetnih kola koje se odravaju redovito
(uglavnom vezanih uz raunarske znanosti i elektrotehniku):
TU Wien lista
http://www.logic.at/staff/gramlich/summerschools.html
Marktoberdorf Najprestinija ljetna kola u raunarskim znanostima. Tamo svake
godine obino predaje barem jedan dobitnik Turingove nagrade
16
. Svi su
trokovi pokriveni!
http://asimod.in.tum.de/
Lipari Tema se mijenja svake godine. Oputena atmosfera, predivni otoci Lipari,
vulkani, crni pijesak. . . (i da, vrhunski znanstvenici).
http://lipari.cs.unict.it/
ESSLLI
https://www.cs.tcd.ie/esslli2007/
Microsoft Research sponzorirane ljetne kole
MSR Inspire Program
17
Dagstuhl Poznato okupljalite znanstvenika iz raunalnih znanosti. Teko je doi
bez pozivnice, ali uvijek moete kontaktirati organizatore ako vam je neto jako
zanimljivo.
http://www.dagstuhl.de/
Traei po internetu, sigurno ete pronai i brojne druge ljetne kole. Na neke se
stvarno ne isplati ii ak ni kada su svi trokovi pokriveni. Pogledajte dobro tko dolazi
drati predavanja. Dosad biste ve trebali moi odrediti ija predavanja ima smisla
sluati, a ija su gubitak vremena. Brz i jednostavan test je da pogledate koliko su
autori citirani.
Takoer mnoge poznatije konferencije i workshopovi sponzoriraju trokove puta
studenata. Uglavnom se sponzoriraju studenti koji imaju radove na konferen-
ciji/workshopu ili su na neki drugi nain doprinijeli organizaciji. No vrijedi pokuati
prijava obino ukljuuje samo prijavno pismo i pismo preporuke.
Bitni su osobni kontakti i poznanstva. Ukoliko uspijete doi do mentora, sjesti i
popriati s njim, anse da e vas primiti na poslijediplomski (ili se zauzeti za vas)
drastino su vee. Osim toga kad upoznate profesora malo bolje, moda shvatite da ni
ne elite s njim/njom raditi iz nekog razloga. Osim konferencija i ljetnih kola, postoje
i brojni drugi kanali upoznavanja potencijalnih mentora: razmjene studenata, osobne
veze, veze preko profesora i studenata s vaeg sveuilita. . .
6.5 Oekivanja
Svakako je vano znati to profesori oekuju od svojih studenata:
Inovativnost i kreativnost. Morate biti u stanju vidjeti i rjeavati probleme na novi,
bolji nain. Kljuno je da i svog potencijalnog mentora uvjerite u to.
Zainteresiranost. Nitko od vas nee oekivati da ve imate nekoliko radova na top
konferencijama (ako imate, super), ali e oekivati entuzijazam i velik interes za
odabrano podruje.
Predznanje. Kako trener na prvom treningu gleda koga e trenirati? Oni koji tre 11s
na 100m bez ikakvog treninga, imaju potencijal nakon puno rada istrati novi
svjetski rekord. Oni koji tre 14s, nemaju. Potpuno isti princip primjenjuje se i u
znanosti. Uloite vrijeme i trud u itanje literature o podruju koje vas zanima.
Kupovina knjiga preko Amazona
18
prilino dobro funkcionira bez obzira na
kojem ste kontinentu, a veina lanaka dostupna je na internetu. Steeno znanje
pomoi e vam da istrite 11s u razgovoru s profesorom (u njegovim/njezinim
oima bez ozbiljnog treninga).
Motiv. Profesori iz svojih projekata plaaju vau kolarinu i isplauju vau plau. Na
Stanfordu to iznosi oko 80,000$ godinje (vaa plaa je puno manji dio). Svi e
vas pitati to elite postii doktoratom (ili magisterijem) i koliko e istraivaka
zajednica stvarno imati koristi od vas. Ako kaete da elite doktorat kako biste
se mogli zavaliti u fotelju na sveuilitu X i provesti ivot ne radei nita,
gnjavei studente i biti arogantni, zasigurno vas nitko (normalan) nee primiti
na doktorat. Odgovore na ovo i slina pitanja morate raistiti sami sa sobom.
Budite spremni na takva pitanja.
Doktorat ili magisterij. Ima puno toga u odnosu profesor-student, ali jedna kompo-
nenta svakako je i ef-zaposlenik. Kad ve netko uloi puno truda (i novca) u vas,
oekivat e i odreeni povrat investicije. to due radite za odreenog profesora,
vei je i povrat investicije. Prema tome vee su vam anse da ete dobiti mjesto
za doktorat nego za magisterij
5
.
Naravno, ima jo mnogo raznoraznih pitanja koja moete oekivati, no snai ete
se. Bitno je da razumijete osnovna pravila igre.
6.6 Finalne napomene
Jo par uputa o tome kako izabrati dobrog mentora:
Neki profesori krenu u politike vode i potpuno izgube dodir sa znanou. Takvi
vas profesori ne mogu dobro voditi na poslijediplomskom.
Ako morate birati izmeu vie profesora, izaberite onog kome je (iskreno)
najvie stalo do vae karijere. To je pametan profesor. Profesor preko studenata
dobiva veze u industriji i akademiji te gradi mreu poznanstava i utjecaja.
Gurajui vas, gura i sebe.
Uvijek pogledajte gdje su zavrili bivi studenti dotinog profesora i razmislite
elite li i vi slinu karijeru.
Vrlo je vano da profesor alje svoje studente na konferencije. Profesore koji idu
sami predstavljati radove studenata treba izbjegavati.
Saznajte kakve su vam anse za posao nakon poslijediplomskog. Vano je znati
kakve veze ima va mentor i pomae li studentima u traenju posla. Logino,
pametni e profesori gurati svoje studente koliko god mogu.
Nemojte se plaiti postavljati pitanja. Profesore koji ne ele odgovoriti na pitanja
ili se naljute treba izbjegavati. Naravno, treba imati smisla i za dobar tajming.
Nije ba dobra ideja pitati ga hoe li vam pomoi u traenju posla pri prvom
kontaktu. Ostavite to za kasnije, ali svakako pitajte prije nego ponete raditi
zajedno.
Saznajte to se od vas tono oekuje da dobijete stupanj koji elite i koliko
bi vam to moglo uzeti vremena. Zapamtite, svakim danom kojim produujete
trajanje vaeg doktorata, vi gubite novac. Najbolji odgovor koji su autori uli:
Obino 35 godina, ovisi o temi, studentu, okolnostima i srei. Zadnji moj
student doktorirao je u 3 godine. Najgori odgovor koji su autori uli: 7 godina.
Nemate me to uope to pitati!.
5
Magisterij obino u inozemstvu traje 2 godine, a doktorat 37.
Ako je ikako mogue, pokuajte ostvariti to bolji kontakt sa studentima
profesora s kojim mislite raditi. Otiite zajedno na pie (ako je mogue) i
porazgovarajte. Studenti e vam esto otkriti i lijepe i rune strane rada s
dotinim profesorom.
U odreenim situacijama mogue je imati dva ili vie mentora. Pravila su
drugaija od sveuilita do sveuilita. To ima svojih prednosti i mana. Raspitajte
se prije odluke!
7.
Financiranje
poslijediplomskog studija
Autori su se u Hrvatskoj esto susretali s komentarima poput Ja ne mogu na
poslijediplomski u inozemstvo jer nemam bogate roditelje koji bi mi to platili ili
Bez stipendije ne mogu nikako na poslijediplomski, nemam dovoljno novca. Takvi
su komentari daleko od prave istine.
Autori su upoznali puno studenata na poslijediplomskom iz razliitih dijelova
svijeta. Veini nisu roditelji pomagali i ne pomau im, a takoer veina nema ni
nikakvu stipendiju. Sveuilita i zavodi natjeu se za najbolje studente i ne ele
se dovesti u situaciju da odlian kandidat ne moe prihvatiti njihovu ponudu zbog
hnancijskih razloga. Zbog toga je svakom studentu primljenom na poslijediplomski na
veini boljih sveuilita garantirano hnanciranje odreeni broj godina kao asistentu
ili mladom istraivau (detaljno objanjeno kasnije u poglavlju). Istina, materijalni
je status veine studenata dosta nizak, ali uglavnom se ima dovoljno za ivjeti
skromnim studentskim ivotom. Zbog dezinformiranosti u pogledu hnanciranja
poslijediplomskog, s kojom se esto susreemo, u ovom emo poglavlju pokuati
rasvijetliti detalje oko tog dijela odlaska u inozemstvo.
Prva sekcija (Sekcija 7.1) u ovom poglavlju objanjava tokove novca u znanstvenoj
zajednici. Sekcija 7.2 objanjava kako studenti dolaze do svog dijela novca. Zadnja
sekcija (Sekcija7.3) ukratko saima glavnu poruku ovog vrlo bitnog poglavlja.
7.1 Tokovi novca u znanstvenoj zajednici
Prije nego to uope uemo u detalje hnanciranja, pokuajmo odgovoriti na pitanje
zato bi netko uope elio hnancirati vae obrazovanje i istraivaki rad. Krenimo
od vrha prehrambenog lanca. Industrija hnancira istraivanje u akademiji iz tri
osnovna razloga:
1. Financiranjem razvoja visoko riskantnih tehnologija koje moda nikada nee
zaivjeti ili su u vrlo ranoj fazi razvoja (obino 520 godina do komercijalizacije)
industrija dijeli rizik sa sveuilitima i dobiva povratne informacije o tome koje
ideje imaju smisla, a koje ne. Takoer esto ispada puno povoljnije dati milijun
29
dolara nekom sveuilitu za istraivanje na nekom problemu nego zaposliti tim
istraivaa da rade isti posao u sklopu kompanije.
2. Kompanije esto nalete na probleme koje nisu u stanju rijeiti ili su postojea
rjeenja nezadovoljavajua. Ovisno o tome koliko im je problem kritian,
kompanije su vie ili manje spremne uloiti u njegovo rjeavanje. Ako ste ve u
istraivakim vodama, uvijek je dobro pratiti to se dogaa u industriji i pokazati
da moete rjeavati njihove probleme.
3. Korporacije izuzetno paze na javni imid. Ulaganje u istraivanje smatra se
inom koji doprinosi dobrobiti cijeloga drutva i donosi puno pozitivnog
publiciteta. Pravila profesionalnog ponaanja nalau da, ako dobijete novac od
industrije za istraivanje, to i navedete u svojim radovima te spomenete na
javnim nastupima.
Drava ima poneto drugaije motive za hnanciranje sveuilita. Osnovnim
motivom moe se smatrati poveanje konkurentnosti gospodarstva. Kako William
Bernstein kae u The Four Pillars of Investing, jedan od osnovnih preduvjeta
ekonomskog procvata je tehnoloka revolucija. Brojne kompanije koje danas ine
temelj amerikoga proizvodnog gospodarstva krenule su iz akademskih istraivakih
krugova ili su bile pod znatnim utjecajem znanosti i tehnologije.
Druga je bitna motivacija imid drave. Znanost je kao i sport. Znaajno doprinosi
stvaranju slike o dravi u svijetu. Naalost, znanost esto dobiva znatno manja sredstva
nego sport.
Zbog trenutane politike situacije ujedinjavanja u Europi, popularni su i
projekti hnanciranja obrazovanja i komunikacije meu znanstvenicima. Naprimjer
projekt REASON
19
hnancirao je putovanja na konferencije i ljetne kole za mlade
znanstvenike iz svih zemalja lanica Europske unije, ali i zemalja koje su u istoj regiji
interesa. Jedan od autora pohaao je nekoliko meunarodnih seminara zahvaljujui
hnanciranju koje je omoguio projekt REASON.
Brojne dravne institucije, naprimjer ministarstva obrane, zdravstva, energetike,
obavjetajna sluba itd., hnanciraju istraivanje u smjerovima koji direktno potpomau
misiju dotine institucije i projekte koje ta institucija vodi. Naprimjer ministarstvo
energetike u SAD-u glavni je hnancijer istraivanja super-raunala jer je i jedan od
najveih korisnika super-raunala.
Trei su bitan izvor novca sveuilita koja preusmjeravaju dio svoje zarade od
kolarina i sredstava dobivenih od drave. To se najee ostvaruje raznim nagradama
i stipendijama te isplatom plae profesorima. Vrhunski uvjeti rada i hnanciranja
privlae vrhunske istraivae koji unaprijede kvalitetu nastave i istraivanja, to
privlai najbolje studente, to opet rezultira boljom kvalitetom (i kvantitetom)
istraivanja i publikacija. Nadalje to podie rang i slavu sveuilita, to omoguuje
podizanje kolarina i krug je zatvoren. Bitno je shvatiti da su dodiplomski studiji
(prvih 45 godina) obino izvor prihoda sveuilitima, dok su poslijediplomski, u
FiN~Nciv~NJr vosiiJruivioxsxoc s1UuiJ~ 31
pravilu, ulaganje. Na nekim su sveuilitima i magisteriji uglavnom samo izvor novca
(npr. Stanford) i na takvim je sveuilitima obino bolje otii direktno na doktorat.
etvrti su izvor hnanciranja sami zavodi koji izdvajaju dio svog budeta za
nagrade, istraivanje i plaanje asistenata u nastavi. Zavodi imaju istu motivaciju kao
i sveuilite, samo na niem stupnju granularnosti.
Profesori su jo jedna bitna karika u prehrambenom lancu. Istraivanjem i
vezama u industriji prikupljaju novac za istraivanje koji onda preusmjeravaju na
plaanje studenata koji rade na istraivanju, na plaanje putnih trokova (koji su znatni
jer znanstvenici puno putuju), opreme, literature. . .
Drugi izvori hnancijskih sredstava za istraivanje ukljuuju razne altruistike
zaklade, zaklade za nacionalne manjine i neprohtna udruenja kao naprimjer IEEE
20
i
ACM
21
u raunarskim znanostima i elektrotehnici.
7.2 A tko e sve to platiti?
Sad kad malo bolje razumijemo tokove novca u istraivanju, moemo prijei na izvore
hnanciranja koji su dostupni studentima na poslijediplomskome studiju.
Asistent (eng. teaching assistant, TA). Novac obino dolazi ili od zavoda ili sveuil-
ita koje vas plaa za odreeni broj sati rada tjedno u nastavi. Naprimjer
University of British Columbia (UBC) za 12 sati rada tjedno plaa mjesenu
svotu koja je dovoljna za skromni studentski ivot, a ostavlja vam dovoljno
vremena za bavljenje istraivanjem(radomna svojoj tezi) i sluanje predmeta. Ta
je plaa obino premala za uzdravanje jo jedne osobe, ali, ovisno o sveuilitu
i lokalnim trokovima ivota, ponekad je i to mogue uz puno odricanja.
Na UBC-u sindikat asistenata izborio se za stroga ogranienja rada na 12 sati
tjedno. Ako sluajno radite vie od 12 sati, moete ili odbiti raditi prekovremeno
ili traiti da vam se prekovremeni rad dodatno plati. Takvi su sindikati jako
utjecajni jer trajkovi asistenata blokiraju cijelo sveuilite.
To je izuzetno povoljna situacija za studente na poslijediplomskome. Oni su na
sveuilitu zbog istraivanja, a ne primarno da dre nastavu.
Mladi istraiva (eng. research assistant, RA). Novac najee dolazi izravno od
mentora. Ovo je puno kvalitetniji izvor hnanciranja od rada u nastavi jer se
u potpunosti moete posvetiti svom istraivanju. Obino je dovoljno dokazati
mentoru da ste u stanju raditi vrhunsko istraivanje te da ste kreativni i
samostalni. No i mentor mora imati neki izvor hnanciranja da bi mogao platiti
va rad. Pri izboru mentora obratite panju na to kako hnancira svoje studente
te dajte prednost profesorima koji mogu platiti va rad.
Zavodi najee imaju propisanu minimalnu plau za RA, ali se esto s profe-
sorom moe pregovarati o veem iznosu. Neki zavodi propisuju i maksimalnu
plau za RA, tako da profesori koji raspolau s vie sredstava ne bi bili u znatno
boljoj situaciji od drugih (i prema tome pokupili sve najbolje studente). Tako se
osiguravaju podjednaki uvjeti rada svim profesorima.
Stipendije (eng. fellowships/scholaraships). Najbolji izvor novca za hnanciranje
doktorata. Smatramo da je ovo jako bitna tema te emo joj posvetiti cijelo
Poglavlje 8. Osim to dobivate veu neovisnost u istraivanju i potpunu
neovisnost u izboru mentora (moete izabrati mentora koji vama odgovara
ak i ako on(a) nema novaca da vas plati), to je i veliki presti. Naime dobre
je stipendije jako teko dobiti i veliki se broj kandidata natjee za mali broj
stipendija.
Veina je stipendija dostupna samo odreenim grupama ljudi (npr. nacionalnim
manjinama, studentima iz odreenog podruja, studentima odreenih nacional-
nosti. . . ). Prema tome prvo provjerite ispunjavate li uope osnovne uvjete
(eng. eligibility).
7.3 Saetak
I na kraju najbitnija informacija koju biste trebali zapamtiti iz ovoga poglavlja:
vrhunska sveuilita garantiraju hnanciranje (eng. guaranteed funding) za vrijeme
izrade magisterija i doktorata. Konkretno, University of British Columbia garantira
hnanciranje 2 godine za magisterij i 4 godine za doktorat, a University of Toronto
16 mjeseci za magisterij i 4 godine za doktorat. Hoete li biti hnancirani i dulje od
toga, ovisi o vaem mentoru i njegovim hnancijskim mogunostima. Sveuilita obino
garantiraju ili RA ili TA. Oba garantirana izvora prihoda tek su dovoljna da ivite
skromnim studentskim ivotom dok ste na poslijediplomskom, ali vam omoguuju
da se koncentrirate na svoje istraivanje umjesto da morate okretati hamburgere da
preivite. Kljuno je da se prije prijave na bilo koje sveuilite raspitate o hnanciranju.
Generalno, izbjegavajte prijave na sveuilita koja ne garantiraju hnanciranje.
8. Prijave za stipendije
Kao to smo ve i napomenuli u prethodnom poglavlju, stipendija (eng. fellowship,
scholarship) nije osnovni uvjet za odlazak u inozemstvo na poslijediplomski i nije
osnovno sredstvo hnanciranja studenata na poslijediplomskome ak naprotiv,
veina studenata nema nikakvu stipendiju. Npr. ni jedan od autora na prvoj
godini poslijediplomskog studija nije imao nikakvu stipendiju, ve su se hnancirali
garantiranomplaomkoju su dobivali za rad kao asistenti i mladi istraivai na zavodu.
Uostalom, stipendije je lake dobiti jednom kada ste primljeni, tako da su se autori od
druge godine poslijediplomskog i hnancirali razliitim stipendijama.
Iako nisu nune, stipendije su najbolji izvor novca za hnanciranje poslijediplom-
skoga zbog nekoliko bitnih razloga:
Prilikom prijave na poslijediplomski u ogromnoj ste prednosti pred drugim
kandidatima ako dokaete da ete se hnancirati vlastitim sredstvima kroz
stipendiju koju ste ve primili za poslijediplomski. U tom sluaju ni zavod ni
potencijalni mentor na vas ne trebaju troiti novce i uglavnom e biti presretni
da na poslijediplomski prime praktiki besplatnog studenta. Veina kanadskih
sveuilita ak e ponuditi i novani bonus svakom dobitniku kanadske dravne
stipendije koji doe kod njih na poslijediplomski.
Stipendisti uglavnom imaju potpunu neovisnost u izboru mentora jer e svakom
profesoru dobro doi student kojeg ne treba hnancirati vlastitim sredstvima. To
takoer znai da moete izabrati mentora koji vam odgovara, iako on moda
nema novaca da vam plaa RA.
Ako sami sebe hnancirate, imat ete i neto veu neovisnost u istraivanju.
Takoer, iako bismo to preporuili samo u ekstremnim sluajevima, puno je
lake i promijeniti mentora ako se hnancirate vlastitim sredstvima.
Jedna od najbitnijih stavki je presti. Dobre je stipendije jako teko dobiti i
esto se velik broj vrhunskih kandidata natjee za mali broj stipendija. Dobitnici
takvih stipendija imaju odreenu prednost pred drugim kandidatima prilikom
natjeaja za druge stipendije, poslijediplomski, praksu (eng. internship) i, na
kraju krajeva, posao.
33
Nagrade su bitna stavka u ivotopisu. Ako ve imate brojne manje nagrade, lake
ete dobiti one vee, jednostavno zato to puno ljudi ne moe objektivno i tono
prosuditi koliko ste vi stvarno dobri, pa se povode za miljenjima drugih.
Nadamo se da su vas navedeni razlozi uvjerili da su stipendije viestruko korisne i da
se trebate prijavljivati na natjeaje za stipendije kad god moete.
