3 5 PROMJENE U HIDROSFERI 3.5.

Vode su u ekolokom smislu najvaniji, ali i najoptereeniji i najugroeniji dio globalnog ekosustava. Posebno su kopnene vode u najveem dijelu nastanjenih podruja oneiene, odnosno zagaene, do mjere koja ugroava njihovu uporabnu vrijednost.

Rastue oneienje/zagaenje hidrosfere posljedica je dosadanjeg naina razvoja, uz ponekad pomanjkanje znanja i iskustva, iskustva ali i elje za zatitom vodnog bogatstva. bogatstva

Naime, dosadanji se razvoj osnivao na pretpostavkama da je voda ope dobro, obnovljivo bogatstvo, te da je ima u dovoljnim koliinama. Vrijednost vode koja se upotrebljavala u kuanstvima, industriji i poljoprivredi uvijek je bila podcijenjena, a u trokove uporabe vode nisu bili ukljueni i stvarni trokovi ouvanja j i unaprje j enja j vodnog g bogatstva. g Dapae, isputanje j otpada u prirodne vodne sustave bilo je gotovo besplatno, jer neprimjerne naknade za zatitu voda nisu uvijek bile niti naplaene.

Pedesetih se godina u svijetu rairila krilatica razrjeenje je rjeenje za zagaenje. Veliki gradovi, kao i industrijski pogoni, isputali su u vodotoke i priobalno more otpadne vode uz minimalno ili nikakvo proiavanje, koristei se procesima razrjeenja. Ovisno o veliini prihvatne sposobnosti pojedinih prijemnika (recipijenata) bilo je potrebno vie ili manje vremena da se uoe p poremeaji j p prirodne dinamike ravnotee pojedinih dijelova vodnih ekosustava.

U vodne se ekosustave dnevno isputaju velike koliine organskih i anorganskih otpadnih tvari, topline i radioaktivnih tvari, to se naroito ogleda u: (a) isputanju biorazgradivih organskih tvari, (b) isputanju znatnih koliina hranjivih tvari, (c) isputanju nemetanskih hlapivih organskih tvari, (d) isputanju tetnih tvari (npr. (npr pesticida, pesticida tekih metala i dr.).

(a) Biorazgradive organske tvari za razgradnju troe otopljeni kisik, tako da je u mnogim dijelovima povrinskih voda, odnosno vodnih ekosustava, mogu manjak otopljenog kisika. Pomor riba samo je jedan od vanjskih znakova daljnje neupotrebljivosti t blji ti takve t k vode; d (b) Hranjive tvari, naroito u zatvorenijim dijelovima vodnih ekosustava kao to su jezera, estuariji, uvale i zaljevi, uzrokuju pojavu eutrofikacije (obogaivanje vode h ji i tvarima, hranjivim t i spojevima j i d ik i/ili fosfora, duika f f k ji uzrokuju koji k j ubrzani b i rast t algi l i i viih iih oblika biljnih vrsta, te dovodi do neeljenog poremeaja ravnotee organizama u vodi i promjene stanja voda); (c) Nemetanske hlapive organske tvari, posebice u morima i oceanima, uzrokuju katastrofalne posljedice za sav ivi svijet u njima; ( ) tetne tvari se mogu (d) g g gomilati u hranidbenom lancu te izazvati bolesti p pa i smrt pojedinih organizama.

Otpad dospijeva u vodne ekosustave kao ostatak ivotnih i tehnolokih procesa u vie ili manje podjednakim koliinama tokom dana i godine. Povremeno vodni ekosustavi primaju takve terete otpada koji po koliini i sastavu predstavljaju udarna optereenja, a posljedica su iznenadnih prometnih, tehnolokih i drugih nezgoda.

Oko 70 [%] otpadnih tvari koje oneiuju mora porijeklom su s kopna. To se ponajprije odnosi na neproiene otpadne vode gradova, turistikih naselja i industrije, industrije a zatim i oborinske vode koje ispiru prometne, poljoprivredne i druge povrine. Tako npr. godinje u mora dospijeva oko 6x105 [t] nafte, ft kao k posljedica lj di redovitog d it prijevoza, ij povremenih nezgoda i nenadziranog isputanja.

