FAKULTET ZA OBRAZOVANJE DIPLOMIRANIH PRAVNIKA I DIPLOMIRANIH EKONOMISTA ZA RUKOVODEE KADROVE NOVI SAD

SEMINARSKI RAD iz predmeta: Mikroekonomija Tema: SAVRENA

KONKURENCIJA

Mentor:
Prof. Dr Savo Smilji

Kandidati:
Kemal Hajradinovi

Sadraj
Sadraj.............................................................................................................................2 1 UVOD...........................................................................................................................2 2 TRINA STANJA...................................................................................................3 oligopol - oligopson.........................................................................................................4 2.1 Nesavrena konkurncija...........................................................................................4 2.2 Vrste nesavrene konkurencije..................................................................................5 2.3 Nesavrena konkurencija na strani potranje............................................................5 3 SAVRENA KONKURENCIJA...............................................................................6 3.1 Pojam savrene konkurencije....................................................................................6 3.2 Pretpostavke savrene konkurencije..........................................................................6 3.3 Prihod savreno konkurentnog preduzea...............................................................8 3.4 Maksimizacija profita i kriva ponude u uslovima savrene konkurencije...............9 3.5 Odluivanje preduzea u kratkom i u dugom roku.................................................10 3.5.1 Kratkorona odluka preduzea da obustavi proizvodnju.....................................10 3.5.2 Dugorona odluka preduzea o ulasku na trite ili izlasku sa njega...................10 3.5.3 Trina ponuda sa ulaskom i izlaskom u dugom roku........................................11 4.2 Vanjski efekti, javna dobra i informacijski nedostaci...........................................14 4.3 Efikasnost i pravednost trita savrene konkurencije..........................................15 5 ZAKLJUAK...........................................................................................................16 6 Literatura:.................................................................................................................17

1 UVOD
Kao to nam je svima poznato trite predstavlja ukupnost ponude i potranje razliitih roba, usluga, vrijednosnih papira i novca i kao skup svih ustanova,ureaja i instrumenata na osnovu kojih se odreuju ukupne drutvene potrebe i definiu cijene prethodno navedenih roba i usluga. Jednu od svojih vanijih funkcija triste obavlja posredstvom djelovanja samog mehanizma konkurencije.

Konkurencija predstavlja odreeni oblik uspostavljanja odnosa izmeu, s jedne strane ponude (prodavca) i s druge strane potranje (kupaca) na tritu. Dakle, osnovni uslov za razvoj i postojanje konkurencije je robna proizvodnja, ali samim razvojem robne proizvodnje konkurencija mijenja svoj karakter i oblike svog ispoljavanja. Sutina ekonomske funkcije konkurencije sastoji se u tome to uspostavljanjem odnosa ponude i potranje, naravno uz posredstvo porasta ili sniavanja cijena: daje odreene signale proizvoaima o bitnim elementima njihove sadanje, pa i budue proizvodnje ( npr. oblast proizvodnje kojom se bave,koliina proizvoda koju proizvode i sl.); ostvaruje neophodnu ravnoteu u samim odnosima izmeu pojedinih djelatnosti u okvirima cjelokupne zajednice i stalno potie sve uesnike trine utakmice ka postizanju maksimalnih ekonomskih rezultata.

2 TRINA STANJA
Konkurencija se javlja kao odreeni oblik odnosa ponude i potranje, a na tristu se ispoljava u raznim kombinacijama u pogledu broja uesnika,njihove ekonomske snage, razliitih mogunosti samog ulaska i izlaska sa trita, razliitim strategijama njihovog nastupa i sl. Sam taj njihov meusobni odnos i poloaj determinisan je sljedeim kriterijima:

brojem samih uesnika kako na strani ponude, tako i na strani potranje,

 njihovom relativnom snagom, mogunou samog ulaska i izlaska sa trita, mogunou uslovljavanja meusobnih odnosa i elastinou ponude i potranje, odnosno cijena.
Stepen - intenzitet konkurencije proistie iz brojnosti subjekata na strani ponude i strani potranje i u tom smislu razlikujemo sljedee tipove konkurencije:

potpuna - perfektna (slobodna, savrena, ista) i ograniena - imperfektna u okviru koje razlikujemo: a) monopol - monopson b) monopolistika konkurencija i
oligopol - oligopson

