PREIENI TEKST - Ovo je neslubena preiena verzija navedenog zakona, to je potrebno imati u vidu pri njegovom koritenju ZAKON

O UPRAVNOM POSTUPKU
SL. GLASNIK BiH, broj 29/02, 12/04, 88/07 i 93/09

PRVI DIO - OPE ODREDBE

I - OSNOVNA NAELA 1. Vaenje Zakona lan 1. (1) Ovim zakonom utvruju se pravila upravnog postupka po kojima postupaju organi uprave Bosne i Hercegovine kad u upravnim stvarima, neposredno primjenjujui propise, rjeavaju o pravima, obavezama ili pravnim interesima fizikih lica, pravnih osoba ili drugih stranaka u upravnim stvarima koje su u nadlenosti institucija Bosne i Hercegovine. (2) Po ovom zakonu duna su postupati i pravna lica koja imaju javna ovlatenja u okviru svog djelokruga, a koja primjenjuju pravila upravnog postupka. 2. Poseban postupak lan 2. Pojedina pitanja postupka za odreenu upravnu oblast mogu se samo izuzetno, posebnim zakonom, urediti drugaije nego to su ureena ovim zakonom, ako je to nuno za drugaije postupanje u tim pitanjima, s tim da ne mogu biti protivna naelima ovog zakona. 3. Supsidijarna primjena zakona lan 3. U upravnim oblastima za koje je zakonom propisan poseban postupak, postupa se po odredbama tog zakona, s tim da se po odredbama ovog zakona postupa u svim pitanjima koja nisu ureena posebnim zakonom. 4. Naelo zakonitosti lan 4. (1) Organi uprave i institucije koje imaju javna ovlatenja, kada postupaju u upravnim stvarima, duni su te stvari rjeavati na osnovu zakona i drugih propisa, kao i opih akata institucija koje imaju javna ovlatenja i koje one donose na osnovu javnih ovlatenja. (2) U upravnim stvarima u kojima je organ, odnosno institucija koja ima javna ovlatenja, zakonom ili na zakonu zasnovanom propisu, ovlaten da rjeava po slobodnoj ocjeni, rjeenje mora biti doneseno u granicama ovlatenja i u skladu s ciljem s kojim je ovlatenje dato. (3) Pravila postupka, utvrena odredbama ovog zakona, vae i za sluajeve u kojima je institucija, koja ima javna ovlatenja, ovlatena da u upravnim stvarima rjeava po slobodnoj ocjeni.

5. Zatita prava i sloboda graana i zatita javnog interesa lan 5. (1) Kad organi uprave i institucije koje imaju javna ovlatenja vode postupak i rjeavaju, duni su strankama omoguiti da to lake zatite i ostvare svoja prava u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine, Evropskom konvencijom o zatiti ljudskih prava i sloboda i Aneksom 6 Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, vodei pri tom rauna da ostvarivanje njihovih prava ne bude na tetu prava drugih osoba, niti u suprotnosti sa zakonom utvrenim javnim interesom. (2) Kad slubena osoba koja rjeava neku upravnu stvar, s obzirom na postojee injenino stanje, sazna ili ocijeni da odreena stranka ima osnova za ostvarenje nekog prava, upozorit e je na to. (3) Ako se na osnovu zakona strankama nalau kakve obaveze, prema njima e se primjenjivati one mjere predviene propisima, koje su za njih povoljnije, ako se takvim mjerama postie cilj zakona. 6. Naelo transparentnosti lan 6. Organi uprave i institucije koje imaju javna ovlatenja kad postupaju u upravnim stvarima, duni su svakoj fizikoj i pravnoj osobi osigurati pravo pristupa informacijama, u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini (Slubeni glasnik BiH, broj 29/00). 7. Naelo javnosti lan 7. Postupak pred organima uprave i institucijama koje vre javna ovlatenja je javan. Slubena osoba, koja vodi postupak, moe iskljuiti javnost, samo u sluajevima kada je to zakonom izriito predvieno. 8. Naelo efikasnosti lan 8. Organ koji vodi postupak, odnosno rjeava u upravnim stvarima, duan je osigurati uspjeno i kvalitetno ostvarivanje i zatitu prava i pravnih interesa fizikih lica, pravnih lica i drugih stranaka. 9. Naelo materijalne istine lan 9. U postupku moraju se potpuno i pravilno utvrditi sve injenice koje su od vanosti za donoenje zakonitog i pravilnogreenja. 10. Naelo sasluanja stranke lan 10. (1) Prije donoenja rjeenja, stranci se mora pruiti mogunost da se izjasni o svim injenicama i okolnostima koje su vane za donoenje rjeenja. (2) Rjeenje se moe donijeti bez prethodnog izjanjenja stranke samo u sluajevima kad je to zakonom odreeno. 11. Ekonominost postupka lan 11. Postupak se ima voditi brzo i sa to manje trokova i gubitka vremena za stranku i druge osobe koje uestvuju u postupku, ali tako da se pribavi sve to je potrebno za pravilno utvrivanje injeninog stanja i za donoenje zakonitog i pravilnog rjeenja. 12. Pomo neukoj stranci lan 12. Organ koji vodi postupak starat e se da neznanje i neukost stranke, i drugih osoba koje uestvuju u postupku, ne bude na tetu prava koja im po zakonu pripadaju. 13. Ocjena dokaza lan 13.

Koje e injenice uzeti kao dokazane, odluuje ovlatena slubena osoba po svom uvjerenju, na osnovu savjesne i briljive ocjene svakog dokaza posebno, i svih dokaza zajedno, kao i na osnovu rezultata cjelokupnog postupka. 14. Samostalnost u rjeavanju lan 14. (1) Organ vodi postupak i donosi rjeenje samostalno u okviru ovlatenja datih zakonom i drugim propisima. (2) Ovlatena slubena osoba organa nadlenog za voenje postupka samostalno utvruje injenice i okolnosti, i na osnovu utvrenih injenica i okolnosti primjenjuje propise, na konkretni sluaj. lan 14a. (1) Stranke su dune u postupku da govore istinu i da ne zloupotrebljavaju prava koja su im priznata ovim ili drugim zakonom, odnosno propisom. (2) Organ mora sprijeiti svaku zloupotrebu prava koja stranka ima u postupku. 15. Pravo albe lan 15. (1)Protiv rjeenja donesenog u prvom stepenu, stranka ima pravo albe. Samo zakonom moe se propisati da u pojedinim upravnim stvarima alba nije doputena, i to ako je na drugi nain osigurana zatita prava i zakonitosti. (2) Pod uslovima iz ovog zakona, stranka ima pravo albe i kad prvostepeni organ nije u odreenom roku donio rjeenje o njenom zahtjevu, odnosno ne donese rjeenje u postupku po slubenoj dunosti, a u interesu stranke. (3) Protiv rjeenja donesenog u drugom stepenu, alba nije doputena. 16. Konanost rjeenja lan 16. Rjeenje protiv kojeg se ne moe izjaviti redovno pravno sredstvo (alba) u upravnom postupku (konano u upravnom postupku), a kojim je stranka stekla neko pravo, odnosno kojim su stranci odreene neke obaveze, moe se ponititi, ukinuti ili izmijeniti samo u sluajevima koji su ovim ili drugim zakonom predvieni. 17. Pravomonost rjeenja lan 17. Rjeenje protiv koga se ne moe izjaviti alba niti pokrenuti upravni spor (pravomono rjeenje), a kojim je stranka stekla odreena prava, odnosno kojim su stranci odreene neke obaveze, moe se ponititi, ukinuti ili izmijeniti samo u sluajevima koji su ovim ili drugim zakonom predvieni. 18. Upotreba jezika i pisma lan 18. (1) Upravni postupak vodi se na bosanskom, hrvatskom ili srpskom jeziku. (2) Organ koji vodi upravni postupak osigurava ravnopravnu upotrebu bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika. (3) Ako se postupak ne vodi na jeziku stranke, organ koji vodi postupak duan je da joj omogui da prati tok postupka na svom jeziku, kao i da joj pozive i druga pismena dostavlja na njenom jeziku i pismu. Organ e pouiti stranku, odnosno drugog uesnika o mogunosti koritenja njenog jezika u postupku, a u zapisnik e se zabiljeiti da je stranka, odnosno drugi uesnik pouen o tom pravu i njegova izjava, u vezi s datom poukom, unijet e se u zapisnik. (4) Stranke i drugi uesnici u postupku koji nisu dravljani Bosne i Hercegovine, a ne znaju jezik na kome se vodi postupak, imaju pravo tok postupka pratiti preko tumaa (prevodioca) i da u tom postupku upotrebljavaju svoj jezik. (5) U upravnom postupku slubena pisma su latinica i irilica. lan 19. - izbrisan II-NADLENOST 1. Stvarna i mjesna nadlenost lan 20.

(1) Stvarna nadlenost za rjeavanje u upravnom postupku odreuje se po propisima kojima se ureuje odreena upravna oblast odnosno po propisima kojima se odreuje nadlenost pojedinih organa. (2) Mjesna nadlenost odreuje se prema sjeditu organa, odnosno prema sjeditu organizacione jedinice u sastavu organa. lan 21. (1) Za rjeavanje u upravnim stvarima u prvom stepenu stvarno je nadlean organ uprave Bosne i Hercegovine, ako zakonom nije odreena nadlenost organa uprave u entitetu kod prenesene nadlenosti. (2) Ako propisom, kojim se ureuje odreena upravna oblast, nije odreeno koji je organ uprave Bosne i Hercegovine stvarno nadlean za rjeavanje u odreenoj upravnoj stvari iz nadlenosti institucija BiH, a to se ne moe utvrditi po prirodi stvari, takva stvar spada u nadlenost organa uprave Bosne i Hercegovine, koji odredi Vijee ministara Bosne i Hercegovine. lan 22. (1) Nijedan organ ne moe preuzeti odreenu upravnu stvar iz nadlenosti drugog organa i sam je rijeiti, osim ako je to zakonom predvieno i pod uslovima propisanim tim zakonom. (2) Organ nadlean za rjeavanje u odreenoj upravnoj stvari moe samo, na osnovu izriitog zakonskog ovlatenja, prenijeti rjeavanje u toj stvari na drugi organ. (3) Stvarna i mjesna nadlenost ne mogu se mijenjati dogovorom stranaka, dogovorom organa i stranaka, ni dogovorom organa, osim ako je to zakonom drugaije odreeno. lan 23. (1) Svaki organ pazi po slubenoj dunosti u toku cijelog postupka na svoju nadlenost. (2) Ako organ nae da nije nadlean za rad po odreenoj upravnoj stvari, postupit e na nain propisan u lanu 58. st. 3. i 4. ovog zakona. (3) Ako je nenadleni organ izvrio koju radnju postupka, nadleni organ kome je stvar ustupljena cijenit e da li e koju od tih radnji ponoviti. 2. Stranke s diplomatskim imunitetom lan 24. (1) U pogledu nadlenosti domaih organa u stvarima u kojima je stranka stranac koji uiva diplomatski imunitet u Bosni i Hercegovini, strana drava ili meunarodna organizacija, vae pravila meunarodnog prava. (2) U sluaju sumnje o postojanju i obimu prava imuniteta, objanjenje daje organ uprave nadlean za vanjske poslove Bosne i Hercegovine. (3) Slubene radnje, koje se tiu osoba koje uivaju pravo imuniteta, obavljaju se posredovanjem organa uprave nadlenog za vanjske poslove Bosne i Hercegovine. (4) Slubene radnje, koje se obavljaju na eksteritorijalnom podruju, vre se posredovanjem organa uprave nadlenog za vanjske poslove Bosne i Hercegovine. 3. Sukob nadlenosti lan 25. (1) Sukobe nadlenosti u upravnom postupku izmeu organa uprave Bosne i Hercegovine, izmeu organa uprave Bosne i Hercegovine i institucija BiH koje imaju javna ovlatenja, i izmeu institucija BiH koje imaju javna ovlatenja, rjeava Sud Bosne i Hercegovine. (2) Sukob nadlenosti u upravnom postupku izmeu organa uprave Bosne i Hercegovine i organa uprave entiteta Bosne i Hercegovine rjeava Sud BiH. lan 26. Sukobe nadlenosti u upravnom postupku izmeu organizacionih jedinica organa uprave Bosne i Hercegovine, koje se nalaze van sjedita organa uprave Bosne i Hercegovine, a osnovane su sa zadatkom da obavljaju odreene upravne poslove iz nadlenosti organa uprave Bosne i Hercegovine, rjeava organ uprave Bosne i Hercegovine u ijem su sastavu te organizacione jedinice. lan 27. (1) Kada se dva organa izjasne kao nadleni ili kao nenadleni za rjeavanje u istoj upravnoj stvari, prijedlog za rjeavanje sukoba nadlenosti podnosi organ koji je posljednji odluivao o svojoj nadlenosti, a moe ga podnijeti i stranka.

