garant ugovora izmeu Sibarisa i neidentificiranog naroda Serdaioi. Krajem 5. st.pr.Kr. grad su osvojiliLukanci i tada mijenja ime u Paistom.

335. g.pr.Kr. epirski kralj Aleksandar I. osvojio je grad, no nakonnjegove smrti, 330. g.pr.Kr., ponovo je pod Lukancima. U 3. st.pr.Kr. postaje rimska kolonija i mijenjaime u Paestum.LUKA:Kako antiko sidrite jo nije pronaeno, a obalna linija nije ista kao u antiko doba, postoji vie teorijao tome gdje je bila smjetena. Neki smatraju da se luka nalazila na udu rijeke Sele, u blizini Heraiona iliu Agropoliju, no nema nikakvih arheolokih nalaza, a i oba mjesta su dosta udaljena od samoga grada.Pretpostavljalo se i da se luka nalazila sjeverozapadno od Porta Marina, no istraivanja su pokazala da je u to vrijeme more bilo preplitko za brodove.ZIDINE:Ne moe se tono datirati kada su zidine nastale, no sigurno je da su graene u nekoliko faza, a bile suplanirane odmah po osnutku grada. Grad je bio sa svih strana okruen zidinama koje su imale etiriglavna ulaza: Porta Aurea na sjeveru, Porta Giustizia na jugu, Porta Sirena na istoku i na zapadu Porta Marina . 20. Hramovi u Paestumu U Velikoj Grkoj se izvana preuzima tip dorskog periptera, no drugaiji kultni obiaji i predodbeprostora ved vrlo rano vode stvaranju posebna regionalnog tipa.ela je ouvala drevni uski oblik s jednim stranjim prostorom, nedostupnim aditonom. Rano oblikovanje krovnih konstrukcija velikograspona pospjeilo je irenje ophodnih trijemova. Osobito prostrani eoni trijemovi i sklop otvorenihstubita suelice oltaru naglaavaju usmjerenost graevine. HERIN HRAM (tzv. Bazilika):Ovo je najstariji hram u Posidoniji, sagraen izmeu 550. i 525. g.pr.Kr. Pronaeni natpisi i votivneterakote pokazale su da je posveden Heri. Hram je dorski peripter. Sauvan je cijeli pteron s arhitravom.Ima po 9 stupova na eonim stranama i 18 na bonim stranama (dimenzije hrama su 24.51 x 54.27 m).Pristaza obilazi celu u irini dva traveja. Cela je podijeljena na dva broda aksijalno postavljenomkolonadom od sedam stupova. Neki smatraju da je cela dvodijelna jer su se tu tovala dva boanstva,Hera i Zeus, na to bi upudivala i dva ulaza u hram. Pronaos se otvara u peristazu s tri stupa in antis, astranja je strana naosa zatvorena. Iza cele nalazi se aditon koji je iste veliine kao i pronaos. Stupovi sena gornjem kraju jako suzuju, a ispod kapitela ukraeni su razliitim floralnim motivima:

lotosovimcvijetom, palmetama, rozetama itd. Pronaeni su brojni fragmenti oslikanih terracotta koje su ukraavale hram. Metope nisu sauvano, no utori za klinove na frizu pokazuju da su one moglepostojati. ATENIN HRAM (tzv. Cererin hram):Smjeten je u sjevernom temenosu na najvioj toki unutar gradskih zidina, a datira se oko 500. g. pr.Kr.Dimenzije su 31.52 x 13.14 m. Hram je heksastilni peripter sa 13 stupova na bonim stranama ipronaosom i naosom bez opistodoma. Iznad arhitrava bio je friz sa triglifima i metopama koje nisu bileiste veliine. Pronaos je imao ante i est jonskih stupova etiri na istonoj strani i po jedan na junoj isjevernoj. Na hramu se javlja nekoliko inovacija: upotreba razliitih materijala na frizu, izostavljanjehorizontalnog geisona, upotreba jonskih stupova unutar dorskoga hrama. Vratovi dorskih stupova, kaoi kod Herinog hrama, imaju cvijetne motive.HERIN HRAM (DRUGI) (nekad pripisivan Posejdonu ili Neptunu):Najvedi je grki hram u Paestumu, dimenzija 60 x 25 m. Datira se u 5. st.pr.Kr. To je dorski peripter sa14 stupova na duim stranama i po est stupova na kradim stranama. Kolonada je postavljena navisokom postolju sa tri stepenice. Unutranji amfiprostil ima celu, pronaos i opistodom. Cela jepodijeljena na tri broda s dva reda od po sedam stupova. Stupovi su i vertikalno podijeljeni u dva niza,iznad donjih stupova nalazi se red manjih stupova. Pronaos i opistodom imali su po dva stupa in antis.Izmeu pronaosa i cele, sa svake strane ulaza nalazila se po jedna mala prostorija. U onoj s desne straneulaza bilo je stepenite