TRI STILSKA PODRUJA 1. Sjeverna Dalmacija (od Krka do Zadra) 2. Srednja Dalmacija (Trogir i Split) 3.

Juno Primorje (Dubrovnik)

SLIKARSTVO - RANA ROMANIKA

LOVRE , Sv. Martin freska: niz svetaca u srednjem pojasu bonih apsida 11. st. PEROJ , Sv. Foka freska nad apsidom: Kristovo uzaae 11. st. STON , Sv. Mihailo freske: Sv. Mihovil 11. st, donator vladar Mihajlo 11. st. DUBROVNIK , katedrala freska: niz crkvenih otaca u apsidi 11. st, bizantizam IPAN , Sv. Ivan, freska: Sv. Ivan Krstitelj 11. st.

SLIKANA RASPELA U HRVATSKOJ

1. FRANJEVAKO RASPELO , Zadar, 12. st. tip ivog Krista s Bogorodicom, Ivanom i Gabrijelom 2. RASPELO U SV. MIHOVILU , Zadar, 12. st. trpei Krist (zavrava adriobizantska grupa) 3. RASPELO KLARISA , samostan klarisa, 1270 - 90. mrtvi Krist, uspravan, 4 avla, humanistiki prikaz 4. RASPELO IZ SV. VIDA Rijeka, prije 1300. prvo poznato ranogotiko, veza s gornjotalijanskim radionicama 5. RASPELO MINJ 6. RASPELO IZ SEGETA , crkva kod Trogira, 14 st. venecijanski oblik drvenog kria s 3 lisnim zavrecima, Golgota u podnoju, 4 avla 7. RASPELO S TRIJUMFIRAJUIM KRISTOM , Sv. Andrija, Trogir, tip ivog, uspravnog trijumfirajueg Krista, malo izvijena koljena, 4 avla, Bogorodica, Ivan i Mihovil 8. RASPELA PAOLA VENEZIANA - benediktinski samostan, Trogir, - crkva dominikanaca, Dubrovnik 9. RASPELO U SV. BARBARI , ibenik autor: Stefano plebeo di Sant Agnese 10. RASPELO U SV. KREVANU , Zadar autor: Jacobello di Bonomo (Lorenzova radionica) 11. RASPELO U GOSPI OD KARMENA , Trogir 12. 2 ITALOKRETSKA RASPELA , Korula, derivati tipa Paola Veneziana

ISTARSKE FRESKE
U romanici: apsida - Maiestas Domini, okruen evanelistima, ispod je 12 apostola, a iznad Navjetenje ili rjee Kainova rtva

juni zid - Kristova mladost sjeverni zid - Kristova muka zapadni zid - Posljednji sud U gotici: apsida - Raspee, mrtav Krist ili Bogorodica, sveci nadomjetaju poliptih zidovi - personifikacije smrti u liku kosca (Barban) ili plesne povorke (Beram), anr scene (kalendari, seljaki radovi), sve humanije i blie ovjeku SV. MIHOVIL kod Lima, 11. st, kamenovanje Sv. Stjepana, otonski period SV. LOVRE prvi sloj iz 11. st, bizantska svetaka tipologija SV. AGATA kod Kanfanara, 11/12 st, bizantski elementi i romanika stilizacija SV. FOKA kod Peroja, 12. st, Uzaae bizantska ikonografska shema, romanika se oituje u koncentrinom rotiranju nabora plata SV. VINENAT 13. st, najopseniji romaniki istarski ciklus, majstor Ognobenus iz Trevisa, jaki bizantizmi (Deisis je na centru apside) SV. ELIZEJ Dragvi, 1300 /14. st, dominira ljudski lik, bez kulisa (metoda redukcije), izokefalija

Gotika: 14 -15. st.