(2) Organ, koji rjeava sukob nadlenosti, istovremeno e ponititi rjeenje koje je u upravnoj stvari donio nenadleni organ, odnosno ponitit e zakljuak kojim se nadleni organ izjasnio kao nenadlean i dostavit e spisak predmeta nadlenom organu. (3) Protiv rjeenja kojim se odluuje o sukobu nadlenosti, stranka ne moe izjaviti posebnu albu ni voditi upravni spor. lan 28. (1) Ako organ u sukobu smatra da je rjeenjem, kojim je odlueno o sukobu nadlenosti, povrijeeno kakvo pravo, moe na to rjeenje izjaviti albu. Ako je o sukobu nadlenosti rijeio nadleni sud, alba nije doputena. (2) Ako organ, nadlean za rjeavanje po albi iz stava 1. ovog lana, utvrdi da rjeenje o sukobu nije zasnovano na propisima, raspravit e odnose koji su usljed toga nastali izmeu organa koji se alio i organa koji je rjeenjem o sukobu nadlenosti proglaen za nadlenog, vodei rauna o pravima koja po odgovarajuim propisima pripadaju organu koji se alio. Rjeenje doneseno po albi smatra se prvostepenim rjeenjem o odnosima koji se njime rjeavaju. (3) alba iz stava 1. ovog lana i rjeenje doneseno po toj albi nemaju uticaja na upravni postupak u konkretnom predmetu, jer tu upravnu stvar rjeava organ koji je odreen kao nadlean rjeenjem donesenim o sukobu nadlenosti. 4. Slubena osoba ovlatena za voenje postupka i za rjeavanje lan 29. (1) U upravnoj stvari, za ije je rjeavanje nadlean organ uprave, rjeenje u upravnom postupku donosi rukovodilac tog organa, ako propisom o organizaciji tog organa ili drugim posebnim propisima nije drugaije odreeno. (2) Rukovodilac organa uprave moe ovlastiti drugu slubenu osobu istog organa da rjeava u upravnim stvarima iz odreene vrste upravnih poslova ili drugu strunu slubenu osobu za voenje postupka, odnosno preduzimanje radnje u postupku prije donoenja rjeenja. (3) O ovlatenju slubenih osoba iz stava 2. ovog lana, rukovodilac organa uprave duan je donijeti posebno rjeenje, koje sadri line podatke slubenih osoba i obim njihovih ovlatenja, za rjeavanje u upravnim stvarima (da vodi upravni postupak, ili da rjeava upravne stvari ili jedno i drugo). (4) Ovlatenje za rjeavanje obuhvata i voenje postupka koje prethodi rjeavanju. lan 30. Ako je za rjeavanje u upravnoj stvari nadleno Vijee ministara Bosne i Hercegovine, postupak vodi i priprema prijedlog rjeenja ovlatena osoba ili tijelo koje svojim aktom odredi Vijee ministara Bosne i Hercegovine, ako zakonom, odnosno drugim propisom nije drugaije odreeno. lan 31. Ako je za rjeavanje u upravnoj stvari nadlean Dom Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine, postupak vodi i priprema prijedlog rjeenja ovlatena osoba ili komisija, ili drugo tijelo koje svojim aktom odrede ti organi, ako zakonom, odnosno drugim propisom nije drugaije odreeno. lan 32. U upravnim stvarima u kojima rjeava institucija koja ima javna ovlatenja, rjeenje donosi rukovodilac institucije, ako zakonom ili drugim propisom nije drugaije odreeno. Rukovodilac moe ovlastiti drugu slubenu osobu institucije da preduzima radnje u postupku do donoenja rjeenja, ili da rjeava u upravnim stvarima iz nadlenosti te institucije, o emu se donosi posebno rjeenje koje sadri line podatke slubenih osoba i obim ovlatenja za rjeavanje u upravnim stvarima. 5. Pravna pomo lan 33. (1) Za izvrenje pojedinih radnji u postupku, organ uprave, odnosno institucija koja ima javna ovlatenja, moe zamolnim putem zatraiti od organa uprave entiteta, odnosno Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, na ijem podruju se radnja treba preduzeti pruanje pravne pomoi u granicama svog djelokruga i nadlenosti. (2) Organ nadlean za rjeavanje u upravnoj stvari moe, radi lakeg i breg obavljanja radnje ili izbjegavanja nepotrebnih trokova, zamolnim putem zatraiti od drugog odgovarajueg organa, ovlatenog za preduzimanje takve radnje, da izvri pojedinu radnju u postupku.

lan 34. (1) Organi, kao i institucije koje imaju javna ovlatenja za rjeavanje u upravnim stvarima, duni su jedni drugima ukazivati pravnu pomo u upravnom postupku. Ova pomo trai se posebnom zamolnicom. (2) Zamoljeni organi, odnosno institucije iz stava 1. ovog lana, duni su postupati po molbi u granicama svoje nadlenosti, bez odgaanja, a najkasnije u roku od 10 dana od dana prijema molbe. (3) Pravna pomo za izvrenje pojedinih radnji u postupku moe se traiti od sudova, samo u okviru posebnih propisa. Izuzetno, organ, odnosno institucija koja ima javna ovlatenja za rjeavanje u upravnim stvarima, moe traiti od sudova da im dostave spise koji su potrebni za voenje upravnog postupka. Sudovi su duni postupiti po takvom traenju ako se time ne ometa sam sudski postupak. Sud moe odrediti rok u kojem mu se spisi moraju vratiti. (4) Za pravnu pomo u odnosu s inozemnim organima vae odredbe meunarodnih ugovora, a ako ovih ugovora nema, primjenjuje se naelo reciprociteta. Ako postoji sumnja o postojanju reciprociteta, objanjenje o tom pitanju zatrait e se od organa uprave nadlenog za vanjske poslove Bosne i Hercegovine. (5) Domai organi ukazuju pravnu pomo inozemnim organima na nain predvien u domaem zakonu. Organ e uskratiti pravnu pomo ako se trai radnja koja je protivna domaem zakonu. Radnja koja je predmet molbe inozemnog organa moe se izvriti i na nain koji zahtijeva inozemni organ, ako takav postupak nije protivan domaem zakonu. (6) Ako meunarodnim ugovorima nije predviena mogunost neposrednog kontakta s inozemnim organima, domai organi kontaktiraju s inozemnim organima preko organa uprave nadlenog za vanjske poslove Bosne i Hercegovine. 6. Izuzee lan 35. Slubena osoba koja je ovlatena da rjeava ili da obavlja pojedine radnje u postupku, izuzet e se od rada u predmetu: 1) ako je u predmetu u kome se vodi postupak stranka, suovlatenik, odnosno suobveznik, svjedok, vjetak, punomonik ili zakonski zastupnik stranke; 2) ako je sa strankom, zastupnikom ili punomonikom stranke, srodnik po krvi u pravoj liniji, a u pobonoj liniji do etvrtog stepena zakljuno, brani drug ili srodnik po tazbini do drugog stepena zakljuno, pa i onda kad je brana odnosno vanbrana zajednica prestala. 3) ako je sa strankom, zastupnikom ili punomonikom stranke u odnosu staratelja, usvojitelja, usvojenika ili hranitelja 4) ako je u prvostepenom postupku uestvovala u voenju postupka ili u donoenju rjeenja. lan 36. Slubena osoba koja je ovlatena da rjeava u odreenoj upravnoj stvari ili da obavi koju radnju u postupku, im sazna da postoji koji od razloga za izuzee iz lana 35. ovog zakona, duna je prekinuti svaki daljnji rad na predmetu i o tome obavijestiti organ nadlean za rjeavanje o izuzeu (lan 38). Ako slubena osoba smatra da postoje druge okolnosti koje opravdavaju njeno izuzee, obavijestit e o tome isti organ ne prekidajui rad. lan 37. (1) Stranka moe zahtijevati izuzee slubene osobe iz razloga navedenih u lanu 35. ovog zakona, a i kad postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njenu nepristranost. U svom zahtjevu stranka mora navesti okolnosti zbog kojih smatra da postoji koji od razloga za izuzee. (2) Slubena osoba, za koju je stranka zahtijevala izuzee iz nekog od razloga navedenih u lanu 35. ovog zakona, ne moe, sve do donoenja zakljuka o ovom zahtjevu, obavljati nikakve radnje u postupku, osim onih koje ne trpe odgaanje. lan 38. (1) O izuzeu slubene osobe u organu uprave, odnosno instituciji koja ima javna ovlatenja, odluuje rukovodilac koji rukovodi tim organom, odnosno institucijom. (2) O izuzeu slubene osobe organa, koji se nalazi u sastavu organa uprave, odluuje rukovodilac organa koji se nalazi u sastavu organa uprave. (3) O izuzeu rukovodioca iz stava 1. ovog lana odluuje Vijee ministara.

(4) O izuzeu slubene osobe institucije koja ima javna ovlatenja odluuje rukovodilac te institucije, a o izuzeu rukovodioca te institucije odluuje organ utvren statutom ili drugim opim aktom institucije, ako zakonom ili propisom donesenim na osnovu zakona ili drugim posebnim propisom nije drugaije odreeno. (5) Odredbe ovog zakona o izuzeu slubenih osoba shodno se primjenjuju i na izuzee slubenih osoba iz l. 30. i 31. ovog zakona. O izuzeu tih osoba odluuje Vijee ministara, odnosno nadleni dom Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine. (6) O izuzeu se odluuje zakljukom. lan 39. (1) U zakljuku o izuzeu odredit e se slubena osoba koja e rjeavati, odnosno obavljati pojedine radnje u postupku, u vezi s predmetom u kome je izuzee odreeno. (2) Protiv zakljuka kojim se odreuje izuzee nije doputena alba. lan 40. (1) Odredbe lana 38. ovog zakona o izuzeu slubenih osoba shodno se primjenjuju i na izuzee zapisniara. (2) Zakljuak o izuzeu zapisniara donosi slubena osoba koja je ovlatena da vodi postupak. III - STRANKA I NJENO ZASTUPANJE 1. Stranka lan 41. Stranka je osoba po ijem je zahtjevu pokrenut postupak ili protiv koje se vodi postupak, ili koja, radi zatite svojih prava ili pravnih interesa, ima pravo uestvovati u postupku. lan 42. (1) Stranka u upravnom postupku moe biti svaka fizika i pravna osoba. (2) Stranke u postupku mogu biti organi uprave i drugi organi, naselaj, grupe lica i drugi koji nemaju svojstvo pravnog lica, ako mogu biti nosioci prava i obaveza o kojima se rjeava u upravnom postupku. (3) Stranka moe biti i sindikalna organizacija, ako se upravni postupak odnosi na kakvo pravo ili pravni interes dravnog slubenika u organima uprave, kao i radnika u instituciji koja ima javna ovlatenja. (4) Stranka moe biti i Ombudsmen BiH kad u vrenju poslova iz svoje nadlenosti nae da ima osnova za pokretanje upravnog postupka, radi ostvarivanja prava i sloboda graana zagarantiranih Ustavom Bosne i Hercegovine, Evropskom konvencijom o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i instrumentima navedenim u Aneksu 6 Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. lan 43. (1) Preduzee (drutvo), ustanova i druga pravna osoba i udruenje graana registrirano u skladu sa zakonom, koji prema svom opem aktu imaju zadatak da tite odreena prava i interese svojih lanova, mogu, po pristanku svog lana, u njegovo ime staviti zahtjev koji se odnosi na takva prava i interese, kao i stupiti u ve pokrenuti postupak sa svim pravima stranke. (2) Pravna osoba, iz stava 1. ovog lana, moe zastupati svog radnika u upravnom postupku na njegov zahtjev, ako je to predvieno opim aktom te pravne osobe. lan 44. (1) Ako su pravobranilac BiH i drugi organi vlasti zakonom ovlateni da u upravnom postupku zastupaju javne interese, imaju u granicama svojih ovlatenja, prava i dunosti stranke. (2) Organi iz stava 1. ovog lana ne mogu u upravnom postupku imati ira ovlatenja nego to ih imaju stranke, ako zakonom nije drugaije odreeno. 2. Procesna sposobnost i zakonski zastupnik lan 45. (1) Fizika osoba koja je potpuno poslovno sposobna moe sama obavljati radnje u postupku (procesna sposobnost). (2) Za procesno nesposobnu fiziku osobu radnje u postupku preduzima njen zakonski zastupnik. Zakonski zastupnik odreuje se na osnovu zakona ili aktom nadlenog organa donesenim na osnovu zakona.