Karakteristi keSavrena konkurencijaMonopolisti ka konkurencijaOligopolMonopolBroj preduzea na trituVrlo mnogoMnogoNekoliko (malo)JedanKontrola cijenaNikakvaOgranienaZnaajnaZnaajna regulacijaUslovi ulaska u granuNema preprekanema preprekaEkonomija obimaZakonske prepreke ili ekonomija obimaProizvodIdentianDiferenciran Ilidentian ili N diferencirannema bliskih supstitutaProfit u dugom roku00> 0> 0Zavisi li strategija preduzea od ponaanja pojedinani h rivalskih preduzeaNeDaDaNePrimjerPenica, kukuruzProizvodnja hrane, odjee, trgovine na maloAutoindu- P strijaTT,struja,gas

Osnovne karakteristike savrene konkurencije, monopolistike konkurencije, oligopola i monopola

2.1 Nesavrena konkurncija

Ako poduzee moe osjetno utjecati na trinu cijenu svoje proizvodnje, tada se poduzee klasificira kao "nesavreni konkurent".Nesavrena konkurencija prevladava u industriji kad

god pojedinani prodavatelji imaju odreeni nadzor nad cijenom svog proizvoda. Sudionici savrene konkurencije su PRICE TAKERS" (donose odluke samo o veliini proizvodnje) dok se sudionici nesavrene konkurencije PRICE MAKERS" (donose odluke i o koliini proizvodnje i o visini cijena). Nesavrena konkurencija ne podrazumijeva da preduzee ima apsolutni nadzor nad cijenom svojeg proizvoda, ve ono moe odrediti cijenu svojem proizvodu samo u razumnom okviru. Veina slobode odluke nad cijenom razlikovati e se od industrije do industrije, pa tako osciliraju i postotne promjene u potranji za tim proizvodima (primjer: maloprodaja raunara). 2.2 Vrste nesavrene konkurencije Monopol Oblik nesavrene konkurencije gdje cjelokupnu ponudu kontrolira samo jedno poduzee. Javlja se u proizvodnji onih dobara i usluga koji nemaju svojih supstituta. Javlja se u onim privrednim granama u kojima je ulazak konkurentima veoma otean ili onemoguen. Duopol Oblik nesavrene konkurencije gdje cjelokupnu ponudu kontroliraju dva poduzea. Javljaju se u onim privrednim granama gdje je ulazak konkurentima veoma otean. Proizvodi duopolista mogu biti homogeni, ali i diferencirani. Oligopol Oblik nesavrene konkurencije u kojoj nekoliko poduzea sudjeluje u cjelokupnoj ponudi. Javljaju se u onim privrednim granama gdje je ulazak konkurentima otean. Proizvodi oligopolista su homogeni ali i diferencirani. Tipino oligopolno trite je trite automobila. Monopolistka konkurencija Oblik nesavrene konkurencije gdje u sektorskoj ponudi sudjeluje veliki broj poduzea razliite veliine. Proizvodi su meusobno diferencirani po nekom svom obiljeju to takvom poduzeu daje prednost pred konkurencijom. Ulazak konkurenata na takvo trite je relativno lagan jer nema znaajnijih prepreka Obzirom na navedena obiljeja monopolistika konkurencija je najblia savrenoj konkurenciji. Primjer ovakvog trita je trgovina na malo.

2.3 Nesavrena konkurencija na strani potranje

Monopson je takvo trino stanje gdje je samo jedan kupac na strani potranje. Duoposon je trino stanje u kojoj na strani potranje sudjeluju samo dva kupca dok je oligopson takvo trino stanje gdje na strani potranje sudjeluje vie kupaca. Razlika izmeu monopola ponude i potranje je u tom to monopoli ponude ele nametnuti cijenu viu od ravnotene dok monopoli potranje ele ostvariti cijenu niu od ravnotene.

