Blanka Matkovi: Zloini postrojba VIII. Dalmatinskoga korpusa NOVJ-a u Hercegovini poetkom 1945. (I.

Srijeda, 08 Kolovoz 2012 11:24

Zavrne operacije jugoslavenskih postrojb na podruju zapadne Hercegovine zapoele su u listopadu 1944. tijekom borb u Dalmaciji. Nakon zauzimanja Dubrovnika tab 29. divizije odluio je da podreene mu brigade to prije izbiju u dolinu Neretve, zauzmu Stolac, Metkovi i apljinu te stvore uvjete za zauzimanje Nevesinja, zapadne Hercegovine i Mostara.

Dana 26. listopada 1944. godine 14. brigada zauzima Stolac, a 13. brigada Donje Hrasno, Draevo, Viie i Prebilovce. Nakon estokih borb 12. brigada istoga dana zauzima Metkovi i Gabelu, a sljedeega dana i apljinu. Dana 29. listopada spomenuta postrojba presijeca komunikaciju Ljubuki Mostar, a Zapadnohercegovaki odred zauzima Ljubuki. [1] Upravo je u ovome razdoblju ubijen fra Krian Gali, roen 1870. u Gorici, koji se nalazio u upnome stanu u Meugorju. Dne 30. listopada partizani su ga teko ozlijedili bacivi runu bombu, a umro je sljedeega dana od zadobivenih ozljeda. Pokopan je na mjesnome groblju Kovaica. [2]

U svibnju 1945. britanski izaslanik pri Svetoj Stolici proslijedio je britanskoj vladi elaborat dr. Mihe Kreka [3] naslovljen Masakr katolikog sveenstva u Hrvatskoj, Dalmaciji, Bosni i Hercegovini , u kojem se navodi sljedee: U Zapadnoj Hercegovini, apljina je prvi grad koji je potpao pod partizansku vlast 27. listopada 1944. Sljedeeg dana je zauzet Ljubuki gdje je uskoro osnovan Pokrajinski odbor NOP-a za Zapadnu Hercegovinu. Ovaj organ Komunistike partije sastavio je popis svih sumnjivih i opasnih elemenata s tog podruja koji su trebali biti eliminirani i ubijeni. Meu njima se nalazilo 160 katolika laika iz apljine i Ljubukog: trgovaca, seljaka i drugih civila. Na popisu su se nala i imena sveenika i 44 franjevca. Laici su ubrzo masakrirani: 60 u apljini, 58 u Ljubukom. Pojedini su pobjegli ili su izbjegli uhienje od strane komunistike policije. U pogledu sveenika narodnooslobodilaki odbor odluio je da odluka o njihovoj sudbini bude odgoena do zauzimanja Mostara. Takva odluka bila je posljedica injenice da su partizani smatrani ubojicama sveenika: masakr sveenstva mogao je izazvati otpor protiv partizanske vlasti. [4] Fra Bazilije Pandi istie da se u ostavtini Fra Dominika Mandia nalazi vijest, koju je on

1 / 15

Blanka Matkovi: Zloini postrojba VIII. Dalmatinskoga korpusa NOVJ-a u Hercegovini poetkom 1945. (I. d
Srijeda, 08 Kolovoz 2012 11:24

primio i zabiljeio, da je u Trebinju godine 1944. odrana neka sjednica i na njoj odlueno pobiti sve franjevce samostana na irokom Brijegu. [5] Prema drugim vijestima komunisti su drali oko 17. sijenja 1945. sastanak na Crvenom Vrhu u Biokovu na kojem je primljena odluka da iroki Brijeg treba unititi. Neto slino uli su od partizanskih vojnika i upnici nekih upa u Hercegovini, koje su bili komunisti zauzeli; oni su otvoreno govorili da e samostan na irokom Brijegu biti uniten. [6]

O stavu komunista prema Crkvi svjedoi Zapisnik sa savjetovanja Opunomostva III. sekcije OZN-e Oblasti VIII. korpusa, odranoga 1. i 2. oujka 1945. Osvrnuvi se na rad klera i Crkve, kao naih nepomirljivih vjekovnih neprijatelja, major Sekuli [7] naglaava vanost nepotedne borbe koja treba da bude vrlo oprezna, i naglaava kako je njihova [Crkve i klera] organizacija uspjela da se preko dvije hiljade godina odri monolitna. Uz ovo naglaava razliku izmeu pravoslavne i katolike crkve, iznaajui internacionalnu jakost katolike crkve to meutim kod pravoslavne to nije. [8]