Postupak prijave za stipendiju dosta se razlikuje od jedne do druge stipendije,
tako da ovdje neemo ulaziti u detalje. Generalne smjernice dane za prijavu na
poslijediplomski vrijede i ovdje. Slijedi lista stipendija i korisnih internetskih stranica:
Portal Stipendije.info
http://www.stipendije.info
Microsoft Research Fellowships
http://research.microsoft.com/en-us/collaboration/awards/fellowships.aspx
IBM Ph.D. Fellowship Program
https://www.ibm.com/developerworks/university/phdfellowship/
Fulbright Scholarship Program
http://foreign.fulbrightonline.org/
Scholarship and Fellowship Resources
http://www2.cs.fit.edu/~pkc/dept/scholarship.html
NVidia Fellowships
http://www.nvidia.com/page/fellowship_programs.html
Intel PhD. Fellowships
http://intelfellowships.com/
9.
Postupak prijave na
natjeaj
U ovom e poglavlju u detalje, koliko je god to mogue, biti opisan tipian postupak
prijave na natjeaj za poslijediplomski. Opisat emo ispite koje je esto potrebno
poloiti da biste se mogli prijaviti (Sekcija 9.1) i navesti potrebne dokumente (sekcije
9.29.5). Naroito je bitna sekcija o pisanju ivotopisa (Sekcija 9.4). Nakon toga
slijede sekcije o slanju prijave (Sekcija 9.8) i intervjuu (Sekcija 9.9) ponekad
profesori ele razgovarati sa studentom prije nego ga prime na poslijediplomski.
Zadnja sekcija (Sekcija 9.10) daje tipinu kronologiju jedne prijave. Budui da se
detalji prijave razlikuju od sveuilita do sveuilita, prije nego to ponete raditi na
prijavi za konkretno sveuilite, detaljno prouite to sve prijava treba sadravati: koje
dokumente, rezultate kojih ispita i slino.
9.1 Polaganje ispita GRE i TOEFL
Veina e sveuilita od vas zahtijevati poloene ispite Graduate Record Examinations
(GRE
22
) i Test of English as a Foreign Language (TOEFL
23
). Na internetu moete
pronai informacije o samimispitima, ukljuujui primjere pitanja i upute za pripremu.
Takoer objavljeno je i niz knjiga o toj temi. Oba se ispita mogu polagati u Zagrebu
6
.
Dobro je posjetiti Institut za razvoj obrazovanja (IRO
24
) prije nego to se ponete
pripremati za polaganje. Oni esto organiziraju teajeve za polaganje GRE-a i TOEFL-a;
imaju knjinicu u kojoj moete posuditi knjige i ostale potrebne materijale te raunala
s instaliranim probnim ispitima. Pomoi e vam i ako imate bilo kakvih pitanja ili
trebate dodatne informacije. Bitno je poeti razmiljati o ispitima rano, ak i vie od
est mjeseci prije roka za prijavu na sveuilite. Nekoliko bitnih razloga za to su:
oigledno, trebat e vam neko vrijeme da se pripremite za ispite,
centar za testiranje u Zagrebu esto je u guvi i morat ete priekati neko vrijeme
na prvi slobodni termin za ispitivanje,
6
Prometric Testing Center, Ekonomski fakultet, Trg J. F. Kennedyja 6, 10000 Zagreb. IRO navodno ima
vie lokacija za polaganje.
35
nakon rjeavanja samog ispita, treba proi odreeno vrijeme da rezultati stignu
do sveuilita i
ako rezultati ne ispadnu zadovoljavajui, morate si ostaviti vremena za jo jedan
pokuaj.
Koliko su rezultati ispita GRE i TOEFL bitni prilikom prijave?
Svako sveuilite ili zavod propisuje minimalan broj bodova koji je potrebno
ostvariti na ispitima da bi uope razmotrili vau prijavu. Svakako je bolje imati to bolji
rezultat jer e pozitivno utjecati na cjelokupni dojam aplikacije, iako dehnitivno nee
biti odluujui faktor. Takoer za raunarske su znanosti puno bitniji dijelovi GRE-a
Analytical Writing i Quantitative Reasoning od Verbal Reasoning. Prvi donekle ilustrira
koliko je osoba dobra u analitikom pisanju, koje je jako poeljna vjetina svakog
znanstvenika, dok drugi pokazuje koliko je sposobna rjeavati numerike probleme,
to je takoer bitno.
Pojedini zavodi zahtijevaju od kandidata i rezultate ispita GRE Subject Test, npr. iz
raunarskih znanosti. Autori nisu polagali taj ispit, tako da nemaju nikakvog iskustva
s time.
9.2 Motivacijski esej
Motivacijski esej (eng. statement of purpose) je esej ija je svrha uvjeriti odbor (ili
profesora) koji ocjenjuje prijave da ste ba vi kandidat kojeg bi trebali primiti. Zbog
toga je motivacijski esej vrlo bitan dio vae prijave na poslijediplomski. To je jedini dio
prijave nad kojim imate potpunu kontrolu i preko kojeg se moete obratiti osobama
koje e vrednovati vau prijavu rei im tko ste, to je utjecalo na vau dosadanju
karijeru, koji su vai interesi, koje vas podruje posebno zanima i zato, to planirate
raditi kad doktorirate, koji su vam planovi za budunost i, na kraju krajeva, uvjeriti
ih da ste u gomili odlinih kandidata ba vi osoba koju trebaju primiti. Oigledno, sve
to nije lagano postii na par stranica teksta koliko vam je obino na raspolaganju. Pa
krenimo redom. . .
Kao prvo i osnovno, ponite s pisanjem motivacijskog eseja to je prije mogue.
Pisanje takvog dokumenta zahtijeva puno promiljanja, revizija i mijenjanja teksta,
sve dok se kroz mnogo iteracija ne doe do kvalitetnog motivacijskog eseja. To vam
gotovo sigurno nee uspjeti u nekoliko dana. Autori su svoje eseje intenzivno pisali
otprilike 2 tjedna, a uli smo i za sluajeve kad su ljudi proveli i po 6 tjedana radei na
svojim esejima.
Na internetu se moe nai puno dobrih vodia i primjera kako napisati odlian
motivacijski esej. Ovdje emo dati nekoliko osnovnih smjernica:
Odradite domau zadau. Saznajte detalje o zavodu na koji se prijavljujete i
profesorima sa zavoda koji se bave istraivakim radom u podrujima koja vas
Pos1Uv~x vviJ~vr N~ N~1Jrc~J 37
zanimaju. Esej bi trebao biti tako napisan da zainteresira te profesore za vau
prijavu.
Budite iskreni. Ljudi koji e itati va esej rade to ve godinama i vrlo e lako
primijetiti da esej ne zvui iskreno, a to bi vam drastino smanjilo anse za
uspjeh. Naravno, treba se dobro izreklamirati i malo uljepavanja nee koditi,
ali ne treba pretjerivati. Samohvala koja nije potkrijepljena injenicama iz
ivotopisa vie teti nego koristi.
Zainteresirajte to vie profesora. to vie osoba uspijete zainteresirati za
vau prijavu, normalno, i anse da vas prime su vee. Zbog toga znanstvena
podruja za koja ste zainteresirani trebaju biti opisana dovoljno openito da bi
se poklapala s interesima to vie profesora. Jednom kad vas prime, nije veliki
problem promijeniti podruje ili se bolje fokusirati. S druge pak strane, pazite da
ne budete previe openiti jer vas u tom sluaju nitko nee ozbiljno shvatiti. U
eseju trebate konkretno navesti s kojim grupama/profesorima biste htjeli raditi
jer e onda i ti profesori dobiti vau prijavu.
Iz eseja treba prtati energija. Pokaite veliki entuzijazam, elju za napre-
dovanjem, uenjem, znanstvenim radom, usavravanjem. . . Teko da e se
nekome svidjeti mlaki, razvodnjeni motivacijski esej bez puno energije.
Svaku tvrdnju u eseju potkrijepite konkretnim, osobnim ivotnim iskustvom.
Bombastine izjave poput elimpomoi svoj gladnoj djeci svijeta ne znae ba
nita bez konkretnih primjera. No ako npr. prethodnu izjavu nastavite sa Zbog
toga sam od svoje petnaeste godine lan udruge koja se bavi prikupljanjem
humanitarne pomoi za zemlje Treeg svijeta, va esej puno dobiva na teini i
vjerodostojnosti.
Objasnite eventualne nedostatke u prijavi. Naprimjer vjerojatno nikome nee
promaknuti da imate loije ocjene u par semestara ili da vam je trebalo 6
godina da diplomirate umjesto uobiajenih 5, te e takve injenice potaknuti
sumnju u vau kvalitetu. Preduhitrite sumnjiavost razumnim objanjenjem u
motivacijskomeseju. Naprimjer: Zbog loe hnancijske situacije u obitelji morao
sam raditi dva posla paralelno uz studij i esto nisam imao dovoljno vremena za
uenje.
Obavezno traite miljenje o eseju i konstruktivnu kritiku od nekoliko osoba
(prijatelja, kolega, profesora). Veina sveuilita trai esej na engleskom jeziku
pa bi bilo dobro da ga pregleda i osoba koja odlino vlada engleskim. Na
taj ete nain dobiti svjee miljenje o tekstu i ispraviti pogreke koje su
vama eventualno promakle. Nemojte si dozvoliti da predate esej s pravopisnim
i gramatikim pogrekama. Ako imate priliku, traite miljenja prijatelja sa
sveuilita na koje se prijavljujete oni su ve proli tu proceduru.
Motivacijski je esej jako subjektivan tekst i svi mi imamo razliite stilove pisanja.
Zbog toga ne postoje dva jednaka eseja, a i teko je dati detaljne upute za pisanje istog.
Nadamo se da e vam dane osnove pomoi u poetku, a dalje kao i u svemu drugome
samo se vjebom postaje majstor.
9.3 Preporuke
Preporuke (eng. letters of recommendation) su najvaniji dio prijave na poslijediplom-
ski! Prijava za veinu sveuilita treba sadravati tri preporuke. Openito, najbolje
je da svaka preporuka dolazi s druge ustanove, a idealno i iz druge zemlje. Jedna bi
preporuka trebala biti od vaeg mentora, druga recimo iz kompanije ili laboratorija
gdje ste bili na internshipu (idealno u inozemstvu), i trea s nekog drugog sveuilita
(opet, idealno u inozemstvu) gdje ste bili na nekakvoj razmjeni. Preporuke iz industrije
generalno se ne smatraju toliko znaajnima kao preporuke sa sveuilita ili iz
istraivakih laboratorija. Barem dvije (od tri) preporuke trebale bi biti iz akademije.
Napisati dobru preporuku prilino je teko i zahtijeva dosta truda. Obino e
preporuke zauzimati jednu do dvije stranice (preporuka od samo nekoliko reenica
ili kratkog paragrafa je neprihvatljiva!), rijetko due, te trebaju imati nekoliko
standardnih cjelina:
1. Paragraf u kojem pisac kae za to preporuuje studenta, npr.: It is a
great pleasure to write this letter of recommendation for Edgar. Edgar has
extraordinary research drive, impressive depth and breadth of knowledge, and
the dedication needed to become a leading scientist. Thus, I strongly support
Edgars admission to your Ph.D. program.
2. Paragraf u kojem pisac pisma opisuje koliko dugo i u kojem svojstvu poznaje
studenta.
3. Jedan ili vie paragrafa koji objanjavaju zato je student dobar materijal za
Ph.D. studenta, odnosno zato je dobar materijal za znanstvenika. Kljuna
je karakteristika znanstvenika da je sposoban rjeavati probleme na nove i
kreativne naine. Openito, poetak pisma trebao bi naglasiti glavne kvalitete
i dostignua studenta, posebno one bitne za znanstvenika.
4. Paragraf u kojem pisac pisma opisuje grupu studenata s kojom usporeuje
studenta za koga pie pismo. Naprimjer mentor bi mogao napisati koliko je
studenata vodio kroz diplomski (ili magisterij) kroz koliko godina, usporediti
studenta s tom grupom te usporediti studenta openito s populacijom studenata
s kojom je imao neku interakciju kroz predmete i projekte. Profesor kod kojeg
ste radili neki projekt mogao bi usporediti studenta sa svim studentima koji su
dosad radili projekte kod njega. Ukratko, bitno je da itatelj pisma shvati koliko
je velika populacija studenata s kojom pisac pisama usporeuje studenta.
5. Jedan ili vie paragrafa o tome kako student stoji meu raznim grupama s
kojima ga pisac usporeuje, te obrazloenje tih tvrdnji. Evo kako bi to izgledalo:
Meu 5000 studenata (opis populacije u prethodnom paragrafu) kojima sam
dosad predavao, student X je meu top 1% zato jer. . . (obraloenje, npr. prosjek
i nagrade). Meu studentima kojima sam bio mentor (npr. 30 studenata), X
je dehnitivno najkreativniji student, meu top 10% najboljih programera s
kojima sam dosad radio, i . . . (detaljnija usporedba). Ovo je samo kratak
primjer, kvalitetna pisma esto potroe pola ili ak cijelu stranicu na takvu
dokumentiranu usporedbu.
6. Na kraju, pismo treba zavriti na dojmljiv i pamtljiv nain naglaavajui kvalitete
i dostignua studenta.
Dobra bi preporuka trebala izbjegavati generaliziranje poput Ivica je najbolji
student kojeg sam ikada upoznao i koncentrirati se na konkretne primjere poput
Ivica je u samo tjedan dana implementirao SAT solver i uspio mu poboljati
performanse vlastitim inovativnim pristupom. U idealnom e sluaju preporuke
potvrditi i dati teinu onome to ste o sebi napisali u motivacijskom eseju. Osim
osnovnih formulara i uputa za pisanje preporuke (neka sveuilita izdaju dokumente
s uputama), osobi koja vam pie preporuku trebate dati i svoju kompletnu aplikaciju
(barem esej i prijepis ocjena), tako da ta osoba moe prilagoditi pismo vaoj prijavi,
prisjetiti se vaih ocjena i zasluga, ali i dati svoje miljenje o prijavi. Kada traite
preporuku, ne zaboravite napomenuti da mora biti na engleskom. Sveuilita takoer
esto zahtijevaju da preporuke u prijavi budu zapeaene od strane profesora
(npr. potpisom preko zapeaene kuverte).
Pisma bi trebala odavati jak pozitivan dojam, bez pretjerivanja, i zvuati nepris-
trano i profesionalno. esto kod nas profesori misle da moraju napisati i neto
negativno u pismu da bi pismo izgledalo uvjerljivo, no to je velika greka. Uvjerljivost
se dobiva profesionalnim i nepristranim stilom pisanja te dokumentiranjem tvrdnji,
a ne negativnostima. tovie, autori znaju za sluajeve kad su mentori, vjerojatno u
najboljoj namjeri, direktno eliminirali odline kandidate za doktorat iskljuivo loe
napisanim pismima u kojima su koristili sitne negativnosti, vjerojatno mislei da time
doprinose kvaliteti pisma.
Na je savjet studentima da trae preporuke profesora koji su ve plasirali studente
na razna (ne samo na jedno jer je tad najvjerojatnije rije samo o dobroj vezi!) vrhunska
sveuilita. To je najbolji znak da profesor zna pisati pisma preporuke. Takoer bilo bi
dobro osobno se sastati s profesorom koji vam pie preporuku i popriati s njim/njom
o vaoj prijavi i elji za studijem u inozemstvu. Ne plaite se iskreno pitati profesora
moe li vam napisati dobru ili samo prosjenu preporuku. Ako ne moe napisati dobru
preporuku, potraite nekog drugog. Ako ne znate koga biste pitali za preporuku,
popriajte sa svojim mentorom on e moda znati profesora koji bi bio voljan
napisati dobru preporuku. Va mentor vas najbolje poznaje i ako on potakne nekog
drugog profesora da napie preporuku, vae su anse vee. Ako niste sigurni je li va
mentor u stanju napisati kvalitetno pismo (mnogi nisu!), moete mu uvijek dati dobro
napisane primjere pronaene na internetu te ga zamoliti da pogledate pismo (mnogi
profesori nee udovoljiti tom zahtjevu, ali moete pokuati).
9.4 ivotopis
Napisati dobar ivotopis (eng. Curriculum Vitae, CV, resume) znanost je za sebe i na
internetu se moe pronai puno informacija o tome. Kao i obino, pored uobiajenih
stvari (ime, prezime, kolovanje itd.), navedite i istaknite sve publikacije, nagrade,
lanstvo i upravljanje studentskim/znanstvenim organizacijama ili udrugama, osobni
angaman i sl. Teko je nabrojati sve to bi vam moglo pomoi u prijavi i to bi bilo
dobro staviti u CV jer to dosta ovisi o osobi koja se prijavljuje. Razmislite to bi moglo
pojaati vau prijavu i to spomenite u CV-u.
Bitno je da je CV pregledan, i zato preporuujemo koritenje L
A
T
E
X sustava za
obradu teksta i razne L
A
T
E
X-predloke
25
. CV ne bi trebao zauzimati vie od dvije
stranice, s tim da se najimpresivnije stavke stavljaju na prvu stranicu. Bitne projekte na
kojima ste radili opiite samo kroz reenicu-dvije u CV-u te opirnije u motivacijskom
eseju. Ne duplicirajte informacije; ono to je detaljno opisano u eseju ne treba opirno
opisivati u CV-u. Edukacija, publikacije (ako ih imate), nagrade, radno iskustvo i sve
ostale stavke navode se u obrnuto kronolokom redoslijedu, od najrecentnijih do
najstarijih na kraju liste. GRE i TOEFL rezultati, obrazovanje i prosjeci dehnitivno
trebaju ii na prvu stranicu. Ako imate vie publikacija, stavljajte ih na kraj CV-a,
ako ih imate malo i ako su impresivne (na dobroj konferenciji u podruju u kom se
prijavljujete za doktorat), onda ih svakako stavite na prvu stranicu. Za nagrade, ako
ih imate, svakako stavite brojeve koliko studenata u generaciji (i koliko je generacija
velika) dobiva tu nagradu. Recimo, moete u zagradi staviti (awarded to 1% best students
in the generation of around 800 students).
Kod pisanja ivotopisa, kao i motivacijskog eseja, izuzetno su bitni gramatika i
stil pisanja. Loa gramatika i lo stil znae da e va mentor morati provesti puno
vremena ispravljajui pogreke u vaim lancima i tezi te openito korigirajui va stil
pisanja. Malo e se mentora odluiti na to, zato uloite vrijeme u uenje gramatike
i razvijanje stila pisanja. Prije pisanja bilo kakvih prijava (i znanstvenih lanaka),
autori vam savjetuju da proitate The Elements of Style, William Strunk Jr., E. B. White,
Longman 1999, ISBN: 020530902X.
Ostali poznatiji prirunici za stil pisanja su:
1. BUGS in Writing, Revised Edition: A Guide to Debugging Your Prose, Lyn Dupre,
Addison-Wesley Professional 1998, ISBN: 020137921X
2. The Chicago Manual of Style, University of Chicago Press Stan, University Of
Chicago Press 2003, ISBN: 0226104036
9.5 Prijepisi ocjena
Svaka e prijava sigurno sadravati i prijepis ocjena. Sveuilita propisuju minimalan
prosjek koji morate ostvariti da biste se uope mogli prijaviti na poslijediplomski.
Sveuilitima je teko ocijeniti vrijednost vaih ocjena ako nitko od profesora nikad
nije imao studenta s vaeg sveuilita iz jednostavnog razloga jer ne znaju koliko
znanja treba za ocjenu 5, a koliko za ocjenu 3 te kakvo je to znanje u usporedbi sa
znanjem njihovih studenata koji su polagali sline predmete. Naravno, to je vei
prosjek, vee su i anse da vas prime. No razmislite o jo jednom potezu: pokuajte
pronai predmete na sveuilitu na koje se prijavljujete koji su najsliniji predmetima
koje ste poloili i priloite kratki dokument uz prijepis ocjena, neto poput:
Budui da znam da je teko vrednovati ocjene s drugog sveuilita,
ovdje prilaem kratku usporedbu osnovnih predmeta koje sam polagao
s predmetima s vaeg sveuilita:
Predmet X (UBC CS 411) Mi smo uili to, to i to. Da bismo poloili
predmet morali smo napraviti to, to i to. Opisati slinosti i razlike.
Predmet Y (UBC EE 323) Slino kao i gore.
Takav je dokument relativno lako napisati, poveat e vam anse, a i bolje ete se
upoznati sa zavodom i predmetima koji se tamo predaju te e vam dati bolji uvid u
oekivanu razinu znanja. Pametno je fokusirati se na predmete koje su predavali (ili
predaju) profesori s kojima biste vi htjeli raditi.