SV. PELAGIJE (14. st.) apostoli u sceni Uzaaa SV. ANTUN minj, 14. st. Krunidba Bogorodice, majstor Armirigus SV. VID Pazin, 1461. majstor Albert, svjetli inkarnat, dekorativnost SV. JELENA Oprtalj, 1400. majstor Clerigin, njean kolorit, svjetli inkarnat SV. TROJSTVO minj, 1471. Posljednja veera, centralna perspektiva SV. NIKOLA Pazin 1460. najvei domet kontinentalne struje, kasnogotiki prezbiterij je nadsvoen zvjezdanim svodom (novost), u sredinjem rombu na svodu svetita naslikan je Sv. Mihovil najdramatinija vizija borbe dobra i zla SV. MARIJA Oprtalj 1471. na trijumfalnom luku Navjetenje i sveci, na bonim zidovima ciklusi iz ivota Krista i Bogorodice SV. MARIJA NA KRILINAM Beram, 1474. Vincent iz Kastva zapadni zid - Ples mrtvaca (puno likova, duhovna i svjetovna vlast, puk) Kolo sree (nestalnost ivota), Adam i Eva sjeverni zid - Poklonstvo kraljeva (8 m), Ulazak u Jeruzalem, Maslinska gora (drugi majstor)

SV. TROJSTVO Hrastovlje, 1490, Ivan iz Kastva radio freske, razlike od Vincenta: punija lica, kolorit, izrazitiji plasticitet

DALMATINSKE FRESKE

Ranoromaniki stil geometrijski stilizirana odjea, plonost likova pojaanih obrisa, stroga ukoena lica istaknutih jagodica, motivi palmeta. Romaniki stil Elementi zapada: ukoena tijela bez volumena u frontalnom stavu adoracije. Elementi Bizanta: bizant. kroj svetake odjee, grki inicijali Krista i Marije. SV. MIHAJLO Ston, 11/12 st. (meu najstarijim hrvatskim freskama) Dukljanski kralj naslikan ispred plavih i zelenih pojasa pozadine (nebo i zemlja), u koulji i ogrnut platom, pokazuje zavjetni dar - model crkvice. Nasuprot je ukoeni Sv. Juraj s maem i titom. Nad kraljem je okovani goli grenik kojeg aneo vodi na Posljednji sud (prvi akt u naoj umjetnosti stiliziran). Na zidovima su evanelisti i svetice u frontalnom stavu adoracije. U oltarnoj nii je Istoni grijeh, Adam i Eva, ispod prikaza je glava Krista s aureolom i anelima. Rana romanika: biljke srcolika lia, vijugavi biljni ukrasi, pojaani obrisi likova, na jabuicama crvene mrlje, odjea stilizirana, ukraena kriiima, svjetlo oznaeno bijelim usporednim crtama. Utjecaj apulijskog i katalonskog slikarstva iz benediktinskih slikarskih radionica. SV. DONAT Zadar U lukovima iznad glavnih vrata su ostaci ranoromanikih fresaka. SV. PETAR STARI i SV. ANDRIJA U apsidama na freskama svetaki likovi i poprsja. Rana romanika - stilizacija odjee s rubovima okienima biserjem, bizantski ukoena poprsja, slova Simeo(n). SV. MARIJA Zadar, 1105. 1. kat romanikog zvonika prostorija s krinim svodom i oslikanim poprsjima 4 sveca (1 sauvano). Istoni zid Krist u aureoli okruen simbolima evanelista. SV. KREVAN Zadar, 12/13. st. Romaniko slikarstvo s utjecajima Bizanta i karolinkog slikarstva. Boni zid: - figuralna kompozicija Kristova roenja, Navjetenje, Poklonstvo kraljeva ... SV. STOIJA Zadar, 12 - 13. st. Sjeverna apsida - ulomak lika sveca s bisernom ogrlicom oko aureole i naborima odjee romanikog stila. Juna apsida - bio je naslikan Deisis, ali sauvan je samo Kristov monogram XC i lik duge kose koji adorira Krista, a uz njega je ime Ioh(anes). U donjem dijelu je ispisano ime Kuzme (Cosmas) i njegova lijenika kutija ukraena biserima (rijedak predmet sauvan na dal. freskama) NEKADANJA DOMINIKANSKA CRKVA Zadar Zidovi apside prekriveni mreastim ukrasom i svod na kojem su bili simboli evanelista, najvei u Dalmaciji, od kojih je ostao samo Markov lav. GOSPA OD ZVONIKA Split Predromanika crkva iznad eljeznih vrata Dioklecijanove palae rijedak primjer vanjskog zidnog slikarstva plavo, zeleno, crveni lisnati friz. PERISTIL Split U 13. st. Andrija Buvina naslikao lik Sv. Kristofora.