3 SAVRENA KONKURENCIJA
Trokovi rpozvodnje ne bi uticali na cijenu koja se uspostavljka u konkurenciji kada oni ne bi imali uinka na ponudu." (John Stuart Mill). Svijet potpune konkurencije je svijet prihvatilaca cijena, prihvatilac cijena je preduzee koje je tako malo u odnosu na svoje trite da ono ne moe uticati na trinu cijenu, ve prihvata tu cijenu kao datu.

3.1 Pojam savrene konkurencije

Savrena konkurencija se javlja kad nijedan proizvoa ne moe utjecati na trinu cijenu. U uvjetima savrene konkurencije mnogo je malih preduzea pri emu svako od njih proizvodi identian proizvod i svako od njih je premaleno da bi moglo utjecati na trinu cijenu. Potpuna ili savrena konkurencija koja oznaava trinu situaciju u kojoj veliki broj trinih subjekata nema nikakve kontrole nad cijenama, tj. cijena je data veliina, a postoji i lahka mogunost ulaska novih preduzea u granu. Savreno konkurentno trite je trite na kojem sve tvrtke proizvode identine proizvode, a svaka je tvrtka tako mala da njen izbor razine proizvodnje ne utjee na cijelu industriju. Znai ulazak na takva trita je lak, ukoliko se ukae prilika za ostvarivanjem profita, a takoer, ukoliko ponu gubiti novac izlazak je lak. 3.2 Pretpostavke savrene konkurencije

preuzimanje cijena (price taking), homogenost proizvoda, slobodan ulaz i izlaz.

Preuzimanje cijena: Na tritu konkuriraju mnoga preduzea, pa se svako preduzee za svaki svoj proizvod susree s veim brojem izravnih konkurenata. Budui da prodaja svakog pojedinanog preduzea ini samo manji dio trita, njegove odluke nemaju nikakvog uticaja na cijene na tritu. Stoga svako preduzee preuzima trine cijene kao zadane. Dakle, na savreno konkurentskim tritima pojedinana preduzea su preuzimatelji cijena (price-takers).

Homogenost proizvoda: Do preuzimanja cijena najee dolazi na tritima gdje preduzea prodaju identine ili gotovo identine proizvode. Kad su proizvodi svih preduzea na tritu savreno zamjenjivi, odnosno kad su homogeni, nijedno preduzee ne moe poveati cijene svoga proizvoda iznad konkurencije bez da joj znatno opadne prodaja. Veina poljoprivrednih proizvoda je homogena (kukuruz, penica, jeam...), kao i nafta, benzin, sirovine poput bakra, eljeza, drva, pamuka i slino. Ekonomisti takve homogene proizvode nazivaju robama. Sve ove robe imaju ista svojstva, te ukoliko se neka preduzea odlue poveati cijenu, prodaja e joj opasti. Slobodan ulaz i izlaz je situacija u kojoj ne postoje ogranienja u vidu posebnih trokova koji bi preduzeima oteali ulaz (izlaz) u neku granu. Kupci mogu lako zamijeniti jednog dobavljaa drugim, a dobavljai mogu neometano izlaziti i ulaziti na trite.Novo preduzee koje ue na trite ne mora ulagati velika sredstva, tako da mu je i izlazak ako pone gubiti novac lagan.

Razlike izmeu uesnika savrene konkurencije i nesavrene konkurencije Krivulja potranje (D) s kojom se pojedinano preduzee suoava na konkurentnom tritu predstavlja istovremeno krivulju prosjenog i graninog prihoda. Uzdu krivulje potranje, granini prihod, prosjeni prihod i cijena imaju iste vrijednosti.

D = P = AR = MR

Savreno konkurentno preduzee treba izabrati razinu proizvodnje pri kojoj je granini troak jednak cijeni: MC(q) = MR = P Uvjet za maksimiranje profita glasi: Granini prihod (MR) je jednak graninom troku (MC) u taki u kojoj krivulja graninog troka raste. Cijena (P) mora biti jednaka ili vea od minimalnog prosjenog varijabilnog troka (AVC).