Provedena su brojna istraivanja o utjecaju otpadnih tvari na kvalitetu voda, voda ukljuivo podzemnih. podzemnih . Kretanje pojedinih otpadnih tvari u ovisnosti je o strukturi i sastavu tla, o osobinama tih tvari, ali i o okolnostima u nezasienom i zasienom sloju podzemlja, a naroito o pH vrijednosti i elektrovodljivosti elektrovodljivosti. .

Posebni problemi praenja oneienja/zagaenja kemijskim tvarima nastaju zbog kemijskih reakcija u vodi. Uslijed procesa razgradnje te vezivanja, neke tvari prelaze u spojeve koji mogu biti i opasniji za ljudsko zdravlje od onih prije unesenih u vodu.

injenica je da se u industriji koristi, odnosno proizvodi, mnotvo spojeva. Mnogi od tih ih spojeva j ne postoje j u prirodnim i d i vodama, d a mogu biti bi i tetni i i opasni i za ljudsko lj d k zdravlje.

Hidrosfera ukupno sadri 1.38x109 [km3] vode, od ega je najvei dio ili 97.5 [%] slana voda mora i oceana. Prema tome, na slatku vodu otpada svega 2.5 [%] ili 33.3x106 [km3], ] ali od toga je 78 [%] ili 26.0 26 0x106 [km3] u obliku leda, leda pa je ostatak vode koji se moe koristiti za vodoopskrbu stanovnitva, industrije i poljoprivrede, kao i drugih djelatnosti, razmjerno mali, odnosno iznosi samo 7.3x106 [km3] ili priblino 0.5 [%] od ukupnih vodnih koliina hidrosfere. Prema nekim procjenama, godinja je svjetska uporaba voda devedesetih godina prolog stoljea bila oko 4x103 [km3]. Od toga se vie od 50 [%] upotrebljavalo u poljoprivredi, a oko 10 [%] u kuanstvima. U Hrvatskoj se procjenjuje godinja potronja vode od 0.65 [km3], to ini 0.016 [%] svjetske potronje vode.

Zbog opeg oneienja/zagaenja hidrosfere, odnosno vodonosnika (akvifera), danas sve izrazitiji problem postaje nedostatak podobne vode za pie, budui da neista voda uzrokuje pojavu bolesti. Prema dostupnim podacima od bolesti uzrokovanih neistom vodom godinje u svijetu umire oko 5.2 milijuna ljudi, od toga 4 milijuna djece.

Najvanija strateka i ivotna sirovina u ovom tisuljeu bit e nedvojbeno pitka voda. Zemlje koje je priroda obdarila izvorima i zalihama iste vode lee na bijelom zlatu, kao to za zemlje bogate naftom kaemo da lee na crnom zlatu. I Hrvatska lei na bijelom j zlatu; ; taj j dar prirode najvredniji je njezin resurs koji uz druge prirodne potencijale treba (i) spoznati, (ii) vrednovati, (iii) zatititi, (iv) iskoritavati u doputenim granicama i (v) naratajima cijeniti.

Dakle, posljedice opih promjena u hidrosferi mogu biti vrlo opasne, a naroito zbog: smanjenja koliina zdrave vode za pie i pripremu jela; nedovoljne koliine podobne vode za proizvodnju hrane; smanjenja morskog ribarstva, ribarstva odnosno dobivanja proteina iz mora; smanjenja povrina vodnih sustava, ukljuivo morskih, podobnih za razonodu i kupanje, odnosno podruja namijenjenih turizmu; - ugroavanja bioloke raznolikosti, tekih poremeaja ekosustava te openito ozbiljnu prijetnju zdravlju, napretku i razvoju cjelokupnog ivota na Zemlji.

 Zatita od oneienja/zagaenja hidrosfere otpadnim vodama, naroito iz industrijskih postrojenja (tehnoloke otpadne vode) i naselja/gradova (komunalne otpadne vode), postie se kontrolom emisija u njima i njihovim proiavanjem prije isputanja u okoli. U tom je smislu veina zemalja donijela propise o graninim vrijednostima emisija u proienim ili neproienim otpadnim vodama (efluentu) koje se isputaju u prijemnike, a u sluaju da se radi o vodi, u vodna tijela koja predstavljaju odreeni volumen ( (povrinske i k ili podzemne) d ) vode. d P i tome Pri t su naroito it vane norme za najve j e oneiivae/zagaivae voda, a to je kemijska i petrokemijska industrija, posebno rafinerije nafte, tvornice celuloze i papira, te drvna, tekstilna, koarska i prehrambena industrija (npr. eerane). Njihove se otpadne vode svakako moraju proistiti kako bi se opasne i tetne tvari uklonile do propisima doputenih koncentracija. koncentracija Ovo je kod nas utvreno Pravilnikom o graninim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 87/10). Inae, trokovi proiavanja otpadnih voda mogu se znatno smanjiti ako se sprijei ili smanji oneiivanje/zagaivanje vode ve na izvoritima oneiivanja/zagaivanja prilikom njihove upotrebe.