O zlostavljanjima stanovnitva na zauzetome hercegovakom podruju potkraj 1944. godine svjedoe i sauvani partizanski dokumenti. U izvjeu Okrunoga komiteta KPJ za zapadnu Hercegovinu Oblasnom komitetu KPJ za Dalmaciju, poslanome iz Ljubukoga 8. prosinca 1944., navodi se da radi nepravilnosti dalmatinskih vojnih jedinica prinueni smo da se obratimo vama IX. Divizija, koja se bavila, a i sada se neke jedinice njene bave na naem terenu, uinila je masu greaka, koje smo mi pokuali otkloniti sa partijskim rukovodiocima bataljona, pa i brigada, ali nam to nije uspjelo zato se obraamo vama. III. bataljon XIII. brigade IX. divizije je odnosno neki borci samovoljno su oduzimali novac od seljaka u kotaru Posuje Nadalje, XII. brigada iste divizije vri samovoljne rekvizicije na svoju ruku i to bez N.O. odbora, pa ak je dolazilo do mlaenja pojedinih seljaka u opini Drinovci kotar Ljubuki. III. brigada IX. divizije je prije svoga povlaenja prosto sa pae potjerala 250 sitne stoke i oko 50 krupne i ako je dobila ranije traenu koliinu hrane. Tano je da je ovaj kraj preteno ustaki nastrojen, ali ovakvi postupci oteavaju rad kao i privlaenje masa na nau stranu. Mi smo na ovo drugovima ukazivali, ali dva do tri dana bilo bi dobro, pa onda nastave po starom. Zato vas drugarski molimo da vi ovo sprijeite jer ovakvi postupci samo jo vie pogoravaju nae pozicije ionako neprijateljski nastrojenom narodu.

2 / 15

Blanka Matkovi: Zloini postrojba VIII. Dalmatinskoga korpusa NOVJ-a u Hercegovini poetkom 1945. (I.
Srijeda, 08 Kolovoz 2012 11:24

>>Dragan Zovko: Moj otac je odveden iz zatvora u Ljubukom i ubijen na Novom groblju u Vrgorcu

U izvjeu III. sekcije OZN-e Oblasti VIII. korpusa OZN-e za Hrvatsku upuenome 12. sijenja 1945. III. Otsjeku OZN-e za Hrvatsku takoer se istie da su jedinice IX. divizije na poloaju oko irokog Brijega zamijenile jedinice XXIX. Hercegovake divizije. Stanovnitvo se je tuilo na hrdjav postupak od strane boraca te jedinice i kako navode, da su pojedini borci govorili, da su oni klali 41.g. a da e oni za to sada klati njih. Izgleda da je bilo dosta neorganizovanog uzimanja hrana. Prema nekim podacima izgleda, da su borci iste divizije silovali neke djevojke istih sela. Borci iste divizije zalazili su po pojedinim selima i traili od seljaka, da im dadu jesti unke ili ostalih boljih jela. [9] Iako se u izvjeu taba 9. divizije upuenomu politikom komesaru VIII. korpusa 28. studenog 1944. navodi da su, to se podizanja discipline tie, postignuti rezultati te se usprkos velikomu broju novomobiliziranih moe oekivati da e iskrsnuti mnogi problemi [10] , u mjesenome izvjeu taba 21. prosinca 1944. nema spomena o navedenim problemima u postrojbi. [11]

Po zavretku Kninske operacije, kojom su partizanske postrojbe zauzele posljednje dijelove Dalmacije, poetkom prosinca 1944. Godine VIII. dalmatinski korpus nije vodio vee borbe sve do poetka Mostarske operacije. Glavnina postrojb korpusa odmarala se na podruju Sinj Split ibenik Zadar Benkovac (19. i 26. divizija), a tab korpusa smjestio se u Kninu. [12] No 9. dalmatinska divizija (3. i 4. brigada) upuena je u Hercegovinu sa zadatkom da zauzme bojinicu juno do Mostara, na desnoj obali rijeke Neretve do irokoga Brijega gdje su se ranije nalazile 13. dalmatinska brigada 9. divizije te 10. i 12. brigada 29. hercegovake divizije koje su prebaene istonije prema Nevesinju. [13]

>>Josipovi otvara spomen kuu Mike Tripala: Komunistikog egzekutora promoviraju u borca za ljudska prava!?

Potkraj 1944. godine tab 9. divizije naredio je 4. dalmatinskoj (splitskoj) brigadi da na

3 / 15

Blanka Matkovi: Zloini postrojba VIII. Dalmatinskoga korpusa NOVJ-a u Hercegovini poetkom 1945. (I. d
Srijeda, 08 Kolovoz 2012 11:24

poloajima od rijeke Neretve do sela Jare smijeni postrojbe 10. hercegovake brigade i brani poloaj na crti Baevii Krvodol ule Podgorje Ljuti Dolac Biogradci Jare. [14] tab brigade smjestio se u itluku, a glavnina snaga brigade koncentrirana je na obranu komunikacije Mostar itluk. etvrtoj brigadi prikljuen je i 5. bataljun 3. dalmatinske brigade.