3.3 Prihod savreno konkurentnog preduzea Ukupan prihod preduzea jednak je proizvodu prodajne cijene i prodate koliine. TR = (P X Q) Prosjean prihod nam pokazuje koliki prihod preduzee ostvaruje od prosjene prodate jedinice proizvoda, a dobija kada ukupni prihod podijelimo sa prodatom koliinom proizvoda. U uslovima savrene konkurencije, prosjean prihod je jednak cijeni dobra. PROSJEAN PRIHOD = UKUPAN PRIHOD / KOLIINA PROSJEAN PRIHOD = (CIJENA x KOLIINA)/ KOLIINA PROSJEAN PRIHOD = CIJENA Marginalni prihod je promjena ukupnog prihoda koja nastaje prodajom dodatne jedinice proizvoda. MR =A TR/ A Q Za konkurentna preduzea, marginalni prihod je jednak cijeni dobra.

Ravnotena cijena, potranja i prihod u savrenoj konkurenciji

3.4 Maksimizacija profita i kriva ponude u uslovima savrene konkurencije Cilj konkurentnog preduzea jeste da maksimizira profit. Generalno, za sve trine strukture vrijedi da preduzea u nastojanju da maksimiziraju profit: (1.) tee maksimizirati razliku

izmeu ukupnog prihoda (TR) i ukupnog troka (TC)! (2.) profit e rasti sve dok je dodatni prihod od proizvodnje/prodaje dodatne jedinice outputa (granini prihod - MR) vei od dodatnog troka dodatne jedinice outputa (granini troak - MC). I obrnuto, ako je MC vei od MR poduzeu se isplati smanjivati output/prodaju. Drugim rijeima profit je maksimalan kada je TR - TC = max, odnosno kada je MR = MC !

Preduzee maksimizira profit ako proizvodi koliinu za koju je marginalni prihod jednak marginalnom troku.

Kada je MR > MC treba poveati Q Kada je MR < MC treba smanjiti Q Kada je MR = MC Profit je maksimiziran.

3.5 Odluivanje preduzea u kratkom i u dugom roku

3.5.1 Kratkorona odluka preduzea da obustavi proizvodnju

Obustavljanje proizvodnje se odnosi na kratkoronu odluku da se, zbog trenutne situacije na tritu, u odreenom vremenskom periodu nita ne proizvodi. Izlazak se odnosi na dugoronu odluku da se napusti trite. Preduzee razmatra nepovratne trokove kada donosi odluku o izlasku, ali ih zanemaruje kada donosi odluku o obustavljanju proizvodnje. Nepovratni trokovi su trokovi koji su ve pretrpljeni i koji se ne mogu povratiti. Preduzee obustavlja proizvodnju ako je prihod koji ostvaruje od proizvodnje manji od njegovih varijabilnih trokova proizvodnje.

Obustavlja proizvodnju ako je TR < VC Obustavlja proizvodnju ako je TR/Q < VC/Q Obustavlja proizvodnju ako je P < AVC

Dakle, u kratokm roku preduzee ne odluuje o fiksnim faktorima jer se ne mogu brzo ulkjuiti u proizvodni proces. Ipak, suljed ukupne ponude i potranje, cijena se u odreenom vremenskom periodu moe promijeniti pa u tom smislu treba odluiti:

1. 2.

Da li nastaviti proizvodnju ili zatvoriti preduzee Ako se odlui proizvoditi, treba odrediti ponudu, odnosno kloiinu proizvodnje Dugorona odluka preduzea o ulasku na trite ili izlasku sa njega

3.5.2

U dugom roku, preduzee izlazi sa trita ako je prihod koji ostvaruje od proizvodnje manji od njegovih ukupnih trokova.