(3) Pravna osoba obavlja radnje u postupku preko svog predstavnika, odnosno zakonskog zastupnika. Predstavnik, odnosno zakonski zastupnik pravne osobe odreuje se njegovim opim aktom, ako nije odreen zakonom ili aktom nadlenog organa donesenim na osnovu zakona. (4) Organi uprave obavljaju radnje u postupku preko zakonom ovlatenih predstavnika, organizacija koje nemaju svojstvo pravnog lica-preko lica koje se odreuje prema optem aktu organizacije, a naselje, grupa lica i drugi koji nemaju svojstvo pravnog lica preko lica koje oni ovlaste, ako posebnim propisom nije drugaije odreeno. poslovna jedinica preduzea (drutva) - preko osobe koja rukovodi radom poslovne jedinice, a naselje, odnosno grupa osoba, koje nemaju svojstvo pravne osobe - preko osobe koju oni ovlaste, ako posebnim propisima nije drugaije odreeno. (5) Kad organ, koji vodi postupak, ustanovi da zakonski zastupnik osobe pod starateljstvom ne pokazuje potrebnu panju u zastupanju, obavijestit e o tome organ starateljstva. lan 46. (1) U toku cijelog postupka organ e po slubenoj dunosti paziti da li osoba koja se pojavljuje kao stranka moe biti stranka u postupku i da li stranku zastupa njen zakonski zastupnik, odnosno ovlateni predstavnik. (2) Ako u toku postupka nastupi smrt stranke, odnosno prestanak pravnog lica postupak se moe obustaviti ili nastaviti, zavisno od prirode upravne stvari koja je predmet postupka. Ako se, prema prirodi stvari, postupak ne moe nastaviti, organ e obustaviti postupak zakljukom protiv kojeg je doputena posebna alba. 3. Privremeni zastupnik lan 47. (1) Ako procesno nesposobna stranka nema zakonskog zastupnika ili se neka radnja ima preduzeti protiv osobe ije je mjesto prebivalita, odnosno boravka nepoznato, a koja nema punomonika, organ koji vodi postupak postavit e takvoj stranci privremenog zastupnika ako to trai hitnost predmeta, a postupak se mora provesti. Organ koji vodi postupak odmah e izvijestiti o tome organ starateljstva, a ako je privremeni zastupnik postavljen osobi ije je mjesto boravka nepoznato, objavit e svoj zakljuak na oglasnoj tabli ili na drugi uobiajen nain. (2) Ako preduzee (drutvo), ustanova ili druga pravna osoba nema zakonskog zastupnika, predstavnika ni punomonika, organ koji vodi postupak, pod uslovima iz stava 1. ovog lana, postavit e takvoj stranci privremenog zastupnika, po pravilu, iz reda slubenih osoba iz pravne osobe, i o tome e, bez odgaanja, obavijestiti tu pravnu osobu. (3) Na nain predvien u odredbama st. 1. i 2. ovog lana, postavit e se privremeni zastupnik i kad se ima izvriti radnja koja se ne moe odgoditi, a stranku, odnosno njenog punomonika ili zastupnika nije mogue pravovremeno pozvati. O tome e se stranka, punomonik ili zastupnik odmah obavijestiti. (4) Postavljena osoba duna je primiti se zastupanja, koje moe odbiti samo iz razloga koji su predvieni posebnim propisima. Privremeni zastupnik uestvuje samo u postupku za koji je izriito postavljen i to dok se ne pojavi zakonski zastupnik ili predstavnik stranke, odnosno sama stranka ili njen punomonik. (5) Kad se stranka ili njen zakonski zastupnik nalaze u inozemstvu, a nemaju punomonika u Bosni i Hercegovini, pozvat e se pri dostavljanju prvog pismena da u odreenom roku postave punomonika ili punomonika za primanje pismena, i upozorit e se da e im se, ako u ostavljenom roku ne postave punomonika, postaviti po slubenoj dunosti punomonik za primanje pismena, odnosno privremeni zastupnik. 4. Zajedniki predstavnik lan 48. (1) Dvije ili vie stranaka mogu, ako posebnim propisom nije drugaije odreeno, u istom predmetu istupati zajedniki. One su u tom sluaju dune naznaiti ko e od njih istupati kao njihov zajedniki predstavnik, ili postaviti zajednikog punomonika. (2) Organ koji vodi postupak, moe, ako to ne zabranjuje poseban propis, odrediti strankama koje u postupku uestvuju s istovjetnim zahtjevima da u odreenom roku naznae ko e ih izmeu njih predstavljati, ili da postave zajednikog punomonika o emu se donosi zakljuak. Ako stranke po takvom zakljuku ne postupe, moe to odrediti sam organ koji vodi postupak. U tom sluaju zajedniki predstavnik, odnosno punomonik zadrava to svojstvo sve dok stranke ne postave drugog. Protiv takvog zakljuka, stranke imaju pravo posebne albe, ali alba ne odgaa izvrenje zakljuka. (3) I u sluaju odreivanja zajednikog predstavnika, odnosno punomonika, svaka stranka zadrava pravo da istupa kao stranka u postupku, da daje izjave, da samostalno izjavljuje albe i koristi druga pravna sredstva.

5. Punomonik lan 49. (1) Stranka, odnosno njen zakonski zastupnik moe odrediti punomonika koji e je zastupati u postupku, osim u radnjama u kojima je potrebno da sama stranka daje izjave. (2) Radnje u postupku, koje punomonik preduzima u granicama punomoi, imaju isto pravno djelovanje kao da ih je preduzela sama stranka. (3) I pored punomonika, sama stranka moe davati izjave, a ove izjave mogu se od stranke i neposredno traiti. (4) Stranka koja je prisutna kad njen punomonik daje usmenu izjavu, moe, neposredno poslije date izjave, izmijeniti ili opozvati izjavu svog punomonika. Ako u pismenim ili usmenim izjavama, koje se tiu injenica, postoji nesaglasnost izmeu izjava stranke i njenog punomonika, organ koji vodi postupak cijenit e obje izjave u smislu lana 11. ovog zakona. lan 50. (1) Punomonik moe biti svaka osoba koja je potpuno poslovno sposobna, osim osobe koja se bavi nadripisarstvom. (2) Ako se kao punomonik pojavi osoba koja se bavi nadripisarstvom, organ e takvoj osobi uskratiti daljnje zastupanje o emu se donosi zakljuak i o tome e odmah obavijestiti stranku i tuioca Bosne i Hercegovine. (3) Protiv zakljuka o uskraivanju zastupanja moe se izjaviti posebna alba, koja ne odgaa izvrenje zakljuka. lan 51. (1) Punomo se moe dati pismeno, ili usmeno, u zapisnik koji sainjava slubena osoba organa koji vodi postupak. (2) Stranka koja nije pismena ili nije u stanju da se potpie, stavit e na pismenu punomo umjesto potpisa otisak prsta. Ako se punomo izdaje osobi koja nije advokat, potrebno je i prisustvo dva svjedoka koji e se potpisati na punomo. (3) Iznimno, slubena osoba koja vodi postupak ili obavlja pojedine radnje u postupku moe dopustiti da, u ime stranke, kao njen punomonik, izvri odreenu radnju osoba koja nije podnijela punomo (lan porodice i dr), ali e istovremeno narediti toj osobi da naknadno, u odreenom roku, podnese odgovarajuu punomo za tu radnju. lan 52. (1) Ako je punomo data u formi privatne isprave, pa se posumnja u njenu istinitost, moe se narediti da se podnese ovjerena punomo. (2) Pravilnost punomoi ispituje se po slubenoj dunosti, a nedostaci pismene punomoi uklanjaju se shodno odredbi lana 60. ovog zakona, pri emu slubena osoba, koja vodi postupak, moe dopustiti punomoniku s neurednom punomoi da izvri hitne radnje u postupku. lan 53. (1) Za sadraj i obim punomoi mjerodavne su odredbe punomoi. Punomo se moe dati za cijeli postupak ili samo za pojedine radnje, a moe se i vremenski ograniiti. (2) Punomo ne prestaje smru stranke, gubitkom njene procesne sposobnosti ili promjenom njenog zakonskog zastupnika, ali pravni nasljedenik stranke, odnosno njen novi zakonski zastupnik moe opozvati raniju punomo. (3) Na pitanja u vezi s punomoi koja nisu ureena ovim zakonom shodno se primjenjuju odredbe zakona kojima je ureen parnini postupak. lan 54. Odredbe ovog zakona, koje se odnose na stranke, vae shodno i za njihove zakonske zastupnike, punomonike, privremene zastupnike i zajednike predstavnike. lan 55. (1) Stranci e se dozvoliti da u stvarima za koje se trai struno poznavanje pitanja, u vezi s predmetom postupka, dovede strunu osobu koja e joj davati obavjetenja i savjete (struni pomaga). Ova osoba ne zastupa stranku. (2) Stranka ne moe dovesti kao strunog pomagaa osobu koja nije poslovno sposobna ili koja se bavi nadripisarstvom.

IV - KOMUNICIRANJE ORGANA I STRANAKA 1. Podnesci lan 56. (1) Pod podnescima se podrazumijevaju zahtjevi, obrasci koji se koriste za automatsku obradu podataka, prijedlozi, prijave, molbe, albe, prigovori i druga saopenja kojima se pojedinci ili pravne osobe obraaju organima. (2) Podnesci se, po pravilu, predaju neposredno ili alju potom pismeno, ili u formi elektronske isprave izraene u skladu s posebnim zakonom, ili se usmeno saopavaju na zapisnik kod organa, a mogu se, ako nije drugaije propisano, izjavljivati i faksom ili telegrafski. Kratka i hitna saopenja mogu se davati i telefonom, ako je to po prirodi stvari mogue. (3) Podnesci se mogu predati i elektronskim putem. Organi i stranke, odnosno lica ovlatena za zastupanje stranaka meusobno e komunicirati u elektronskoj formi ako stranke, odnosno lica za zastupanje stranke na to pristanu izjavom. (4) Elektronskim putem dostavljen podnesak smatra se podnesenim u trenutku kad je evidentiran na ureaju za primanje takvih poruka, nakon ega e se bez odgaanja elektronskim putem obavijestiti podnosilac podneska o potvrdi prijema podneska. (5) Ako organ koji je primio podnesak iz tehnikih razloga ne moe proitati podnesak u elektronskoj formi, o tome e se bez odgaanja elektronskim putem ili na drugi prikladan nain obavijestiti podnosilac, koji je duan ponovo poslati podnesak u ispravnoj elektronskoj formi koja je u upotrebi u tom organu ili ga dostaviti na drugi nain. Ako to podnosilac ne uini u ostavljenom roku, smatrae se da podnesak nije ni podnesen. lan 57. (1) Podnesak se predaje organu nadlenom za prijem podneska, a moe se predati svakog radnog dana u toku radnog vremena. Za usmene podneske koji nisu vezani rokom ili inae nisu neodgodivi, moe se odrediti da se predaju samo u odreene sate u toku radnog vremena. Vrijeme za predaju ovakvih podnesaka objavljuje svaki organ u svojim prostorijama na vidnom mjestu. (2) Podnesci se predaju elektronskim putem svakog radnog dana u toku 24 sata. Smatra se da je podnesak predat elektronskim putem blagovremen ako je do isteka roka primljen u sistem za prijem podnesaka. lan 58. (1) Organ koji je nadlean za prijem podneska, odnosno usmenog saopenja, duan je primiti podnesak koji mu se predaje, odnosno uzeti na zapisnik usmeno saopenje. (2) Slubena osoba koja primi podnesak duna je po slubenoj dunosti ili na usmeno traenje podnosioca dati potvrdu o prijemu podneska. Za ovu potvrdu ne plaa se taksa. (3) Ako organ nije nadlean za prijem pismenog podneska, odnosno saopenja na zapisnik, slubena osoba ovog organa upozorit e na to podnosioca i uputiti ga organu nadlenom za prijem. Ako podnosilac i pored toga zahtijeva da se njegov podnesak, odnosno saopenje na zapisnik primi, slubena osoba duna je primiti takav podnesak, odnosno usmeno saopenje. Ako organ nae da nije nadlean za rad po takvom podnesku, donijet e zakljuak kojim e odbaciti podnesak zbog nenadlenosti i zakljuak odmah dostaviti stranci. (4) Kad organ potom dobije podnesak za iji prijem nije nadlean, a poznato mu je koji je organ nadlean za prijem, poslat e podnesak bez odgaanja nadlenom organu, odnosno sudu i o tome e obavijestiti stranku. Ako organ koji je dobio podnesak ne moe utvrditi koji je organ nadlean za rad po podnesku, donijet e bez odgaanja zakljuak, kojim e odbaciti podnesak zbog nenadlenosti, i odmah ga dostaviti stranci. (5) Protiv zakljuka donesenog iz st. 3. i 4. ovog lana doputena je posebna alba. (6) Ako organ potom dobije tubu za pokretanje upravnog spora, tubu e bez odgaanja dostaviti Sudu Bosne i Hercegovine, o emu e pismeno obavijestiti podnosioca tube. lan 59. (1) Podnesak mora biti razumljiv i sadravati sve to je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti. Podnesak naroito treba da sadri: oznaenje organa kome se upuuje, predmet na koji se odnosi zahtjev, odnosno prijedlog, ko je zastupnik ili punomonik ako ga ima, i ime i prezime i mjesto boravka (adresu) podnosioca, odnosno zastupnika ili punomonika.