Politiki komesar 4. dalmatinske brigade u svome izvjeu od 17. sijenja 1945. ovako opisuje stanje na terenu: Dolazak nae brigade na ovaj teren, narod je primio vrlo dobro, ali ne moda kao NO vojsku, ve kao Hrvate, katolike koji smo doli da smijenimo hercegovaku kao srpsku brigadu. Za nas su takoer govorili da dolaze Dalmatinci koji ne vjeruju u Boga, koji rue crkve, a i nita zajednikog nemaju sa Hrvatskom. Meutim, ove parole im nisu palile, narod nas je dosta dobro primio, darivao sa hranom, duvanom i drugim. Nas su Dalmatince kovali a i danas kuju u nebesa, kao Hrvate i katolike, a skoro svaki s kime smo doli u razgovor potrudio se da neto kae protiv Srba. Mi smo pravovremeno shvatili taj jaz kojeg su napravili protunarodni reimi izmeu Srba i Hrvata, te smo neprestano na svim konferencijama, a i u dodiru s pojedincima isticali bratstvo i jedinstvo ne samo Srba i Hrvata nego i itavog naeg naroda u borbi protiv zajednikog neprijatelja. Hercegovake jedinice populariziramo na svakom koraku, naroito X. hercegovaku brigadu koja je zbilja najstarija hercegovaka jedinica u koju su se svrstavali od njenog formiranja do danas najbolji hercegovaki sinovi. Odrali smo skoro u svim selima, gdje je smjetena naa vojska, priredbe, gdje se svakom prilikom koristilo, prije same priredbe, da se narodu kae nekoliko rijei o politikim dogaajima kao i naem NO pokretu. Pored negativnih strana koje ovaj narod posjeduje u odnosu prema nama, kidajui nam telefonsku icu, nosei neprijatelju u Mostar obavjetenja i niz drugih postupaka, ipak ima jedna od pozitivnih strana, a to je to rado posjeuje nae priredbe i ekonomski pomae vojsku, iako ustae poruuju iz Mostara skoro svakog dana da e oni doi amo i da u vezi toga skrivaju hranu od NO vojske. Narodnooslobodilaki odbor uglavnom su postavljeni dolaskom hercegovakih jedinica na ovaj teren. Uglavnom odbori su sastavljeni od ljudi koji su naeni kod kue bez obzira na njihovu prolost. Meu ovim odbornicima nalo smo i jednog potpredsjednika Optine Ljuti Dolac koji je bio u Pavelievom tjelesnom zdrugu i puten na odsustvo 2 godine zbog toga to je sprijeio jednog rodoljuba da ubije Pavelia. [15] Ipak, glavna pozornost taba brigade bila je usmjerena prema bojitu, a u pozadini su situaciju trebali raiavati dijelovi brigade narodne obrane i organi Vojnoga podruja. Nou 2. na 3. sijenja 1945. postrojbe 2. dalmatinske brigade prele su Neretvu kod poruenoga mosta u apljini i produile prema Ljubukomu gdje su se odmarale nekoliko dana. Dana 5. sijenja kompletna brigada nalazila se na prostoru Cerov Dolac Gruda. [16]

U Izvjetaju taba 9. divizije tabu VIII. korpusa od 12. sijenja 1945. navodi se da se neprijateljske komande sa znatnim ustakim snagama, mjesnom ustakom milicijom, kao i crnom legijom, regrutiranim na ovom podruju, uz podrku klera i dijela stanovnitva, nastoje tu odrati, popuniti svoje jedinice prisilnom mobilizacijom vrei pljaku i zlodjela nad puanstvom [17] . Po zapovijedi taba 9. divizije od 5. sijenja 1945. godine 2. dalmatinska brigada dobila je

4 / 15

Blanka Matkovi: Zloini postrojba VIII. Dalmatinskoga korpusa NOVJ-a u Hercegovini poetkom 1945. (I. d
Srijeda, 08 Kolovoz 2012 11:24

zadatak da smijeni dijelove 3. brigade i zauzme poloaje sjeverno od komunikacije Koerin iroki Brijeg, osigura smjer iroki Brijeg Posuje Imotski i oisti podruje od tzv. neprijateljskih skupina. Zadatak 3. i 4. brigade bio je aktivnom obranom sprijeiti djelovanje Hrvatskih oruanih snaga (HOS) iz Mostara i irokoga Brijega prema apljini i Ljubukomu te vriti akcije izvianja s obje strane Mostarskoga blata. Nakon tekih borba i gubitaka 23. sijenja 2. brigada povuena je prema Posuju i Imotskomu te je zauzela nove poloaje na crti Rust Rujen, a njezin 4. bataljun na podruju Posuja. Potkraj sijenja brigada zauzima poloaje na crti Rujen Potkraj povezujui se na desnoj strani s 3. brigadom na crti Cerov Dolac iljevite gdje je ostala do 4. veljae 1945.