Sredinji S di ji zakon k koji k ji se odnosi d i na problematiku bl tik voda d je j Zakon Z k o vodama d (NN 153/09) koji svojom regulativom izmeu ostaloga ostvaruje zatitu voda i vodnoga okolia nadzorom nad stanjem kvalitete voda i izvorima oneienja, kontrolom oneienja, zabranom isputanja oneiujuih tvari u vode i zabranom drugih radnji i ponaanja koja mogu izazvati oneienje vodnoga okolia i okolia u cjelini, cjelini graenjem i upravljanjem graevinama odvodnje i proiavanja otpadnih voda te drugim mjerama usmjerenim ouvanju i poboljanju kakvoe i namjenske korisnosti voda. Pri tome se pod vodnim okoliem podrazumijeva vodni sustav, sustav ukljuivo vodne i o vodi ovisne ekosustave (organizme i njihove zajednice), ovjeka te materijalnu i kulturnu batinu koju je stvorio ovjek u ukupnosti uzajamnog ponaanja.

Ciljevi j zatite vodnog okolia definirani su Uredbom o standardu kakvoe voda ( (NN 89/10), ) koja proizlazi iz nareenog Zakona o vodama. Temeljem ove Uredbe, osnovni je cilj zatite vodnog okolia postizanje najmanje dobrog stanja voda. Vode se klasificiraju na (i) povrinske vode (kopnene vode tekuice, stajaice; priobalne i prijelazne p je a e vode ode kopnene op e e vode ode u b blizini ua u more), o e), ( (ii) ) pod podzemne e e vode ode i ( (iii) ) vode ode zatienih podruja (npr. mjesta zahvata vode namijenjene ljudskoj potronji, podruja pogodna za zatitu gospodarski znaajnih vodnih organizama riba, koljkaa). Stoga sukladno prethodnoj klasifikacija voda razlikujemo: (a) dobro stanje povrinske vode je stanje tijela povrinske vode* kada je njezino (a1) ekoloko stanje (utvreno biolokim, hidromorfolokim, kemijskim i fizikalno - kemijskim elementima) ) i (a2) ( 2) kemijsko k ij k stanje t j najmanje j j dobro; d b (b) dobro stanje podzemne vode je stanje tijela podzemne vode** kada je njezino (b1) koliinsko stanje i (b2) kemijsko stanje najmanje dobro. *Tijelo povrinske vode je odreen volumen elementa povrinske vode kao to je jezero, akumulacija, potok, rijeka ili kanal, ili dio potoka, rijeke ili kanala te priobalne i prijelazne vode. ** Tijelo podzemne vode je odreen volumen podzemne vode u jednom ili vie vodonosnika.

Inae, temeljem ocjene, stanje tijela povrinske vode klasificira se kao: vrlo dobro stanje j (p (plava boja j ) ), dobro stanje j ( (zelena boja j ) ), umjereno j stanje j ( (uta boja j ) ), loe stanje (naranata boja ) i vrlo loe stanje (crvena boja ), te prikazuje na zemljovidu vodnog podruja odgovarajuim bojama navedenim u zagradama. Stanje tijela podzemne vode klasificira se kao: dobro stanje (zelena boja ) i vrlo loe stanje (crvena boja ), a to se na zemljovidu vodnog podruja takoer prikazuje odgovarajuim bojama navedenim u zagradama. zagradama Djelatnostima u vezi s vodom se u pojedinim zemljama bave posebne upravne slube. Kod nas su to (1) Uprava vodnog gospodarstva i (2) Hrvatske vode.