10

(2) Podnosilac je duan svojeruno potpisati podnesak. Izuzetno, podnesak moe umjesto podnosioca potpisati njegov brani drug, jedan od njegovih roditelja, sin ili ki, ili advokat koji je po ovlatenju stranke sastavio podnesak. Osoba, koja je potpisala podnesak za podnosioca, duna je na podnesku potpisati svoje ime i staviti svoju adresu. (3) Podnesci podneseni u elektronskoj formi s elektronskim potpisom smatrae se vlastorunim potpisom u skladu s posebnim propisima. (4) Ako je podnosilac nepismen ili nije u stanju da se potpie, potpisat e ga druga pismena osoba, koja e potpisati i svoje ime i adresu. lan 60. (1) Ako podnesak sadri koji formalni nedostatak koji spreava postupanje po podnesku, ili je podnesak nerazumljiv ili nepotpun, ne moe se samo zbog toga odbaciti. Organ koji je primio takav podnesak duan je uiniti one radnje koje e osigurati da se nedostaci otklone i odredit e podnosiocu rok u kome je duan to uiniti. Ovo se moe saopiti podnosiocu pismeno, faksom ili telefonom, a i usmeno, ako se podnosilac zatekne kod organa koji ovo saopava. O uinjenom saopenju organ e sastaviti slubenu zabiljeku u spisu. (2) Ako podnosilac otkloni nedostatke u odreenom roku, smatrat e se da je podnesak bio od poetka uredan. Ako podnosilac ne otkloni nedostatke u odreenom roku, pa se usljed toga ne moe po podnesku postupati, smatrat e se da podnesak nije ni podnesen. O tome e organ donijeti zakljuak protiv koga se moe izjaviti posebna alba. Na ovu posljedicu podnosilac e se naroito upozoriti u pozivu za ispravku podneska. (3) Kad je podnesak poslan faksom, telegrafski ili elektronskom potom, primljeno telefonsko saopenje, pa se posumnja da podnesak nije podnijela osoba ije je ime oznaeno na telegrafskom ili fax podnesku, ili elektronskom potom odnosno da ne potie od osobe koja je pri telefonskom saopenju kazala svoje ime, nadleni organ povest e postupak za utvrivanje ovih injenica, pa ako se nedostaci ne otklone, postupit e na nain propisan u stavu 2. ovog lana. lan 61. Ako podnesak sadri vie zahtjeva koji se moraju rjeavati odvojeno, organ koji primi podnesak uzet e u rjeavanje zahtjeve za ije je rjeavanje nadlean, a s ostalim zahtjevima postupit e u smislu lana 58. stava 4. ovog zakona. 2. Pozivanje lan 62. (1) Organ koji vodi postupak ovlaten je da poziva osobu ije je prisustvo u postupku potrebno, a koja ima prebivalite ili boravite na njegovom podruju. Po pravilu, pozivanje se ne moe vriti radi dostavljanja pismenih otpravaka rjeenja i zakljuaka, ili radi saopenja koja se mogu izvriti potom i na drugi nain pogodniji za osobu kojoj se saopenje ima uiniti. (2) Izuzetno, na usmenu raspravu moe biti pozvana osoba koja ima prebivalite ili boravite van podruja organa koji vodi postupak, ako se time postupak ubrzava ili olakava, a dolazak ne prouzrokuje vee trokove ili vei gubitak vremena za pozvanog. (3) Pozivanje se vri pismenim putem, ako posebnim propisima nije predvien drugi nain. lan 63. (1) U pismenom pozivu naznait e se naziv organa koji poziva, ime i prezime i adresa osobe koja se poziva, mjesto, dan, a kad je to mogue, i sat dolaska pozvanog, predmet zbog koga se poziva i u kom svojstvu (kao stranka, svjedok, vjetak itd.), a zatim i koja pomona i dokazna sredstva pozvani treba da ponese. U pozivu se mora navesti da li je pozvana osoba duna doi lino ili moe poslati punomonika koji e je zastupati, a zatim e se upozoriti na posljedicu da je u sluaju sprijeenosti da se odazove pozivu duna izvijestiti organ koji je izdao poziv. Pozvani e se isto tako upozoriti na posljedicu da moe biti priveden ako se iz neopravdanih razloga ne odazove pozivu, ili ne izvijesti da je sprijeen da doe, odnosno da moe biti novano kanjen. (2) U pozivu na usmenu raspravu, stranka se moe pozvati da podnese pismene i druge dokaze, a moe se upozoriti i da moe povesti svjedoke na koje se namjerava pozvati. (3) Kad to doputa priroda stvari, moe se ostaviti na volju pozvanoj osobi da umjesto linog dolaska preda, do odreenog dana, potrebnu pismenu izjavu. lan 64. (1) Pri pozivanju organ e voditi rauna da se osoba, ije je prisustvo potrebno, pozove da doe u vrijeme koje e najmanje ometati pozvanog u obavljanju njegovog redovnog posla.

11

(2) Niko ne moe biti pozvan da doe u toku noi. Pozivanje za dolazak nou moe se izvriti samo izuzetno, ako je to predvieno posebnim propisima i ako se radi o izvrenju hitnih i neodgodivih mjera koje u pozivu moraju biti navedene, kao i propis na osnovu kojeg se vri to pozivanje. lan 65. (1) Pozvana osoba duna je da se odazove pozivu. (2) Ako je pozvana osoba zbog bolesti ili kog drugog opravdanog razloga sprijeena da doe, duna je, odmah po prijemu poziva, o tome obavijestiti organ koji je izdao poziv, a ako je razlog sprijeenosti nastao kasnije, onda odmah poslije saznanja tog razloga. (3) Ako se osoba kojoj je poziv lino dostavljen (lan 76.) ne odazove pozivu, a izostanak ne opravda, moe biti privedena, ako je njeno prisustvo potrebno, a pored toga i kanjena novanom kaznom do 50 KM. Ove mjere primijenit e se samo ako je to bilo naznaeno u pozivu. Ako su zbog neopravdanog izostanka pozvane osobe nastali trokovi u postupku, moe se odrediti da te trokove snosi osoba koja je izostala. Zakljuak o privoenju, o izricanju kazne ili o plaanju trokova, donosi slubena osoba koja vodi postupak u saglasnosti sa slubenom osobom ovlatenom za rjeavanje stvari, a kod zamoljenog organa - u saglasnosti s rukovodiocem tog organa, odnosno sa slubenom osobom ovlatenom za rjeavanje u slinim stvarima. Protiv ovog zakljuka doputena je posebna alba. 3. Zapisnik lan 66. (1) O usmenoj raspravi ili drugoj vanijoj radnji u postupku, kao i vanijim usmenim izjavama stranaka ili treih osoba u postupku, sastavlja se zapisnik. (2) O manje vanim radnjama i izjavama stranaka i treih osoba koje bitno ne utiu na rjeenje stvari, o upravljanju toka postupka, o saopenjima, slubenim opaanjima, usmenim uputstvima i nalozima, kao i okolnostima, koje se tiu samo unutranjeg rada organa kod koga se vodi postupak, nee se, po pravilu, sastavljati zapisnik ve e se u samom spisu sastaviti slubena zabiljeka, koju potpisuje slubena osoba koja ju je sastavila, uz oznaku datuma. Ne mora se sastavljati zapisnik ni o onim usmenim zahtjevima stranke o kojima se odluuje po skraenom postupku, a kojima se udovoljava, ve se takvi zahtjevi mogu samo evidentirati na propisan nain. lan 67. (1) U zapisnik se unosi: naziv organa koji obavlja radnju, broj i datum, mjesto gdje se obavlja radnja, dan i sat kad se obavlja radnja i predmet u kome se ona obavlja, imena slubenih osoba, prisutnih stranaka i njihovih zastupnika ili punomonika i drugih osoba koje su prisutne izvoenju radnje. (2) Zapisnik treba da sadri tano i kratko tok i sadraj u postupku izvrene radnje i datih izjava i da se te radnje i izjave ogranie na ono to se tie same stvari koja je predmet postupka. U zapisniku se navode sve isprave koje su u bilo koju svrhu upotrijebljene pri izvoenju radnje, a prema potrebi, ove se isprave prilau zapisniku. (3) Izjave stranaka, svjedoka, vjetaka i drugih osoba koje uestvuju u postupku, a koje su znaajne za donoenje rjeenja, upisuju se u zapisnik to tanije, a prema potrebi, i njihovim rijeima. U zapisnik se upisuju i svi zakljuci koji se u toku radnje donesu. (4) Ako se sasluanje obavlja preko tumaa ili prevodioca, oznait e se na kom je jeziku sasluani govorio i ko je bio tuma ili prevodilac. (5) Zapisnik se vodi u toku obavljanja slubene radnje. Ako se radnja ne moe istog dana zavriti, unijet e se svakog dana posebno u isti zapisnik ono to je tog dana uraeno i to e se potpisati. (6) Ako se radnja o kojoj se vodi zapisnik nije mogla obaviti bez prekida, u zapisniku e se naznaiti da je bilo prekida. (7) Ako su u toku radnje izraeni ili pribavljeni planovi, skice, crtei, fotografije i tome slino, te akte e svojim potpisom ovjeriti slubena osoba i prikljuiti zapisniku, a u zapisniku konstatirati da su ti akti sastavni dio zapisnika. (8) Propisima se moe odrediti da se zapisnik u odreenim stvarima moe voditi u vidu knjige ili drugih sredstava evidencije. (9) Zapisnik se moe diktirati u elektronski nosa zvuka. U roku od tri dana mora se napraviti zapisnik u pisanoj formi i dostaviti stankama, kao i licima na koja se odnosi kako bi najkasnije u roku od tri dana od dana dostavljanja mogli dati primjedbe na zapisnik. Ako u odreenom roku stranke ne daju primjedbe na zapisnik, smatra se da nemaju primjedbi. lan 68.