U meuvremenu je na hercegovakome podruju zabiljeeno nekoliko ratnih zloina. U sijenju 1945. u blizini groblja u Mamiima strijeljani su Ante Begi Jarevi (1910.), Ivan Grubii Zlojo (1915.), Ante Grubii Durei (1921.), Mate Grubii Tomi (1922.) i Mate Bai (1917.), a sa stratita je ranjen pobjegao Ivan Grubei Zlojo, koji je naknadno uhvaen i ubijen. Strijeljanje je preivio Franjo Sesar Velaga, koji je kasnije osuen na pet godina robije u Zenici, a Slavku Grubiiu, autoru knjige Nad ponorom pakla: Svjedoanstvo o komunistikim zloinima , izjavio je da su zloin izvrili pripadnici 2. dalmatinske brigade kojom je zapovijedao Bruno Vuleti. [18]

Prema sauvanim podatcima nedvojbeno je da je spomenuta postrojba boravila na irem podruju irokoga Brijega od 5. sijenja 1945. i kontrolirala prometnicu Koerin iroki Brijeg, no potrebno je napomenuti i da se na podruju juno od te komunikacije nalazila i 3. dalmatinska brigada.

>>Bruno Vuleti i Obrad Egi : Bratstvo i jedinstvo u zloinu!

Podatci o stradanju stanovnika upe iroki Brijeg tijekom Drugoga svjetskog rata i poraa prikupljani su pojedinanim popisima jer su matine upne knjige, zajedno s veoma bogatom franjevakom knjinicom, spaljene. [19] Prikupljeni se podatci odnose na 63 posto populacije dananje opine iroki Brijeg, kojoj pripadaju i popisom neobuhvaene upne Crna, Izbino, Koerin, M. Gradac, Rasno, Jare i Ljuti Dolac te Polog. Evidentirano je 788 rtava, odnosno

5 / 15

Blanka Matkovi: Zloini postrojba VIII. Dalmatinskoga korpusa NOVJ-a u Hercegovini poetkom 1945. (I. d
Srijeda, 08 Kolovoz 2012 11:24

12,94 posto puanstva popisanoga podruja. Tijekom rata poginulo je 139 vojnika i 45 civila, a nakon njegova zavretka 444 vojnika i 130 civila. [20]

1. Pripremanje Mostarske operacije

Podruje irokoga Brijega, Mostara i Nevesinja nalazilo se pod zapovjednitvom njemake Grupe armije E koja je organizaciju obrane povjerila tabu 21. brdskoga armijskog korpusa u Sarajevu. Na tom su se podruju nalazile postrojbe 369. legionarske divizije (koja je nakon poraza kod Knina popunjena uglavnom Nijemcima koji su se povukli iz Grke), 9. hrvatske gorske divizije, talijanske legije San Marco, Crne legije [21] te druge ustake i etnike postrojbe s ukupno 30 bataljuna i jedan puk 181. lovake divizije, odnosno oko 20.000 ljudi, a svim je snagama zapovijedao zapovjednik 369. legionarske divizije, njemaki general-bojnik Georg Reinecke. [22] Te su se postrojbe posebice utvrdile u irokome Brijegu, podruju Nevesinja, starim austrougarskim tvravama na Humu i Veleu te na Jastrebinki, planini zapadno od Mostara. Borbe su zapoele 27. sijenja kada su hrvatske i njemake postrojbe napale poloaje 4. splitske brigade i zauzele Ljubuki (operacija Bora). [23]

>>Tajna mukog ubojstva fra Petra Sesara napokon moe biti razrijeena

Sljedeega dana, 28. sijenja, njemake su snage izbile na rijeku Trebiat kod Ljubukoga i stigle do apljine te produile do Metkovia, nakon ega su se, zbog pritiska 12. hercegovake brigade (bez jednoga bataljuna koji se nalazio na podruju Nevesinja) [24] i Korpusa narodne obrane Jugoslavije (KNOJ), morale povui na crtu apljina Ljubuki. [25] etvrta splitska brigada 9. divizije povukla se u smjeru Vrgorca. [26] Pretpostaviti je da je upravo ta postrojba prilikom povlaenja prisilno odvela fra Maksimilijana Juria [27] iji su posmrtni ostatci pronaeni na lokaciji Belia guvno kod Vrgorca [28] i godine 2009. identificirani. [29] Navodno je ubijen jer je odbio odati ispovjednu tajnu. [30]