Prijepis ocjena mora biti slubeno preveden na engleski (barem za sveuilita
u SAD-u i Kanadi). Na FER-u (a vjerujemo da je tako i na drugim fakultetima
u Hrvatskoj) moete traiti na fakultetu da vam izdaju slubeni prijepis ocjena
na engleskom. Prijepis ocjena mora biti u kuverti zapeaenoj od strane fakulteta
(npr. peatom fakulteta preko otvora kuverte). Savjeti koji slijede vrijede samo za
FER (u biti vrijedili su prije par godina, mogue je da su se stvari neto promijenile od
onda), dok na ostalim fakultetima stvari moda funkcioniraju malo drugaije. Na FER-
u e vas prijepis ocjena na engleskom stajati par stotina kuna. Postupak je takav da je
u tu cijenu ukljueno i slanje vaeg prijepisa na jedno sveuilite bilo gdje u svijetu.
Poto se najvjerojatnije prijavljujete na vie sveuilita, a i prijepis e vam puno puta
trebati i za razne druge stvari (npr. prijave za stipendije), ne elite svaki puta plaati
tih par stotina kuna. Rjeenje je da na referadi, kad traite prijepis, obavezno naglasite
da ne elite da ga negdje alju, ve da ga elite preuzeti osobno (vjerojatno ete za to
trebati napisati kratku molbu).
Kada dobijete prijepis, fotokopije moete ovjeriti peatom fakulteta u uredu
prodekana za nastavu, samo ga trebate zamoliti i objasniti zato vam to treba. Kad
ste ve tamo, ne zaboravite da moraju biti i zapeaene u kuverte s peatom fakulteta.
S tako ovjerenim i zapeaenim prijepisima ne biste trebali imati problema u prijavi,
a utedjet ete dosta novca. Jo jedna napomena za kraj: nikako nemojte ovjeravati
prijepise kod javnog biljenika to sveuilitima vani nita ne znai.
9.6 Objavljeni radovi
Veina studenata koja kree na poslijediplomski nee imati objavljenih radova. Zbog
toga se jako cijeni ako ste kao student na dodiplomskom uspjeli neto objaviti.
To je dokaz da vas znanstveni rad stvarno interesira, da ve imate osnovno iskustvo
u istraivanju i da ste sposobni sastaviti i prezentirati rezultate svojeg znanstvenog
rada. To su sve od reda jako vrijedne karakteristike koje se uzimaju u obzir prilikom
razmatranja prijave. Zbog toga bilo kakav objavljeni rad koji imate obavezno istaknite.
Obavezno stavite i listu objavljenih radova (makar to bio i samo jedan lanak na
lokalnoj konferenciji) u ivotopis. Takoer u motivacijskom eseju napiite odlomak
o svojim iskustvima dok ste radili na lanku, to ste pritom nauili, kako ste svladali
prepreke koje su vam bile na putu i dodajte reenicu-dvije o velikom entuzijazmu s
kojim ste pristupali istraivanju.
Jedna od preporuka trebala bi biti od profesora s kojim ste suraivali na
objavljenom radu. Preporuka bi trebala dodatno potvrditi va istraivaki potencijal,
predanost poslu, inovativnost i sline karakteristike.
9.7 Priznanja s natjecanja
Autori su miljenja da vam rezultati s dravnih srednjokolskih natjecanja nee
izravno pomoi kod kasnijeg upisa na poslijediplomski. Lijepo e izgledati u prijavi
i dehnitivno su mali plus, ali nikome nee toliko zapeti za oko da bi vas primili.
Meunarodna natjecanja kao npr.:
1. ACM International Collegiate Programming Contest
26
2. American Computer Science League
27
3. William Lowell Putnam Mathematical Competition
28
4. International Mathematical Olympiad
29
druga su stvar. Postizanje dobrih rezultata na jednom takvom natjecanju stvar je
prestia i vjerujemo da bi svaki zavod volio meu svojim novim studentima vidjeti
ljude koji su se ve iskazali na takvim natjecanjima, tako da nastave s dobrim
rezultatima i u novoj okolini.
Na UBC-u se puno vremena i truda ulae u pripremu natjecateljskog tima za ACM
natjecanje i svi se njihovi rezultati pomno prate. Zato ako ste sudjelovali na takvim
natjecanjima, svakako to istaknite u prijavi. Takoer izrazite elju da biste se htjeli i
dalje natjecati, a pokuajte stupiti u kontakt i s osobom koja je zaduena za pripremu
natjecateljskog tima na zavodu na koji se prijavljujete (ako takva osoba tamo postoji).
9.8 Slanje prijave
Prijave je najbolje slati nekom od potanskih usluga koje vam mogu potvrditi da je
vaa prijava i stigla na odredite (pismo s povratnicom, EMS usluga Hrvatske pote,
DHL, FedEx ili slino). Ako je ikako mogue, ostavite si dovoljno vremena da moete
prijavu poslati ponovo ako bude nuno, npr. ako se putem izgubi, to se jednom od
autora i dogodilo. ak i kada ste sigurni da je vaa prijava stigla do zavoda, poaljite
jo jedan e-mail kontakt-osobi na zavodu da provjerite je li s prijavom sve u redu i je
li dola u prave ruke.
9.9 Intervju
Nemojte se iznenaditi ako vas neki od profesora koji su zainteresirani za vau prijavu
kontaktira u vezi intervjua. To se ne dogaa esto, ali nije ni neuobiajena praksa.
Profesor e najee potencijalnog studenta nazvati telefonom ili preko interneta.
Neto e rjee studentu platiti dolazak na intervju na sveuilite, a jedna je od opcija
takoer i sastanak na nekoj konferenciji na kojoj e obojica nazoiti. U svakom sluaju,
da bi se intervju dobro odradio (kao i sve ostalo), potrebna je priprema, pa si ostavite
neto vremena za to.
Za intervju se nikad neete uspjeti do kraja pripremiti. Razlog je jednostavan:
nemogue je predvidjeti sva mogua pitanja koja vam osoba koja vas intervjuira moe
postaviti. Ipak, pripremom moete pokriti tipina pitanja i najvjerojatnija podruja
iz kojih e pitanja biti postavljena. Za poetak, profesor e vas pokuati ocijeniti na
temelju oekivanja koja stavlja pred svoje studente (pogledati Poglavlje 6). Razmislite
to ete odgovoriti na takva openita, tipina pitanja. Nadalje, gotovo je sigurno
da e ga zanimati istraivanja i projekti na kojima ste dosad radili. Pokaite dobro
poznavanje podruja u kojima ste radili, istaknite to ste novog nauili, kao i rezultate
projekata.
Vai su planovi za budunost isto tako vrlo bitni, kao i odluka u kojem biste
podruju htjeli raditi sljedeih 10 godina. Lijepo je ako ve imate rezultate u podruju
za koje ste zainteresirani, i to je veliki plus, ali veina kandidata to nee imati. Ono to
se zato trai je veliki entuzijazam i zainteresiranost za budui istraivaki rad s osobom
koja vas intervjuira. Intervju mora biti obostrana komunikacija, a ne da vi samo slijepo
odgovarate na pitanja. Intervju je odlina prilika da razrijeite sva otvorena pitanja
koja eventualno imate i ne smijete ih se plaiti postaviti.
I moda i najbitnije: proitajte to vie lanaka profesora s kojim imate intervju
iz vama (i njemu) zanimljivog podruja. Postavljajte pitanja, dajte svoje komentare
i ideje (koje imaju smisla, dakako, nemojte pretjerati) i pokaite veliki entuzijazam,
zainteresiranost i volju za uenjem i znanstvenim radom. Najbitnije je da proitate
najnovije publikacije profesora koji vas intervjuira jer profesor najvjerojatnije trai
studente za novi projekt te eli vidjeti biste li se vi dobro uklopili u projekt i njegovu
grupu studenata.
Ako ve imate ponude s prestinih sveuilita, ne zaboravite to spomenuti. Ako je
zgodna situacija, to ak moete i iskoristiti za pregovaranje npr. da odmah ponete
raditi kao RA umjesto (poput veine) kao TA.
Tijekom intervjua pitajte profesora ima li u planu ve neki projekt za vas. Ako
ima, to bi vam moglo skratiti vrijeme koje biste inae proveli traei temu za va rad.
S druge strane, ako vam se tema koju profesor ima u planu ne svia, moete traiti
nekog drugog.
Jedna je od estih pogreaka koju potencijalni studenti naprave tijekom intervjua
prenapadno guranje svoje ideje i u elji da impresioniraju profesora ispadnu tvrdoglavi
i nefeksibilni. Fleksibilnost tijekom doktorata je bitna, profesori esto dobivaju novac
za istraivanje specihnog problema i trae studente koji su feksibilni u biranju teme
istraivanja. Zato kod intervjua pratite kako se dijalog razvija. Ako dobijete pitanja:
Biste li bili zainteresirani raditi na X?, to je znak da profesor ima ili oekuje novac
za istraivanje X i da misli da biste vi mogli biti dobar kandidat. Ako vas podruje X
iskreno interesira, to svakako recite. Ako neto i znate o tom podruju, potkrijepite
svoj interes obrazloenjem; idealno, ve ste uloili vrijeme u prouavanje problema
X. Ako vas X ne interesira ili ne znate puno o X, pitajte profesora da vam malo
pojasni problem. Ako je profesor s vrhunskog sveuilita, vjerojatno ima jako dobar
razlog zato eli istraivati X i vjerojatno je to dobar smjer za istraivanje, dajte mu
priliku, vrlo je vjerojatno da e vas objanjenje zainteresirati. Ako vas profesor pita
zanima li vas vie podruja, to bi mogao biti test, da vidi koliko ste stvarno iskreni, a
koliko samo elite dobiti poziciju. Zato je pametnije iskreno odgovarati ako vas neto
stvarno interesira, te traiti objanjenje ako neto ne razumijete. Nije ba dobra ideja
kategorino rei da vas neto dehnitivno ne interesira. Ako niste sigurni interesira
li vas X, a profesor vam ne ponudi druge opcije, moete zatraiti par dana vremena (i
nakon toga jo jedan intervju) da razmislite malo o tome i nauite vie o X. Profesori e
esto cijeniti takav studiozni pristup, no otezanje vas takoer moe kotati pozicije jer
sasvim sigurno profesor razmatra vie kandidata. Jedan nain da predvidite za to e
profesor biti zainteresiran, bar u SAD-u, jest da pogledate National Science Foundation
(NSF) grants (http://www.nsf.gov/awardsearch/) koje je profesor dobio u skorije vrijeme
i prouite povezanu literaturu. Takoer ovaj pristup moete koristiti i kod pisanja
prijava.
9.10 Kronologija jedne prijave
Kronologija opisana u ovom poglavlju idealizirana je. Naime veina e se studenata
na poslijediplomskom sloiti da nisu previe razmiljali o opciji poslijediplomskog
prije viih godina dodiplomskog studija. No svejedno je korisno da razumijete cijelu
kronologiju i da shvatite da uspjena prijava za poslijediplomski ipak zahtijeva vie od
samo dobro napisane prijave. Tako da se nadamo da e vas ovo poglavlje potaknuti da
se ponete pripremati na vrijeme. to se ranije ponete pripremati, to su vam anse
vee. No nikad nije kasno! Autori su se tek na zadnjoj godini na FER-u odluili za
doktorat u inozemstvu. Glavna razlika je u tome da smo korake koje treba obaviti u
zadnjoj godini obavili par mjeseci prije roka za prijavu to je bila greka i da smo imali
ovaj vodi napravili bismo to drugaije i vie bismo se vodili priloenom kronologijom.
Uglavnom, ako ste ve na zadnjim godinama i tek ste poeli razmiljati o doktoratu,
nije kasno!
Akademska godina openito poinje u rujnu/listopadu. Rok za prijave na veini
sveuilita je prosinac, godinu prije godine u kojoj biste htjeli poeti s doktoratom.
Naprimjer ako elite krenuti s doktoratom u rujnu 2013., rok za prijave vam je prosinac
(ili ak studeni) 2012. Do prosinca 2012. morate imati kompletnu prijavu, preporuke i
rezultate ispita GRE i TOEFL. Neki zavodi primaju prijave i u proljee 2012. za ljeto
2013. Problem s poetkom u ljetnom semestru jest taj da se tada obino ne predaju
poslijediplomski predmeti i vrlo malo studenata poinje studirati na ljeto, tako da ete
upoznati manje kolega i pomaknuti polaganje ispita u kasniju fazu doktorata kad biste
se trebali koncentrirati na istraivanje. Osim toga ljeto je doba kada profesori putuju
pa je mogue da ete imati najmanje kontakata s (potencijalnim) mentorom kada su
vam najpotrebniji.
Nadalje emo pretpostaviti da se prijavljujete u prosincu 2012. i da ste o doktoratu
poeli razmiljati ve na prvim godinama fakulteta (pomalo naivno, kao to smo ve
spomenuli). Predpostavit emo da dodiplomski studij traje pet godina.
Krenimo kronolokim redom:
Srednja kola. Za rijetke pojedince koji ve u srednjoj koli razmiljaju o znanstvenoj
karijeri, sad je prilika da se dokaete kroz natjecanja u matematici, hzici,
raunarstvu i sl. Osvojena e vas priznanja izdvojiti od ostalih i pomoi vam pri
upisu na fakultet i kasnije pri upisu na poslijediplomski. Osim toga izgradit ete
svoju sposobnost rjeavanja problema koja je kljuna u znanosti i tehnologiji.
Prve dvije godine fakulteta. Najvanije je da razmislite o svojoj motivaciji, cilje-
vima i sposobnostima. Razgovarajte sa svojim profesorima i starijim kolegama
koji su na magisteriju/doktoratu na institucijama gdje biste vi eljeli napraviti
doktorat. Pokuajte nauiti to vie o raznim podrujima u vaoj struci kako
biste kasnije mogli napraviti informiranu odluku o izboru podruja doktorata.
Svaka je nagrada koju dobijete vrijedna, naroito ako imate kontinuitet nagrada
ili dostignua koji pokazuje da ste izuzetan materijal. I naravno, trudite se imati
to bolje ocjene koje se dehnitivno dosta gledaju prilikom primanja na doktorski
studij.
Budui da vam za prijave trebaju jaka pisma preporuka, idealno sa razliitih
institucija i iz razliitih drava, aktivno traite prilike za razmjene studenata,
privremeni studij u inozemstvu te ljetne prakse u kompanijama, pogotovo u
istraivakim laboratorijima.
Trea godina. Intenzivno radite na utvrivanju svog podruja interesa, istrai-
vanju potencijalnih institucija na kojima biste htjeli raditi doktorat, itanju
znanstvenih radova i doktorata iz vaeg podruja interesa i razmiljajte o svojoj
karijeri. Ovo je dobro vrijeme da pokuate uspostaviti kontakt s profesorima na
svom fakultetu nudei im svoje vrijeme za rad na njihovim projektima kako
biste eventualno objavili kakav-takav rad prije prijave za doktorat. Takoer
ponite s prijavljivanjem u ljetne kole i putujte po konferencijama da dobijete
to bolju sliku istraivake zajednice i da upoznate znanstvenike. Tijekom
ljeta pokuajte dobiti neku praksu, idealno u istraivakom laboratoriju ili na
akademiji. Profesori u inozemstvu ponekad plaaju studente da im pomognu
u istraivanju preko ljeta. Takoer to je dobro vrijeme da odete na razmjenu
studenata ili na privremeni studij u inozemstvo na 612 mjeseci.
etvrta godina (rujan 2011. rujan 2012.). Idealno, projekti na kojima radite s
profesorima ili na svom fakultetu ili u inozemstvu idu dobro, imate ili neto
objavljeno ili ste blizu objavljivanja. Profesori s kojima ste radili imaju visoko
miljenje o vama i spremni su vam napisati dobre preporuke. U ovo biste vrijeme
trebali znati tko e vam pisati preporuke te imati osjeaj koliko bi kvalitetne te
preporuke mogle biti. Ako mislite da neka preporuka nee biti dovoljno dobra,
jo uvijek imate vremena ili jae impresionirati pisca preporuke ili nai nekog
drugoga da vam napie neophodnu proporuku.
Ako piete diplomski ili magisterij, raspitajte se moete li ga pisati na engleskom
jer e to znaajno poveati njegov utjecaj i itanost. Takoer, napisanu tezu
moi ete dati bilo kome kao dokaz vaeg rada i kreativnosti. Sada dolazimo
do detaljnijeg rasporeda koji biste trebali obaviti na toj zadnjoj godini.
Jesen 2011. Imate relativno dobar pregled to tono elite, izabrali ste institu-
cije i podruje interesa. Kontaktirajte profesore s kojima biste htjeli raditi
i pitajte biste li ih i kada mogli posjetiti (ako vam to hnancijska situacija
dozvoljava) ili bi li vam mogli ponuditi kakvu istraivaku praksu preko
ljeta. Ponite intenzivno traiti stipendije. Kontaktirajte studente dotinih
profesora, saznajte detalje koji vam nedostaju. Provjerite kada su vam
rokovi za prijave i za polaganje nunih ispita.
Zima 2011. Ako se prijavljujete na poslijediplomski na sveuilita na kojima
je slubeni jezik engleski, ponite se pripremati za ispite GRE i TOEFL.
Prijavljujte se na praksu u industriji i akademiji, radite na istraivanju i
trudite se objaviti ga na to boljim konferencijama ako je ikako mogue.
Ljeto 2012. Poloite ispite koje trebate, napiite aplikaciju (ovo nije nimalo
trivijalno), ako je mogue posjetite najpoeljnije institucije na vaoj
prijavnoj listi i prikupite preporuke.
Jesen 2012. Ponovo provjerite rokove za prijave, sakupite sve dokumente i
zavrite aplikaciju; ponovno izaite na ispite ako je nuno, poaljite
prijavu. Kontaktirajte sve institucije na koje ste se prijavili da provjerite
jesu li dobili prijavu i je li ona cjelovita. Ponite se prijavljivati na natjeaje
za stipendije.
Posebno bitna napomena: ako dobijete neku stipendiju, odmah kontak-
tirajte sve zavode na koje ste se prijavili i dajte im do znanja kakvu ste
stipendiju dobili, koliko iznosi i/ili koje trokove pokriva (neke stipendije
su vezane uz sveuilita i iskazane su u trokovima koje pokrivaju umjesto
u apsolutnoj sumi novca). To e vam poveati anse da budete primljeni.
Peta godina (rujan 2012. rujan 2013.). Pokuajte posjetiti institucije koje su vas
primile, razgovarajte s profesorima s kojima biste mogli raditi, donesite odluku
i javite zavodima svoju odluku. Ako odluite odbiti neku ponudu, javite to to
prije kako bi zavodi mogli ponuditi mjesto nekom drugom studentu. Takoer
ako dobijete ponudu s prestinog mjesta, to e poveati vau konkurentnost pa
moete javiti drugima da ve imate ponudu i raspitati se o svom statusu.
im prihvatite ponudu, ponite se baviti pitanjem smjetaja, viza i preseljenja.
Ako uhvatite vremena, bavite se istraivanjem jer e vam svaki dobar rad
koristiti u karijeri. Naravno, uhvatite vremena i za zaslueni odmor!
Neka sveuilita imaju svoje vodie za prijavu, pa svakako pogledajte na internetu.
Naprimjer: UBC CS Handbook
30
, Toronto EECG Guide
31
.
10. Primljen sam!
U ovom emo poglavlju obraditi najlaki dio posla koji slijedi nakon to ste prihvatili
odreenu ponudu. Prva sekcija govori o studentskom smjetaju, druga o vizama, a
trea o samom preseljenju (tonije, o tome kako doi do povoljnih avionskih karata).
10.1 Smjetaj
Cijene, ponuda i kvaliteta smjetaja bitno se razlikuju od jednog do drugog sveuilita
ovisno o tome gdje se sveuilite nalazi u pravilu popularniji grad s boljom
kvalitetom ivota nosi sa sobom i vee trokove ivota. Naprimjer cijene smjetaja
puno su vie u Vancouveru, koji je svake godine pri vrhu svjetske liste gradova
najboljih za ivot, nego u Edmontonu gdje se temperature zimi sputaju i do 40
C.
Zbog toga je teko generalizirati, tako da je vei dio ovog poglavlja temeljen na
iskustvima autora s Vancouverom i UBC-om.
Veina sveuilita nudi studentima neku vrstu smjetaja na kampusu. Gruba
podjela tipova smjetaja na kampusu bila bi:
dijeljeni smjetaj privatna soba u stanu/kui koji dijelite s jo jednim ili vie
cimera. To je najpovoljnija i najpogodnija opcija ako dolazite sami i ne smetaju
vam cimeri.
stan to je stan vei, naravno, to je i skuplji. Partner moe stanovati s vama, ali
uglavnom ne i djeca. U takvom smjetaju najee ive stariji studenti i parovi.
smjetaj za obitelji na UBC-u postoji poseban smjetaj za obitelji s djecom. U
sklopu smjetaja je vrti, u blizini je i kola i openito je prilagoen obiteljima.