12

(1) Zapisnik mora biti voen uredno i u njemu se ne smije nita brisati. Mjesta koja su precrtana do zakljuenja zapisnika moraju ostati itljiva, i njih svojim potpisom ovjerava slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka. (2) U ve potpisanom zapisniku ne smije se nita dodavati ni mijenjati. Dopuna u ve zakljuenom zapisniku unosi se u dodatak zapisnika. lan 69. (1) Prije zakljuenja zapisnik e se proitati sasluanim osobama i ostalim osobama koje uestvuju u radnji postupka. Ove osobe imaju pravo i same pregledati zapisnik i staviti svoje primjedbe, a slubena osoba obavezna je to omoguiti. Na kraju zapisnika navest e se da je zapisnik proitan i da nisu stavljene nikakve primjedbe, ili ako jesu, ukratko e se upisati sadraj datih primjedbi. Te primjedbe potpisat e osoba koja ih je dala. Zatim e se pristupiti potpisivanju zapisnika tako to e se prvo potpisati osobe koje su sasluane, odnosno davale izjave u postupku, a na kraju zapisnik e ovjeriti svojim potpisom slubena osoba koja je rukovodila radnjom, kao i zapisniar, ako ga je bilo. (2) Stranka, svjedoci, vjetaci i druge osobe koje su sasluane u postupku u zapisniku e se potpisati ispod onog dijela zapisnika gdje je upisana njihova izjava. (3) Ako su vrena suoenja, dio zapisnika o tome potpisat e osobe koje su suoene. (4) Ako se zapisnik sastoji od vie listova, oni e se oznaiti rednim brojevima, a svaki list e na kraju svojim potpisom ovjeriti slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka i osoba ija je izjava upisana na kraju lista. (5) Dopune ve zakljuenog zapisnika ponovo e se potpisati i ovjeriti. (6) Ako osoba koja treba da potpie zapisnik nije pismena, ili ne moe da pie, potpisat e ga jedna pismena osoba koja e staviti i svoj potpis. Ovo ne moe biti slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka, niti zapisniar. (7) Ako neka osoba nee da potpie zapisnik, ili se udalji prije zakljuenja zapisnika, to e se upisati u zapisnik i navesti razlog zbog kog je potpis uskraen. lan 70. (1) Zapisnik, sastavljen u skladu s odredbama lana 69. ovog zakona, jeste javna isprava. Zapisnik je dokaz o toku i sadraju radnje postupka i datih izjava, osim onih dijelova zapisnika na koje je sasluana osoba stavila primjedbu da nisu pravilno sastavljeni. (2) Dozvoljeno je dokazivati netanost zapisnika. lan 71. (1) Kad u upravnom postupku rjeava kolegijalni organ, o vijeanju i glasanju sastavlja se poseban zapisnik. Kad je u postupku po albi jednoglasno odlueno, ne mora se sastavljati zapisnik o vijeanju i glasanju, ve se o tome moe sastaviti samo slubena zabiljeka u spisu koja se ovjerava potpisom slubene osobe, koja predsjedava kolegijalnim organom. (2) U zapisnik o vijeanju i glasanju upisuje se, pored podataka o sastavu kolegijalnog organa, oznaenje predmeta o kome je rije i kratak sadraj onoga to je rijeeno, kao i odvojena miljenja ako ih je bilo. Ovaj zapisnik potpisuje osoba koja predsjedava i zapisniar. (3) Kad u upravnom postupku rjeava organ zakonodavne ili organ izvrne vlasti, nee se voditi poseban zapisnik o vijeanju i glasanju, ve e se zakljuak donesen u upravnoj stvari unijeti u zapisnik, kao i ostali zakljuci tih organa. 4. Razgledanje spisa i obavjetavanje o toku postupka lan 72. (1) Stranke imaju pravo razgledati spise ili fotokopiraju potrebne spisepredmeta i o svom troku prepisati potrebne spise, a organ je obavezan to omoguuti. Spisi se razgledaju i prepisuju ili fotokopiraju pod nadzorom odreene slubene osobe. (2) Pravo da razgleda spise i da o svom troku prepie ili fotokopira pojedine spise ima i svaka druga osoba koja uini vjerovatnim svoj pravni interes za to. (3) Zahtjev za razgledanje i prepisivanje ili fotokopiranje spisa moe se staviti i usmeno. Organ moe traiti od osobe iz stava 2. ovog lana da pismeno ili usmeno na zapisnik obrazloi postojanje svog pravnog interesa. (4) Ne mogu se razgledati ni prepisivati ili fotokopirati: zapisnik o vijeanju i glasanju, slubeni referati i nacrti rjeenja, kao ni drugi spisi koji se vode kao povjerljivi, ako bi se time mogla osujetiti svrha postupka, ili ako se to protivi javnom interesu ili opravdanom interesu stranke ili treih osoba. (5) Ako se spis predmeta vodi u elektronskoj formi, organ je duan osigurati tehnike uslove za njegovo razgledanje. Organ moe osigurati dostupnost elektronskim dokumentima na internetu, ako su osigurani uslovi za zatitu privatnosti stranke.

13

(6) Stranka i svaka druga osoba koja uini vjerovatnim svoj pravni interes u predmetu, kao i zainteresirani organi, imaju pravo obavjetavati se o toku postupka. (7) Protiv odbijanja zahtjeva doputena je posebna alba i kad zakljuak nije izdat pismeno. alba se moe izjaviti odmah. (8) alba se moe izjaviti odmah po saopenju, a najkasnije u roku od 24 sata od saopenja. O albi se mora odluivati u roku od 48 sati od sata izjavljene albe. V - DOSTAVLJANJE PISMENA 1. Nain dostavljanja pismena lan 73. 1) Dostavljanje pismena (poziva, rjeenja, zakljuaka i drugih slubenih spisa) vri se, po pravilu, tako to se pismeno predaje osobi kojoj je namijenjeno. (2) Dostavljanje se vri preko pote faksom odnosno elektronskom potom ili ga vri organ preko svoje slubene osobe ili preko lica koje je registrovano za obavljanje dostavljanja fizikom ili elektronskom potom.. Osoba kojoj ima pismeno da se dostavi moe biti pozvana radi prijema pismena samo izuzetno, kad to zahtijeva priroda ili znaaj pismena koje se ima uruiti, ako je takva dostava posebnim propisom predviena. (3) Nain dostavljanja odreuje organ ije se pismeno dostavlja u skladu s odredbama ovog zakona, o dostavljanju pismena. lan 74. (1) Dostavljanje se vri samo radnim danom, i to danju. (2) Organ ije se pismeno ima dostaviti moe, izuzetno, iz posebno vanih razloga odrediti da se dostavljanje izvri i u nedjelju ili drugi neradni dan ili na dan dravnog praznika a i nou ako je to neodgodivo. (3) Dostavljanje potom moe se vriti i u dane iz stava 2. ovog lana. lan 75. (1) Dostavljanje se vri, po pravilu, u stanu ili na radnom mjestu gdje je zaposlena osoba kojoj se dostavljanje ima izvriti, a advokatu u njegovom advokatskom uredu. (2) Dostavljanje se moe izvriti i van prostorija navedenih u stavu 1. ovog lana, ako osoba kojoj se dostavljanje vri pristane primiti pismeno koje se dostavlja, a ako tih prostorija nema, moe se takvoj osobi izvriti dostavljanje gdje god se ona zatekne. lan 75a. (1) Dostavljanje elktronskim putem obavlja se upotrebom informacionog sistema dravnog organa, odnosno pravnog ili fizikog lica koje obavlja dostavljanje pismena elektronskim putem kao svoju djelatnost, ako za to od nadlenog organa dobije dozvolu, u skladu s posebnim propisom. (2) Preko informacionog sistema iz stava (1) ovog lana licu kojem je pismeno namijenjeno alje se elektronsko saoptenje u kojem se navodi da se u informacionom sistemu nalazi pismeno i odreuje rok od 15 dana u kome se to pismeno mora podii. (3) Lice kojem je pismeno namijenjeno moe iz informacionog sistema iz stava (1) ovog lana preuzeti pismeno s kvalificiranom potvrdom kojom dokazuje svoj elektronski potpis i tim potpisom potpisuje elektronsku dostavnicu. (4) Smatra se da je dostavljanje iz stava (2) ovog lana dostavljeno na dan kada lice kojem je pismeno namijenjeno iz informacionog sistema preuzme pismeno. Ako lice u roku od 15 dana od dana ostavljanja elektronskog saoptenja ne preuzme pismeno, smatra se da je dostavljanje izvreno istekom 15 dana od dana ostavljanja saoptenja. Istekom 15 dana informacioni sistem brie pismeno, a licu kojem je namijenjeno dostavljanja elektornsko saoptenje u kojem se navodi da je pismeno izbrisano iz informacionog sistema i da se moe podii kod organa koji je to pismeno izdao. (5) Informacioni sistem za dostavljanje i obavjetavanje elektronskom dostavnicom obavjetava organ koji je izdao pismeno o obavljenom dostavljanju. 2. Obavezno lino dostavljanje pismena lan 76. (1) Dostavljanje se mora izvriti lino osobi kojoj je pismeno namijenjeno, kad je takvo dostavljanje odreeno ovim zakonom ili drugim propisom, kad od dana dostavljanja poinje tei rok koji se po zakonu ne moe produavati, ili

14

kad to odredi organ koji je naredio dostavljanje. Smatra se da je izvreno lino dostavljanje advokatu i predajom pismena osobi zaposlenoj u advokatskom uredu. (2) Kad se osoba kojoj se dostavljanje ima lino izvriti ne zatekne u stanu, odnosno na radnom mjestu, ili se u advokatskom uredu ne zatekne ni osoba koja je u njemu zaposlena, dostavlja e se obavijestiti kad i na kom mjestu ga moe nai, pa e mu, kod neke od osoba navedenih u lanu 77. ovog zakona, ostaviti pismeno obavjetenje da odreeni dan i sat bude u svom stanu, odnosno na radnom mjestu, radi primanja pismena. Ako i poslije toga dostavlja ne zatekne osobu kojoj se dostavljanje ima izvriti, dostavlja e postupiti na nain propisan u lanu 79. ovog zakona, i tada se smatra da je dostavljanje izvreno. (3) Dostavljanjem pismena zakonskom zastupniku, punomoniku ili punomoniku za primanje pismena, smatra se da je dostavljanje izvreno samoj stranci. 3. Posredno dostavljanje pismena lan 77. (1) Kad se osoba, kojoj se dostavljanje ima izvriti, ne zatekne u svom stanu, dostavljanje se vri predajom pismena nekom od odraslih lanova njenog domainstva, a ako se ni oni ne zateknu u stanu, pismeno se moe predati susjedu, ako on na to pristane. (2) Ako se dostavljanje vri na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti, a ta osoba se tu ne zatekne, dostavljanje se moe izvriti osobi koja je na istom mjestu zaposlena, ako ona pristane da primi pismeno. Dostavljanje advokatu moe se izvriti i predajom pismena osobi zaposlenoj u advokatskom uredu. (3) Dostavljanje u skladu sa stavovima 1. i 2. ovog lana ne moe se izvriti osobi koja u istom postupku uestvuje sa suprotnim interesom. lan 78. (1) Ako se utvrdi da je osoba kojoj se dostavljanje ima izvriti odsutna i da joj osoba navedena u lanu 77. ovog zakona ne moe pismeno na vrijeme predati, pismeno e se vratiti organu koji ga je izdao, uz naznaenje gdje se odsutna osoba nalazi. (2) Ako je prebivalite ili mjesto boravka osobe kojoj se dostavljanje ima izvriti, i pored istraivanja, ostalo nepoznato, organ koji je izdao pismeno postavit e toj osobi privremenog zastupnika u smislu lana 47. ovog zakona i njemu e predati pismeno, lan 79. (1) Ako se dostavljanje ne moe izvriti ni na nain propisan u lanu 77. ovog zakona, a nije utvreno da je osoba kojoj se dostavljanje ima izvriti odsutna, dostavlja e predati pismeno nadlenom organu opine na ijem se podruju nalazi mjesto prebivalita, odnosno boravka osobe kojoj se dostavljanje vri, ili poti u njegovom mjestu prebivalita, odnosno boravka, ako se dostavljanje vri preko pote. Na vrata stana osobe kojoj se dostavljanje ima izvriti dostavlja e staviti pismeno saopenje u kojem je naznaeno gdje se pismeno nalazi. Na saopenju i na samom pismenu koje se imalo dostaviti dostavlja e naznaiti razlog ovakvog dostavljanja, kao i datum kad je saopenje u kojem je naznaeno stavio na vrata, i staviti svoj potpis. (2) Dostavljanje se smatra izvrenim kad je saopenje stavljeno na vrata s tim da oteenje ili unitenje ovog saopenja, izvreno nakon stavljanja na vrata, nema uticaja na valjanost dostavljanja. (3) O dostavljanju izvrenom na nain propisan u stavu 1. ovog lana obavijestit e se organ koji je naredio dostavljanje. 4. Posebni sluajevi dostavljanja pismena a) Dostavljanje pismena zakonskom zastupniku i punomoniku lan 80. (1) Dostavljanje zakonskom zastupniku ili punomoniku, ako ih stranka ima, vri se na nain propisan u l. 73. do 79. ovog zakona. (2) Ako vie stranaka imaju zajednikog zakonskog zastupnika ili punomonika u istom predmetu, dostavljanje se za sve njih vri tom zakonskom zastupniku, odnosno punomoniku. Ako stranka ima vie punomonika, dovoljno je da se dostavljanje izvri samo jednom od njih. b) Dostavljanje pismena punomoniku za primanje pismena lan 81. (1) Stranka moe ovlastiti odreenu osobu za prijem pismena kojoj e se vriti dostavljanje. (2) Punomonik za primanje pismena duan je svaki akt bez odgaanja poslati stranci. (3) Ako bi neposredno dostavljanje stranci, punomoniku ili zakonskom zastupniku znatno odugovlailo postupak, slubena osoba koja vodi postupak moe naloiti stranci da po odreenom predmetu, a u odreenom roku postavi