6 / 15

Blanka Matkovi: Zloini postrojba VIII. Dalmatinskoga korpusa NOVJ-a u Hercegovini poetkom 1945. (I. d
Srijeda, 08 Kolovoz 2012 11:24

>>Vrgorac i Biokovo prepuni masovnih grobnica koje svjedoe o zloinima komunizma

O zauzimanju Ljubukoga po Hrvatskim oruanim snagama izvjeuje Okruni komitet KPH Biokovsko-Neretvanski u dopisu upuenome Oblasnom komitetu KPH za Dalmaciju od 24. veljae 1945.: Na kotaru Vrgorac nije se u potpunosti pridobio narod pograninih hercegovakih sela, u kojima ima prilian broj obitelji, iji su lanovi osudom narodnog suda osueni i streljani. Ti elementi su djelovali kroz ostale mase i veselili su se prigodom upada ustaa i vaba u Ljubuki u neposrednoj blizini Vrgorca, jer su se nadali nekoj osveti. U tim momentima nekoliko reakcionara je izilo na povrinu. Isti su nastojali pripremiti doek neprijateljske vojske na ovom kotaru, kako je bio sluaj u Ljubukome. Dokazalo se je da su etvorica imala vezu s kamiarima u Ljubukome, gdje su dobili upustva. Ta etvorica nama su ranije bili sumnjivi ljudi, meu kojima su dva glavara: Ante Jelavi /Aver/ i Joze Jovi. Svi su predani O.Z.N-i Moglo se je zapaziti da je reakcija na kotarevima Metkovi i Imotski znala za sve namjere, pa tako i za ovaj pothvat Njemaca i ustaa u Ljubukom i Metkoviu. Iz Imotskoga se stalno odravala veza sa irokim Brijegom, preko pojedinih ena, a tako isto je i uhvaeno i zatvoreno nekoliko lica u Metkoviu, koji su podravali stalnu vezu sa kamiarima i samim Mostarom. [31]

tab VIII. korpusa predloio je, a Vrhovni tab NOVJ-a, u kojemu se ve raspravljalo o zavrnim operacijama, 30. sijenja 1945. naredio prebacivanje glavnine snaga na mostarski pravac i zauzimanje Mostara radi potiskivanja njemake vojske i Hrvatskih oruanih snaga prema Sarajevu, odnosno Ivan-sedlu, ime bi se osigurala bojinica budue ofenzive, a VIII. korpus potpuno oslobodio bilo kakve opasnosti iza crte bojinice u pozadini kada iz Like krene prema Soi.

Sastav taba VIII. korpusa bio je istovjetan onomu u Kninskoj operaciji. Radi voenja Mostarske operacije tab se iz Knina preselio u Imotski, a podinjena mu je bila i 29. hercegovaka divizija (10., 11., 12., 13. i 14. brigada) II. crnogorskog korpusa, koji je krenuo preko Crne Gore prema istonoj Bosni i Sarajevu, te 3. bosansko-hercegovaka brigada KNOJ-a. [32]

7 / 15

Blanka Matkovi: Zloini postrojba VIII. Dalmatinskoga korpusa NOVJ-a u Hercegovini poetkom 1945. (I. d
Srijeda, 08 Kolovoz 2012 11:24

Radi zauzimanja Mostara Korpus je angairao tri divizije: 9. (2., 3., 4. i 13. brigada), 19. (6. i 14. brigada) i 26. (1., 11., 12. i 3. prekomorska brigada), dok je 20. diviziju ostavio u junoj Lici radi zatite pozadine. Takoer su angairane 1. tenkovska i Artiljerijska brigada, odnosno ukupno 40.000 vojnika. [33] Prema operativnome planu taba VIII. korpusa Mostarska operacija trebala se izvesti u dvijema fazama. U prvoj etapi trebalo je glavninom snaga VIII. korpusa (9. i 26. divizije, Artiljerijska brigada i 1. tenkovska brigada) unititi hrvatske i njemake snage u podruju irokoga Brijega i obuhvatiti Mostar sa sjeverne i zapadne strane, a u drugoj zauzeti Mostar, dok je 29. hercegovaka brigada trebala zauzeti Nevesinje i izbiti u podruje irokoga polja, sjeverno od Mostara, te prema Konjicu i Jablanici. Zrana podrka dolazila je s Visa od 1. i 2. eskadrile NOVJ-a i saveznika iz Grupacija RAF [34] u junoj Italiji.

Nastavlja se

Blanka Matkovi

8 / 15

Blanka Matkovi: Zloini postrojba VIII. Dalmatinskoga korpusa NOVJ-a u Hercegovini poetkom 1945. (I. d
Srijeda, 08 Kolovoz 2012 11:24

Znanstveni lanak izvorno objavljen u asopisu Hum br. 7./2011. str. 288. do 331.