3.6. PROMJENE ISPUTANJEM ENERGIJE

Uzroci promjena u okoliu nastalih isputanjem energije najizraeniji su djelovanjem: (1) (2) (3) (4) (5) (6) BUKE IONIZIRAJUEG ZRAENJA NEIONIZIRAJUIH ZRAENJA TOPLINE UMJETNE SVJETLOSTI SUNEVOG ZRAENJA

Stoga je za svaki od navedenih oblika djelovanja energije potrebno poduzeti odgovarajue mjere zatite temeljene na odreenim standardima (npr. zdravstvenim, pravnim, ekonomskim, biolokim, sigurnosnim, kulturolokim i drugim).

1. BUKA. Vaan nain isputanja energije, odnosno energetskog otpada, jest buka. Smatra se ozbiljnim oneiivaem, pa ak i zagaivaem okolia, kolikogod su njezine posljedice p j naelno kratkotrajne, j , a izvori se mogu g lako ustanoviti. Buka predstavlja nepoeljan oblik zvuka koji kod ljudi poglavito putem ivanog (nervnog) sustava izaziva neugodne, a ponekad i za zdravlje opasne pojave (npr. nesanicu, glavobolju, nemogunost koncentracije, smanjenje imuniteta). U smislu Zakona o zatiti od buke (NN 30/09) buka okolia je neeljen ili po ljudsko zdravlje i okoli tetan zvuk u vanjskome prostoru izazvan ljudskom aktivnou, ukljuujui buku koju emitiraju: prijevozna sredstva, sredstva cestovni promet, promet pruni promet, promet zrani promet, pomorski i rijeni promet kao i postrojenja i zahvati za koje se prema posebnim propisima iz podruja zatite okolia pribavlja rjeenje o prihvatljivosti zahvata za okoli.

Takoer, buka tetna po zdravlje ljudi jest svaki zvuk koji prekorauje propisane najvie doputene razine s obzirom na vrstu izvora buke, mjesto i vrijeme nastanka.

Europska unija donijela je niz direktiva glede suzbijanja buke. Tako su donesene direktive koje se npr. odnose na automobile, motorkotae, poljoprivredne i graevinske strojeve, strojeve gradilita, gradilita kompresore, kompresore zrakoplove koji lete brzinom manjom od brzine zvuka, generatore, runi alat i razbijae betona, kosilice za travu, kuanske aparate i dr. Brojane vrijednosti razine buke, buke decibeli, decibeli [dB(A)], [dB(A)] nisu uvijek strogo propisane, ali se industriji sve ee nameu ogranienja za proizvode svakodnevne upotrebe te se zahtijeva da se kupci unaprijed obavijeste o bunosti proizvoda.

Doputena razina buke je u nas propisana Pravilnikom o najviim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04), i prema tome se odnosi na buku koja nastaje: t j u otvorenom prostoru (npr. u zonama odmora, lijeenja, stanovanja, proizvodnje, servisa i dr.); u zatvorenim boravinim prostorima (po prethodnim zonama); u zatvorenim boravinim prostorima kao posljedica rada za zgradu raznih servisnih ureaja (npr. lift, crpke, ispiranje WC-a i dr.); u zatvorenim t i prostorijama t ij posebne b namjene j ( (npr. uionice, i i k koncertne t dvorane, d ki kina, kazalita i dr.); na radnom mjestu; na ap prostorima os o a za a npr. p spo sport, , rekreaciju e eac ju i d dr.; ; na gradilitu.

Temeljem navedenog Pravilnika, najvie doputene razine buke u prethodno navedenim prostorima kreu se izmeu 25 i 30 [dB(A)]. [dB(A)]

(2) IONIZIRAJUE ZRAENJE. Ovo zraenje jest elektromagnetsko i estino zraenje ijim prolazom u tvari izravno ili neizravno nastaju parovi pozitivno i negativno elektriki nabijenih estica ti iona i . Npr. (i) rendgenski ureaji, akceleratori, i dr., (ii) radioaktivni izvori, (iii) ureaji s radioaktivnim izvorima (npr. (npr izvori radioaktivnog cezija za industrijsku namjenu), (iv) radioaktivni otpad, (v) tvari, postrojenja i produkti iz nuklearnog gorivnog ciklusa, (vi) prirodne radioaktivne tvari i dr. mogu g se smatrati izvorima isputanja p j energije u okoli. Stoga se oni propisima strogo kontroliraju, njihovo je odbacivanje u okoli zabranjeno, a ogranienja u redovitoj upotrebi izraavaju se najveim doputenim vrijednostima doza zraenja, enja bekerela, bekerela [Bq], [Bq] kojima smiju biti izloeni ljudi koji s tim izvorima rade ili dolaze u dodir. Ovu problematiku O bl tik kod k d nas obuhva b h a Zakon Z k o radiolokoj i nuklearnoj sigurnosti (NN 28/10), koji zajedno s podzakonskim aktima (planovima i pravilnicima) definira mjere zatite od ionizirajueg zraenja. enja