DUBROVNIK FRESKE

SV. PETAR , predromanika crkva, kripta (10. st.) Poeci dubrovakog zidnog slikarstva svodovi oslikani zvijezdama MIHAJLO IZ BOLOGNE 1318 - 1319. Sv. Marija, romanika crkva, freske, unosi gotiki stil

1324. Sv. Stjepan, romanika crkva se obnavlja u gotikom stilu, na svodovima je naslikao 30-tak svetakih likova. BERNARDO 1345. ukrasio pozlaenim zvijezdama drveni strop u dvorani Kneeva dvora. Prvo vee zidno slikarstvo u javnoj svjetovnoj zgradi na Primorju. Na njega je utjecao Mihajlo iz Bologne. ANTONIO DI JACOPO iz Lucce (pictor ecclesiae sancte Marie de Ragusio) 1422. pozvan u Dubrovnik i oslikao stolnu crkvu Sv. Marije: prizori Starog zavjeta ispod lukova i na svodovima prizori Novog zavjeta zidovi ispod vijenaca pod prozorima JOANINUS IVAN UGRINOVI 1422. slikao freske u Kneevu dvoru dvorana Malog vijea (nije zavrio). LORENZO MIHAJLOV iz Firence 1433. slikao freske u dvorani Maloga vijea BOIDAR VLATKOVI LOVRO DOBRIEVI MATKO RADOSAVI oko 1475. rade i obnavljaju freske u Kneevu dvoru, u stilu kasne gotike-renesanse. VICKO (DOBRIEVI) 1510. slika freske u Bogorodiinoj crkvi manastira Tvrdo (Trebinje)

ISTARSKE FRESKE

U 15. st. dolazi do intenzivnih veza s Venecijom, preko putujuih slikara. Od 1400. g. koristi se nova vedra skala boja, svijetli inkarnat, smanjen je plasticitet, naglaena je dekorativnost. 1. SV. VID (Pazin, 1461.) Majstor Albert. 2. SV. JELENA (Oprtalj, 1400.) Majstor Clerigin, njean kolorit, svijetli inkarnat. SV. KATARINA (Lindar, 1409.) "ivi kri" nepoznatog autora, gornja ruka otkljuava vrata nebeskog Jeruzalema, donja razbija vrata Limba, a desna euka blagosilja; - groteskni spletovi ljudskih i ivotinjskih simbola. ZBORNA CRKVA SV. NIKOLE (Pazin, 1460.) Najvei umjetniki domet ostvaruju kontinentalne struje oko 1460. u freskama ove crkve. U njoj je novi kasnogotiki prezbiterij nadsvoen zvjezdastim svodom, to je tada bila novost, ali postaje tipom koji je trajao cijelo stoljee. Na svodu svetita, u sredinjem rombu prikazan je Sv. Mihovil - dramatina vizija borbe dobra i zla. SV. TROJSTVO (minj, 1471.) Posljednja veera - centralna perspektiva. 40 godina nakon ciklusa u Pazinu i minju poinje najplodnije razdoblje istarskog slikarstva .
MJESTA: Beram, Oprtalj, Dvigrad, Hrastovlje,

Lovran
AUTORI: poznati su samo Vincent i Ivan iz UZORI:

Kastva srednjoeuropska kasna gotika

SV. MARIJA Oprtalj, 1471. Na trijumfalnom luku prikazano je Navjetenje i sveci, a na bonim zidovima su ciklusi iz ivota Krista i Bogorodice. SV. MARIJA NA KRILINAM Beram, 1474. 1 brod s kvadratnom apsidom; zapadni zid: Vincent iz Kastva: "Ples mrtvaca": (brojni likovi, predstavnici duhovne i svjetovne vlasti i puk) "Kolo sree", "Adam i Eva" sjeverni zid: "Poklonstvo kraljeva" (8 m.) "Ulazak u Jeruzalem", "Maslinska gora" - drugi majstor. CRKVA SV. TROJSTVA Hrastovlje, 1490. Ivan iz Kastva radio je freske. Razlike od Vincenta: punija lica, kolorit, izrazitija plastinost.