Preduzee izlazi sa trita ako je TR < TC Preduzee izlazi sa trita ako je TR/Q < TC/Q Preduzee izlazi sa trita ako je P < ATC 10

Preduzee e ui u granu ukoliko bi takva aktivnost bila profitabilna

Preduzee e ui u granu ako je TR > TC Preduzee e ui u granu ako je TR/Q > TC/Q Preduzee e ui u granu ako je P > ATC

Odluivanje u dugom roku odnosi se na promjene veliine preduzea i njegovog opsatnka u grani, a moe se odluivat i o ulasku u granu jer je u savrenoj konkurenciji ulazak i izlazak iz grane slobodan. U tom smislu u dugom roku moe doi do promjena u veliini, ali i u broju preduzea prisutnih na tritu, a moe doi i do pada potranje tehniko tehnookog progresa i samnjivanja trokova proizvodnje. Preduzea u dugom roku trebaju odluiti o:

1. 2.

Smanjivanju ili poveanju veliine preduzea Ulasku ili izlasku preduzea iz grane

3.5.3 Trina ponuda sa ulaskom i izlaskom u dugom roku Na kraju procesa ulaska i izlaska, preduzea koja ostaju na tritu moraju ostvarivati ekonomski profit koji je jednak nuli. Proces ulaska i izlaska privodi se kraju tek kada se izjednae cijena i prosjeni ukupni troak. Dugorona ravnotea podrazumijeva da preduzea posluju na njihovom efikasnom obimu proizvodnje. Na tritu potpune konkurencije preduzea ne ostvaruju ekstra profit, jer se u dugom roku zbog ulazaka i izlazaka dobija normalan povrat na investicije i prosjean profit koji bi se zaradio ulaganjem u alternativne svrhe.

Efekti ulaska i izalzka iz grane 3.6 Taka pokria trokova i taka zatvaranja preduzea

11

Taka pokria trokova pokazuje onu cijenu kod koje preduzee ostvaruje nulti profit odnosno kada prihodi pokrivaju trokove (break-even point). Preduzee koje maksimmizira profit podesit e koliinu proizvodnje gdje su granini trokovi jednaki cijeni.

Kritino niska trina cijena kod koje su prihodi jednaki varijabilnima trokovima odnosno kada su gubici jednaki fiksnim trokovima zovemo takom zatvaranja preduzea ili shutdown point". Dokle god su cijene iznad take zatvaranja preduzea ono e nastaviti s proizvodnjom. Ali, ako su cijene ispod take zatvaranja preduzea ono necee uopte proizvoditi, jer prestankom rada gubi samo svoje fiksne trokove.

Analiza uvjeta zatvaranja preduzea dovodi do zakljuka da preduzea usmjerana na maskimiziranje profita mogu na kratki rok nastaviti s poslovanjem ak i ako gube novac. Taj uslov e vaiti za preduzea koja imaju mnogo kapitala, pa time i visoke fiksne trokove, jer tim preduzeima je esto manje skupo nastaviti s proizvodnjom uz gubitak nego prekinuti poslovanje i time jo uvijek biti prisiljena platiti visoke fiksne trokove.

12

IO

Trisni neuspjesi i savrena

konkurencija
4.1 Pareto uinkovitost (efikasnost)
Prema neoklasinoj teoriji u uvjetima savrene konkurencije resursi su uinkovito rasporeeni. U takvim okolnostima korisnost potroaa dostigla je najvii stepen, pa se moe pokazati da je granina korisnost potronje nekog dobra (korisnost koju pojedinac ima od potronje dodatne jedinice nekog dobra) tada jednaka cijeni toga dobra. Teorija ponaanja poduzea pretpostavlja da se maksimizira profit, pa je tada granini troak proizvodnje nekog dobra (troak dodatne jedinice proizvodnje) jednak njegovoj cijeni. Dakle, u ravnotei na savrenom tritu bit e izjednaeni granini troak i granina korisnost sa cijenom nekoga dobra. Tada su resursi Pareto uinkovito rasporeeni, tj. njihovim prerasporeivanjem izmeu poduzea odnosno potroaa nee doi do poveanja proizvodnje/korisnosti nekoga dobra a da se u isto vrijeme ne smanji proizvodnja/korisnost nekog drugog dobra. No postoje sluajevi kada trite nije Pareto uinkovito, tj. postoje trine situacije koje se nazivaju trinim neuspjesima. Smatra se opravdanim da tada drava intervenira kako bi pokuala ispraviti trine neuspjehe. Osnovnim oblicima trinih neuspjeha smatraju se: monopoli, javna dobra, eksterni uinci i informacijski nedostaci. Kad je konkurencija ograniena javlja se neuinkovitost. Proizvoa tada smanjuje proizvodnju i poveava cijenu kako bi ostvario ekstraprofit. Cijene postaju vie od graninog troka, kapaciteti se nedovoljno koriste, a proizvodnja je manja od idealne. Cijene vie ne predstavljaju znakove relativne rijetkosti resurs i time vie ne mogu sluiti kao putokaz za uinkovito rasporeivanje. Tada je potrebno da drava zatiti potroaa i regulira monopolsko ponaanje, tj. odredi cijenu po kojoj monopol moe poslovati.