( ) NEIONIZIRAJUA ZRAENJA. Ova (3) zraenja jesu elektromagnetska polja i elektromagnetski valovi frekvencije nie od 3 milijuna [GHz] ili ultrazvuk frekvencije nie od 500 [MHz] koji u meudjelovanju s tvarima ne stvaraju ione. Telekomunikacijski ureaji (npr. (npr radio radio, televizija, radar, mikrovalni komunikacijski ureaji - mobiteli) stvaraju elektromagnetna polja koja su tetna za ljudsko zdravlje, no danas jo nema posve jasnih odrednica za njihovo sveukupno tetno djelovanje. Ipak, I k najnovije j ij studije t dij iz i SAD-a SAD d k dokazuju j da npr. pretjerana upotreba mobitela nedvojbeno uzrokuje modani udar i tumor na mozgu. Zatita od ove vrste zraenja obuhvaena je Zakonom o zatiti od neioniziraju j eg g zraenja (NN 92/10).

4. TOPLINA. Jedan od izvora isputanja energije u okoli jesu elektroenergetska postrojenja koja zahtijevaju hlaenje vodom ili zrakom, to za posljedicu ima toplinsko zagaenje j (termopoluciju t l ij ). ) Postrojenja hlaena vodom grade se na obalama rijeka ili mora, a topla se voda isputa u vodne sustave, odnosno vodna tijela. j U cilju j zatite okolia uobiajeno j se doputa razlika temperature od 7 [C] izmeu ulazne i izlazne rashladne vode. Meutim, zbog npr. lokalnih uvjeta na rijeci Savi, za NE Krko doputena je razlika temperature p od tek 3 [ [C]. ]

5. UMJETNA SVJETLOST. Unoenje umjetne svjetlosti (proizvedene ljudskim

djelovanjem) u okoli nastaje promjena razine prirodne svjetlosti u nonim uvjetima, j ti t nazivamo to i svjetlosnim j tl i oneienjem. j Zatita od svjetlosnog oneienja obuhvaa mjere zatite od nepotrebnih, nekorisnih ili tetnih emisija svjetlosti u prostor u zoni i izvan zone koju je potrebno osvijetliti, te mjere zatite nonog neba od prekomjernog osvjetljenja.

6. SUNEVO ZRAENJE. Ovo zraenje podrazumijeva (a) ultraljubiasto (UV) zraenje (UV-A, UV-B i UV-C zraenje), (b) vidljivo zraenje (prirodna svjetlost) i (c) infracrveno (engl. IR Infrared Radiation) zraenje. enje Ultraljubiasto zraenje je posebno pojaano na junoj hemisferi zbog gubitka stratosferskog ozonskog sloja i, kao to je izneseno u toki 3.3.2. Oteenje ozonskog omotaa, pojave ozonskih rupa.

3.7. SMANJENJE BIOLOKE RAZNOLIKOSTI

Iako je bioloka raznolikost prirodno podlona stalnim promjenama, te su mnoge vrste tokom evolucije i prirodno iezavale s ove planete, u dananje je vrijeme ovjek glavni krivac za ubrzano izumiranje vrsta koje se pojavilo posljednjih stotinjak godina, a svakim se danom sve vie ubrzava. ubrzava I na podruju Hrvatske ovaj je proces jednako izraen. j

Najznaajniji antropogeni uzroci smanjenja biodiverziteta jesu: (1) UNITAVANJE IVOTNIH STANITA (2) CIJEPANJE PRIRODNIH EKOSUSTAVA (3) PREINTENZIVNO ISKORITAVANJE POJEDINIH BILJNIH I IVOTINJSKIH VRSTA (4) ) UNOENJE STRANIH ( (ALOHTONIH) ) ILI NEPRIROENIH VRSTA (5) PROMJENE U ATMOSFERI, PEDOSFERI I HIDROSFERI (6) ZAPUTANJE I NEBRIGA O ZAVIAJNIM SORTAMA KULTIVIRANIH BILJAKA I PASMINA UDOMAENIH IVOTINJA (7) BIOTEHNOLOGIJE (8) RATNA DJELOVANJA