Na internetskim stranicama sveuilita pronai ete sve potrebne informacije o
smjetaju u kampusu kako se prijaviti, kolika je stanarina i ostale informacije.
Osnovne su prednosti stanovanja u kampusu blizina fakulteta/posla i neto nia cijena
u odnosu na smjetaj u istoj ili slinoj kategoriji izvan kampusa (u gradu). Budui da
je potranja velika (na UBC-u se eka na stan i vie od godinu dana), jako je bitno
prijaviti se to prije. Na UBC-u moete se prijaviti i prije nego to vas uope prime u
49
program. Tako ete vjerojatno biti na listi ekanja za stan ispred veine studenata koji
e se prijaviti za stan tek kada budu primljeni u program. Ozbiljno razmislite i o toj
opciji, pogotovo ako su trokovi prijave za smjetaj relativno niski.
Ako ne elite stanovati u kampusu, uvijek moete iznajmiti stan u gradu. Takoer,
budui da se na stan u kampusu ponekad dugo eka, u tom e vam sluaju trebati
privremeni smjetaj izvan kampusa. Prva i osnovna stvar koju su autori nauili na
svom primjeru jest ta da je uglavnom teko preko interneta pronai dobar, jeftin stan
blizu sveuilita. To pogotovo vrijedi ako nikada niste bili u gradu u kojem traite
stan, pa se ne snalazite ba najbolje gdje je to, koliko je stan daleko od sveuilita,
koliko od javnog prijevoza, trgovina i sl. Zato bi idealno bilo planirati dolazak oko
dva-tri tjedna prije poetka nastave. Za ta dva-tri tjedna pronaite neki jeftin smjetaj
hostel ili slino. Iskoristite par dana za upoznavanje grada i onda imate jo desetak
dana za pronai stan, a to bi trebalo biti dovoljno. Prije dolaska dobro je raspitati se
kod starijih kolega studenata (poaljite im e-mail, veina e vam rado pomoi savjetom
ili vas moda uputiti na studenta koji trai cimera). Takoer bi bilo dobro kontaktirati i
nekoliko potencijalnih stanodavaca i najaviti da biste doli pogledati stan. Ako traite
stan u Sj. Americi, odlina internetska stranica s besplatnim oglasima je craigslist
32
.
Za one (vjerojatno veinu) koji ne mogu u grad studiranja doi par tjedana ranije,
preostaje traenje smjetaja putem interneta, e-maila, telefona itd. Ne brinite, i na
taj se nain moe pronai dobar smjetaj. Vano je napomenuti da od potencijalnih
stanodavaca obavezno zatraite da vam poalju fotograhje stana u doba digitalnih
fotoaparata to je jednostavno, pa ne bi smjeli odbiti va zahtjev. To bi vam trebalo dati
bar osnovnu sliku kako stan izgleda i kakve je kvalitete.
U Vancouveru esto se iznajmljuju podrumski stanovi (eng. basement apartments)
koji znaju biti neto jeftiniji. Podrumski stan ne zvui ba prekrasno i istina je da znaju
biti malo mrani, ali jedan je od autora bio u nekoliko njih koji su izgledali sasvim
solidno. Kao to je ve i napomenuto uvijek traite fotograhje.
Prouite i u kojem se kvartu nalazi va potencijalni stan to je kvart siromaniji,
to e i stanarina biti nia, ali e u pravilu (alosna injenica) i stopa kriminala i
sumnjivih tipova koji eu ulicama biti via (dio East Vancouvera je primjer takvog
kvarta). Udaljenost od sveuilita je takoer vana stavka ne elite svaki dan provesti
nekoliko sati u prometu na putu do sveuilita. Ovdje bitnu ulogu igra kvaliteta javnog
prijevoza, posjedovanje auta, bicikla, openito promet u gradu i dr. Karte veine veih
svjetskih gradova mogu se lako pronai na internetu.
Najvei je problem u traenju stana preko interneta povjerenje. Uglavnom ete
morati poslati predujam praktiki potpunom strancu na drugi kraj svijeta. Rizik
se smanjuje potpisivanjem ugovora o najmu koji ete uglavnom, za razliku od
Hrvatske, prilikom unajmljivanja smjetaja trebati i potpisati. Ugovorom e biti
propisani svi detalji oko unajmljivanja stana, kao npr. visina stanarine i datum
useljenja i iseljenja. Obratite panju na datum iseljenja. Stanodavac esto eli iznajmiti
stan na dui period i zahtijevat e od vas da potpiete ugovor na 6 mjeseci ili godinu
dana to moe biti jako nepovoljno ako se mislite brzo iseliti (npr. ako ekate smjetaj
PvixiJrN s~x! 51
u kampusu). Stanodavac vam moe i faksirati ugovor; vi ga potpiete i faksirate natrag.
Ponekad se moe pronai i stan za ije unajmljivanje nije potrebno potpisati ugovor, to
je u pravilu jeftinija, ali i teoretski rizinija opcija. Podnajam (eng. sublet) uobiajena
je i vrlo dobra opcija za privremeni smjetaj na nekoliko mjeseci, pogotovo jer u tom
sluaju uglavnom ne treba potpisati ugovor na dui period.
10.2 Vize
Nakon to ste prihvatili ponudu, velika je vjerojatnost da ete prije odlaska na
poslijediplomski studij trebati izvaditi i odgovarajuu vizu. Svaka drava ima svoje
zakone i specihnosti koje se s vremenom mijenjaju. Ovdje su ukratko opisane osnove
dobivanja vize za drave s kojima su autori upoznati. Veina informacija o vizama
moe se pronai na internetu ili dobiti u pripadajuem konzulatu (ili ambasadi) u
Hrvatskoj.
Vano je naglasiti da postupak dobivanja vize moe potrajati i do nekoliko tjedana
ili ak mjeseci. Stoga je nuno na vrijeme zapoeti s postupkom dobivanja vize.
Time ete izbjei neeljenu situaciju u kojoj poetak vaeg doktorskog studija ili
razmjene nastupa prije dobivanja same vize. Takoer ete u postupku dobivanja
vize vrlo vjerojatno morati prevoditi dokumentaciju (diplome, osobna dokumentacija,
bankovni rauni itd.) na slubeni jezik zemlje u koju odlazite. Takva prevoenja
obavljaju ovlateni sudski prevoditelji (tumai) za jezike pojedinih zemalja. Kontakt-
podaci ovlatenih sudskih tumaa koji djeluju na nekom podruju u Hrvatskoj mogu
se pronai na internetskim stranicama: Tportal imenik
33
.
esto se u postupku dobivanja vize moe traiti posjedovanje odreenog iznosa
hnancijskih sredstava na raunu neke od poslovnih banaka. Pritom se moe raditi
o iznosu koji nije zanemariv. U sluaju neposjedovanja traenog iznosa, jedno od
rjeenja je kratkorono posuivanje i polaganje sredstava na bankovni raun kako bi
se dobila bankovna potvrda sa traenim iznosom.
Kanada. Informacije o vizama za Kanadu moete pronai na internetskim stranicama
Citizenship and Immigration Canada
34
. Prije nego ponete raditi na prijavi,
korisno je posjetiti i kanadsko veleposlanstvo u Zagrebu
7
. Tamo moete
razgovarati sa slubenikom za vize, dobiti sve potrebne dokumente za prijavu,
objanjenje kako ispuniti i poslati prijavu te odgovore na dodatna pitanja i
nejasnoe. Ispunjenu ete prijavu najvjerojatnije morati poslati u kanadsko
veleposlanstvo u Be.
Bitna je informacija da prije nego to dobijete vizu, morate obaviti rutinski
lijeniki pregled. Pregled se moe obaviti na nekoliko mjesta u Zagrebu.
Listu ovlatenih lijenika dobit ete u odgovoru iz konzulata. Takoer se moe
dogoditi i da vas pozovu na intervju u Be. U tom ete sluaju morati osobno
7
Adresa: Prilaz Gjure Deelia 4
doi u veleposlanstvo u Beu. Osobna su iskustva autora s dobivanjem kanadske
vize pozitivna. Prema trenutnim kanadskim zakonima, brani drug osobe koja
se prijavljuje za studentsku vizu moe se prijaviti za radnu vizu i u veini e je
sluajeva i dobiti. To znai da e moi legalno raditi u Kanadi.
UKanadi postoji i kategorija common-lawpartner. Ako su dvije osobe u common-
law zajednici, pred zakonom se tretiraju isto kao i da su u braku. Uvjet za
priznanje common-law veze je zajedniki ivot vie od godinu dana dijeljenje
ivotnih trokove, posjedovanje zajednike imovine, zajednikog rauna u banci
i sl.
Zato je to bitno? Zato to ako imate ozbiljnu, duu vezu, a niste u braku,
partner/-ica vam se svejedno moe pridruiti u Kanadi i dobiti radnu dozvolu.
Jedino to ete prilikom prijave za vizu morati dokazati trajanje i ozbiljnost veze:
zajednikim fotograhjama, pismima, e-mailovima, dokumentima koji dokazuju
da ivite zajedno due vrijeme, posjedovanjem zajednikog rauna u banci,
moda zajednike imovine i sl.
SAD. Studenti koji dolaze u SAD na poslijediplomski studij obino dolaze na F-1
vizu, koja se moe, s dokazom da ste primljeni na studij, zatraiti u amerikoj
ambasadi u Zagrebu. Dobivanje vize obino je samo formalnost, ali se raspitajte
koliko dugo traje cijeli proces.
Brani partner studenta dobiva F-2 vizu. Za razliku od Kanade, ameriki zakon
ne priznaje kategoriju common-law partnera, tj. F-2 vizu moe dobiti samo brani
partner. Druga je bitna razlika u odnosu na Kanadu da osoba na F-2 vizi ne moe
niti raditi niti studirati u SAD-u, to moe stvarati ozbiljne probleme branim
parovima. Ako brani partner ima vii stupanj obrazovanja, moe probati dobiti
posao u SAD-u i dobiti radnu vizu sponzoriranu od strane poslodavca. Druga
opcija je traiti posebnu dozvolu za studiranje (autori ne znaju vie o ovoj opciji,
ali znaju da postoji).
F-1 viza omoguuje i ogranieno zaposlenje u SAD-u, obino u kampusu
sveuilita; raspitajte se za detalje ako mislite da e vam trebati dodatni izvor
prihoda. Nakon zavretka poslijediplomskog studija F-1 viza omoguuje jo
jednu godinu ostanka u SAD-u i rada u podruju specijalizacije. Doktorima
znanosti ta opcija obino nije potrebna jer lako mogu dobiti druge atraktivnije
vize, no dobro je znati da postoji.
Europska unija (EU). Do ulaska Hrvatske u EU primjenjivat e se dosadanji
postupak dobivanja viza za ulazak u zemlje lanice EU. To znai da do ulaska
u EU graani Hrvatske mogu u veini zemlja EU boraviti bez vize do nekoliko
mjeseci (maksimalno do tri mjeseca) u odreenom vremenskom periodu (pola
godine ili godinu). Za due boravke u pravilu se zahtijeva dobivanje vize. Od 1.
srpnja 2013. godine predvia se ulazak Hrvatske u EU, ime e se ukinuti potreba
dobivanja vize za putovanja u zemlje EU. Meutim nakon ulaska Hrvatske u
PvixiJrN s~x! 53
EU primjenjivat e se propisi EU koji reguliraju slobodu kretanja i boravka
dravljana EU-a i lanova njihovih obitelji na teritoriju drugih drava lanica
EU. Prema tim odredbama, dravljanima drava lanica Europskog ekonomskog
prostora (EEP) nee trebati dozvola za boravak u drugoj EU lanici do tri
mjeseca, a za boravak dulji od tri mjeseca zahtijevat e se prijava i ispunjavanje
odreenih uvjeta (dostatna hnancijska sredstva, zdravstveno osiguranje, potvrda
o radnom odnosu ili kolovanju itd.) koji ovise o svrsi boravka.
Detaljne informacije o uvjetima dobivanja dozvola za due boravke sa svrhom
studiranja ili provoenja istraivanja u nekoj zemlji lanici EU mogu se dobiti
u veleposlanstvima i konzularnim predstavnitvima tih zemalja u Hrvatskoj.
Popis adresa svih inozemnih veleposlanstava i konzularnih predstavnitava u
Republici Hrvatskoj moete pronai na internetskim stranicama Ministarstva
vanjskih i europskih poslova: MVP
35
. Pregled vaeeg viznog sustava za sve
zemlje s kojima Republika Hrvatska ima diplomatske odnose moe se pronai
na: http://www.mvep.hr/MVP.asp?pcpid=1161.
10.3 Povoljne avionske karte
Pretragu za povoljnim avionskim kartama dobro je zapoeti pregledavanjem pop-
ularnih internetskih pretraivaa avionskih karata, kao to su: CheapTickets
36
,
KAYAK
37
, Skyscanner
38
ili Vayama
39
. Na taj nain saznat ete okvirnu cijenu eljene
avionske karte, koja je i dobar polazni iznos za kasnije potencijalno pregovaranje s
putnikim agencijama: uglavnom nema smisla kupiti kartu u putnikoj agenciji ako
vam ne ponude bolju cijenu.
Sljedei korak su putnike agencije, kao npr. agencija STATravel
40
u Zagrebu. Kod
njih se mogu pronai avionske karte s posebnim popustima za studente i mlae od 26
godina, kao i redovne avionske karte. Takoer u njihovoj ponudi cijena jednosmjerne
karte u pravilu iznosi tono pola cijene povratne, to inae nije ba est sluaj (karta
u jednom smjeru uglavnom je puno skuplja od pola cijene povratne). Jako je vano
rezervirati kartu to prije jer je broj jeftinih karata s popustima vrlo ogranien i brzo
se rasprodaju. to prije znai i vie od 6 mjeseci prije datuma polaska.
Veina avionskih karata u njihovoj ponudi nema Zagreb kao mjesto polaska, ve
gradove kao to su Be, Venecija ili Budimpeta. Takve su karte u pravilu jeftinije od
karata s polaskom iz Zagreba i vrijedilo bi razmisliti o takvoj opciji, pogotovo ako
nemate previe prtljage. Jedan od autora jednom je prilikom letio iz Bea, do kojeg je
doputovao autobusom iz Zagreba, i cijeli je put proao bez ikakvih problema.
Naravno, osim u STA Travel, korisno je raspitati se za cijene avionskih karata
i u drugim putnikim agencijama. Uvijek se moe dogoditi da naiete na povoljnu
kartu na neoekivanom mjestu. Za letove unutar Europe postoji i niz niskotarifnih
avionskih kompanija koje lete i iz Hrvatske, pa razmotrite i tu mogunost. Takoer
su se odnedavno pojavile i low-cost avionske kompanije koje lete preko Atlantika
jo jedna potencijalno vrlo jeftina opcija. Za detalje pogledajte internetske
stranice: Flylowcostairlines.org
41
ili WhichBudget
42
. Imajte u vidu da niskotarifne
kompanije esto ne daju nikakve garancije, ak ni da e avion zapravo poletjeti ako
ne skupe dovoljno putnika, ugovor koji sklapate s njima dozvoljava im otkazivanje leta
uz esto samo nekoliko sati raniju obavijest. Isto tako veina takvih kompanija nudi
samo osnovnu uslugu leta (bez hrane) i ima vrlo rigorozna ogranienja na koliinu
prtljage. Prema tome ako imate neki skupi let (npr. prekooceanski), koritenje low-cost
kompanija za vezne letove i nije uvijek najpametnija opcija. No ako imate rezervnu
opciju ili vam mogue kanjenje ne predstavlja problem, low-cost kompanije zanimljiva
su opcija.
11.
Zaposlenje nakon
poslijediplomskog
Svrha ovog vodia prvenstveno je objasniti kako upisati poslijediplomski u inozem-
stvu. Poslijediplomski slui kao priprema za znanstvenu karijeru i zato drimo da e
studentima koji tek namjeravaju upisati poslijediplomski biti korisno i ovo poglavlje
koje govori o mogunostima zaposlenja nakon poslijediplomskog. Osim za izbor
zaposlenja, ovo bi poglavlje trebalo biti korisno i za izbor kompanije ili akademske
institucije za strunu praksu.
Openito, vii akademski stupnjevi nude vei izbor pri zaposlenju. Ovo poglavlje
analizira kategorije poslodavaca koji zapoljavaju novopeene magistre i doktore
tehnolokih znanosti.
Tijekom karijere mogue je mijenjati kategorije, no iz nekih kategorija je lake,
a iz nekih tee prijei u druge kategorije. Iz akademije je primjerice lako prijei u
industriju ili pokrenuti vlastitu kompaniju (eng. startup), dok je iz industrije mogue
prijei u akademiju ako redovito publicirate i odravate vezu s akademijom(sudjelujui
u odborima za obranu doktorata, povremeno poduavajui predmete na lokalnom
sveuilitu, suraujui s profesorima i studentima i sl.). Iz startupa izuzetno je teko
prijei u akademiju ako ve prije niste imali status redovitog profesora. S inenjerskog
radnog mjesta te iz banaka i investicijskih kua praktiki je nemogue doi do
akademske pozicije bez kompletnog restrukturiranja karijere tijekom dugog niza
godina.
11.1 Zaposlenje u industriji
Industrija nudi irok spektar pozicija za osobe s magisterijem ili doktoratom u
tehnikim znanostima, od manje-vie inenjerskih poslova u razvojnim timovima
do pozicija u istraivakim laboratorijima. Veina magistara zavrit e na razvojnoj
poziciji u industriji. Osnovne prednosti magisterija u odnosu na samo dodiplomski
studij u tom su sluaju: vee anse za zaposlenje, vei izbor pozicija i via poetna
plaa.
55
Industrija voli zapoljavati i doktore znanosti na inenjerske pozicije. Uspjeno
zavreni doktorat pokazuje upornost i predanost radu, pa je to dobra garancija
kvalitete. No inenjerski je posao najloija pozicija za doktora znanosti jer nauene
vjetine nee moi u potpunosti iskoristiti u industriji.
Posebno oprezan treba biti kada se radi o takozvanim Research and Development
(R&D) laboratorijima. Takvi su laboratoriji ponekad samo napuhano ime za obino
razvojno postrojenje koje zapoljava inenjere, a svojim imenom pokuava privui
i doktore znanosti. Ako razmiljate o zaposlenju u takvom laboratoriju, dobro
se raspitajte koliko se zapravo istraivanja stvarno radi u tom laboratoriju (R-
komponenta), a koliko obinog razvoja (D-komponenta). Najbolji nain da utvrdite
gdje spada laboratorij jest da pogledate koliko i gdje znanstvenici u laboratoriju
publiciraju.
Neke velike kompanije imaju i iskljuivo istraivake laboratorije. Postoji i niz
takvih istraivakih laboratorija u sklopu sveuilita koji su uglavnom hnancirani
od strane drave, pogotovo u Europi. U puno sluajeva istraivaki su laboratoriji
izvrsna mjesta za zapoljavanje doktora znanosti. Iako puno rjee, laboratoriji
zapoljavaju i magistre na pozicijama koje osim istraivakog rada ukljuuju i
dosta razvoja i inenjerskih poslova (npr. Research Software Developer Engineer u
Microsoft Researchu). Laboratoriji esto nude i odlina su mjesta za plaenu strunu
praksu (eng. internship) u trajanju od nekoliko mjeseci. Kad su na vrhuncu, takvi
su laboratoriji rasadnici ideja i novih tehnologija. Tada su to najbolja mjesta za
znanstvenike. Naprimjer ak je sedam Nobelovih nagrada otilo u ameriki Bell Labs.
Kvalitetne istraivake laboratorije odlikuje nekoliko osobina:
1. Dobra ekonomska situacija znanstvenici mogu slobodno putovati na prestine
konferencije ako imaju rad na konferenciji. Takoer im se svake godine
dodjeljuje budet za odreeni broj studenata koji dolaze na strunu praksu i za
posjetitelje (eng. visitor) s kojima dotini znanstvenik surauje na projektima.
2. Velika intelektualna sloboda znanstvenici imaju djelominu ili potpuno
slobodu izbora na emu ele raditi.
3. Transparentnost sloboda objavljivanja radova izuzetno je vana za
znanstvenike jer jedino kontinuirano objavljivanje garantira zaposlenje. Ako
laboratorij ograniava objavljivanje radova (zbog zatite intelektualnog vlas-
nitva), to moe biti smetnja u ostvarivanju osnovnih prioriteta znanstvenika.