13

4.2 Vanjski efekti, javna dobra i informacijski nedostaci U nekim sluajevima pojedine odluke potroaa ili proizvoaa mogu utjecati na blagostanje drugih gospodarskih jedinki. Klasian primjer vanjskog uinka predstavlja zagaenje okolia. Smog, smrad ili buka koji dopiru iz pogona tvornica umanjuju blagostanje velikog broja ljudi. Ali proizvoa pri donoenju odluke o koliini proizvodnje ne uzima u obzir i trokove koje zbog zagaenja imaju, na primjer, stanovnici u tvornikoj okolini (vee trokove lijeenja ili zatita od buke), jer te trokove sam niti ne snosi. Troak proizvodnje nekog poduzea trebao bi zato biti uvean za troak vanjskog uinka i tako initi drutveni troak te proizvodnje. Kako poduzee nije obvezno nadoknaditi troak vanjskog uinka to je i cijena njegova proizvoda nia od stvarnog, drutvenog troka koji proizvodi. Poduzee tada podcjenjuje stvarni troak proizvodnje od koristi previe resursa. Rasporeivanje tada postaje neuinkovito, a drava se nalazi u prilici da poveanim porezima prisili proizvoaa da troak vanjskoga uinka ukljui u cijenu proizvoda. No nisu svi vanjski uinci tetni. Tako su, na primjer, pele ije je konice pelar postavio u blizini vonjaka, korisne za opraivanje cvjetova voarevih voaka. Postoje dabra ija potronja od strane jednog potroaa ne ograniava potronju tog dabra i za druge potroae. Vrlo se esto za primjer javnih dobara navode ulina rasvjeta ili obrana zemlje. Takva dobra imaju dvije osnovne osobine: (1) besplatno je koritenje javnog dabra za dodatnog korisnika ili formalnije reeno, granini troak je jednak nuli; (2) openito je nemogue ili vrlo teko pojedinca iskljuiti iz potronje javnog dobra. Ova svojstva javnih dobara imaju niz posljedica po njihovu proizvodnju i koritenje: nemogue je iskljuiti vercere iz njihove potronje (engl. free rider problem), ne moe se traiti plaanje za svakog korisnika pojedinano, javno dobro se ne mae podijeliti na jedinice koje se mogu posebno prodavati svakom korisniku. Na savrenom tritu informacije su svima dostupne, besplatne i potpune. esto se dogaa da trite svoju informacijsku ulogu obavlja samo djelomino uspjeno. Tako informacije mogu postati rijetke, nepravovremene, nepotpune ili skupe, pa trite ne prua ispravne znakove za uinkovitu alokaciju resursa. Drava treba ispraviti ovaj trini nedostatak i osigurati svima potrebne informacije.

14

Samo postojanje trinih neuspjeha nije dovoljan razlog za uvoenje dravne intervencije. Potrebno je, naime, pokazati da je drava u stanju ispraviti trine neuspjehe, odnosno privredu dovesti u stanje Pareto uinkovitog rasporeivanja resursa". No u posljednje vrijeme sve se vie dovodi u pitanje sposobnost drave da to uini, odnosno mnogi ekonomisti smatraju kako i drava posluje uz znaajne neuspjehe. 4.3 Efikasnost i pravednost trita savrene konkurencije

Trina privreda je djelotvorna ako postie alokativnu ili Pareto efikasnost, a ona se postie kada nije mogue poboljati neiji poloaj a da to ne ide na tetu drugog. U tom sluaju privreda se tada nalazi na granici svojih proizvodnih mogunosti.