1. UNITAVANJEM IVOTNIH STANITA flore i faune, nekada dominantni umski ekosustavi u dananje su vrijeme znatno smanjeni, a kroz povijest su oblikovani novi krajolici i ekosustavi, prvenstveno kao posljedica poljoprivrednih aktivnosti (oranice, livade, panjaci, melioracije, komasacije, uporaba umjetnih gnojiva i pesticida), a u novije ij vrijeme ij i t intenzivne i urbanizacije b i ij (nedovoljna ( d lj bi briga za urbanu b ekologiju k l ij pri i prostornom planiranju) i industrijalizacije (zagaenje zraka, tla i voda). Uz umske, naroito su stradala nekad brojna movarna podruja koje je ovjek u najve j oj j mjeri j i isuivao i i i smanjivao ji hid hidrotehni h iki kim radovima d i ( (regulacijama), l ij ) ire i i na njihov raun vlastiti ivotni prostor.

2. CIJEPANJEM PRIRODNIH EKOSUSTAVA, naroito gradnjom naselja/gradova, prometnica i svekolike infrastrukture (elektrifikacija, plinofikacija, telefonizacija, vodoopskrba kanalizacija), vodoopskrba, kanalizacija) te irenjem intenzivno gospodarenih poljoprivrednih povrina, prirodni i modificirani ekosustavi ostaju izolirani poput otoka u kojima vrste vie ne mogu komunicirati s drugim srodnim podrujima, te u njima dolazi do lokalnog izumiranja vrsta i vrlo brzog smanjenja bioloke raznolikosti.

3. PREINTENZIVNO ISKORITAVANJE POJEDINIH BILJNIH I IVOTINJSKIH VRSTA ogleda se u lovu, ribolovu, skupljanju npr. ljekovitog bilja, pueva, kornjaa i aba za hranu, hranu trgovini ivotinjama (npr. (npr kunim ljubimcima) i sl. sl 4. UNOENJE STRANIH VRSTA, koje ranije nisu ivjele na nekom podruju, redovito zbog nedostatka prirodnih neprijatelja, negativno utjee na zaviajnu floru i faunu, a esto t ishodi i h di i potpunim t i poremeajem j ekoloke k l k ravnotee t u pojedinim j di i ekosustavima, k t i potiskujui zaviajne vrste. Tako su npr. u Jadranu najpoznatiji sluajevi pojave i irenja invazivnih vrsta zelenih alga l (Caulerpa C l t if i i Caulerpa taxifonia C l racemosa) i tropske t k crvene alge l (Womersleyella W l ll setacea). Te alge stvaraju debeo i jednolian pokrov na morskom dnu, zaguujui pri tome autohtoni bentos (ivotne zajednice na i pri morskom dnu).

5. PROMJENE U ATMOSFERI, PEDOSFERI I HIDROSFERI uzrokuju j smanjenje j j bioloke raznolikosti, budui da su oni sastavni i ivotno vani dijelovi ekosustava. 6. ZAPUTANJE I NEBRIGA O ZAVIAJNIM SORTAMA KULTIVIRANIH BILJAKA I PASMINA UDOMAENIH IVOTINJA vrlo brzo dovodi do njihovog j g izumiranja j ili svoenja vrsta na premali broj koji ne moe osigurati dovoljnu genetsku raznolikost za daljnji opstanak.

7. BIOTEHNOLOGIJE, naroito one koje koriste genetski preinaene (modificirane) organizme, GMO (engl. Genetically Modified Organism g ) ili transgene g organizme g organizme, g , uz iznimku ljudskih bia, u kojima je genetski materijal izmijenjen na nain koji se ne pojavljuje prirodnim putem parenjem i/ili prirodnom rekombinacijom. Zapravo, radi se o organizmima kojima je genetskim inenjeringom izmijenjen genetski sustav unoenjem noenjem novog no og gena, gena a to je inae krianjem nemogu nemog e, e npr. gena iz biljke u ivotinju, ili obrnuto, ili koritenje nedovoljno poznatih i ispitanih organizama u okoliu. U poljoprivredi lj i di su npr. naj je e genetski t ki preina i ene biljke: biljk kulture kukuruza, soje, uljane repice i lucerne (djeteline). Naime, ove su prirodne kulture postale otporne na herbicide novije generacije, a koji su znatno povoljniji za okoli od dosadanjih. Zato je trebalo modificirati gen tih kultura kako bi herbicidi novije generacije i na njih imali vrlo visok uinak. Danas u Hrvatskoj nema proizvodnje GMO-a u komercijalne ili eksperimentalne svrhe, mada je 1999. zabiljeeno est pokusnih polja s GM kukuruzom koja su, nakon snanog protivljenja javnosti, unitena 2000. Istaknimo da je 2005. donesen i Zakon o genetski modificiranim organizmima (NN 70/05 i 137/09), koji regulira problematiku GMO-a.

