You are on page 1of 4

Ekonomski fakultet Sarajevo Usmeni ispit iz Predmeta Statistika u ekonomiji i menadmentu Prezime i ime:________________________________ Broj indeksa:_________________________________ 07.05.2006.

grupa 3/L2
Napomena: Na usmenom dijelu ispita potrebno je za prolaznu ocjenu dobiti minimalno 10 od 20 moguih poena. Orjentacioni broj poena za svako pitanje je 2.

1.

Definiite kvalitativnu statistiku varijablu i analizirajte njene tipove. Odgovor: Statistike varijable iji se modaliteti ne mogu kvantitativno izraziti nazivaju se kvalitativne varijable. Njihovi modaliteti su deskriptivno izraeni kao atributivna ili geografska obiljeja. One su mjerene na nominalnoj i ordinalnoj skali. Matematike operacije se ne mogu primijeniti na ovaj tip varijabli.Tipovi kvalitativne varijable su nominalna i ordinalna varijabla. Nominalna kvalitativna varijabla ima modalitete date u obliku atributivnih ili geografskih obiljeja koja nije mogue klasirati prema nekom redosljedu koji ima smisla (npr. spol). Ordinalna kvalitativna varijabla ima modalitete koje je mogue klasirati prema nekom redosljedu koji ima smisla (npr.struna sprema).

2.

Koje varijable se definiu na bazi metrike skale? Navedite prednosti metrike mjerne skale u odnosu na ostale skale. Odgovor: Na bazi metrike skale definiu se kvantitativne (numerike) varijable i to kvantitativna prekidna i kvantitativna neprekidna varijabla. Metrika skala posjeduje prirodnu nulu. Prednosti metrike u odnosu na ostale tipove mjernih skala jesu to su na njoj doputene osnovne logike i matematike operacije. Ona omoguava najiru i preciznu analizu.

3.

Nabrojite mjere srednje vrijednosti (centralne tendencije) i napiite formulu za izraunavanje medijane u sluaju kada je broj podataka analizirane serije paran. Odgovor: Mjere srednje vrijednosti mogu biti potpune i pozicione (nepotpune). Potpune mjere srednje vrijednosti su aritmetika sredina, harmonijska sredina i geometrijska sredina. Pozicione mjere srednje vrijednosti su mod i kvantili reda p (medijana, kvartili, decili i centili).

x N + x N Me =
2

+1 2

- formula za izraunavanje medijane u sluaju kada je broj

2 podataka analizirane serije paran. 4. Nabrojite relativne mjere disperzije (varijacije) i napiite formulu za izraunavanje interkvartilnog relativnog odstupanja. Odgovor: Relativne mjere disperzije su koeficijent varijacije, interkvantilna relativna odstupanja, koeficijent kvartilne devijacije i standardizovana varijabla ( z vrijednost). Q3 Q3 Q1 ili - formula za izraunavanje interkvartilnog relativnog odstupanja Q1 Q1 5. Nabrojite agregatne indekse. Definiite Laspayresov indeks cijena i napiite formulu za njegovo izraunavanje. Odgovor: Najpoznatiji agregatni indeksi su indeks vrijednosti, indeks cijena, indeks koliina, indeks trokova ivota i indeks realnih i nominalnih plaa, Paachov, Laspayresov i Ficherov indeks. Laspayresov indeks cijena je agregatni (sintetiki) indeks cijena dobijen metodo m agregiranja pri emu se kao ponderi koriste koliine iz baznog perioda). p1 q0 100 - formula za izraunavanje Laspayresovog indeksa cijena. Lp ,1/ 0 = p0 q0 6. Definiite prosjenu godinju formulu za njeno izraunavanje. stopu promjene i napiite

Odgovor: Prosjena godinja stopa promjene je jednaka prosjenom godinjem indeksu (izraunatom kao geometrijska sredina lananih indeksa) umanjenom za jedinicu. Vt t 1 i t 1 r = t 1 it / t 1 it 1/ t 2 ... i2 /1 1 = = 1 - formula t /1 1 prema osobini tranzitivnosti indeksa prema definiciji indeksa V1 za izraunavanje prosjene godinje stope promjene. Prosjena godinja stopa promjene se izraava u procentima.

7.

Napiite jednainu regresione prave i objasnite znaenje parametara a i b te regresione prave. Odgovor: i = a + b xi , i = 1, n . Jednaina regresione prave glasi: y Parametri regresione prave su: i = a (presjek regresione prave sa y-osom), koliku a = y b x - Ako je xi = 0 y vrijednost zavisne varijable moemo oekivati ako nezavisna varijabla ima vrijednost 0. C b = xy - Ako je x = 1 y = b ako se nezavisna varijabla povea za jednu x2 jedinicu promjena zavisne varijable koju moemo oekivati iznosi b jedinica.

8.

Definiite varijansu i napiite izraz za dekompoziciju ukupne varijanse koristei odgovarajuu formulu. Odgovor: Varijansa je prosjeno kvadratno odstupanje podataka od aritmetike sredine. Dekompozicija varijanse: ukupna varijansa = objanjena varijansa + neobjanjena rezidualna varijansa 2 2 2 i y ) i ) 2 2 2 ( yi y ) ( y ( yi y y =y + ili = + /x y n n n

9.

Koji su sastavni elementi vremenske serije? Napiite formulu za izraunavanje pokretne sredine neparnog reda. Odgovor: Sastavni elementi vremenske serije su: dugorona tendencija (trend), cikline varijacije, sezonske promjene i sluajne (rezidualne) promjene. 1 m p = 2 m + 1 PS p (t ) = xt + k - formula za izraunavanje pokretne sredine p k = m neparnog reda.

10. Nabrojite mjere koncentracije. Koja je veza izmeu nabrojanih mjera? Koje vrijednosti moe uzeti koeficijent koji smo analizirali? Odgovor: Najpoznatije mjere koncentracije su: Lorencova kriva (kriva koncentracije), Ginijev koeficijent i medijala. Veza izmeu Lorencove krive i Ginijevog koeficijenta: Ginijev koeficijent je jednak odnosu povrine koncentracije (povrine izmeu Lorencove krive i pravca jednake raspodjele) i povrine pravouglog trougla koji se nalazi ispod

dijagonale koja predstavlja pravac jednake raspodjele (povrina tog trougla jednaka je 0,5).

G=

povrina koncentracije S = = 2 S 0 G 1 . povrina pravouglog trougla 0,5

Za konstrukciju Lorencove krive se koriste relativne kumulativne frekvencije Fj i kumulativni agregat Qj koji se koriste i za izraunavanje Ginijevog koeficijenta metodom trapeza i metoda trouglova:

G = ( F j Q j +1 F j +1Q j ) - metoda trouglova


j =1

G =1 p j (Q j 1 +Q j ) - metoda trapeza
J 1

to je vrijednost Ginijevog koeficijenta blia 0 to je raspodjela posmatranog agregatnog pokazatelja ravnomjernija. To znai da se Lorencova kriva pribliava pravcu ravnomjerne raspodjele. to je vrijednost Ginijevog koeficijenta blia 1 to je raspodjela agregata je neravnomjernija. To znai da se Lorencova kriva pribliava katetama pravouglog trougla.

You might also like