Ekonomija postie alokativnu efikasnost ako su ispunjena tri uvjeta: 1.da potroai maksimaliziraju svoje zadovoljstvo to se postie kada im je cijena jednaka graninoj korisnosti, tj. P=MU. 2.da proizvoai maksimaliziraju svoje profite to se postie kada je cijena jednaka graninim trokovima, tj. P=MC 3.da je drutvena granina korisnost zadnje potroene jedinice jednaka drutve nom graninom troku proizvodnje te jedinice, tj. kada je MU = MC. Ostvarenjem alokativne efikasnosti postie se ekonomski viak (dobitak od razmjene). Ekonomski viak se sastoji od potroaevog vika (viak korisnosti iznad cijene koju je potroa platio) i proizvoaevog vika (viak prihoda proizvoaa iznad trokova). Da bi trite dalo optimalne rezultate moraju biti ispunjeni slijedei uvjeti: 1. ne smije postojati nepotpuna konkurencija odnosno monopol; 2. ne smiju postojati negativne eksternalije kojima pojedina poduzea prebacuju trokove na drutvo postiui dobitak bez plaanja naknade; 3. mora postojati potpuna informiranost svih trinih sudionika.

15

Trite potpune konkurencije moe postii efikasnost ali ne i pravednu raspodjelu koja bi bila u skladu s etikim postulatima drutva. Uslijed toga se javlja dvojba: EFIKASNOST ILI PRAVEDNOST ? Dvojba je ne samo ekonomska ve i politika i etika pa je sama ekonomija ne moe razrijeiti. Budui trite voeno nevidljivom rukom ne daje optimalne rezultate potrebna je vidljiva ruka drave da svojom intervencijom ispravi nedostatke trita. Dravna intervencija moe biti neposredna i posredna. Neposredna intervencija drave se sastoji se u odreivanju cijena. Posredna intervencija omoguava efikasno djelovanje trita bez sputavanja dinamike cijena a sastoji se od poreza i transfernih plaanja. Brojna iskustva pokazuju veu efikasnost posredne dravne intervencije od one neposredne.

5 ZAKLJUAK
Savrena konkurencija je idealno zamiljena konkurencija u kojoj ne postoje trokovi trinih transakcija, koja nikada nije postojala u praksi,a likoja prikazuje ideal rinog stanja. Dakle, rije je o teoretskoj trinoj strukturi koja nam slui kao osnova procjenjivanja i vrednovanja ostalih trinih struktura( nepotpune konkurencije) U praksi suvremene ekonomije savrena je konkurencija rijedak sluaj (npr. proizvodnja penice), dok veina ostalih ostalih industrija ima obiljeje nesavrene konkurencije. Veina dananjih industrija spada negdje u spektar izmeu savrene konkurencije i istog monopola. "Dobro doli u svijet u kojem ivite - svijet nesavrene konkurencije".

16

6 Literatura:
1. Samuelson, P., W. Nordhaus: Ekonomija", 15. izdanje, Zagreb, 2004. 2. Dafi Zijad, Mikroeknomija", OFF-SET, Tuzla, 2009. 3. Dafi Zijad, Mikroekonomija- Pitanja i zadaci(drugo izdanje), Denfas Ttuzla,
2007.

4. Hodi Kadrija, Uvod u ekonomiju", IK Penn d.o.o, Tuzla, 2005. 5. ebi Fahrudin, Uvod u ekonomiju", AVERY d.o.o Sarajevo, 2004. 6. www.wikipedia.org 7. http://web.efzg.hr 8. http://www.100megsfree.com/ 9.
http://www.unizd.hr.

10. http://www.ijf.hr 11. http://www.scribd.com/

17