15

punomonika za primanje pismena. Ako stranka ne postupi po ovom nalogu, organ moe postupiti shodno lanu 47. ovog zakona. (4) Dostavljanjem pismena punomoniku za primanje pismena, smatra se da je dostavljanje izvreno stranci kojoj je pismeno imalo biti dostavljeno. lan 82. (1) Kad vie stranaka koje u postupku zajedniki uestvuju s istovjetnim zahtjevima nemaju zajednikog punomonika, dune su pri prvoj radnji u postupku prijaviti organu zajednikog punomonika za primanje pismena, po mogunosti takvog koji stanuje u sjeditu organa. Dok ne prijave zajednikog punomonika za primanje pismena, smatrat e se za takvog punomonika ona stranka izmeu njih koja je na prvom zajednikom podnesku prva potpisana ili oznaena. Ako se na takav nain ne moe odrediti punomonik, slubena osoba koja vodi postupak moe odrediti za punomonika bilo koju od tih stranaka. Ako je broj stranaka velik ili su iz raznih mjesta, mogu stranke prijaviti, a i sama slubena osoba moe odrediti i vie takvih punomonika i oznaiti koju e od stranaka svaki od njih zastupati. (2) Zajedniki punomonik za primanje pismena duan je bez odgaanja obavijestiti sve stranke o pismenu koje je za njih primio i omoguiti im da pregledaju, prepiu i ovjere pismeno koje, po pravilu, on treba da uva. (3) U pismenu koje se dostavlja punomoniku za primanje pismena oznait e se sve osobe za koje se dostavljanje vri. c) Dostavljanje pismena organima vlasti, preduzeima (drutvima), ustanovama i drugim pravnim osobama lan 83. (1) Dostavljanje pismena organima vlasti, preduzeima (drutvima), ustanovama i drugim pravnim osobama vri se predajom pismena slubenoj osobi, odnosno osobi odreenoj za primanje pismena, tih organa, odnosno pravnih osoba, ako za pojedine sluajeve nije drugaije propisano. (2) Ako u postupku uestvuju poslovne jedinice, naselja, grupe osoba i dr. (lan 42. stav 2.), dostavljanje se vri predajom pismena osobi koju su oni odredili za primanje pismena (lan 45. stav 4.). (3) Ako dostavlja u toku radnog vremena ne nae osobu odreenu za primanje pismena, predaju pismena moe izvriti ma kojoj osobi zaposlenoj u tom organu, odnosno pravnoj osobi koja se zatekne u njihovim prostorijama. d) Dostavljanje pismena ostalim osobama lan 84. (1) Fizikim osobama i pravnim osobama u inozemstvu, kao i stranim dravama, meunarodnim organizacijama i osobama u Bosni i Hercegovini koje uivaju diplomatski imunitet, dostavljanje pismena obavlja se preko organa uprave nadlenog za vanjske poslove Bosne i Hercegovine, ako meunarodnim ugovorima nije drugaije odreeno. (2) Dravljanima Bosne i Hercegovine, koji se nalaze u inozemstvu, dostavljanje se moe obavljati neposredno. Dostavljanje ovih i drugih pismena moe se obavljati i preko diplomatskih i konzularnih predstavnitava Bosne i Hercegovine u inozemstvu. (3) Vojnim licima, pripadnicima policije, osobama zaposlenim u suhozemnom, rijenom, pomorskom i zranom saobraaju, dostavljanje pismena moe se vriti i preko njihove komande, odnosno organa ili pravne osobe u kojima su zaposleni. (4) Osobama koje su liene slobode dostavljanje pismena vri se preko uprave ustanove u kojoj se nalaze. e) Dostavljanje pismena javnim saopenjem lan 85. Ako se radi o osobi ili vie osoba koje organu nisu poznate ili koje se ne mogu odrediti, dostavljanje pismena izvrit e se javnim saopenjem na oglasnoj tabli organa koji je pismeno izdao. Smatra se da je dostavljanje pismena izvreno poslije isteka 15 dana od dana isticanja saopenja na oglasnoj tabli, ako organ koji je pismeno izdao ne odredi dui rok. Osim objavljivanja na oglasnoj tabli, organ moe objaviti saopenje u novinama, odnosno drugim sredstvima javnog informiranja ili na neki drugi uobiajeni nain. f) Odbijanje prijema pismena lan 86. (1) Ako osoba kojoj je pismeno upueno, odnosno odrasli lan njegovog domainstva, bez zakonskog razloga, odbije da primi pismeno, ili to uini osoba zaposlena u organu, preduzeu (drutvu), ustanovi ili drugoj pravnoj osobi ili u advokatskom uredu, odnosno ako to uini osoba koju su za prijem pismena odredili naselje, grupa osoba i dr. (lan

16

42. stav 2.), dostavlja e pismeno ostaviti u stanu ili radnom mjestu gdje je ta osoba zaposlena ili e pismeno staviti na vrata stana ili prostorije gdje je zaposlena. (2) Kad je dostavljanje pismena izvreno na nain predvien u stavu 1. ovog lana, dostavlja e zabiljeiti na dostavnici datum, sat i razlog odbijanja prijema, kao i mjesto gdje je pismeno ostavio, i time se smatra da je dostavljanje izvreno. g) Promjena stana lan 87. (1) Kad stranka ili njen zakonski zastupnik u toku postupka promijene svoje prebivalite ili stan, duni su o tome odmah obavijestiti organ koji vodi postupak. (2) Ako oni to ne uine, a dostavlja ne moe saznati kuda su se odselili, organ e odrediti da se sva daljnja dostavljanja pismena u postupku za tu stranku vre stavljanjem pismena na oglasnu tablu organa koji vodi postupak. (3) Dostavljanje se smatra izvrenim poslije isteka 15 dana od dana stavljanja pismena na oglasnu tablu organa koji vodi postupak. (4) Kad punomonik, odnosno punomonik za primanje pismena u toku postupka promijeni svoje prebivalite ili stan, a ne obavijesti o tome organ koji vodi postupak, dostavljanje e se izvriti kao da punomonik nije ni postavljen. 5. Dostavnica lan 88. (1) Dokaz o izvrenom dostavljanju pismena predstavlja potvrda o dostavljanju (dostavnica). (2) Dostavnica sadri: naziv organa koji dostavlja, broj i datum, naziv pismena koje se dostavlja, ime stranke, odnosno osobe kojoj se pismeno dostavlja i njenu adresu. (3) Na dostavnici se upisuje datum dostavljanja i potpisuje je primalac i dostavlja. Primalac e na dostavnici sam slovima naznaiti datum prijema. (4) Ako je primalac nepismen ili ne moe da se potpie, dostavlja e na dostavnici naznaiti njegovo ime i datum predaje i stavit e napomenu zato primalac nije stavio svoj potpis. (5) Ako primalac odbije da potpie dostavnicu, dostavlja e to zabiljeiti na dostavnici i ispisati slovima datum predaje, i time se smatra da je dostavljanje izvreno. (6) Ako je dostavljanje izvreno kojoj od osoba navedenih u lanu 77. ovog zakona, dostavlja e na dostavnici naznaiti osobu kojoj je pismeno predato (lan porodice, susjed, i dr). (7) Ako je dostavljanje izvreno u skladu s lanom 79. ovog zakona, na dostavnici treba naznaiti datum izvrenog saopenja, kao i datum predaje pismena opinskom, odnosno gradskom organu, ili poti. (8) Vijee ministara BiH, na prijedlog resornog ministarstva, odlukom propisuje formu i nain elektronskog dostavljanja. 6. Greke u dostavljanju pismena lan 89. (1) Ako pri dostavljanju pismena bude napravljena greka koja se odnosi na datum dostavljanja, ili osobu kojoj je pismeno predato, organ o ijem se pismenu radi, duan je provesti postupak radi utvrivanja tih injenica. Smatrat e se da je dostavljanje izvreno onog datuma za koji se u postupku utvrdi da je osoba kojoj je pismeno namijenjeno stvarno dobila to pismeno. (2) Ako je dostavnica nestala, izvreno dostavljanje pismena moe se dokazivati i drugim sredstvima to se utvruje u postupku, u skladu s odredbama stava 1. ovog lana. VI - ROKOVI lan 90. (1) Za poduzimanje pojedinih radnji u postupku mogu biti odreeni rokovi. (2) Ako rokovi nisu odreeni zakonom ili drugim propisom, odreuje ih, s obzirom na okolnosti sluaja, slubena osoba koja vodi postupak. (3) Rok koji je odredila slubena osoba koja vodi postupak, kao i rok odreen propisima za koji je predviena mogunost produenja, moe se produiti na molbu zainteresirane osobe koja se podnese prije isteka roka ili tri dana po isteku roka, ako postoje opravdani razlozi za produenje, o emu se sainjava slubena zabiljeka u spisu.

17

lan 91. (1) Rokovi se odreuju na dane, mjesece i godine. (2) Kad je rok odreen na dane, dan u koji je dostavljanje ili saopenje izvreno, odnosno u koji pada dogaaj od koga treba raunati trajanje roka, ne uraunava se u rok, ve se za poetak roka uzima prvi naredni dan. Rok koji je odreen po mjesecima, odnosno po godinama zavrava se istekom onog dana, mjeseca, odnosno godine, koji po svom broju odgovara danu kad je dostavljanje ili saopenje izvreno, odnosno danu u koji pada dogaaj od koga se rauna trajanje roka. Ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, rok istie posljednjeg dana tog mjeseca. (3) Svretak roka moe se oznaiti i izvjesnim kalendarskim datumom. lan 92. (1) Poetak i tok rokova ne spreavaju nedjeljni dani, odnosno dani kada se ne radi i dani dravnih praznika. (2) Ako posljednji dan roka pada u nedjelju ili na dan dravnog praznika, ili u neki drugi dan kad organ kod koga se radnja postupka ima preduzeti ne radi, rok istie istekom prvog narednog radnog dana. lan 93. (1) Podnesak je podnesen u roku, ako je prije nego to rok istekne stigao organu kome je imao biti predat. (2) Kad je podnesak upuen potom, preporueno ili telegrafski, dan predaje poti smatra se danom predaje organu kome je upuen. (3) Ako je podnesak poslat elektronskim putem, smatra se da je blagovremen ako ga je informacioni sistem za dostavljanje i obavjetavanje primio prije isteka roka. (4) Za osobe liene slobode, dan predaje podneska upravi ustanove u kojoj se te osobe nalaze smatra se danom predaje organu kome je upuen. (5) Ako je nadleni organ odredio dan kad e se raspravljati o podnesku koji je stranka duna podnijeti, pa pozvao stranku da podnesak dostavi do odreenog dana, organ je duan uzeti u razmatranje podnesak koji je primljen prije poetka raspravljanja. VII - POVRAT U PREANJE STANJE lan 94. (1) Stranci koja je iz opravdanih razloga propustila da u roku izvri neku radnju postupka, pa je usljed tog proputanja iskljuena od vrenja ove radnje, dozvolit e se, po njenom prijedlogu, povrat u preanje stanje. (2) Na prijedlog stranke koja je propustila da u roku preda podnesak, dozvolit e joj se povrat u preanje stanje i kad je ona iz neznanja ili oiglednom grekom podnesak pravovremeno poslala obinom potom ili neposredno predala nenadlenom organu. (3) Povrat u preanje stanje dozvolit e se i u sluaju kad je stranka oiglednom grekom prekoraila rok, ali je podnesak ipak primljen od nadlenog organa najkasnije za tri dana poslije isteka roka, ako bi stranka zbog zakanjenja izgubila neko pravo. lan 95. (1) Stranka je duna u prijedlogu za povrat u preanje stanje iznijeti okolnosti zbog kojih je bila sprijeena u roku izvriti proputenu radnju i te okolnosti uiniti bar vjerovatnim (lan 156.). (2) Prijedlog za povrat u preanje stanje ne moe se zasnivati na okolnosti koju je organ ve ranije ocijenio nedovoljnom za produenje roka ili odgaanje rasprave. (3) Ako se povrat u preanje stanje trai zbog toga to je proputeno da se podnese kakav podnesak, prijedlogu treba priloiti i taj podnesak. lan 96. (1) Prijedlog za povrat u preanje stanje podnosi se u roku od osam dana raunajui od dana kad je prestao razlog koji je prouzrokovao proputanje, a ako je stranka tek kasnije saznala za proputanje, onda od dana kad je to saznala. (2) Poslije isteka tri mjeseca od dana proputanja ne moe se traiti povrat u preanje stanje. (3) Ako se propusti rok iz st. 1. i 2. ovog lana za traenje povrata, ne moe se traiti povrat zbog proputanja ovog roka. lan 97. (1) Prijedlog za povrat u preanje stanje podnosi se organu kod koga je trebalo izvriti proputenu radnju.