4. Kvalitetan kadar bolji laboratorij zapoljava bolje znanstvenike.
Z~vosirNJr N~xoN vosiiJruivioxsxoc 57
Slijedi lista poznatijih istraivakih laboratorija u Sjevernoj Americi i Europi:
AT&T Labs Research
http://www.research.att.com/
Bell Labs
http://www.bell-labs.com
HP Labs
http://www.hpl.hp.com
IBM Research
http://www.research.ibm.com
Intel Research
http://www.intel.com/research
Microsoft Research
http://research.microsoft.com
NEC Laboratories America
http://www.nec-labs.com
Xerox PARC
http://www.parc.com
Software Engineering Institute
http://www.sei.cmu.edu
SRI International
http://www.sri.com
Tijekom hnancijske krize u 2008/2009. godini autori su spoznali i lou stranu indu-
strijskih laboratorija (prvih osam na gornjoj listi industrijski su laboratoriji, preostali
su sveuilini). Generalno, kompanije vide laboratorije kao veliko i dugorono ulaganje
i kad je hnancijska situacija loa, laboratoriji su prva stvar koja se ree jer laboratoriji
ne donose novac na kratkorone staze. Zato je bitno kontinuirano objavljivati radove
ako se zaposlite u industrijskom laboratoriju tako da moete prijei u akademiju ako
se jednog dana va laboratorij zatvori.
11.2 Akademija
Akademija nudi irok spektar pozicija za magistre i doktore znanosti. Sljedea lista
navodi neke od osnovnih pozicija:
Docent (eng. assistant professor) je obino prva stepenica prema stalnoj poziciji
redovitog profesora (eng. tenure). Tenure je fantastina prednost akademije nad
industrijom i zapravo znai garantirano zaposlenje do mirovine. Upravo zato to
je to tolika prednost, teko je dobiti poziciju na vrhunskim sveuilitima koja
vodi ka dobivanju stalne pozicije.
Openito, sve profesorske pozicije daju puno intelektualne slobode. Dobra
sveuilita stavljaju naglasak na znanstveni rad pri odluci kome e dodijeliti
stalnu poziciju, a kome ne. Naravno, kvaliteta nastave i sudjelovanje u
administracijskom ivotu zavoda bitni su, no u manjoj mjeri. Zanimljivo, loija
sveuilita stavljaju znatno vei naglasak na kvalitetu nastave kod dodjeljivanja
stalne pozicije.
Docenti dobivaju znatno manje plae nego znanstvenici u industriji, dok
izvanredni i redoviti profesori dobivaju neto loije plae nego znanstvenici
u industriji s ekvivalentnim brojem godina iskustva. Velik broj profesora
stoga pokree vlastite tvrtke, rade konzalting ili sjede u tehnikim i upravnim
odborima kompanija. Zahvaljujui tim dodatnim izvorima prihoda uspjeni
profesori na vrhunskim sveuilitima (nitko nee u svom odboru profesora s
drugorazrednog sveuilita) uspijevaju zaraditi popriline svote novca, esto vie
nego njihovi kolege u industriji.
U Sjedinjenim Amerikim Dravama profesori su plaeni za 9 mjeseci rada
godinje i sami odluuju hoe li se preostala 3 mjeseca sami hnancirati iz svojih
projekata, privremeno raditi u nekom industrijskom laboratoriju ili otii na
tromjeseni godinji odmor. Openito, profesori imaju znatno vie godinjeg
odmora nego njihovi kolege znanstvenici u industriji.
Gostujui profesor (eng. adjunct professor) je privremena pozicija koja je obino
neplaena i namijenjena je prvenstveno znanstvenicima iz industrije koji ele
odrati vezu s akademijom. Obaveze ukljuuju povremeno predavanje predmeta
te poticanje suradnje izmeu industrije i akademije. Gostujui profesori obino
ne mogu biti mentori studentima (ponekad mogu biti pomoni mentori) i ne
mogu se prijavljivati za eksterno hnanciranje svojeg istraivanja. Gostujui
profesori mogu napredovati do pozicije glavnog istraivaa (eng. principal
investigator) koja je plaena, dozvoljava voenje studenata na poslijediplomskom
i dozvoljava prijave za eksterno hnanciranje istraivanja.
Predava (eng. lecturer) je pozicija koja uglavnom ne vodi ka stalnoj poziciji.
Posao predavaa u potpunosti je fokusiran na nastavu te u pravilu iskljuuje
istraivanje i voenje studenata na poslijediplomskom. Plae su redovito nie
od plaa profesora. Ovo je dobra opcija za studente koji stvarno uivaju u
dranju nastave. Takoer ovo je posao u akademiji koji, za razliku od profesora,
esto mogu raditi i magistri. Skoro je nemogue prijei s predavake pozicije na
poziciju profesora ili istraivaa u industrijskom laboratoriju.
Ovaj komentar ne vrijedi za Veliku Britaniju tamo profesori takoer esto
dobivaju titule predavaa.
Znanstvenik (eng. research scientist) je relativno rijetka pozicija u akademiji jer
su plae relativno visoke i profesorima je teko skupiti dovoljno novca za
istraivanje kako bi mogli platiti znanstvenike. Prednost je te pozicije vea
sloboda istraivanja, a na nekim sveuilitima znanstvenici se mogu prijaviti
za svoje vlastite projekte. Takoer znanstvenici steknu iskustvo u voenju
projekata i rada sa Ph.D. studentima i postdocovima. Generalno, pozicije
znanstvenika privremene su i ovise o dostupnosti sredstava za istraivanje.
Postdoc pozicija privremena je pozicija (obino 24 godine) koja se smatra pripremom
za profesorsku poziciju. Plae su obino niske, ali postdocovi (najee) imaju
puno slobode u istraivanju. Cijelo poglavlje 13 posveeno je toj poziciji.
Bitno je napomenuti da je izuzetno teko dobiti profesorsku poziciju na najboljim
sveuilitima jer se esto prijavi i 300600 izuzetno kvalihciranih i kvalitetnih
kandidata za svaku. Sveuilite donosi odluke na temelju niza imbenika. Najbitniji
imbenici su: trenutane potrebe sveuilita, broj i kvaliteta publikacija, preporuke,
kvaliteta izlaganja tijekom intervjua, miljenje profesora koji su intervjuirali kandidata
i mjesto gdje je student zavrio doktorat (studenti koji dolaze s loijih sveuilita
izuzetno teko dou do pozicija na dobrim sveuilitima).
Na drugorazrednim je sveuilitima znatno lake dobiti poziciju, no kasnije je
izuzetno teko dobiti kvalitetne studente i pronai sredstva za hnanciranje istraivanja.
Kad se jednom zaposlite na loijem sveuilitu, vrlo su male anse da ete napredovati
i dobiti poziciju na boljem sveuilitu.
11.3 Dravni laboratoriji
Dravni su laboratoriji jedan od najveih zapoljavatelja doktora znanosti. Postoje dva
tipa dravnih laboratorija: laboratoriji koje direktno hnancira drava te laboratoriji
povezani s raznoraznim dravnim institucijama (vojska, razna ministarstva i dr.).
Osnovni je cilj dravnih laboratorija unapreenje kompetitivnosti dotine drave, dok
je osnovni cilj institucijskih laboratorija pomoi institucijama u ostvarenju njihove
misije.
Evo par primjera laboratorija za koje autori pretpostavljaju da su hnancirani
direktno od strane drave:
IMDEA
http://www.imdea.org
IMEC
http://www.imec.be
INRIA
http://www.inria.fr
IST Austria
http://www.ist.ac.at
Max Planck Institute
http://www.mpi-inf.mpg.de
Verimag
http://www-verimag.imag.fr
I par primjera institucijskih:
LLNL
https://www.llnl.gov/
LBNL
http://www.lbl.gov/
LANL
http://www.lanl.gov/
ANL
http://www.anl.gov/
NCAR
http://ncar.ucar.edu/
PNL
http://www.pnl.gov/
NASA Ames
http://www.nasa.gov/centers/ames/
JPL
http://www.jpl.nasa.gov/
SNL
http://www.sandia.gov/
Dravni laboratoriji obino imaju izvrsna hnancijska sredstva i resurse za
istraivanje. Takvi laboratoriji dosta su slini industrijskim laboratorijima jer se obino
zahtijeva konkretan rezultat istraivanja, ali su hnancijski puno stabiliniji. to se tie
intelektualne slobode, to puno ovisi od laboratorija do laboratorija te od grupe do
grupe unutar laboratorija. Pojedini od gore navedenih dravnih laboratorija esto rade
povjerljiva (eng. classied) istraivanja i trae da su zaposlenici dravljani SAD-a, no
takoer imaju i puno pozicija koje nisu classied, te ne zahtijevaju dravljanstvo.
11.4 Startups
Poslijediplomski studij na vrhunskim sveuilitima zanimljivo je iskustvo jer provodite
nekoliko godina radei s drugim mladim, energetinim i pametnim studentima. U
takvoj okolini esto nastaju ideje koje zatim postaju jezgra novonastalih kompanija.
Naprimjer opepoznati Google nastao je na temeljima projekta koji su Larry Page i
Sergey Brin zapoeli dok su bili na doktoratu na Stanfordu.
Startups nude potencijalno veliku hnancijsku dobit i utjecaj na svijet tehnologije
kao naknadu za veliki rizik i ogromnu koliinu uloenog rada. Pokretanje takve vlastite
kompanije opcija je i za magistre i za doktore znanosti dobra je ideja u ovom sluaju
bitnija od akademskog stupnja. Budui da novonastale kompanije uglavnom zapoinju
sa svega nekoliko ljudi, svatko mora raditi sve, pa to uglavnom znai da se nema
vremena za znanost.
11.5 Banke i investicijske kue
Ovo je moda najmanje oekivani poslodavac. Prema rijeima jednog studenta s MIT-
a, ak 30% studenata koji zavre poslijediplomski na MIT-u zaposle se u banci ili
investicijskoj kui.
Banke i investicijske kue polakome se za talentom s izvrsnim znanjem logike i
matematike te dokazanom sposobnou rjeavanja problema. Plae u tomhnancijskom
sektoru ponekad su znatno vee od plaa u industrijskim laboratorijima, no odlazak u
hnancijski sektor znai i zbogom znanosti (a esto i zbogom struci).
12. Razmjena studenata
Otkad je objavljeno prvo izdanje ovog vodia, jedno od najee postavljanih pitanja
autorima bilo je vezano uz razmjene studenata. Razmjene nisu glavna tema ovog
vodia, ali mislimo da je dobro analizirati glavne aspekte koji bi mogli pomoi
studentima da odlue kada je razmjena dobar karijerni potez, kako doi do razmjene
te kako je hnancirati.
Kao to smo prije spomenuli, relativno je rijetko da profesori hnanciraju razmjenu
jer im to nije isplativo ni vremenski ni hnancijski. Zato razmjene esto hnanciraju
razne zaklade i dravne agencije. Jedna su iznimka situacije kada student ima
ekspertizu u odreenom podruju u kojem profesor upravo zapoinje novi projekt. U
takvim su situacijama profesori esto spremniji prihvatiti i hnancirati studenta. Druga
su iznimka razmjene preko osobnih veza studenta ili njegova mentora.
Postoji nekoliko situacija kada bismo preporuili odlazak na razmjenu:
Za dobivanje pisama preporuke. Ako elite upisati poslijediplomski na vrhunskom
sveuilitu, trebat e vam jaka pisma preporuke, idealno s razliitih institucija i
iz razliitih zemalja. Zato je dobra ideja za vrijeme dodiplomskog (ili magisterija)
otii na razmjene u inozemstvo 312 mjeseci, impresionirati profesora i grupu
s kojom radite te ih traiti pismo preporuke kad doe vrijeme za prijave. U tom
sluaju elite doi na ugledno sveuilite kod poznatog profesora u podruju u
kojem elite doktorirati. U principu, to vam je stepenica ka poziciji na jo boljem
sveuilitu.
Za stjecanje iskustva. Ako radite poslijediplomski u Hrvatskoj i nemate namjeru
odlaziti van na poslijediplomski, tada je izuzetno bitno da pokuate otii na
jednu ili vie razmjena kako biste stekli inozemno iskustvo. Naalost, nai
poslijediplomski programi (pogotovo u raunarstvu) trenutano su izuzetno
slabi, gledano na svjetskoj razini, te je strano iskustvo nuno da biste nauili
baviti se znanou.
Profesori naelno vide takve razmjene kao privremenu (i esto besplatnu) radnu
snagu i zbog toga rijetko ulau ozbiljan trud u rad sa studentima na razmjeni
i u poduavanje. Ipak, bolje je nekakvo strano iskustvo nego nikakvo. Ako ste
ozbiljni, razmiljat ete o kvaliteti vaeg poslijediplomskog. Poslijediplomski na
63
vrhunskom sveuilitu neusporedivo je bolja opcija od poslijediplomskog na
treerazrednom sveuilitu uz par razmjena.
Razmjene obino traju 6 mjeseci do godinu dana i puno su ee u Europi nego u
Sjevernoj Americi. U Europi razmjene esto hnanciraju razne dravne agencije, pa su
razmjene rjee voene osobnim interesom profesora. Iako je lake doi do sredstava
za hnanciranje razmjene, tee je pronai sveuilite na koje se stvarno isplati ii na
razmjenu jer na listi 100 najboljih sveuilita znatno je vie sveuilita iz Sjeverne
Amerike (57) nego iz Europe (37). Taj je nesrazmjer jo izraeniji kad se razmatraju
samo zavodi za tehnoloke znanosti.
Ukoliko se odluite na razmjenu, u nastavku emo izloiti neke od moguih
vrsta razmjena, kao i modele njihovog hnanciranja. Pritom emo naglasak staviti
na hnanciranje trokova razmjene pomou sredstava koja se mogu dobiti prijavom
na natjeaje koje oglaavaju fondovi, zaklade i programi koji djeluju u Republici
Hrvatskoj.
Stoga emo u nastavku ovog poglavlja govoriti o Erasmus programu namijenjenom
razmjeni studenata koji studiraju u Republici Hrvatskoj u cilju provoenja dijela
studija u nekoj od zemalja Europe. Nadalje bit e rijei i o Erasmus Mundus programu
namijenjenom osnivanju cjelokupnih zdruenih diplomskih i poslijediplomskih studija
te pohaanju istih u nekoj od zemalja Europe. Posljednji dio ovog poglavlja posveen je
doktorskim istraivakim boravcima u inozemstvu sa svrhom prikupljanja kvalitetnih
rezultata namijenjenih izradi doktorske disertacije. Istaknut e se prednosti koje
doktorski istraivaki boravci donose, kao i modeli njihova hnanciranja pomou
mogunosti koritenja plaenog i neplaenog dopusta te prijave na natjeaje Hrvatske
zaklade za znanost i Fonda Jedinstvo uz pomo znanja.
12.1 Erasmus program
Jedan od najee koritenih programa u okviru studenske razmjene u Hrvatskoj
jest Erasmus program koji djeluje u okviru EU Programa za cjeloivotno uenje
(eng. Lifelong Learning Programme LLP). Program u Hrvatskoj provodi Agencija za
mobilnost i programe Europske unije (AMPEU
43
).
Erasmus je program akademske mobilnosti namijenjen visokom obrazovanju. Od
posebnog je znaaja za ovaj vodi injenica da u okviru Erasmus programa studenti iz
Hrvatske mogu provesti jedan dio studija u nekoj od zemalja EUstudirajui na visokom
uilitu ili obavljajui strunu praksu. Temeljem toga, putem Erasmus programa
studenti mogu poboljati svoju samostalnost, kulturnu obogaenost, poznavanje
stranih jezika i sposobnosti rada u multikulturalnim sredinama.
R~zxJrN~ s1UurN~1~ 65
12.1.1 Osnovni preduvjet za razmjenu
Da biste mogli otii na razmjenu u okviru Erasmus programa, nuno je da sveuilite ili
veleuilite, odnosno sastavnica na kojoj studirate, ima potpisan bilateralni sporazum
o suradnji sa sveuilitem na koje elite otii na razmjenu. Prije samog poetka
planiranja razmjene kroz Erasmus program informaciju o postojanju bilateralnog
sporazuma mogue je provjeriti u Uredu za meunarodnu suradnju sveuilita ili
veleuilita na kojem studirate. Ukoliko postoji bilateralni sporazum, ispunjen je
osnovni preduvjet za mogui odlazak na razmjenu. Meutim ukoliko sveuilite
ili veleuilite nema potpisan bilateralni sporazum, tada je potrebno da ured za
meunarodnu suradnju sveuilita ili veleuilita na kojem studirate pokrene proces
potpisivanja bilateralnog sporazuma. Pokretanje tog procesa moe biti na vau
inicijativu nakon to Uredu iskaete svoju ambiciju za odlaskom na dotino sveuilite.
Proces uspostave bilateralnih odnosa moe trajati odreeno vrijeme, pa je stoga nuno
na vrijeme zapoeti s planiranjem razmjene u okviru Erasmus programa. Jednom kada
se uspostavi bilateralni odnos s inozemnim sveuilitem, on u pravilu ostaje trajan i
mogu ga koristiti nadolazee generacije studenata.
12.1.2 Uvjeti razmjene u okviru Erasmus programa
Trajanje studiranja ili strune prakse na koju se odlazi u okviru Erasmus programa
moe iznositi najmanje 3, a najvie 12 mjeseci. To znai da, ukoliko odlazite na studijski
boravak, maksimalno moete sluati nastavu u okviru jedne razmjene u trajanju do
2 semestra. Pritom je vano naglasiti da se razmjena u okviru Erasmus programa
moe iskoristiti i za pisanje zavrnih, diplomskih ili doktorskih radnji. U tom sluaju
niste duni prijaviti sluanje nijednog predmeta na inozemnom sveuilitu tijekom
razmjene. U trenutku odlaska na razmjenu, morate biti upisani u najmanje drugu
godinu dodiplomskog studija i morate imati status dravljana Republike Hrvatske.
Naelno, razmjenu je mogue ostvariti na visokim uilitima unutar 27 drava lanica
EU. Meutim postoje i sluajevi zemalja poput vicarske koja nije lanica EU, a ija
sveuilita (npr. ETH Zurich) sudjeluju u Erasmus programu. Stoga je nuno napraviti
dodatne provjere o mogunostima odlaska na razmjenu u okviru Erasmus programa
za sluaj onih sveuilita koja se nalaze u zemljama koje nisu formalne lanice EU.
12.1.3 Natjeajna dokumentacija i obveze
U okviru natjeajne dokumentacije najee trebate predati ispunjen tipizirani prijavni
obrazac, ivotopis napisan na Europass CV obrascu te motivacijsko pismo. Odluku o
odobrenju sredstava za razmjenu u okviru Erasmus programa donosi povjerenstvo za
odabir kandidata koje imenuje sveuilite ili veleuilite. Nakon objavljivanja odluke
o odabiru kandidata, ured za meunarodnu suradnju o tome obavjetava ured na
inozemnom sveuilitu na koje ste se prijavili. Student je duan prouiti internetske
stranice inozemnog sveuilita za koje je nominiran i postupati po njihovim uputama
koje se obino odnose na prikupljanje potrebne dokumentacije, rokove prijava i
dolaska na razmjenu. Inozemno sveuilite najee izdaje prihvatno pismo za studente
koje alje ili na adresu studenta ili na adresu Ureda za meunarodnu suradnju.
Prije odlaska na razmjenu student potpisuje s matinom ustanovom ugovor o
dodjeli hnancijske potpore kojim se ureuju meusobna prava i obveze. Ugovor se
sastoji od dva privitka:
Sporazum o priznavanju razdoblja mobilnosti (eng. Learning Agreement/Training
Agreement) u kojem su odreene pojedinosti oko nastavnog plana i programa,
odnosno programa strune prakse. U sluaju provoenja dijela studija u
inozemstvu, u sporazumu se navode svi kolegiji s pripadajuim ECTS bodovima
koje se planira sluati i polagati. U sluaju studijskog boravka s ciljem izrade
zavrne, diplomske ili doktorske radnje, takoer je nuno postojanje sporazuma.
U njemu se navodi broj ECTS bodova koji odgovaraju angamanu potrebnom za
izradu odreenog tipa radnje.
Erasmus studentska povelja (eng. Erasmus Student Charter) u kojoj su navedena
prava i obveze studenata vezana uz studijski boravak u inozemstvu.
Nakon povratka iz inozemne ustanove duni ste svojoj matinoj ustanovi dostaviti
sljedee dokumente:
zavrno izvjee (prema obrascu matine ustanove);
prijepis ocjena (ukoliko ste sluali i polagali kolegije);
potvrdu inozemne ustanove iz koje se vidi tona duina boravka.
12.1.4 Financiranje
Studenti koji u okviru Erasmus programa odlaze u inozemstvo imaju pravo na
mjeseno hnanciranje svog boravka. Meutim hnanciranje iz sredstava Erasmus
programa nije namijenjeno pokrivanju cjelokupnih ivotnih trokova u inozemstvu.
Iznos potpore dosad se kretao od 350400 EUR, pa je stoga rije o mjesenoj
hnancijskoj potpori (stipendiji) koja samo djelomino pokriva trokove ivota i
smjetaja. Zbog toga je vano naglasiti da studenti koji odlaze na razmjenu u okviru
Erasmus programa moraju pronai dodatna sredstva za hnanciranje svog boravka.
