Sindrom steene imunodeficijencije

Crvena vrpca - globalni simbol solidarnosti s HIV-pozitivnim i osobama sa sindromom steene imunodeficijencije. Sindrom steene imunodeficijencije (franc. - Syndrome d'ImmunoDficience Acquise SIDA) (eng. - Acquired Immunodeficiency Syndrome - AIDS). Za bolest se u hrvatskom jeziku ponekad koristi rije kopnica. Osnovna osobina te bolesti je teko oteenje imunolokog sustava, tj. nemogunost da se taj sustav brani od tetnog djelovanja razliitih bolesti. Tada se smanjuje broj leukocita u krvi, smanjen je broj limfocita u limfnim vorovima i slezeni, smanjen je broj zrelih T limfocita te se smanjuje koliina protutijela. Pojam imunodeficijencija podrazumijeva smanjenu ili neuinkovitu sposobnost imunolokog sustava u bolesnika.

Virologija
Uzronik HIV (Human Immunodeficiency Virus), je retrovirus koji napada specifine stanice obrane organizma, stanice iz grupe leukocita, tj. limfocitske podgrupe - zrele T4-limfocite, stanice koje direktno sudjeluju u imunolokoj reakciji protiv mnogih bolesti i tako ini imunoloki sustav ovjeka bespomonim da se brani od bolesti, pa ak i onih na koje je inae otporan. On svojim enzimom reverzna transkriptoza namee svoj genski kod te tako zaraena stanica umnoava viruse i unitava se.

Nain prenoenja
HIV se najee prenosi seksualnim inom, mijeanjem nekih od tjelesnih izluevina oboljelog s onima zdravog ovjeka (sjemena tekuina, krv), sa majke na dijete (u trudnoi) ili drugim dijelovima organizma u kojima je koncentracija ovog virusa velika. Moe se zaraziti i koritenjem iste igle kao i prethodno zaraeni, zatim transfuzijom a kroz posteljicu zaraena majka prenosi bolest i na dijete. Zaraena majka moe dijete zaraziti i dojenjem.

Simptomi
Kopnica nema direktnih manifestacija na organizmu kao neke druge bolesti, nego se njegove posljedice oituju u tzv. oportunistikim bolestima/infekcijama. HIV virus znatno oslabi imuni sustav ovjeka, a to iskoritavaju kako mikroorganizmi koji redovno ive na i u ovjeku, tako i organizmi koji dolaze izvana. Ostatak imunolokog sustava nije dovoljno jak da se odupre HIV virusu pa je bolesnik dobra podloga za razne oportunistike infekcije

(proljevi,rakovi,upale). esto se za sve HIV oboljele grekom smatra da svi imaju kopnicu, no postoji sluajevi da HIV bolesni ljudi poive i preko 10 godina bez ikakvog znaka zaraze.ovjek na kraju umire od raznih infekcija plua, tumora, i drugo. Ova se bolest ponekad naziva kuga novoga doba.

Pojava i irenje bolesti

1981. na pet mladih homoseksualaca iz Los Angelesa otkrivena je dotad nepoznata bolest. Nitko nije slutio da e ta bolest postati prava kuga 20. stoljea. U poetku je kopnica smatrana boleu homoseksualaca pogrdno nazivana i pederskim rakom. Trebalo je nekoliko godina da se dokae suprotno sve dok nisu poela obolijevati djeca i ene. 1983. francuski onkolog Luc Montagnier na francuskom institutu Pasteur izolirao je dotad nepoznat virus i prozvao ga retrovirusom HIV, a bolest SIDA. Retrovirusi sadre RNA umjesto DNA. Do 1996. godine otprilike 22.6 milijuna ljudi bilo je HIV pozitivno, od toga 21.8 milijuna odraslih i oko 830 000 djece. 2005. godine u podsaharskoj Africi vie od 26 milijuna ljudi ivi s virusom, 2,3 milijuna smrtnih sluajeva godinje uzrokovanih bolestima vezanima uz kopnicu (SIDA, AIDS).

Kako se zatititi?
Iako se u primitivnim krugovima tvrdi da je jedina zatita od Kopnice (AIDS-a) apstinencija, znanstveno utemeljena istraivanja tvrde da je to prezervativ. Koritenje prezervativa (kondoma) u seksualnim odnosima znaajno smanjuje vjerojatnost prenoenja spolno prenosivih bolesti. Preporuuje se uporaba kondoma izraenih od lateksa s prostorom predvienim za ejakulat nakon ejakulacije. Ne preporua se koritenje pomonih lubrikanata poput vazelina i slinih jer mogu otetiti kondom pri emu bi moglo doi do pucanja kondoma, ve se preporuuju lubrikanti na vodenoj bazi. Osobe sklone uzimanju opojnih droga intravenoznim putem trebaju se suzdravati od djeljenja igle s bilo kime, ve iskljuivo koristiti svoj probor, najbolje jednokratne igle i price koje poslije uporabe treba ukloniti u posebne, za to izraene spremnike. Postoje neki lijekovi i neke metode lijeenja od kojih je jedna od najpoznatijih kombiniranje lijekova sa proteinima i nukleinskim kiselinama koji smanjuju koliinu virusa u krvi no ve jedna proputena doza moe dovesti do imunosti virusa na lijek. No i ta metoda ima velikih minusa poput proljeva i anemija, a i ne pokazuje se uvijek uspjenom. Neprestano se radi na novim lijekovima i cjepivima no zasad nema formule koja bi mogla garantirati siguran oporavak. Zasad je najvanije informirati ljude o bolesti i poticanje ponaanja u cilju izbjegavnja moguih izvora zaraze.