18

(2) O prijedlogu odluuje zakljukom organ kod koga je trebalo izvriti proputenu radnju. (3) Nepravovremeno podnesen prijedlog odbacit e se bez daljnjeg postupka. (4) Ako su injenice na kojima se prijedlog zasniva opepoznate, nadleni organ moe odluiti o prijedlogu bez izjanjenja protivne stranke. lan 98. (1) Protiv zakljuka kojim se dozvoljava povrat u preanje stanje nije doputena alba, osim ako je povrat dozvoljen po prijedlogu koji je nepravovremeno podnesen ili je nedoputen (lan 96. stav 3.). (2) Protiv zakljuka kojim je odbijen prijedlog za povrat u preanje stanje doputena je posebna alba, samo ako je zakljuak donio prvostepeni organ. (3) alba nije doputena protiv zakljuka o prijedlogu za povrat u preanje stanje koji je donio organ nadlean za rjeavanje u drugom stepenu o glavnoj stvari. (4) Protiv zakljuka kojim je kao nepravovremen odbaen prijedlog za povrat u preanje stanje doputena je posebna alba samo kad je zakljuak donio prvostepeni organ. lan 99. (1) Prijedlog za povrat u preanje stanje ne zaustavlja tok postupka, ali organ nadlean za odluivanje o prijedlogu moe privremeno prekinuti postupak dok zakljuak o prijedlogu kojim je rijeeno o povratu ne postane konaan. (2) Kad je povrat u preanje stanje dozvoljen, postupak se vraa u ono stanje u kome se nalazio prije proputanja, a ponitavaju se sva rjeenja i zakljuci koje je organ donio u vezi s proputanjem. VIII - ODRAVANJE REDA lan 100. (1) Slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka duna je da se stara o odravanju reda pri radu. (2) S tim ciljem, slubena osoba ovlatena je da opominje osobe koje ometaju rad organa i da odreuje mjere potrebne da se red odri o emu se u spisu sainjava slubena zabiljeka. (3) Osoba koja prisustvuje kakvoj radnji postupka ne smije nositi oruje ili opasno orue.

lan 101. (1) Osoba koja, i pored opomene, ometa rad ili uini nepristojnost pri vrenju radnje postupka ili nee da odloi oruje, odnosno orue moe biti udaljena. Osoba koja uestvuje u radnji postupka moe biti udaljena tek poto je prethodno bila opomenuta da e biti udaljena i poto su joj bile predoene pravne posljedice takve mjere. Udaljenje zbog naruavanja reda ili zbog nepristojnosti ili noenja oruja ili opasnog orua, izrie slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka. (2) Ako, na osnovu odredbe stava 1. ovog lana, bude udaljena stranka koja nema punomonika, ili ako bude udaljen punomonik iji vlastodavac nije prisutan, slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka pozvat e osobu koja se udaljava da postavi svog punomonika. Ako pozvana osoba to ne uini, slubena osoba moe odgoditi radnju na troak osobe koja je odbila postaviti svog punomonika, a moe mu i sama postaviti punomonika, ako je to potrebno. Ovakav punomonik moe zastupati samo u onoj radnji postupka s koje je stranka udaljena. (3) O udaljenju iz stava 1. i 2. ovog lana donosi se zakljuak. Protiv zakljuka kojim se udaljava stranka koja nema punomonika ili punomonik iji vlastodavac nije prisutan moe se izjaviti posebna alba. lan 102. (1) Ko u radnji postupka tee narui red ili uini nepristojnost, moe se, osim udaljenja, kazniti novanom kaznom do 50 KM. (2) Ova kazna ne iskljuuje krivinu, prekrajnu ili disciplinsku odgovornost. (3) Kaznom iz stava 1. ovog lana moe biti kanjena i osoba koja svojim podneskom grubo povrijedi obiaje ponaanja prema organu ili slubenoj osobi koja vodi postupak. lan 103. (1) Novane kazne, zbog radnji predvienih u lanu 102. stav 1. ovog zakona, izrie slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka, a zbog radnji predvienih u lanu 102. stav 3. - organ koji vodi postupak.

19

(2) Protiv zakljuka o kazni moe se izjaviti posebna alba. alba protiv zakljuka o novanoj kazni zbog naruavanja reda ne odgaa izvrenje te kazne.

IX - TROKOVI POSTUPKA 1. Trokovi organa i stranaka lan 104. (1) Izdaci u gotovom novcu organa koji vodi postupak, kao to su: putni trokovi slubenih osoba, izdaci za svjedoke, vjetake, tumae, uviaj, oglase i sl., a koji su nastali provoenjem postupka po nekoj upravnoj stvari, padaju, po pravilu, na teret onoga koji je postupak vodio. (2) Kad osoba koja uestvuje u postupku prouzrokuje svojom krivicom ili obijeu trokove pojedinih radnji u postupku, duna je snositi te trokove. (3) Kad je postupak koji je pokrenut po slubenoj dunosti okonan povoljno po stranku, trokove postupka snosi organ koji je postupak pokrenuo. lan 105. (1) Svaka stranka snosi, po pravilu, sama svoje trokove prouzrokovane postupkom, kao to su trokovi dolaenja, gubljenja vremena, izdaci na takse, za pravno zastupanje i struno pomaganje. (2) Kad u postupku uestvuju dvije ili vie stranaka sa suprotnim interesima, stranka koja je izazvala postupak, a na iju je tetu postupak okonan, duna je protivnoj stranci nadoknaditi opravdane trokove koji su toj stranci nastali uestvovanjem u postupku. Ako je u takvom sluaju koja od stranaka djelimino uspjela sa svojim zahtjevom, ona je duna nadoknaditi protivnoj stranci trokove srazmjerno dijelu svog zahtjeva s kojim nije uspjela. Stranka, koja je obijeu prouzrokovala protivnoj stranci trokove u postupku, duna je toj stranci te trokove nadoknaditi. (3) Trokovi za pravno zastupanje nadoknauju se samo u sluajevima kad je takvo zastupanje bilo nuno i opravdano. (4) Zahtjev za nadoknadu trokova, prema odredbama st. 2. i 3. ovog lana, mora biti stavljen prije donoenja rjeenja kojim se rjeava upravna stvar, na vrijeme, tako da organ koji vodi postupak moe o njemu odluiti u rjeenju. U protivnom, stranka gubi pravo na nadoknadu trokova. Slubena osoba koja vodi postupak duna je na ovo blagovremeno upozoriti stranku. (5) Svaka stranka snosi svoje trokove postupka koji je zavren poravnanjem, ako u poravnanju nije drugaije odreeno. (6) Trokovi stranke i druge osobe u postupku prouzrokovane postupkom pokrenutim po slubenoj dunosti ili u javnom interesu, a koje stranka, odnosno druga osoba u postupku nije izazvala svojim ponaanjem, snosi organ koji je pokrenuo postupak. lan 106. Trokove postupka u vezi s izvrenjem snosi izvrilac. Ako se ovi trokovi od njega ne mogu naplatiti, snosi ih stranka po ijem je prijedlogu izvrenje provedeno. lan 107. Ako se postupak pokree po zahtjevu stranke, a sa sigurnou se moe predvidjeti da e izazvati izdatke u gotovom novcu (u vezi s uviajem, vjetaenjem, dolaskom svjedoka i sl.), organ koji vodi postupak moe zakljukom odrediti da stranka unaprijed poloi potreban iznos za pokrie tih trokova. Ako stranka ne poloi taj iznos u odreenom roku, organ moe odustati od izvoenja tih dokaza ili obustaviti postupak, osim ako se produenje postupka mora nastaviti zbog javnog interesa. lan 108. (1) U rjeenju kojim se postupak zavrava, organ koji donosi rjeenje odreuje ko snosi trokove postupka, njihov iznos i kome se i u kom roku imaju isplatiti. (2) U rjeenju se mora posebno navesti da li e onaj ko snosi trokove biti duan nadoknaditi trokove drugoj stranci (lan 105. st. 2. i 3.). (3) Ako trokove postupka snosi vie osoba, trokovi e se izmeu njih razdijeliti na jednake dijelove, odnosno u odgovarajuoj razmjeri.

20

(4) Ako organ u rjeenju ne odlui o trokovima, navest e se da e se o trokovima donijeti poseban zakljuak. lan 109. (1) Svjedoci, vjetaci, tumai (prevodioci) i slubene osobe imaju pravo na nadoknadu trokova putovanja i izdataka izazvanih boravljenjem u mjestu radi izvrenja tih radnji, s tim da tim osobama pripada i nadoknada izgubljene zarade, ako za to vrijeme ne ostvaruju zaradu na osnovu radnog odnosa u organu vlasti ili pravnoj osobi ili drugoj osobi, odnosno instituciji u kojima su zaposlene. Osim nadoknade, vjetaci i tumai imaju pravo i na posebnu nagradu. (2) Zahtjev za nadoknadu, odnosno nagradu duni su svjedoci, vjetaci i tumai postaviti pri sasluanju, tumaenju (prevoenju), odnosno davanju vjetakovog miljenja. U protivnom, gube to pravo. Slubena osoba koja vodi postupak duna je na ovo upozoriti svjedoka, vjetaka ili tumaa (prevodioca). (3) Iznos nadoknada utvruje posebnim zakljukom organ koji vodi postupak, odreujui ko je duan da ih plati i u kom roku. Protiv ovog zakljuka doputena je posebna alba. Ovaj zakljuak predstavlja osnov za izvrenje. lan 110. (1) Nadoknade trokova, izdataka i izgubljene zarade svjedocima, vjetacima i tumaima, odnosno posebne nagrade vjetacima i tumaima, nain naplate i isplate tih nadoknada i nagrada, kao i oslobaenje od plaanja trokova, reguliraju se propisom Vijea ministara. (2) U pogledu nadoknade slubenim osobama, vae propisi o nadoknadama za slubene osobe koje utvrde organi iz stava 1. ovog lana. 2. Oslobaanje od plaanja trokova lan 111. (1) Organ koji vodi postupak moe osloboditi stranku snoenja trokova u cijelosti ili djelimino, ako nae da ona ne moe podnijeti trokove bez tete po nuno svoje i izdravanje porodice. Organ donosi zakljuak o tome po prijedlogu stranke, na osnovu uvjerenja o njenom imovnom stanju. (2) Oslobaanje od snoenja trokova odnosi se na oslobaanje od taksi, izdataka organa koji vodi postupak, kao to su putni trokovi slubenih osoba, izdaci za svjedoke, vjetake, tumae, uviaj, oglase i sl., kao i na oslobaanje od polaganja osiguranja za trokove. (3) Strani dravljani oslobodit e se snoenja trokova samo pod uslovom reciprociteta. U sluaju sumnje o postojanju reciprociteta, objanjenje daje organ uprave nadlean za vanjske poslove Bosne i Hercegovine. Za traenje objanjenja vai odredba lana 34. stav 4. ovog zakona. lan 112. Organ koji vodi postupak moe u toku postupka ukinuti zakljuak o oslobaanju od snoenja trokova, ako utvrdi da vie ne postoje razlozi zbog kojih je stranka bila osloboena snoenja trokova. lan 113. Protiv zakljuka kojim se odbija zahtjev stranke za oslobaanje snoenja trokova, kao i protiv zakljuka iz lana 112. ovog zakona, stranka moe izjaviti posebnu albu. DRUGI DIO - PRVOSTEPENI POSTUPAK X - POKRETANJE POSTUPKA I ZAHTJEVI STRANAKA 1. Pokretanje postupka lan 114. Upravni postupak pokree nadleni organ po slubenoj dunosti ili povodom zahtjeva stranke. lan 115. (1) Nadleni organ pokrenut e postupak po slubenoj dunosti kad to odreuje zakon ili na zakonu zasnovan propis ili kad utvrdi ili sazna da, s obzirom na postojee injenino stanje, treba radi zatite javnog interesa, pokrenuti upravni postupak.