[1] Drago ukanovi, Zavrne operacije za osloboenje Hercegovine, Hercegovina u NOB-i, zbornik radova, Beograd, 1961., str. 824. 825.

[2] HR-HDA-1805, Zbirka preslika Krunoslava Draganovia o rtvama II. svjetskog rata i pora-a 1942.-1967., 20.10.; Ante Mari, Tragom ubijenih hercegovakih fratara, Mostar, 2007., str. 13.

[3] <http://en.wikipedia.org/wiki/Miha_Krek>

[4] The National Archives London, FO 371/48911.

[5] Isto se navodi i u spisu o. Serafina Vitice Partizani u Hrvatskoj, HR-HDA-1805, Zbirka preslika Krunoslava Draganovia o rtvama II. svjetskog rata i poraa 1942.-1967., 20.10.

9 / 15

Blanka Matkovi: Zloini postrojba VIII. Dalmatinskoga korpusa NOVJ-a u Hercegovini poetkom 1945. (I.
Srijeda, 08 Kolovoz 2012 11:24

[6] Bazilije Pandi, Pedeseta godinjica irokobrijekih muenika (1945.-1995.), <http://www. pobijeni.info/userfiles/Pandzic-Ubojstvo-fra-Dobroslava-Simovica.pdf>, str. 31.; Stopama pobijenih , god. IV., 2(7), srpanj listopad 2011., str. 28

[7] Sekuli je bio ef Otsjeka OZN-e Oblasti VIII. korpusa.

[8] HR-HDA-1491, OZN-a za Hrvatsku, 11.2.1.

[9] HR-HDA-1491, OZN-a za Hrvatsku, 11.2.3.

[10] HR-HDA-1194, Zbirka dokumenata NOV i POJ, NOV-37/5295

[11] HR-HDA-1194, Zbirka dokumenata NOV i POJ, NOV-37/5359.

[12] Nikola Ani, VIII. dalmatinski korpus NOV Hrvatske, Split, 2003., str. 56. 57.

[13] Opirnije o hercegovakim brigadama vidjeti: Danilo Komnenovi Muharem Kreso, Mono grafija 29. hercegovake divizije , Beograd, 1979., str. 578. 584.; Osman iki, Dva-naesta hercegovaka NOU brigada , Beograd, 1990., str. 162. 182.; <http://www.blog.hr/print/id/1625908266/mostarsku-operaciju-zapovjedio-josip-broz. html>.

[14] Mate alov, etvrta dalmatinska (splitska) brigada, Split, 1980., str. 257. Poetkom studenoga 1944. godine na prostoru Slipii ule Ljuti Dolac itluk nalazila se 12. hercegovaka brigada koju je kasnije zamijenila 10. hercegovaka brigada. Dvanaesta je brigada po zapovijedi taba 29. udarne divizije od 20. studenoga 1944. prebaena prema irokomu Brijegu. Uoi dolaska te partizanske postrojbe na podruje opine iroki Brijeg u Uzariima se prialo kako u njoj ima i etnika koji su do pristupanja partizanima poinili zloine

10 / 15

Blanka Matkovi: Zloini postrojba VIII. Dalmatinskoga korpusa NOVJ-a u Hercegovini poetkom 1945. (I. d
Srijeda, 08 Kolovoz 2012 11:24

nad Hrvatima istone Hercegovine. O tome su svjedoile izbjeglice koje su dolazile iz tih krajeva. Gojko Zovko, Druga strana medalje , Zagreb, 2008., str. 74. Slavko Grubii, autor knjige Nad ponorom pakla: Svjedoanstvo o komunistikim zloinima (Zagreb, 2004.) pie o muenju svoga oca Ivana kojeg su odveli partizani neposredno prije Bo-ia 1944. Odveo ga je komesar neke partizanske postrojbe, a puten je na intervenciju lana obitelji koji je otiao razgovarati s partizanskim komandirom Antom Toliem. Grubiievoj obitelji pomogao je partizan Luka Maduni. Izvori potvruju da se prije Boia 1944. na tome podruju razmjestila 4. splitska brigada 9. divizije, a meu njezinim pripadnicima nalazio se i komandir Ante Toli, kojega spominje Slavko Grubii. M. alov, n. dj ., str. 336.

[15] Isto, str. 263. 264. Na savjetovanju brigade 13. sijenja 1945. raspravljalo se o odnosima s narodom na terenu te stavu prema kleru i vjerskim osjeajima kojih je bilo kod dijela novomobiliziranih. Zauzet je stav da im se nikako ne prave smetnje u nazoenju vjerskim obredima, ali da se budno motri na djelovanje sveenstva u tim krajevima. Isto, str. 269.

