ive stanice pomau obnavljanju kostiju Kosti se sastoje 50% od vode i 50% od tvrde tvari te sadre velik broj

ivih stanica koje pomau pri rastu i obnavljanju. Kada ne bi bilo tako lom ruke ili noge bile povrede koje se nikada ne bi mogle izlijeiti. Za zdravlje kostiju potrebno je uzimati dovoljne koliine kalcija. U suprotnom tijelo kalcij uzima iz kostiju i one se poinju raspadati. Sastav ramena Zglobovi ramena su s kostima labavo povezani uz pomo ligamenata. To ih ini vrlo pokretljivima. Broj kostiju u prstima Svaki prst sastoji se od tri kosti. palac je izuzetak jer sadri samo dvije. Palac see do lakta U zglobu lakta se nalaze i tri kosti: nadlaktina kost (humerus), lakatna kost (ulna) i palana kost (radius). Podlaktica Palana kost smjetena je usporedno s lakatnom koja spaja palac i lakat. Ligamenti "spajaju" ruku Runi zglob se sastoji od osam malih kostiju koje slie grumenima. Njih zajedno dre ligamenti. Slovo s Naa kraljenica ima oblik slova S. tako se neutralizira pritisak glave prilikom hodanja ili tranja. "Krletka" uva organe Rebra stvaraju zatitnu krletku koja u sebi uva veliki broj unutarnjih, osjetljivih organa. Poroajni kanal Zdjelica ena puno je ira i dublja od zdjelice mukaraca jer djeca prilikom raanja moraju proi kroz nju. Patela titi koljeno Koljenina kost (patela) nalazi se na kraju bedrene kosti. Njezina uloga je zatita ovog osjetljivog mjesta. Femur je najdua kost Bedrena kost (femur) najdua je, i uz eljusnu kost, najjaa kost u tijelu. zbog sastava moe izdrati velik pritisak. Mii lista vezan na bedrenu kost Sa bedrenom kosti povezani su trbuasti mii lista i tri glave etveroglavog bedrenog miia. Potkoljenica Od koljena do glenja protee se potkoljenica. Zovu je jo i tibia prema grkoj fruli s brazdama. Potkoljenica podnosi velika optereenja. Grube kosti nogu Kosti u nogama imaju dosta grube stranice kako bi se za njih mogli zakaiti miii. Fibula odrava balans Sa stranje strane potkoljenice protee se tanka fibula koja odrava ravnoteu i titi potkoljenicu. Grumenasti gleanj U glenju ima sedam manjih kostiju grumenastog oblika povezanih ligamentima. Kockasta peta Petna kost je najvea u stopalu. Kockasta je oblika i smjetena ispod gleanjske kosti. Donoje Kosti donoja su pet dugih kostiju u stopalu. Prva kost (na koju se nastavlja noni palac) jest najdua, a ostale se postupno smanjuju.

Noni prsti isti kao i na ruci lanci prstiju na nogama imaju istu strukturu kao i na rukama. Svi prsti imaju po tri lanka, a palac samo dva. Prilikom kretanja se aktivira 200 miia Dok se smijemo rabimo samo 17 miia, a prilikom mrgoenja ak 43. Ova injenica jasno daje do znanja da je smijanje puno prirodnija i manje naporna aktivnost. Prilikom mrgoenja stvara se velika napetost ulicu, to kasnije negativno djeluje na itavo tijelo. Ako se netko tijekom dueg vremena mrti time potie loe raspoloenje. I obratno, smijanje uklanja stres i potie zdrave procese u itavom organizmu. Od tih miia u tijelu, najsnaniji je jezik. Obratite li panju primijetit ete kako se pokree svaki puta dok govorite ili gutate slinu. Snaga jezika posljedica je njegove neprestane aktivnosti. On radi od jutra do noi, pa ak i dok spavamo. No, ni hodanje nije nimalo jednostavna aktivnost. Prilikom svakog koraka u tijelu se angaira 200 miia. Uzmemo li u obzir da svatko od nas prosjeno napravi 10,000 koraka, Radi se o velikom poslu. Samo za pokretanje miia prilikom hoda tijelu je potrebno proizvesti fascinantnu koliinu energije. Brzo do zanosne atletske grae Miii se dvostruko bre stvaraju nego to nestaju. Ova injenica bi trebala biti poticaj svima koji ele vjebati. Sartorius pomae rad koljena Najdui mii protee se od vanjske strane bedra do unutarnje strane koljena. Pomae okretanju butina i savijanju koljena. Mii od samo pet milimetara Najmanji mii, stapedius, nalazi se duboko u uhu. Dugaak je pet mm i tanji je od pamune niti. Aktivan je prilikom sluanja. Moni gluteus maximus Najvei mii, gluteus maximus, je u stranjici i ima ulogu povlaenja nogu prema natrag prilikom hodanja, tranja i penjanja uz kosinu. Ova impozantna miina tvorevina odgovorna je za izgled stranjice. Miii pokreu sve Apsolutno sve to mozak zamisli realizira se kroz aktivnost miia. Ideje moemo izraziti samo miiima, bilo da je rije o miiima usta, ruku i prstiju, ili pak miiima vezanima uz kosti. Samolijeenje Po konstrukciji miii su izuzetno sofisticirani. Imaju veliku sposobnost pretvaranja energije u kretanje, dugotrajni su, lijee sami sebe i uestalom uporabom postaju sve snaniji. Frontalni mii Glavni mii ela jest frontalni mii koji pokree ili stee kou lubanje. Mii njuha Nosni mii pomae pri raspoznavanju mirisa. Zatita sluha Kad glasni zvuk dopre do uha, dva mala miia, musculus stapetius i musculus tensor tympani, se aktiviraju i spreavaju oteenje unutarnjeg uha. Lepezasta prsa Veliki prsni mii mii lepezastog je oblika te ini vei dio gornjeg prednjeg dijela trupa. Regulacija disanja Abdominalni mii osim to sudjeluje u zatiti probavnih i urogenitalnih organa, zajedno s dijafragmom regulira disanje. Krojaki mii Vrlo vaan mii protee se od crijevne do goljenine kosti. U hrvatskom nosi naziv krojaki mii jer je bio vrlo aktivan kod krojaa.

Osjetljivi abduktor Dugi abduktor je mii u podruju butina. Vrlo je osjetljiv pa lako dolazi do njegovog istegnua.