HIV se ne prenosi...
Virus HIV-a se ne prenosi drutvenim dogaanjima u svakodnevnom ivotu poput zajednikog objeda, druenja, grljenja, ljubljenja, koritenjem istoga posua i pribora za jelo. Takoer se ne prenosi putem insekata (npr. komaraca), slinom ili znojem jer virusa HIV-a u takovim tekuinama nema u dovoljnim koliinama da bi dolo do zaraze. Virus HIV-a ne prenosi se sjedenjem u istoj prostoriji i razgovorom s bolesnikom.

Socijalni problemi
Slino je i sa dijeljenjem igala gdje se vjerovalo da se time promie drogiranje. U "nerazvijenim" zemljama malo zna o prirodi bolesti, te se vode "2 rata" zbog kopnice: 1. protiv HIV virusa, a 2. protiv neznanja i predrasuda. Brojne meunarodne organizacije promiu borbu protiv kopnice. Slavne osobe koje su zaraene bore se protiv kopnice i novano pomaui oboljelima i njihovim obiteljima.

HIV/AIDS u Hrvatskoj - Epidemiologija

AIDS se u Hrvatskoj registrira iskljuivo unutar grupa poveanog rizika

Od 1985. godine, kada su prvi HIV pozitivni bolesnici registrirani u Hrvatskoj, do listopada 2004. godine u Hrvatskoj je registrirano 470 osoba s HIV-om, od ega 218 oboljelih od AIDS-a, objavljeno je na stranicama HZJZ-a. U istom je razdoblju 122 oboljelih i umrlo. Epidemioloka situacija u Hrvatskoj jo uvelike ovisi o ekspoziciji izvan zemlje, jer je 60% oboljelih ovu infekciju vjerojatno steklo u inozemstvu.

Od ukupno 14 inficirana bolesnika s hemofilijom, njih 8 je oboljelo od AIDS-a. Svi su ovi pacijenti primali inozemne pripravke iz krvi. Od 1992. godine nije registriran niti jedan HIV pozitivan pacijent iz ove grupe. U Hrvatskoj su ove godine prvi put registrirana dva sluaja HIV infekcije nakon transfuzije domae krvi. Razlog ovome je dobrovoljno davalatvo krvi i neznatan rizik od infekcije u opoj populaciji, meutim i uz ovako mali rizik nije mogue u potpunosti iskljuiti ovu mogunost. U Hrvatskoj se krv obavezno testira na HIV, a provode se i sve ostale mjere spreavanja uzimanja krvi od osoba pod poveanim rizikom od HIV infekcije. Prema Nacionalnom programu suzbijanja AIDS-a potuje se princip samodostatnosti, te se primjenjuje iskljuivo krv davalaca iz Hrvatske. U ukupnom broju oboljelih ovisnici o opojnim drogama ine 8,3%. Meu svim HIV pozitivnim osobama ova grupa ini 10,4%. Godinje se prati kretanje HIV infekcije meu intravenoznim ovisnicima u Hrvatskoj (prosjeno oko 700-800 testiranih). Meu ovisnicima o drogama (koje uzimaju intravenskim putem) se postotak inficiranih kree oko 1%. Ovaj postotak inficiranih u posljednjih 10 godina ne pokazuje trend porasta. Ukupno je u 2003. godini testirano 194.292 osobe od ega je registrirano 81 HIV pozitivnih bolesnika ili 0,04%. Napominjem da laboratorijski podaci mogu ukljuiti viekratno testiranje jedne osobe ili testiranje osoba koje su od prije poznate epidemiolokoj slubi kao HIV pozitivni. Meu dobrovoljnim davaocima krvi registrirane su 4 HIV pozitivne osobe, to ini 0,002% pozitivnih. Od ukupno 869 ovisnika o opojnim drogama, njih 9 ili 1,03% su HIV pozitivni. Za razliku od nekih europskih zemalja s niskom incidencijom AIDS-a Hrvatska je imala sve preduvjete za rani ulazak HIV infekcije u zemlju (otvorene granice, putovanja naih graana u inozemstvo, rad u inozemstvu, razvijen turizam itd.). Poetak javljanja AIDS bolesnika u

Hrvatskoj ukazuje na pojavu HIV infekcije u zemlji sredinom 70-ih godina. U to doba jo je bila relativno visoka transmisija klasinih spolno prenosivih bolesti (oko 2000 registriranih bolesnika s gonorejom godinje). S poetkom iroke kampanje zdravstveno odgojnih mjera sredinom 80-ih, broj klasinih spolno prenosivih bolesti intenzivno opada, te dosee sadanju razinu od 18 oboljelih od gonoreje, te 18 oboljelih od sifilisa u 2003. godini. Po podacima Registra za HIV/AIDS, u Hrvatskoj je 2006. godine prijavljeno 39 novih sluajeva zaraze HIV-om, 18 oboljelih od AIDS-a i devet smrti oboljelih osoba. 2007. godine prijavljeno je 46 novih sluajeva zaraze HIV-om, 7 oboljelih od AIDS-a. Na godinjoj razini HZJZ ne publicira specifikaciju prevalencije po rizinim skupinama, ve samo zbirne podatke od 1985. godine.