Pritome dodatna sredstva ne smiju dolaziti iz fondova ili projekata EU. Pored dobivanja
mjesene stipendije, studentima se hnanciraju i putni trokovi odlaska i povratka s
razmjene do odreenog iznosa. Sam iznos kao i mogua prijevozna sredstva dehnirana
su od strane Ureda za meunarodnu suradnju sveuilita ili veleuilita na kojem
studirate. Prije odlaska na razmjenu, studenti su duni sklopiti policu zdravstvenog
i putnog osiguranja za period koji odgovara periodu razmjene. Postojanje tih polica
preduvjet je za potpisivanje ugovora o dodjeli hnancijske potpore.
12.1.5 Prednosti Erasmus mobilnosti
Prednost je Erasmus programa u tome to visoka uilita u inozemstvu Erasmus
studentima ne smiju naplatiti kolarinu niti ostale naknade koje inae ne plaaju ni
njihovi matini studenti. Druga bitna prednost jest ta da veina sveuilita rezervira u
sveuilinim studenskim domovima ili apartmanima odreene kapacitete za smjetaj
Erasmus studenata. Na veini sveuilita koja sudjeluju u programu Erasmus, pogotovo
na onim kvalitetnijim, studentima koji dolaze na razmjenu omoguen je besplatni teaj
jezika zemlje u kojoj su doli na studij ili praksu. Takoer na veim sveuilitima
postoje okupljanja Erasmus studenata u Erasmus studentske udruge ili organizacije.
Primjerice na sveuilitu Politecnico di Milano djeluje Erasmus studentska mrea
(Erasmus Student Network ESN
44
) u okviru koje studenti organiziraju zajednika
druenja, zabave, putovanja itd. Takoer je est sluaj da Erasmus studenti imaju pravo
na popuste prilikom plaanja prehrane ili nekih usluga u okviru kulturnih, zabavnih
ili sportskih sadraja u mjestu u kojem borave.
12.1.6 Erasmus uredi u Hrvatskoj
Sve informacije o mogunostima razmjene u okviru Erasmus programa mogu se
dobiti u uredima za meunarodnu suradnju koji su oformljeni na veini hrvatskih
sveuilita i veleuilita. Auran popis Erasmus koordinatora koji djeluju pri uredima
za meunarodnu suradnju s pripadajuim kontakt-podacima za Republiku Hrvatsku
moe se pronai na web stranicama AMPEU-a
45
.
Uredi za meunarodnu suradnju na sveuilitu ili veleuilitu na kojem studirate
takoer periodiki oglaavaju natjeaje s rokovima prijave za hnanciranje studijskog
boravka ili strune prakse iz sredstava Erasmus programa. Na svakoj sastavnici
sveuilita ili veleuilita djeluju i Erasmus povjerenici (koordinatori) te ECTS
koordinatori. Uloga je Erasmus povjerenika promoviranje Erasmus programa, kao
i davanje studentima svih potrebnih informacija o mogunosti realizacije Erasmus
programa na sastavnici na kojoj studirate. ECTS koordinatori koordiniraju usklaenost
predvienog radnog optereenja (izraenog ECTS bodovima) u periodu razmjene.
Informacije o tome koja osoba obavlja poslove Erasmus povjerenika i koordinatora
nuno je potraiti na sastavnici na kojoj studirate.
12.2 Erasmus Mundus program
Premda se radi o programima iz podruja visokog obrazovanja, prethodno opisani
Erasmus program i Erasmus Mundus program dva su razliita programa koja imaju
razliita pravila i razliite izvore hnanciranja. Kod Erasmus programa nastavnici i
studenti prijave podnose sveuilitu u Hrvatskoj na kojem rade, odnosno studiraju,
a koje provodi natjeaj i dodjeljuje sredstva. Nadalje stipendije Erasmus programa
namijenjene su za kratkoronu mobilnost nastavnog osoblja ili mobilnost studenata u
trajanju od maksimalno dva semestra. Erasmus Mundus stipendije dodjeljuje konzorcij
koji provodi program diplomskog ili poslijediplomskog obrazovanja. Stipendije
pokrivaju u potpunosti sve ivotne trokove tijekom diplomskog, odnosno posli-
jediplomskog studija, dok stipendije Erasmus programa nisu namijenjene pokrivanju
cjelokupnih ivotnih trokova, ve samo dijela tih trokova.
Erasmus Mundus centralizirani je program za ije je provoenje zaduena Izvrna
agencija Europske komisije za audiovizualnu politiku i kulturu sa sjeditem u
Bruxellesu (eng. The Education, Audiovisual and Culture Executive Agency EACEA
46
).
Agencija raspisuje pojedinane natjeaje te je odgovorna za odabir projekata, dodjelu
hnancijske potpore i nadzor nad provedbom projekata. Delegacije Europske unije iz
Republike Hrvatske i AMPEUimaju kao nacionalne kontakt-toke zadau informiranje
javnosti u Hrvatskoj o programima Erasmus Mundus. Ustanove iz Republike Hrvatske
u ovom programu trenutno imaju status tzv. tree zemlje, to im omoguuje da
sudjeluju u programu kao ravnopravni partner. Pritom ustanove imaju sva prava
koja im status ravnopravnog partnera prua, ali ne mogu biti podnositelji projekata,
odnosno ne mogu sklapati ugovore s Europskom komisijom. Tu mogunost imaju
samo ustanove iz zemalja lanica EU.
Program se provodi na nain da u prvoj fazi konzorciji visokih uilita (iz EU,
Hrvatske ili ostalih zemalja koje imaju status tree zemlje) podnose prijave Izvrnoj
agenciji. U kategoriju treih zemalja svrstane su zemlje EFTA-e (Norveka, vicarska,
Lihtentajn, Island) i zapadnog Balkana (zemlje bive Jugoslavije). Nakon to Agencija
odobri prijavu konzorcija, nastavnici i studenti u svrhu stipendiranja mobilnosti u
drugoj fazi podnose prijave samim konzorcijima visokih uilita.
12.2.1 Vrste nanciranja
Program Erasmus Mundus omoguava hnanciranje sljedeih aktivnosti:
aktivnost uspostavljanja zdruenih diplomskih i doktorskih studija te stipendi-
ranje kandidata zainteresiranih za studiranje na istima;
aktivnost partnerstva izmeu visokih uilita iz EU i visokih uilita u svim
ostalim zemljama u svrhu mobilnosti na svim akademskim razinama;
aktivnost promidbe visokog obrazovanja.
Od posebnog je interesa za ovaj vodi mogunost stipendiranja kandidata koji
su zainteresirani za studiranje na zdruenim diplomskim ili doktorskim studijima
u okviru Aktivnosti 1 (eng. Action 1). Studenti zainteresirani za stipendije Erasmus
Mundus programa moraju poslati prijavu izravno konzorciju koji provodi program.
Konzorcij provodi odabir kandidata pomou procesa s unaprijed dehniranim kri-
terijima odobrenim od Agencije. Zavretkom ovakvih zdruenih studija dobiva se
zajednika diploma, odnosno dvostruka (ili viestruka) diploma onih lanica konzorcija
(ustanova) koje sudjeluju u zdruenom studiju. Pritom se na natjeaje za zdruene
diplomske studije mogu javiti hrvatski studenti koji u trenutku natjeaja imaju
zavren barem dodiplomski studij, a za zdruene doktorske studije oni studenti koji
imaju zavren diplomski studij. Za vrijeme dobivanja stipendije iz sredstava Erasmus
Mundus programa studenti nemaju pravo na koritenje druge stipendije ukoliko ona
potjee iz sredstava EU.
Popis moguih diplomskih studija i konzorcija koji ih organiziraju moe se pronai
na: Erasmus Mundus Masters Courses (EMMCs).
Popis moguih doktorskih studija i konzorcija koji ih organiziraju moe se pronai
na: Erasmus Mundus Joint Doctorates (EMJDs).
Program razlikuje dvije vrste stipendija koje su svrstane u kategoriju A (za osobe
iz treih zemalja) i kategoriju B (za osobe iz zemalja lanica EU). Stoga se u svrhu
stipendiranja studiranja na diplomskim i doktorskim studijima kandidati iz Hrvatske
natjeu za stipendije iz kategorije A. Uvjet za dobivanje stipendije jest da kandidati
nisu boravili radei ili studirajui u zemljama EU due od 12 mjeseci (kumulativno) u
zadnjih 5 godina od prijave za dobivanje stipendije. Ukupan iznos stipendije moe se
razlikovati s obzirom na odluku konzorcija koji program provodi.
12.2.2 Iznosi stipendija
U sluaju stipendije za diplomske studije, iznosom stipendije u pravilu su obuhvaeni:
1. putni i ostali trokovi (4000 EUR);
2. kolarina (4000 EUR po semestru);
3. trokovi ivota (1000 EUR mjeseno);
4. ostali trokovi sudjelovanja (osiguranja, lanarine, knjinica. . . ) do 4000 EUR
mjeseno.
U sluaju stipendije za doktorske studije, iznosom stipendije u pravilu su
obuhvaeni:
1. putni i ostali trokovi (7500 EUR),
2. kolarina, trokovi osiguranja (izmeu 300600 EUR mjeseno, ovisno o tome
je li za izvoenje programa nuno koritenje laboratorija i sline istraivake
opreme),
3. trokovi ivota (1400 EUR mjeseno, to se isplauje u obliku stipendije ili cca
2800 EUR mjeseno, to je iznos namijenjen za bruto plau doktoranda. Odabir
stipendije ili bruto plae ovisi o odluci konzorcija i zakonodavstvu zemalja u
kojima se program provodi.)
U sluaju doktorskih studija stipendije se daju na maksimalni period od 3 godine.
Istraivake i obrazovne aktivnosti za vrijeme trajanja stipendije moraju se provesti na
institucijama koje se nalaze u zemljama barem dviju razliitih lanica konzorcija.
Vie informacija o otvorenim natjeajima u okviru Erasmus Mundus programa
moe se pronai na web stranicama Agencije za mobilnost i programe EU(AMPEU)
47
.
Detaljne informacije o Erasmus Mundus programu mogu se pronai u Erasmus
Mundus vodiu
48
.
12.3 Doktorski istraivaki boravci
Iako smo u prethodnim poglavljima naglasili razloge i prednosti zavretka posli-
jediplomskog studija u inozemstvu, esti su sluajevi da hrvatski postdiplomandi nisu
iz razliitih razloga u mogunosti upisati poslijediplomski studij u inozemstvu. To ima
za posljedicu upis poslijediplomskog studija na nekom od sveuilita koja djeluju u
Republici Hrvatskoj. Upis na poslijediplomski studij u Hrvatskoj uvjetovan je prethod-
nim zavretkom diplomskog sveuilinog studija, odnosno stjecanjem najmanje 300
ECTS bodova tijekom visokokolskog obrazovanja. Na podruju raunarstva koncept
poslijediplomskih studija na tehnikimfakultetima u Republici Hrvatskoj zasniva se na
trogodinjem studiju sainjenom od est semestara. Tijekom prvih nekoliko semestara
studenti sluaju kolegije u formi predavanja ili konzultacija, dok su posljednji semestri
predvieni za pisanje i obranu doktorske disertacije.
est je sluaj da doktorandi zaponu raditi na temi doktorske radnje tek nekoliko
godina nakon poslijediplomskog studija tijekom kojeg su odsluali i poloili sve
kolegije. Neki od vanijih razloga takvom pristupu mogu se pronai u:
znanstvenoj neaktivnosti mentora doktoranda;
radnim obavezama doktoranda koji poslijediplomski studij najee pohaa
uz rad na puno radno vrijeme ili u gospodarstvu ili znanstveno-obrazovnom
sustavu Republike Hrvatske;
konceptu poslijediplomskog studija koji sadri kolegije koji se moraju prethodno
poloiti (to nije sluaj s mnogim doktorskim studijima u svijetu).
Niti jedan od ovih razloga, prema miljenju autora, ne smije rezultirati odgodom
poetka rada na temi doktorske disertacije, zbog ega vam savjetujemo da s
istraivanjima u okviru doktorske radnje zaponete odmah po upisu poslijediplomskog
studija. Time umanjujete mogunost da se dovedete u neeljenu situaciju pribliavanja
isteku rokova predvienih za izradu i obranu radnje, a da pritom niste napravili
nikakve ozbiljnije aktivnosti u pogledu istraivanja na temi radnje. Ukoliko ipak
neki od gore navedenih razloga rezultira takvom situacijom, kao mogue rjeenje
predlaemo doktorski istraivaki boravak na inozemnoj znanstvenoj instituciji.
Pritom autori ovog vodia ne smatraju da je to jedini i iskljuivi sluaj zbog
kojega bi doktorandi iz Hrvatske trebali otii na doktorski istraivaki boravak
u inozemstvo. Iako imaju manje prednosti nego upis cjelovitog poslijediplomskog
studija u inozemstvu, doktorski istraivaki boravci u inozemstvu donose vam sljedee
prednosti u odnosu na pohaanje cjelokupnog poslijediplomskog studija u Hrvatskoj:
potpuna posveenost istraivanjima na temi doktorske disertacije, to u pravilu
rezultira veom i brom znanstvenom produktivnou;
stjecanje iskustva radom u meunarodnom istraivakom okruenju;
uspostavu trajnih kontakata s inozemnim mentorom i istraivakom grupom
kroz nastavak dugorone suradnje i nakon vaeg povratka u Hrvatsku;
bolju znanstvenu priznatost po povratku u Hrvatsku s referencom koja znaajno
obogauje va ivotopis i ini vas konkurentnijima u budunosti.
12.3.1 Znaenje doktorskog istraivakog boravka
Pod doktorskim istraivakim boravkom podrazumijevamo odlazak u inozemstvo onih
doktoranada koji studiraju na poslijediplomskom studiju u Hrvatskoj s iskljuivim
ciljem da provedu istraivanje koje e rezultirati izradom doktorske disertacije. U
pravilu takvi boravci na inozemnim istraivakim institucijama mogu trajati od
nekoliko mjeseci do jedne godine. Kod odabira osobe koja e vas voditi (mentorirati)
tijekom vaeg doktorskog istraivakog boravka, uzmite u obzir sve navedeno u
poglavlju 6 ovoga vodia. Takoer vodite rauna i o ugledu i znanstvenoj aktivnosti
sveuilita, zavoda ili laboratorija na kojem planirate provesti istraivaki boravak
sukladno savjetima navedenim u sekcijama 5.3 i 5.4 ovog vodia.
12.3.2 Odabir mentora i istraivake grupe
Budui da je trenutak odabira mentora i istraivake grupe na kojoj ete provesti
doktorski istraivaki boravak ipak poneto drugaiji od trenutka odabira inozemnog
sveuilita na kojem bi se pohaao cjeloviti poslijediplomski studij, dodatno emo
opisati jedan od moguih naina pronalaska inozemnog mentora i istraivake grupe.
Uz pretpostavku da ste donekle provodili istraivanja na temi svoje doktorske radnje
ili imate jasnu viziju teme na kojoj biste doktorirali, mogui put dobivanja informacije
o kvalitetnom mentoru i istraivakoj grupi jest putem radova koje grupa objavljuje
na kvalitetnim meunarodnim konferencijama i u znanstvenim asopisima. Ukoliko
uoite znaajan broj kvalitetnih radova iz podruja vaeg interesa, ne oklijevajte
kontaktirati lanove istraivake grupe koji ih publiciraju u pogledu mogueg dolaska
na doktorski istraivaki boravak. U sluaju da s takvom grupom dogovorite doktorski
istraivaki boravak, bit ete sigurni da ete raditi na podruju vaeg interesa.
Takoer ete biti sigurni da radite u grupi koja je znanstveno aktivna jer ve ima
kvalitetne publikacije iz podruja vaeg interesa, to ini neupitnim kvalitetu i metode
znanstveno-istraivakog rada te grupe i osobe koja grupu vodi.
Tijekom boravka nastojte ostvariti to je mogue vie znanstvenih rezultata koje
ete ugraditi u vau doktorsku disertaciju. Pritom pokuajte u suradnji s mentorom
i lanovima istraivake grupe napisati i objaviti to vei broj radova na vrhunskim
meunarodnim znanstvenim konferencijama i u kvalitetnim znanstvenim asopisima
sa to veim faktorom odjeka (eng. impact factor). Objavljivanjem na konferencijama
i u asopisima onih rezultata koje ete ugraditi u doktorsku radnju podiete
kvalitetu vae radnje i osiguravate neupitnost postojanja znanstvenog doprinosa vaeg
doktorata.
12.3.3 Pozivno pismo
Nakon to vaminozemni mentor potvrdi spremnost da vas ugosti kao gosta istraivaa,
mogue je dobivanje pozivnog pisma (eng. invitation letter) ustanove na koju se odlazi
radi istraivakog boravka. Pozivno pismo jedan je od najvanijih dokumenata koje
je nuno predati prilikom prijave na natjeaje namijenjene hnanciranju istraivakih
boravaka u inozemstvu. Rije je o dokumentu koji se neovisno o vrsti natjeaja za
hnanciranje istraivakog boravka s posebnom pozornou evaluira. Pozivno pismo u
pravilu sastavlja i potpisuje inozemni istraiva (mentor) s ustanove na koju odlazite.
Ponekad je potrebno, i to valja naglasiti, da se na pozivnom pismu nalazi peat i potpis
elnika institucije (npr. dekan fakulteta, ravnatelj instituta) na kojoj radi osoba koja
vas poziva. Rije je o osobi koja vas slubeno poziva i izraava spremnost da vas ugosti
tijekom vaeg istraivakog boravka na zavodu, u laboratoriju ili na odsjeku ustanove
na kojoj radi. Forma i sadraj pozivnog pisma u pravilu se ne propisuju, ali nuno je
da sadre nekoliko vanih informacija kao to su:
nedvojbena spremnost da vam se omogui istraivaki boravak na inozemnoj
instituciji;
razlozi temeljem kojih je inozemni mentor procijenio da zavrjeujete biti
ugoeni na inozemnoj instituciji;
trajanje vaeg istraivakog boravka s oekivanim poetkom i zavretkom;
prostor, uvjeti i istraivaka oprema koja vam se stavlja na raspolaganje tijekom
boravka;
znanstveno podruje na kojem e se vriti istraivanje (s naglaskom na
aktualnost podruja istraivanja);
oekivani rezultati vaeg znanstveno-istraivakog rada s naglaskom na njihovo
publiciranje u relevantnim znanstvenim asopisima i na meunarodnim konfe-
rencijama;
kontakt-informacije o inozemnom mentoru (zvanje mentora, osobne web
stranice, e-mail adresa, telefonski broj itd.);
kontakt-informacije o ustanovi na kojoj se provodi istraivanje (institut, fakultet,
zavod, laboratorij, odsjek itd.).
Svakako je dobro kod izraavanja potrebe za dobivanjem pozivnog pisma ljubazno
skrenuti panju inozemnom mentoru na uvrtenje navedenih informacija u sadraj
pozivnog pisma. Mogue je takoer da i sami natjeaji za hnanciranje istraivakih
boravaka propisuju koje informacije nuno moraju biti sadrane u pozivnom pismu.
Iako nije propisano, poeljno je da se pozivno pismo s navedenim informacijama pie
na memorandumu ustanove (fakulteta, zavoda, laboratorija) na kojoj radi mentor koji
vas poziva.
Sadraj pozivnog pisma moe znaajno utjecati na vae anse u pogledu
odobravanja hnanciranja istraivakog boravka. Razlog tomu lei u injenici da je
pozivno pismo praktiki jedini dokument kojim se povjerenstvu koje odluuje o
hnanciranju vaeg boravka dokazuje spremnost inozemne ustanove i mentora da
budete ugoeni kao gost istraiva. Zbog toga je vano da pozivno pismo sadri
kvalitetno prezentirane informacije o znanstvenom podruju na kojem se planira vriti
istraivanje, aktualnosti s tog podruja te informacije o oekivanim rezultatima vaeg
znanstveno-istraivakog rada. Takoer je od posebnog znaaja znanstvena reputacija
inozemnog mentora iz podruja na kojem se planira istraivanje, kao i znanstveno-
istraivaki ugled ustanove na koju vas pozivaju.
12.3.4 Izrada i obrana doktorske disertacije
U sluaju da je istraivaki boravak bio uspjean i da ste tijekom boravka prikupili
dovoljno znanstvenih rezultata za izradu doktorske radnje, po povratku u Hrvatsku
doktorsku radnju branite na sastavnici sveuilita na kojoj ste upisali poslijediplomski
studij. Bez obzira to ste doktorsko istraivanje napravili na inozemnoj instituciji, dok-
torat dobivate od onog sveuilita u Hrvatskoj na kojem ste upisali poslijediplomski
studij.