[16] U ovome trenutku 2. dalmatinska brigada ulazi u sastav 9. dalmatinske divizije koju su inile 3. i 4. dalmatinska brigada.

[17] Druga dalmatinska proleterska brigada, ur. Zdenko Cvrlje, Split, 1982., str. 290.

[18] S. Grubii, n. dj., str. 49. 51. Bruno Vuleti Petrov roen je 5. listopada 1924. u Sinju. lanom SKOJ-a postaje 1941., a KPJ-a 15. oujka 1942. NOV-u pristupa 15. sijenja 1942. kao pripadnik Srednjedalmatinskog odreda. 31. prosinca 1944. preuzima zapovijedanje 2. dalmatinskom brigadom, a u travnju 1945. postaje zapovjednikom 4. dalmatinske brigade. Druga dalmatinska proleterska brigada, str. 700.

[19] Osim knjinice, u irokom su Brijegu uniteni arhiv, muzej, fizikalni, kemijski i bioloki kabinet te razne zbirke. Opirnije o kulturocidu na irokome Brijegu vidjeti Stopama po-bijenih , god. III., br. 2(5), Humac, srpanj prosinac 2010., str. 17. i Stopama pobijenih

11 / 15

Blanka Matkovi: Zloini postrojba VIII. Dalmatinskoga korpusa NOVJ-a u Hercegovini poetkom 1945. (I. d
Srijeda, 08 Kolovoz 2012 11:24

, god. IV., br. 1(6), iroki Brijeg, sijeanj lipanj 2011., str. 7 8. Audio-snimka svjedoenja fra Vendelina Karaia o istoj problematici dostupna je na web-stranici <http://www.youtube. com/watch?v=ojuP8BCSjAE>.

[20] Gojko Zovko, irokobrijeke rtve rata, Hrvatski rtvoslov: Zbornik radova Prvog rtvo-slovnog kongresa , Knjiga I., ur. Zvonimir eparovi, Zagreb, 1998., 689. 690.

[21] Slubeni naziv Crne legija bio je Ustaki zdrug Sarajevo, od 25. srpnja 1942. godine I. ustaki djelatni stajai zdrug.

[22] Prema dostupnim podatcima njemaki gubitci u Mostarskoj operaciji iznosili su 5636 poginulih i 1274 zarobljenih. Gojko Miljani i dr., Vojna istorija, Udbenik za vojne aka-demije , Beograd, 1980., str. 473. Nikola Ani navodi da je 369. divizija doivjela u Mostaru drugi veliki poraz te je imala 5778 poginulih i 1314 zarobljenih. N. Ani, n. dj. , str. 63. Prema operativnome izvjeu taba 8. korpusa od 25. veljae 1945. njemake postrojbe i Hrvatske oruane snage (HOS) imale su u Mostarskoj operaciji 3716 poginulih i 1044 zarobljenih voj-nika. Mladenko Coli, Pregled operacija na jugoslovenskom ratitu 1941.-1945. , Beograd, 1988., str. 311. Postrojbe 19. divizije ubile su oko 615 neprijateljskih vojnika, a zarobile 301 vojnika. Dragutin Grgurevi, Devetnaesta sjevernodalmatinska divizija , Zagreb, 1964., str. 192. Opirnije o borbama 369. Legionarske divizije u Hercegovini vidi Franz Schraml, Hrvatsko ratite , Zaprei, 1993., str. 92. 109.

[23] U rano jutro 27. sijenja 1945. godine 370. njemaki pjeadijski puk i 9. hrvatska gorska divizija, s oko 8000 vojnika, probili su obranu 9. divizije. Do 29. sijenja zauzeli su itluk, Ljubuki i apljinu, poruili mostove na Neretvi u Metkoviu, Gabeli i apljini te time pri-silili 29. diviziju (11. i 14. brigadu) da odustane od planiranoga napada na Konjic. M. Coli, n. dj., str. 306. 307.; HR-DAS-195, Arhiv oruanih snaga, Naredba br. 21 Zapovjednitva 9. hrvatske gorske divizije od 1. veljae 1945. O borbama 9. gorske divizije u irokome Brijeg i Mostaru vidjeti HR-HDA-1805, Zbirka preslika Krunoslava Draganovia o rtvama II. svjet-skog rata i poraa 1942.-1967., 11.53.

12 / 15

Blanka Matkovi: Zloini postrojba VIII. Dalmatinskoga korpusa NOVJ-a u Hercegovini poetkom 1945. (I. d
Srijeda, 08 Kolovoz 2012 11:24

[24] Radovan Vukanovi, Drugi udarni korpus, Beograd, 1982., str. 350.