8. RATNA DJELOVANJA ogledaju se negativno na biodiverzitet zbog oteivanja granatiranjem, poarima, sjeom stabala, prolijevanjem i prokapljivanjem opasnih tekuina, gaenjem tekim vozilima (npr. tenkovima), te ubijanjem i uznemiravanjem ivotinja. U Hrvatskoj su ova djelovanja bila izraena u periodu od 1991. do 1995. Zaklju Z klj no, u tablici t bli i 3.IV. 3 IV dan d je j prikaz ik uzroka k ugroze bioloke bi l k raznolikosti lik ti za znaajne j gospodarske aktivnosti.

GOSPODARSKE DJELATNOSTI
POLJOPRIVREDA

UZROCI UGROZE BIOLOKE RAZNOLIKOSTI

UNITAVANJE BIOTOPA; UPOTREBA UMJETNIH GNOJIVA I PESTICIDA; ZAPUTANJE ZAVIAJNIH SORTI I PASMINA UDOMAENIH VRSTA NA RAUN MONOKULTURNOG UZGOJA; KRENJE UMA ISCRPLJIVANJE BIOGENIH ELEMENATA DUGOTRAJNIM IZNOENJEM DRVNE MASE; PROMJENA KVALITETE BIOTOPA I OZLJEIVANJE STABALA PRI SJEI; I CIJEPANJE BIOTOPA FAVORIZIRANJE ODREENIH VRSTA DIVLJAI NA TETU OSTALIH VRSTA; UNOS STRANIH VRSTA U BIOTOPE (NPR. DABAR, KARPATSKI RIS); NEADEKVATNO GOSPODARENJE MIGRATORNIM VRSTAMA PRETJERANO IZLOVLJAVANJE; KRIVOLOV; NAPUIVANJE SLATKIH VODA NEPRIROENIM VRSTAMA; NEEFIKASNA ZATITA PTICA MOVARICA U ARANSKIM RIBNJACIMA REGULIRANJE (UREENJE) VODOTOKA SMANJENJE PRIRODNIH POPLAVNIH ZONA; GRADNJA AKUMULACIJA I RETENCIJA; HIDROMELIORACIJSKI RADOVI; ONEIENJE/ ZAGAENJE VODA GRADNJA OBJEKATA I INFRASTRUKTURE U VRIJEDNIM PRIRODNIM PODRUJIMA; UZNEMIRAVANJE I UNITAVANJE FLORE I FAUNE OD STRANE POSJETILACA CIJEPANJE BIOTOPA PROMETNICAMA; BUKA I VIBRACIJE; UZNEMIRAVANJE FAUNE; ONEIENJE/ZAGAENJE ZRAKA, VODA I TLA UNITAVANJE BIOTOPA; ONEIENJE/ZAGAENJE ZRAKA, VODA I TLA ONEIENJE/ZAGAENJE ZRAKA, VODA I TLA PLAKANJE BILJAKA I IVOTINJA IZ PRIRODE RADI TRGOVANJA (KUNI LJUBIMCI, PRIVATNI UZGAJIVAI I KOLEKCIONARI RIJETKE FLORE I FAUNE, PRERAIVAI LJEKOVITOG BILJA, NEKONTROLIRANI IZLOV JESTIVIH PUEVA, ABA, KORNJAA, GLJIVA, UMSKIH PLODOVA I DR.)

UMARSTVO

LOVSTVO

RIBARSTVO VODNO GOSPODARSTVO TURIZAM I REKREACIJA PROMET GRADITELJSTVO INDUSTRIJA

TRGOVINA

Tablica 3. IV. Uzroci ugroze bioloke raznolikosti po pojedinim gospodarskim granama