Premda je pisanje doktorske radnje koja se brani u Hrvatskoj na engleskom jeziku
izuzetak, a ne uobiajena praksa, autori ovog vodia preporuuju vam da doktorsku
radnju piete i branite na engleskom jeziku! Naelno, veina sastavnica hrvatskih
sveuilita koji organiziraju poslijediplomske studije iz podruja elektrotehnike i
raunarstva u svojim internim dokumentima (npr. na splitskom FESB-u Pravilnik
o poslijediplomskom studiju) doputaju mogunost pisanja i organizacije obrane
doktorata i na engleskom jeziku. Ipak, nuno je da prije donoenja odluke o pisanju i
obrani doktorata na engleskom jeziku tu mogunost i formalno provjerite na sastavnici
na kojoj branite doktorsku radnju.
Nekoliko je vanih prednosti koje dugorono dobivate pisanjem i obranom
radnje na engleskom jeziku. Prva i najvanija jest injenica da vaa doktorska
radnja postaje prepoznatljiva globalnoj znanstveno-istraivakoj zajednici. Pisanjem
radnje na hrvatskom jeziku ograniavate doseg njenog djelovanja jer sadraj takve
radnje mogu razumjeti samo osobe koje razumiju hrvatski jezik. U tom vam sluaju
doktorska radnja ne moe biti znaajna referenca prilikom apliciranja na meunarodne
natjeaje, projekte ili postdoc pozicije u inozemstvu. Naime, u sluaju da na nekom
meunarodnom inozemnom natjeaju morate predoiti va dosadanji znanstveno-
istraivaki rad, slanje doktorske radnje pisane na hrvatskom jeziku nema nikakav
znaaj. Nadalje doktorska je radnja zahtjevan tehniki dokument pa pisanjem radnje
na engleskom jeziku ujedno usavravate pisanje engleskog jezika do razine spremnosti
da sutra budete u mogunosti na engleskom jeziku pisati dokumente sline sloenosti
poput knjiga, tehnikih broura i sl.
Jo je jedna vana prednost pisanja doktorske radnje na engleskom jeziku i
mogunost da imate meunarodno povjerenstvo za ocjenu i obranu doktorske radnje.
Angairanjem jednog ili vie uglednih inozemnih znanstvenika u postupku ocjene
i obrane vae doktorske disertacije znaajno podiete razinu vjerodostojnosti vaeg
doktorata. U sluaju meunarodnog povjerenstva za ocjenu i obranu doktorata
nuno je da sastavnica na kojoj se brani doktorat svu slubenu dokumentaciju
(npr. ocjene disertacije i izvjetaja s obrane) izda na jeziku razumljivom svim
lanovima povjerenstva za ocjenu i obranu. U pravilu je rije o engleskom jeziku. Stoga
je u suradnji s mentorom iz Hrvatske nuno na vrijeme kontaktirati odgovarajue
slube sastavnice kako bi se takva dokumentacija pripremila.
12.3.5 Financiranje doktorskog istraivakog boravaka
Ve smo naglasili da inozemni mentori rijetko nude hnanciranje bilo kojeg oblika
razmjene, a to se odnosi i na doktorske istraivake boravke. Stoga emo u nastavku
opisati mogunosti hnanciranja doktorskog istraivakog boravka sredstvima koja
dodjeljuju hrvatske institucije, programi, zaklade i fondovi. U prethodnom smo
poglavlju naveli da jedan od moguih izvora hnanciranja doktorskog istraivakog
boravka moe biti stipendija u okviru Erasmus programa. Iako stipendiju moete
koristiti u svrhu sluanja jednog dijela poslijediplomskog studija u inozemstvu, moete
je koristiti i ukoliko u okviru poslijediplomskog studija elite provesti doktorski
istraivaki boravak u inozemstvu bez obveze sluanja predmeta. Ukoliko je stipendija
dobivena u okviru Erasmus programa jedini izvor prihoda, zbog svog relativno
malenog iznosa nee vam biti dostatna za pokrivanje ivotnih trokova. U tom sluaju
moete Erasmus stipendiju kombinirati s nekim instrumentima hnanciranja kao to
su:
plaeni dopust;
neplaeni dopust;
programi i natjeaji Hrvatske zaklade za znanost;
programi i natjeaji Fonda Jedinstvo uz pomo znanja.
Plaeni dopust
Iskljuivo u sluaju doktoranada koji rade u sustavu znanosti i visokog obrazovanja
Republike Hrvatske, Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje (NN 93/08)
predvia mogunost koritenja tzv. plaenog dopusta u svrhu znanstvenog i strunog
usavravanja. Plaeni dopust moe se odobriti zaposleniku ako je predvien planom
znanstvene i strune djelatnosti ustanove. Stoga doktorandi koritenjem prava na
plaeni dopust imaju mogunost provesti doktorski istraivaki boravak u inozemstvu.
Tijekom plaenog dopusta doktorandima ne miruju rokovi za izvrenje obaveza u
okviru poslijediplomskog studija, kao ni prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi
s radnim odnosom. Ali zato doktorand tijekom doktorskog istraivakog boravka
na inozemnoj instituciji prima hnancijska sredstva koja odgovaraju iznosu njegove
mjesene plae u matinoj ustanovi u Hrvatskoj.
Prema odredbama Kolektivnog ugovora maksimalno trajanje plaenog dopusta
tijekom kojega se dobiva plaa iznosi do godinu dana. Ukoliko usavravanje u
inozemstvu traje dulje od godine dana, ustanova zaposleniku u preostalom trajanju
usavravanja do maksimalno dvije godine ukupnog trajanja usavravanja uplauje
doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, ali mu ne isplauje neto iznos
plae. U skladu s Kolektivnim ugovorom ustanova zaposlenika u tom periodu ne
odjavljuje zaposlenika s Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvatskog
zavoda za zdravstveno osiguranje. Sredstva za uplatu navedenih doprinosa osigurava
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS). Ako doktorand napusti usavra-
vanje bez suglasnosti poslodavca, duan je vratiti poslodavcu sve trokove koje je
poslodavac imao, osim ako je razlog via sila ili teka bolest. Po zavretku istraivakog
boravka na inozemnoj instituciji doktorand je duan raditi kod poslodavca najmanje
onoliko koliko je proveo boravei u inozemstvu, a u protivnom je duan poslodavcu
nadoknaditi dobivena sredstva za razliku onih mjeseci koje nije proveo radei na
matinoj ustanovi nakon zavretka boravka u inozemstvu.
Neplaeni dopust
Iako neplaeni dopust nije mjera koja osigurava mogue hnanciranje usavravanja u
inozemstvu, u ovom je vodiu istiemo jer se radi o mjeri koja zaposlenicima osigurava
zakonsku mogunost odlaska na usavravanje u inozemstvo. Pretpostavka te zakonske
mogunosti jest da zaposlenike po povratku sa usavravanja (neplaenog dopusta)
i dalje eka njihovo radno mjesto u ustanovi u kojoj su zaposleni prije odlaska na
usavravanje. Za razliku od plaenog dopusta, tijekom neplaenog dopusta ustanova
zaposleniku ne isplauje neto plau, kao ni sva ostala davanja na plau i iz plae. Stoga
je mogue plaeni dopust koristiti samo u sluaju postojanja nekog izvora hnanciranja
(stipendija, projekt. . . ) kojim se pokrivaju trokovi usavravanja u inozemstvu. Pored
osoba koje rade u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, pravo na neplaeni dopust
imaju svi zaposlenici u Republici Hrvatskoj, budui da je neplaeni dopust reguliran
Zakonom o radu (NN 149/09).
Za vrijeme neplaenoga dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s
radnim odnosom miruju, to nije sluaj s plaenim dopustom odreenim Kolektivnim
ugovorom. Tijekom perioda neplaenog dopusta poslodavac e napraviti odjavu
zaposlenika sa zdravstvenog i mirovinskog osiguranja. To znai da se vrijeme
provedeno na neplaenom dopustu ne rauna u mirovinski sta. Neplaeni dopust nije
pravo doktoranda (radnika) koje poslodavac mora dati, nego ovisi o volji poslodavca
koji ga moe ili ne mora odobriti. S druge strane, Zakon ne postavlja nikakva
ogranienja glede neplaenog dopusta, pa ne navodi posebne razloge zbog kojih se
moe odobriti neplaeni dopust, a niti ogranienja trajanja. To znai da neplaeni
dopust moe trajati onoliko koliko se radnik i poslodavac dogovore.
Hrvatska zaklada za znanost
U prosincu 2001. godine Hrvatsku zakladu za znanost HRZZ (eng. Croatian
science foundation) osnovao je Hrvatski sabor pod nazivom Nacionalna zaklada za
znanost, visoko kolstvo i tehnologijski razvoj (NZZ) Republike Hrvatske. Hrvatska
zaklada za znanost prepoznata je kao strateka zaklada Republike Hrvatske usmjerena
prema promociji znanosti, visokog kolstva i tehnologijskog razvoja s temeljnim
ciljem osiguravanja gospodarskog razvoja i poticanja zapoljavanja. Zaklada osigurava
potporu znanstvenih, visoko obrazovnih i tehnologijskih programa i projekata te
poticanje meunarodne suradnje. Zaklada periodiki raspisuje pozive za prijavu na
razliite natjeaje i programe, a detaljne informacije mogu se pronai na slubenim
internetskim stranicama zaklade: HRZZ
49
.
Iako zaklada otvara mogunosti prijave na razliite vrste natjeaja, u kontekstu
doktorskih istraivakih boravaka od posebnog je interesa natjeaj pod nazivom
Stipendije za doktorande, koji emo u nastavku podrobnije opisati. Rije je o
natjeaju koji ima za cilj poveanje istraivakog standarda, podizanje kakvoe
doktorskih studija i promicanje meunarodne mobilnosti mladih istraivaa tijekom
doktorskih studija. Pravo na dodjelu sredstava u formi osobne stipendije imaju
asistenti, znanstveni novaci i struni suradnici koji su zaposleni u Hrvatskoj na
sveuilitima, znanstvenim institutima i drugim javno hnanciranim znanstvenim
ustanovama te imaju upisan doktorski studij na sastavnici nekog sveuilita u
Hrvatskoj. Sredstva se dodjeljuju ciljano za odlazak u inozemstvo u meunarodno
priznati centar u svrhu provoenja istraivanja, sudjelovanja u istraivanju ili za
doktorsku izobrazbu na meunarodno priznatoj ustanovi za razdoblje od najmanje
3 mjeseca do najvie 12 mjeseci. Mjeseni iznos hnanciranja ovisi o zemlji u koju
odlazite na razmjenu te o tome nastavljate li primati plau u Hrvatskoj u punom ili
djelominom iznosu, odnosno imate li dodatnu stipendiju. Maksimalan iznos sredstava
koji moete dobiti iznosi 90000 kn (za 12 mjeseci), a na ta sredstva jo se mogu pridodati
naknade za putne trokove (do 7500 kn). Osobe koje ive u braku ili izvanbranoj
zajednici te imaju djecu mogu koristiti pravo i na dodatak za branog (izvanbranog)
druga (1500 kn mjeseno) i dodatak za djecu (750 kn po djetetu).
Fond Jedinstvo uz pomo znanja
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u ime Vlade Republike Hrvatske iniciralo je
nastanak Fonda Jedinstvo uz pomo znanja (eng. Unity through Knowledge Fund
UKF). Osnovni su ciljevi fonda poticanje istraivanja koja su konkurentna na meu-
narodnoj razini, poticanje istraivanja koja stvaraju nove vrijednosti u hrvatskom
gospodarstvu te poticanje projekata koji razvijaju istraivaku infrastrukturu. Sve
informacije o fondu mogu se pronai na web stranicama: UKF
50
.
Iako fond u trenutku pisanja ovog vodia nema status aktivnog djelovanja, zbog
njegova iznimnog znaaja za hrvatsku znanstvenu zajednicu kao i velike mogunosti
ponovnog nastavka djelovanja fonda, istaknut emo u kratkim crtama najvanije
natjeaje za hnanciranje istraivakih boravaka. U okviru natjeaja Stjecanje
iskustva i Moje prvo istraivanje mogue je dobiti sredstva u svrhu hnanciranja
istraivakih boravaka u inozemstvu.
Cilj potpore Stjecanje iskustva davanje je prilike vrsnim mladim znanstvenicima
i strunjacima iz domovine da posjete najbolje istraivako-razvojne centre u inozem-
stvu kako bi uspostavili suradnju i stekli nove vjetine potrebne za unaprjeenje
znanosti i tehnologije u domovini. Natjeaj je namijenjen mladim znanstvenicima i
strunjacima (do 36 godina) koji su zaposleni u hrvatskim istraivakim i razvojnim
institucijama ili malim i srednjim poduzeima. Potpora se moe dobiti za posjete u
trajanju najvie 6 mjeseci.
Potpora Moje prvo istraivanje daje priliku izvrsnim mladim znanstvenicima
i strunjacima, kako iz domovine tako i iz inozemstva, da samostalno razvijaju
svoje inovativne ideje. Potpora je namijenjena znanstvenicima i strunjacima koji
su u trenutku objave natjeaja stekli doktorat znanosti unutar posljednjih 5 godina
ili su upravo pred zavretkom doktorata. Potpora se ostvaruje radom u hrvatskoj
ustanovi ili poduzeu, odnosno boravkom i posjetom uglednim istraivakim centrima
u inozemstvu. Podupiru se projekti u trajanju izmeu 12 i 24 mjeseca.
13.
Postdoktorska
usavravanja (Postdoc)
Kako raunarske (i openitije, tehnike) znanosti sazrijevaju, potrebno je sve vie
treninga da bi se dosegla profesorska pozicija. Zrele znanosti, kao naprimjer prirodne
znanosti biologija i kemija, zahtijevaju viegodinje (ak i do 7 godina) dodatno
obrazovanje nakon doktorata. Takvo dodatno obrazovanje zove se postdoktorsko
usavravanje, ili eng. postdoc. Glavna je svrha postdoc pozicije pripremiti znanstvenika
za profesorsku poziciju, to ukljuuje obogaivanje CV-a dodatnim publikacijama,
rad s Ph.D. studentima, prijavljivanje za projekte i izgradnju vlastitog istraivakog
programa.
U raunarskim znanostima donedavno nije bilo neobino da student odmah nakon
doktorata dobije profesorsku poziciju, no to je danas sve rjee, pa tako postdoc postaje
normom. Obino su postdocovi u raunarstvu 23 godine i relativno dobro plaeni
(obino $50,00070,000) u odnosu na postdocove u prirodnim znanostima (npr. u
biologiji su plae oko $38,000 godinje).
Naa preporuka je da razmotrite postdoc ako elite u akademiju ili ako vamtreba jo
jedna stepenica u karijeri. Naprimjer ako elite dobiti istraivaku poziciju u IBM-u, ali
dolazite sa loeg sveuilita, onda ima smisla odraditi postdoc na vrhunskomsveuilitu
par godina, publicirati puno kvalitetnih radova, stei veze i tada ete puno bolje anse
za posao koji elite.
Postdoc pozicije, kao i bilo koje obrazovanje, najvie se isplati na uglednim
sveuilitima kod eksperta u podruju u kojem se elite usavravati. Kod zapoljavanja
postdoca profesori trae ve gotove istrenirane znanstvenike (nitko vas nee uiti pisati
radove na postdocu!) koji imaju ekspertizu u odreenom podruju, obino podruju u
kojem je profesor upravo dobio novac za istraivanje. Profesori takoer oekuju da
im postdocovi pomognu u voenju grupe, radu sa studentima, prijavi za projekte te
ponekad i predavanjima.
Uobiajeni kanali za dobivanje postdoca su: direktan kontakt s profesorom,
upoznavanje na konferencijama (kod prezentacije radova moete rei da traite
postdoc poziciju), prijave na natjeaje te kroz mreu kontakata vaeg mentora.
Postdoc pozicije postoje i u dravnim laboratorijima (npr. NASA) i u industriji
(npr. Microsoft Research). Takvi su postdocovi odlina prilika za stjecanje veza i za
79
publiciranje kvalitetnih radova. U industriji treba paziti na to kako se utroe te 2
3 godine. Industrijski istraivaki laboratoriji vrednuju utjecaj na proizvodne grupe
(eng. product groups), ali i vanjski utjecaj (publikacije, pozivna izlaganja, nagrade. . . ).
Postdocovi esto misle da e, ako se fokusiraju na unutranji utjecaj i pomognu u
razvoju nekog proizvoda, imati vee anse za zaposlenje u dotinom laboratoriju. Kada
im istekne ugovor, nemaju radova i zbog toga nigdje ne mogu dobiti poziciju, a nisu
ni kompetitivni s vanjskim kandidatima za stalne pozicije u dotinom laboratoriju.
Postdocovi esto upadnu ba u ovu zamku. Puno je bolja strategija fokusirati se na
vanjski utjecaj i publiciranje. Onda su vam vee anse i u dotinom laboratoriju i
drugdje.
U Republici Hrvatskoj trenutno ne postoje dravni programi stipendiranja
postdoktorskog usavravanja u inozemstvu. Meutim hrvatski doktorandi ipak imaju
mogunost osigurati pokrie trokova postdoktorskog usavravanje u inozemstvu
prijavljivanjem na neki od natjeaja koji osiguravaju sredstva iz inozemnih ili domaih
izvora hnanciranja. U nastavku ovog poglavlja istaknut emo najvanije domae
izvore hnanciranja, kao i inozemne izvore hnanciranja koji imaju snanu podrku
domaih institucija. U okviru toga opisat emo mogunosti odlaska na postdoktorsko
usavravanje osoba koje rade u sustavu znanosti i visokog obrazovanja koritenjem
slobodne studijske godine. Potom emo ukazati na mogunosti hnanciranja postdok-
torskog usavravanja Bilateralnim sporazumima, Postdoc natjeajima Hrvatske zaklade
za znanost i akcijama Marie Curie.
13.1 Slobodna studijska godina
Mogunost koritenja slobodne studijske godine (sabbatical), kao i plaeni dopust,
regulirana je Kolektivnim ugovorom za znanost i visoko obrazovanje. Sukladno
Kolektivnom ugovoru, nastavniku ili znanstveniku koji radi u sustavu znanosti i
visokog obrazovanja Republike Hrvatske moe se odobriti pravo na slobodnu studijsku
godinu uz naknadu osnovne plae za znanstveno i struno usavravanje ili za
znanstveno-struni rad. Meutim ovo pravo zaposlenici mogu koristiti jednom u
sedam godina, i to nakon 6 neprekidno provedenih godina rada u ustanovi. Zbog
ovog uvjeta, slobodna studijska godina ee se koristi u svrhu postdoktorskog
usavravanja, a rjee za doktorske istraivake boravke. Ako zaposlenik raskine
ugovor o radu za vrijeme koritenja slobodne studijske godine, duan je poslodavcu
nadoknaditi trokove kao i u sluaju plaenog dopusta. Plaeni i neplaeni dopust te
slobodna studijska godina meusobno se ne iskljuuju, to znai da uzimanje dopusta
ne prekida rok od 6 godina rada. Stoga se mogu koristiti sve mogunosti u onim
okvirima koji su propisani uz prethodnu suglasnost poslodavca. Meutim vano je
naglasiti da se plaeni dopust i slobodna studijska godina mogu jo dodatno regulirati
internim pravilnicima ustanova, zbog ega je nuno biti upoznat i s odredbama takvih
pravilnika.
Pos1uox1ovsx~ Us~vvs~v~NJ~ tPostdoc) 81
13.2 Bilateralni sporazumi
Od inozemnih izvora hnanciranja vano je spomenuti mogunost koritenja bilateral-
nih i drugih programa stipendiranja inozemnih institucija kao to su veleposlanstva,
zaklade, fondovi i sl. Bilateralna visokokolska i znanstvena suradnja Ministarstva
znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) temelji se na bilateralnim ugovorima, pro-
gramima i drugim provedbenim aktima. Na temelju potpisanih bilateralnih sporazuma
izmeu MZOS-a i inozemnih institucija drugih zemalja dodjeljuju se stipendije
studentima, profesorima i znanstvenicima. Stipendije se dodjeljuju za razliite vrste
studija i usavravanja u inozemstvu kao to su dodiplomski i diplomski studiji,
poslijediplomski studiji, postdoktorska usavravanja, specijalizacije, studijski boravci,
radni posjeti te ljetne kole za uenje jezika. Od navedenih mogunosti usavravanja u
znaajnoj su mjeri zastupljene stipendije za postdoktorska usavravanja. Natjeaje za
usavravanje u inozemstvu temeljene na bilateralnom sporazumu s institucijom neke
zemlje MZOS u pravilu objavljuje poetkom kalendarske godine za akademsku godinu
koja slijedi.