[25] Prema apljini upuena je postrojba 29. divizije te je mobilizirano oko 3000 novih boraca s podruja oko Metkovia. Uspostavljeni su mostobrani kod Gabele i Dretelja, a 3. veljae 1945. partizanske postrojbe ponovno su zauzele apljinu (12. hercegovaka brigada i bri-gada KNOJ-a uz djelominu pomo 13. hercegovake brigade), a sutradan i Ljubuki (4. dalmatinska brigada) i itluk te su 5. veljae izbile na prvobitne poloaje. (M. Coli, n. dj., str. 306.; D. Grgurevi, n. dj. , str. 187.)

[26] HR-DAS-262, Institut za historiju radnikog pokreta Dalmacije, kut. 47, Operacijski dnevnik IX. udarne divizije IV. Armije Jugoslavije za 1945. godinu.

[27] Anto Bakovi, Hrvatski martirologij XX. stoljea, Zagreb, 2007., str. 292.: A. Mari, n. dj., str. 13. 14.

[28] Vrgorac je zauzet 24. listopada 1944., a osim Narodnooslobodilakoga odbora u gradu je djelovala i Komanda mjesta na elu sa Srekom Gabriem, bivim zamjenikom zapovjednika 2. bataljuna 11. brigade. Nakon zauzimanja Ljubukoga u njemu je uspostavljena Komanda podruja za zapadnu Hercegovinu na ijem se elu nalazio Azis Kudra, bivi zamjenik komandira ete 11. dalmatinske brigade.

[29] Jedan fratar meu pronaenim rtvama Drugoga svjetskog rata u Vrgorcu?, Politiki za-tvorenik , god. XVIII., studeni 2008., br. 2000, str. 34. <http://www.ljportal.com/index.php?option=com_content&view=article&id=944:identif iciran-fra-maksimilijan-juri&catid=2:drutvo-&Itemid=4>. Opirnije o ekshumaciji u Vr-gorcu vidjeti glasilo Vicepostulature postupka muenitva Fra Leo Petrovi i 65 subrae Stopama pobijenih , god. II., br. 1(2), Humac, sijeanj lipanj 2009., str. 16. 19. O pokopu posmrtnih ostataka fra Maksimilijana Juria vidjeti Stopama pobijenih , god. III, br. 1(4), Humac, sijeanj lipanj, 2010., str. 35. 43.

13 / 15

Blanka Matkovi: Zloini postrojba VIII. Dalmatinskoga korpusa NOVJ-a u Hercegovini poetkom 1945. (I. d
Srijeda, 08 Kolovoz 2012 11:24

[30] HR-HDA-1805, Zbirka preslika Krunoslava Draganovia o rtvama II. svjetskog rata i poraa 1942.-1967., 20.10

[31] HR-HDA-1222, Oblasni komitet KPH za Dalmaciju, kut. 6, KP-298/1020.; HR-HDA-1220, CK SKH, Ratno gradivo, kut. 14, KP-42-I/3096.

[32] Trea bosansko-hercegovaka brigada KNOJ-a djelovala je u sastavu Tree (Bosanskoher-cegovake) divizije KNOJ-a (zapovjednik pukovnik Danilo Komnenovi, politiki komesar piro Srzenti), a izravno je bila podreena OZN-i BIH (Ugljea Kojadinovi). Utemeljena je 5. prosinca 1944. odlukom taba 29. hercegovake divizije i Oblasnoga komiteta KPJ za Hercegovinu na ijem je elu u to vrijeme bio Vaso Miskin Crni. Za prvih pedeset dana svoga postojanja brigada je, prema tvrdnjama njezina nadreenog zapovjednika, ubila 63, uhitila 275, a ranila 16 prikrivenih protivnikih vojnika. D. Komnenovi M. Kreso, n. dj., str. 409. <http://www.blog.hr/print/id/1625908266/mostarsku-operaciju-zapovjedio-josipbroz.html>.

[33] M. Coli, n. dj., str. 308.

[34] Royal Air Force, britanske zrane snage.

Vezani lanci:

- U predveerje partizanskog napada na iroki Brijeg (I.)

- Tito je osobno zapovijedao zavrnim partizanskim napadima na iroki Brijeg i

14 / 15

Blanka Matkovi: Zloini postrojba VIII. Dalmatinskoga korpusa NOVJ-a u Hercegovini poetkom 1945. (I.
Srijeda, 08 Kolovoz 2012 11:24

Mostar(II.)

-Je li Josip Broz Tito osobno zapovjedio masovne likvidacije politikih neistomiljenika? (III.)

-Je li Josip Broz Tito osobno zapovjedio masovne likvidacije politikih neistomiljenika (IV.)

15 / 15