Na web stranicama MZOS-a u izborniku meunarodna suradnja pod linkom
bilateralna suradnja
51
nalazi se popis svih zemalja i njihovih institucija s kojima
MZOS ima potpisane bilateralne sporazume. Odabirom svake pojedine zemlje mogue
je dobiti detaljne informacija o bilateralnoj suradnji MZOS-a s tom zemljom,
kao i informacije o aktualnim natjeajima koji nude mogunost stipendiranja za
usavravanje u toj zemlji. Portal Stipendije.info takoer oglaava aktualne natjeaje
za stipendiranje u okviru bilateralnih programa.
Kao primjer dugovjenog i kvalitetnog bilateralnog programa stipendiranja
doktorskih i postdoktorskih istraivakih boravaka na sveuilitima u SAD-u is-
taknut emo Fulbright program. U okviru tog programa MZOS hnancijski sudjeluje
sredstvima iz prorauna Republike Hrvatske kroz pokrie putnih trokova odlaska
i povratka sa usavravanja. Sredstvima Fulbright programa koje daje Vlada SAD-a
pokrivaju se ostali trokovi doktorskog ili postdoktorskog istraivakog boravka u
trajanju od 2 semestra odnosno do 9 mjeseci. Za dobivanje sredstava za hnanciranje
doktorskog istraivakog boravka u okviru ovog programa mogu se prijaviti hrvatski
dravljani s upisanim poslijediplomskim studijem. Nadalje, pravo na stipendiranje
postdoktorskog istraivakog boravka imaju osobe sa doktoratom znanosti i zaposlen-
jem u Republici Hrvatskoj. Za ovaj program hnanciranja, kao i openito za programe
hnanciranja postdoktorskog usavravanja, od posebnog je znaaja kvalitetno pozivno
pismo ustanove na koju se odlazi, o emu je bilo rijei u sekciji 12.3.3. Vie informacija
o Fulbright programu moe se pronai na stranicama Amerikog veleposlanstva u
Republici Hrvatskoj
52
i na slubenim stranicama Fulbright programa
53
.
13.3 Postdoc natjeaj Hrvatske zaklade za znanost
U sekciji 12.3.5 dali smo osnovne informacije o Hrvatskoj zakladi za znanost, naglasivi
da Zaklada ima razliite vrste natjeaja. Sukladno tome Zaklada ima natjeaj koji je
ciljano namijenjen hnanciranju trokova postdoktorskog usavravanja u inozemstvu.
Rije je o natjeaju Postdoc koji ima za cilj razvoj profesionalnih kompetencija i
osamostaljenje mladih istraivaa koji su nedavno stekli doktorat znanosti, i to na
nain da hnancira odlaske na vrhunske centre u svrhu provoenja postdoktorskog
usavravanja. Na natjeaj se mogu javiti osobe s doktoratom znanosti koje rade
u znanstveno-obrazovnom sustavu (fakulteti, veleuilita, instituti. . . ) Republike
Hrvatske uz uvjet da u trenutku natjeaja nemaju navrenih 35 godina ivota.
Sredstva se dodjeljuju kao osobna stipendija kojom se znanstvenicima zaposlenima
u Hrvatskoj pokrivaju trokovi puta i boravka u meunarodno prepoznatoj ustanovi
u inozemstvu za razdoblje od 3 do 12 mjeseci. Iznos sredstava ovisi o tome prima
li osoba tijekom postdoktorskog usavravanja punu plau od matine ustanove, dio
plae ili ima i dodatnu stipendiju namijenjenu pokrivanju trokova postdoktorskog
istraivanja. Usvakomsluaju, osoba mora imati ugovor o radu s matinomustanovom
u Hrvatskoj za cijelo vrijeme trajanja stipendiranja. Osobi kojoj Zaklada u okviru
ovog natjeaja dodjeljuje stipendiju ne smije se isplaivati nikakva dodatna plaa od
strane inozemne ustanove na koju osoba odlazi. U okviru stipendije Zaklada hnancira
i trokove putovanja, dodatak za djecu i branog druga u iznosima koji su isti kao i u
sluaju natjeaja Stipendije za doktorande opisanog u sekciji 12.3.5
13.4 Marie Curie akcije
Marie Curie akcije jedna su od inicijativa koje se provode u okviru potprograma
People. Rije je o potprogramu Sedmog okvirnog programa EU za istraivanje i
tehnoloki razvoj (FP7) za razdoblje od 2007. do 2013. godine. Potprogram People
prua potporu mobilnosti istraivaa i razvoju karijere istraivaa u Europskoj uniji
i izvan nje. Akcije se provode nizom razliitih stipendija koje jo iz prijanjih okvirnih
programa nose naziv Marie Curie akcije (eng. Marie Curie ActionsMCA). Glavno
svojstvo Marie Curie akcija jest mobilnost, odnosno poticanje odlaska u drugu zemlju
na usavravanje ili povratka s usavravanja iz druge zemlje u matinu zemlju. Time se
nastoji kvalitativno i kvantitativno ojaati europski ljudski potencijal u istraivanju
i tehnologiji, poveati mobilnost istraivaa te pruiti istraivaima perspektive za
razvoj cjeloivotne karijere. U okviru Marie Curie akcija praktiki se stipendiraju
projekti iz svih znanstvenih i tehnolokih podruja. Neovisno o vrsti Marie Curie
stipendije, vrijedi naglasiti da natjeaje za dobivanje ove stipendije karakterizira
strog evaluacijski postupak koji ima za posljedicu visoku selektivnost. Marie Curie
stipendije namijenjene su osobama iz zemalja EU i ostalih zemalja koje punopravno
sudjeluju u FP7 projektu. Republika Hrvatska jedna je od zemalja koje punopravno
sudjeluju u Marie Curie akcijama.
Openito se Marie Curie akcije mogu grupirati u one koje su namijenjene
individualnim istraivaima i one koje su namijenjene pojedinim institucijama ili
konzorciju razliitih institucija. Sve individualne akcije (stipendije) namijenjene su
tzv. iskusnim istraivaima (eng. experienced researchers). Rije je o osobama
koje imaju doktorat znanosti i vie od 4 godine istraivakog iskustva. Pod is-
traivakim iskustvom podrazumijeva se period od trenutka kada se osoba pone
baviti znanstveno-istraivakim radom ili u znanstveno-obrazovnom sustavu ili u
gospodarstvu Republike Hrvatske. U pravilu to je trenutak zaposlenja na radno mjesto
koje podrazumijeva znanstvenu aktivnost (npr. radno mjesto znanstvenog novaka,
asistenta, istraivaa, strunog suradnika, laboranta. . . ) i rad na puno radno vrijeme.
Od nekoliko vrsta individualnih Marie Curie stipendija, opisat emo u nastavku dvije
koje se razlikuju po tome odlazi li osoba na postdoktorsko usavravanje (mobilnost) u
neku od zemalja koje se nalaze na podruju Europe ili u zemlju izvan Europe.
13.4.1 IEF stipendije
Stipendija IEF (eng. Intra-European Fellowship for career development) je stipendija
namijenjena iskusnim istraivaima na raznim stupnjevima njihove karijere kako
bi stekli nove istraivake vjetine ili meusektorska iskustva kroz odlaske na
usavravanje u inozemstvo. Stoga ova stipendija omoguuje osobama koje ive u
Hrvatskoj i ispunjavaju uvjete stipendiranja odlazak na postdoktorski istraivaki
boravak iskljuivo na institucije koje se nalaze u zemljama EU ili europskim zemljama
koje punopravno sudjeluju u Marie Curie akcijama (FP7). Cilj je ove stipendije pruiti
istraivaima znanja i kompetencije koje e im omoguiti da zauzmu i/ili ojaaju
svoju vodeu i neovisnu poziciju kao to su: istraiva-voditelj, profesor, savjetnik u
obrazovnoj ustanovi ili tvrtki itd.
Prijavitelj izrauje projekt u suradnji s ve unaprijed odabranom inozemnom
institucijom(odnosno mentorom) koja e ga ugostiti (zaposliti). Projekt koji se predlae
podrazumijeva mobilnost, pri emu zemlja u kojoj se nalazi institucija na koju se
odlazi mora biti razliita od zemlje u kojoj istraiva ivi. Financijsku potporu dobivaju
najkvalitetniji projekti predloeni na natjeaju, a koji mogu trajati od 12 do 24
mjeseca. Ugovor o hnanciranju istraivaa potpisuje organizacija domain (eng. host
organisation) s REA-om (eng. Research Executive Agency). Ugovorom se organizacija
domain obvezuje da e zaposliti istraivaa za vrijeme trajanja projekta.
13.4.2 IOF stipendije
Stipendija IOF (eng. International Outgoing Fellowship for career development) je
stipendija za razvoj karijere izvan EU i zemalja koje punopravno sudjeluju u Marie
Curie akcijama (FP7). Stoga je ova stipendija namijenjena istraivaima iz Hrvatske
koji se ele usavravati i stjecati nova znanja u izvrsnoj istraivakoj instituciji u treoj
zemlji, pri emu e se nakon toga vratiti (u matinu instituciju) u Hrvatsku. Pod treim
zemljama u okviru ove akcije podrazumijevaju se sve one zemlje koje se nalaze izvan
teritorijalnog podruja Europe (SAD, Kanada, Australija, Japan, Kina i dr.). Prijedlog
projekta izrauje istraiva u suradnji s institucijom u koju e se istraiva vratiti,
a koja je smjetena u Hrvatskoj. Financiraju se samo najbolji projekti za period od
2 do 3 godine, to ukljuuje odlazak i boravak u treoj zemlji u trajanju od 1 do 2
godine te povratnu fazu u trajanju do 1 godine. Ugovor se kao i kod IEF stipendije
potpisuje izmeu REA-e i organizacije domaina kad nije predviena povratna faza
na matinu instituciju. U sluaju povratne faze od 12 mjeseci, ugovor potpisuje REA s
organizacijom iz zemlje u koju se istraiva vraa u Hrvatskoj.
13.4.3 Mogunosti stipendiranja
Za dobivanje bilo koje od opisanih stipendija prednost imaju iskusniji istraivai,
odnosno osobe s duljim istraivakim staom. Prijedlog projekta koji se prijavljuje na
natjeaj za dobivanje stipendije evaluira se od strane vanjskih neovisnih strunjaka na
temelju unaprijed zadanih kriterija. Obje stipendije pokrivaju slijedee trokove:
naknadu za mjesene ivotne trokove (plaa);
naknadu za trokove mobilnosti (dodatak za istraivae sa ili bez obitelji);
dodatak za trokove treninga, istraivanja i prijenosa znanja (knjige, kotizacije
konferencija, seminari. . . );
indirektne trokove (svi prihvatljivi trokovi koji se mogu evidentirati u
raunovodstvenom sustavu kao da su nastali u izravnoj vezi s tim projektom).
Konaan iznos stipendije vrlo je individualan i ovisi o trajanju istraivakog
boravka, broju godina istraivakog iskustva, korekcijskom faktoru zemlje u koju
istraiva odlazi, obiteljskoj situaciji. Detaljne informacije o Marie Curie stipendijama
mogu se dobiti na:
hrvatskom FP7 portalu
54
,
hrvatskom Euraxess portalu
55
,
slubenim stanicama Marie Curie programa
56
,
portalu s informacijama o aktualnim Marie Curie natjeajima
57
.
13.5 Program COFUND
Jedna od Marie Curie akcija na koju individualni istraivai ne mogu izravno aplicirati,
nego apliciranje vre javne ili privatne institucije (eng. host-driven actions) jest i akcija
COFUND. Institucije koje apliciraju sa svrhom dobivanja sredstava iz akcije COFUND
imaju za cilj dobivena sredstva ponuditi istraivaima putem regionalnih, nacionalnih
ili internacionalnih programa stipendiranja transnacionalne mobilnosti. Zbog toga se
akcija COFUND ponekad opisuje krilaticom sredstva za darivatelje (eng. funds for
funders). Stoga ugovor o dobivanju sredstava iz COFUND akcija zakljuuje REA i
institucija koja je dalje zaduena za organiziranje i provoenje stipendiranja.
Stipendije koje su dobivene temeljem COFUND akcije namijenjene su iskusnim
istraivaima (osobe s doktoratom znanosti i vie od 4 godine istraivakog iskustva)
kao pomo u razvoju njihove karijere. Institucije raspisuju javne natjeaje za dodjelu
stipendija na koje mogu aplicirati individualni istraivai sa svrhom odlaska na
usavravanje u inozemstvo. Proces odabira provode institucije na temelju meunaro-
dne recenzije projekata koje predlau individualni istraivai. Individualni istraivai
predlau projekte u suradnji s mentorom na inozemnoj instituciji na koju planiraju
otii na usavravanje. Predloeni projekti mogu biti iz bilo kojeg podruja znanosti,
a individualni istraivai sami odabiru temu istraivanja kao i inozemnu instituciju,
istraivaku grupu i mentora.
COFUND akcija omoguuje institucijama da hnanciraju:
odlaznu mobilnost - iz Hrvatske u zemlje EU, pridruene zemlje ili tree zemlje;
dolaznu mobilnost - iz zemalja EU, drugih pridruenih zemalja ili treih zemalja
u Hrvatsku;
reintegraciju - za istraivae koji su posljednje tri godine proveli u treoj zemlji
i ele se vratiti u neku od zemalja EU, pridruenih zemalja ili Hrvatsku.
U okviru akcija COFUND, Hrvatska ima status pridruene zemlje. Popis svih
pridruenih lanica moe se pronai na: http://cordis.europa.eu/fp7/. Sve zemlje koje
nisu lanice EU i pridruene lanice spadaju u skupinu treih zemalja.
Prema informacijama koje imaju autori u trenutku pisanja ovog vodia, MZOS
je dobio COFUND projekt u okviru natjeaja iz 2011. godine. Projektom se planira
omoguiti hnanciranje mobilnosti postdoktoranada. Detaljne informacije o dobivenom
COFUND projektu bit e navedene u nadolazeim verzijama ovog vodia.
14. Zakljuak
Nadamo se da e vam ovaj vodi pomoi u karijeri te da ete dobiti obrazovanje i posao
kakav elite. Osnovna je namjena ovog vodia poticanje razmjene ljudi, ideja i znanja.
U irem kontekstu, nadamo se da smo vas nauili kako procijeniti kvalitetu istraivanja
i istraivaa te kako izabrati institucije i mentora za poslijediplomski.
Autori bi rado uli prijedloge o poboljanju kvalitete i upotpunjenju sadraja
8
.
Ako vam ovaj vodi imalo pomogne pri upisu poslijediplomskog na sveuilitu u
inozemstvu, molimo vas da nam to i javite zajedno sa sljedeim informacijama:
ime i prezime
drava i grad iz kojeg ste se prijavili
program koji ste upisali (M.Sc. ili Ph.D.)
sveuilite koje ste upisali
zavod na koji ste se upisali
smijemo li vae ime (i prezime) objaviti u sljedeim verzijama ovog vodia na
listi uspjeno upisanih.
Takav e e-mail biti nagrada autorima za rad na ovom vodiu.
I na kraju, slijedi lista studenata koji su uspjeno upisali poslijediplomski u
inozemstvu koristei informacije iz ovog vodia:
1. Matko Botinan, Computer Laboratory, University of Cambridge, Velika Bri-
tanija, 2009.
2. Edgar Pek, Department of Computer Science, University of Illinois at Urbana-
Champaign, SAD, 2009.
3. Tamara Vurin, Department of Electrical Engineering, University of Washington,
SAD, 2009.
8
Zbog koliine e-mailova koju autori dobivaju, ne moemo garantirati da emo odgovoriti na sve
prijedloge i pitanja, ali pokuat emo.
87
4. Emil Hiti, Department of Mechanical Engineering, Universit Laval, Kanada,
2010.
5. Marko Dimjaevi, School of Computing, University of Utah, SAD, 2012.
Sretno!
Domagoj, Zvonimir i Josip
POPIS LINKOVA 89
Popis linkova
1
IEEE Computer http://www.computer.org/computer
2
Scientic American http://www.sciam.com
3
Nature http://www.nature.com
4
IEEE Spectrum http://www.spectrum.ieee.org
5
New Scientist http://www.newscientist.com/
6
AAUP Salary Survey http://www.aaup.org/AAUP/comm/rep/Z/
7
CAUT Almanac of Post-Secondary Education http://www.caut.ca/uploads/
2010_2_Staff.pdf
8
The Chronicle Survey http://chronicle.com/stats/salary/salary.htm
9
Academic Ranking of World Universities http://www.arwu.org/
10
CiteSeer Impact Factors http://citeseer.ist.psu.edu/stats/venues
11
Google Scholar http://scholar.google.com
12
CiteSeer http://citeseer.ist.psu.edu
13
ISIHighlyCited http://www.isihighlycited.com
14
MostCited http://citeseer.ist.psu.edu/stats/authors
15
DBLP http://www.informatik.uni-trier.de/~ley/db/
16
Turingove nagrade http://www.acm.org/awards/taward.html
17
MSRInspire Program http://research.microsoft.com/en-us/collaboration/global/
me-africa/summer-school.aspx
18
Amazon http://www.amazon.com
19
REASON http://reason.imio.pw.edu.pl
20
IEEE http://www.ieee.org
21
ACM http://www.acm.org
22
GRE http://www.gre.org
23
TOEFL http://www.toefl.org
24
IRO http://www.iro.hr
25
L
A
T
E
X-predloci http://www.rpi.edu/dept/arc/training/latex/resumes/
26
ACMInternational Collegiate Programming Contest http://icpc.baylor.edu/
icpc/
27
American Computer Science League http://www.acsl.org/
28
William Lowell Putnam Mathematical Competition http://math.scu.edu/
putnam/
29
International Mathematical Olympiad http://imo.math.ca/
30
UBCCS Handbook https://www.cs.ubc.ca/sites/cs/files/users/poon/gradhandbook11-
12.pdf
31
Toronto EECG Guide http://www.eecg.toronto.edu/~exec/student_guide/Main/
index.shtml
32
craigslist http://www.craigslist.org
33
Tportal imenik http://imenik.tportal.hr/
34
Citizenship and Immigration Canada http://www.cic.gc.ca
35
MVP http://www.mvep.hr/MVP.asp?pcpid=1160
36
CheapTickets http://www.cheaptickets.com
37
KAYAK http://www.kayak.com
38
Skyscanner http://www.skyscanner.net
39
Vayama http://www.vayama.com
40
STA Travel http://www.sta-zagreb.com
41
Flylowcostairlines.org http://www.flylowcostairlines.org
42
WhichBudget http://www.whichbudget.com
43
AMPEU http://www.mobilnost.hr/
44
Erasmus Student Network ESN http://www.esnpolimi.it/newsite/
45
AMPEU-a http://www.mobilnost.hr/index.php?id=113
46
EACEA http://eacea.ec.europa.eu/
47
EU (AMPEU) http://www.mobilnost.hr/index.php?id=325
48
Erasmus Mundus vodi http://eacea.ec.europa.eu/erasmus_mundus/programme/
programme_guide_en.php
49
HRZZ http://www.hrzz.hr/
50
UKF http://www.ukf.hr/
51
MZOS Bilateralna suradnja http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2026
52
Ameriko veleposlanstvo u Republici Hrvatskoj http://zagreb.usembassy.gov/
resources/scholarships.html
53
Fulbright program http://www.cies.org/
54
Hrvatski FP7 portal http://www.fp7.hr/
55
Hrvatski Euraxess portal http://www.euraxess.hr/
56
Marie Curie program http://ec.europa.eu/research/mariecurieactions/
57
Marie Curie natjeaji http://ec.europa.eu/research/participants/portal/page/
people/
Dox~coJ B~nic
babic.domagoj@gmail.com
www.domagoj.info
ZvoNixiv R~x~x~vic
zrakamar@gmail.com
www.zvonimir.info
Josiv LoviNcz
jlerinc@fesb.hr
www.josip-lorincz.com
Vouic z~ vosiiJruivioxsxi s1UuiJ U iNozrxs1vU
tGUiurnoox iov Pos1cv~uU~1r S1Uuirs Anvo~u)
Online inaica
www.udruga-point.hr/vodic_post
Donatori
KvoN u.o.o. Svii1 | vvv.xvoN.uv
Gv~u Kvizrvci | vvv.xvizrvci.uv
Dv.sc. M~viJ~ VUxonv~1ovic, Kvizrvci
Izdava
Udruga P.O.I.N.T. - Promicanje obrazovanja,
informiranja, novinarstva i tehnologija
Tomislavova 27, HR-48260 Krievci
Tel/fax +385 48 270 531
kontakt@udruga-point.hr
www.udruga-point.hr
Ovo je djelo dano na koritenje pod licencom Creative Commons
Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada 3.0 Hrvatska (CC BY-NC-ND 3.0), ime se doputa
umnoavanje, distribucija, javno priopavanje i preraivanje ovog djela uz uvjet imenovanja
autora na nain da se istaknu imena svih autora. Puni tekst licence moe se nai na web adresi:
http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/hr
2. iZDanJe
iSBn 978-953-99805-3-3

Vodič Za Studij

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Vodič Za Studij

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Domagoj Babic

You might also like