21

(2) Pri pokretanju upravnog postupka po slubenoj dunosti nadleni organ uzima u obzir i eventualne predstavke graana i pravnih osoba i upozorenje organa. lan 116. (1) Upravni postupak pokrenut je im je nadleni organ izvrio ma koju radnju radi voenja postupka. (2) Ako nadleni organ povodom stavljenog zahtjeva stranke nae da po vaeim propisima nema uslova za pokretanje postupka, donijet e o tome zakljuak, kojim e se podneseni zahtjev odbaciti kao preuranjen. Protiv tog zakljuka doputena je posebna alba. lan 117. U stvarima u kojima je po zakonu ili po prirodi stvari za pokretanje i voenje upravnog postupka potreban zahtjev stranke, nadleni organ moe pokrenuti i voditi postupak samo ako postoji takav zahtjev. 2. Spajanje stvari u jedan postupak lan 118. (1) Ako se prava ili obaveze stranaka zasnivaju na istom ili slinom injeninom stanju i na istom pravnom osnovu i ako je organ koji vodi postupak u pogledu svih predmeta stvarno nadlean, moe se pokrenuti i voditi jedan postupak i onda kad je rije o pravima i obavezama vie stranaka. (2) Pod istim uslovima, jedna ili vie stranaka mogu u jednom postupku ostvarivati i vie razliitih zahtjeva. (3) O voenju jednog postupka u ovakvim sluajevima nadleni organ donijet e poseban zakljuak, protiv koga se moe izjaviti alba, osim ako je zakljuak donio drugostepeni organ. lan 119. Nadleni organ moe javnim saopenjem pokrenuti upravni postupak prema veem broju osoba koje organu nisu poznate ili se ne mogu odrediti, a koje u postupku mogu imati poloaj stranke, ako je rije o bitno istom zahtjevu prema svim tim osobama. lan 120. (1) Kad se u smislu lana 122. ovog zakona vodi jedan postupak ili kad je postupak pokrenut javnim saopenjem u smislu lana 119. ovog zakona, svaka stranka istupa u postupku samostalno. (2) U zakljucima kojima se u takvom postupku preduzimaju izvjesne mjere prema strankama, mora se odrediti koja se od tih mjera odnosi na koju od stranaka, osim ako je rije o strankama koje u postupku zajedniki uestvuju s istovjetnim zahtjevima, ili ako zakonom nije drugaije propisano. 3. Izmjena zahtjeva lan 121. Poto je postupak pokrenut, stranka moe do donoenja rjeenja u prvom stepenu proiriti stavljeni zahtjev, ili umjesto ranijeg zahtjeva staviti drugi, bez obzira da li se proireni ili izmijenjeni zahtjev zasniva na istom pravnom osnovu, pod uslovom da se takav zahtjev zasniva na bitno istom injeninom stanju. 4. Odustajanje od zahtjeva lan 122. (1) Stranka moe odustati od svog zahtjeva u toku cijelog postupka. (2) Kad je postupak pokrenut povodom zahtjeva stranke, a stranka odustane od svog zahtjeva, organ koji vodi postupak donijet e zakljuak kojim se postupak obustavlja. O tome e biti obavijetena protivna stranka, ako je ima. (3) Ako je daljnje voenje postupka potrebno u javnom interesu, ili ako to zahtijeva protivna stranka, nadleni organ produit e voenje postupka. (4) Kad je postupak pokrenut po slubenoj dunosti, organ moe obustaviti postupak. Ako je postupak u istoj stvari mogao biti pokrenut i po zahtjevu stranke, postupak e se nastaviti, ako stranka to zahtijeva. (5) Protiv zakljuka, kojim se obustavlja postupak, doputena je posebna alba. lan 123. (1) Stranka odustaje od svog zahtjeva podnoenjem pismene izjave koju daje organu koji vodi postupak ili usmeno na zapisnik. Dok organ koji vodi postupak ne donese zakljuak o obustavljanju postupka i ne dostavi ga stranci, stranka moe opozvati svoje odustajanje od zahtjeva. (2) Pojedina radnja ili proputanje stranke moe se smatrati njenim odustajanjem od zahtjeva samo kad je to zakonom odreeno.

22

(3) Ako je stranka odustala od svog zahtjeva poslije donoenja prvostepenog rjeenja, a prije isteka roka za albu, zakljukom o obustavi postupka ponitava se prvostepeno rjeenje, ako je njime zahtjev stranke bio pozitivno ili djelimino pozitivno rijeen. Ako je stranka odustala od svog zahtjeva poslije izjavljene albe, a prije nego to joj je dostavljano rjeenje doneseno povodom albe, zakljukom o obustavi postupka ponitava se prvostepeno rjeenje kojim je zahtjev stranke bio usvojen, bilo u cijelosti bilo djelimino, ako je stranka u cijelosti odustala od svog zahtjeva. lan 124. Stranka koja je odustala od zahtjeva duna je snositi sve trokove koji su nastali do obustavljanja postupka, osim ako posebnim propisima nije drugaije odreeno. 5. Poravnanje lan 125. (1) Ako u postupku uestvuju dvije ili vie stranaka sa suprotnim zahtjevima, slubena osoba koja vodi postupak nastojat e u toku cijelog postupka da se stranke poravnaju, potpuno ili bar u pojedinim spornim takama. (2) Poravnanje mora biti uvijek jasno i odreeno, i ne smije biti na tetu javnog interesa, javnog morala ili pravnog interesa treih osoba. Slubena osoba koja vodi postupak mora na to paziti po slubenoj dunosti. Ako se utvrdi da bi poravnanje bilo na tetu javnog interesa, javnog morala ili pravnog interesa treih osoba, organ koji vodi postupak nee prihvatiti da se zakljui poravnanje i o tome e donijeti poseban zakljuak. (3) Poravnanje se upisuje u zapisnik. Poravnanje je zakljueno kad stranke poslije proitanog zapisnika o poravnanju potpiu zapisnik. Ovjeren prepis zapisnika predat e se strankama ako ga trae. (4) Poravnanje ima snagu izvrnog rjeenja donesenog u upravnom postupku. (5) Organ pred kojim je zakljueno poravnanje donijet e zakljuak kojim e prema potrebi postupak obustaviti u cijelosti ili djelimino. (6) Ako zakljuak o obustavljanju, odnosno o nastavljanju postupka nije u skladu sa zakljuenim poravnanjem, protiv zakljuka je doputena posebna alba. XI - POSTUPAK DO DONOENJA RJEENJA A. OPA NAELA 1. Zajednike odredbe lan 126. (1) Prije donoenja rjeenja imaju se utvrditi sve injenice i okolnosti koje su znaajne za rjeenje i strankama omoguiti da ostvare i zatite svoja prava i pravne interese o emu se stara slubena osoba koja vodi postupak. (2) Ovo se moe izvriti u skraenom postupku ili u posebnom ispitnom postupku. lan 127. (1) Slubena osoba koja vodi postupak moe u toku cijelog postupka upotpunjavati injenino stanje i izvoditi dokaze i o onim injenicama koje ranije u postupku nisu bile iznesene ili jo nisu utvrene. (2) Slubena osoba koja vodi postupak naredit e po slubenoj dunosti izvoenje svakog dokaza ako nae da je to potrebno radi razjanjenja stvari. (3) Slubena osoba koja vodi postupak obavezna je pribaviti po slubenoj dunosti podatke o injenicama o kojima slubenu evidenciju vodi organ nadlean za rjeavanje. Na isti nain postupit e slubena osoba u pogledu injenica o kojima slubenu evidenciju vodi drugi organ, odnosno preduzee (drutvo), ustanova ili druga pravna osoba. lan 128. (1) injenino stanje, na kom zasniva svoj zahtjev, stranka je duna iznijeti tano, istinito i odreeno. (2) Ako nije rije o injenicama koje su opepoznate, stranka je duna za svoje navode ponuditi dokaze i, po mogunosti, podnijeti ih. Ako sama stranka tako ne postupi, slubena osoba koja vodi postupak pozvat e je da to uini. Od stranke se nee traiti da pribavi i podnese dokaze koje bre i lake moe pribaviti organ koji vodi postupak, niti da podnosi takva uvjerenja koja organi nisu duni izdavati u skladu sa lanom 163. ovog zakona. (3) Ako stranka nije u naknadno odreenom roku podnijela dokaze, organ ne moe zbog toga odbaciti zahtjev kao da nije podnesen (lan 62. stav 2.), nego je duan nastaviti postupak i, u skladu s pravilima postupka i prema materijalnom propisu, rijeiti upravnu stvar.

23

lan 129. (1) Stranka u toku postupka daje izjavu, po pravilu, usmeno, a moe je dati i pismeno. (2) Kad je rije o sloenoj stvari ili kad su potrebna opirnija struna objanjenja, slubena osoba koja vodi postupak moe naloiti stranci da podnese pismenu izjavu, odreujui joj dovoljan rok za to. U takvom sluaju i stranka ima pravo traiti da joj se dopusti davanje pismene izjave. (3) Ako je stranci naloeno ili doputeno da podnese pismenu izjavu, ne moe joj se usljed toga oduzeti pravo da voju izjavu da usmeno. lan 130. Ako se u toku postupka pojavi osoba koja do tada nije uestvovala u postupku kao stranka, pa zahtijeva da uestvuje u postupku kao stranka, slubena osoba koja vodi postupak ispitat e njeno pravo da bude stranka i o tome e donijeti zakljuak. Protiv zakljuka kojim se ne priznaje to svojstvo doputena je posebna alba. lan 131. Slubena osoba koja vodi postupak duna je, po potrebi, upozoriti stranku na njena prava u postupku i ukazati joj na pravne posljedice njenih radnji ili proputanja u postupku. Pripremni postupak lan 131a. (1) Pripremni postupak odreuje organ koji vodi postupak ako se odrava usmena rasprava, odnosno uviaj. (2) Organ koji vodi postupak mora, najkasnije 7 dana prije odravanja pripremnog postupka, pozvati stranke i druga lica ako smatra da je njihovo prisustvo potrebno. Zajedno sa pozivom, organ alje podnesak stranci koji je osnov za odreivanje pripremnog postupka, a u pozivu odreuje dan, mjesto i vrijeme odravanja pripremnog postupka. (3) Ako je organ poeo postupak po slubenoj dunosti, u pozivu e biti navedeno koja e procesna radnja biti obavljena na pripremnom postupku. (4) Organ e pozvana lica u pozivu upozoriti na zakonske posljedice neopravdanog izostanka. (5) Pripremni postupak se, u pravilu, odrava u sjeditu organa koji vodi postupak. (6) Organ moe odrediti i drugo mjesto za odraanje pripremnog postupka, ako je to ekonominije. (7) Protiv zakljuka iz stava (6) ovog lana nije dozvoljena alba. (8) Organ moe odgoditi pripremni postupak na svoju inicijativu ili na zahtjev stranke, ako za to postoje opravdani razlozi. (9) Protiv zakljuka o dozvoli ili zabrani odgaanja pripremnog postupka nije dozvoljena alba. 2. Skraeni postupak lan 132. (1) Organ moe po skraenom postupku rijeiti stvar neposredno: 1) ako je stranka u svom zahtjevu navela injenice ili podnijela dokaze na osnovu kojih se moe utvrditi stanje stvari, ili ako se to stanje moe utvrditi na osnovu opepoznatih injenica ili injenica koje su organu poznate; 2) u sluaju kad je propisom predvieno da se stvar moe rijeiti na osnovu injenica ili okolnosti koje nisu potpuno dokazane ili se dokazima samo posredno utvruju, ali su injenice ili okolnosti uinjene vjerovatnim, a iz svih okolnosti proizilazi da se zahtjevu stranke ima udovoljiti; 3) kad je rije o preduzimanju u javnom interesu hitnih mjera koje se ne mogu odgaati, a injenice na kojima rjeenje treba da bude zasnovano su utvrene ili bar uinjene vjerovatnim. (2) Rjeenja iz ta. 1. i 2. stav 1. ovog lana mogu se izraivati raunarima. 3. Poseban ispitni postupak lan 133. (1) Poseban ispitni postupak provodi se kad je to potrebno radi utvrivanja injenica i okolnosti koje su znaajne za razjanjenje stvari ili radi davanja mogunosti strankama da ostvare i zatite svoja prava i pravne interese. (2) Tok ispitnog postupka odreuje, prema okolnostima pojedinog sluaja, slubena osoba koja vodi postupak, pridravajui se odredbi ovog zakona i propisa koji se odnose na stvar o kojoj je rije. (3) U ovim granicama slubena osoba koja vodi postupak naroito: odreuje koje se radnje u postupku imaju izvriti i izdaje nareenja za njihovo izvrenje; odreuje red kojim e se pojedine radnje vriti i rokove u kojima e se izvriti, ako oni nisu propisani zakonom; odreuje usmene rasprave i sasluanja, kao i sve to je potrebno za njihovo odravanje; odluuje koji se dokazi imaju izvesti i kojim dokaznim sredstivma, i odluuje o svim prijedlozima i izjavama.

24

(4) Slubena osoba koja vodi postupak odluuje da li e se raspravljanje i dokazivanje vriti odvojeno o pojedinim spornim pitanjima ili zajedno za cijeli predmet. lan 134. (1) Stranka ima pravo uestvovati u ispitnom postupku i, radi ostvarenja cilja postupka, dati potrebne podatke i braniti svoja prava i zakonom zatiene interese, a slubena osoba obavezna je to omoguiti. (2) Stranka moe iznositi injenice koje mogu uticati na rjeenje stvari i pobijati tanost navoda koji se ne slau s njenim navodima. Ona ima pravo sve do donoenja rjeenja dopunjavati i objanjavati svoje tvrdnje, a ako to ini poslije odrane usmene rasprave, duna je opravdati zbog ega to nije uinila na raspravi. (3) Slubena osoba koja vodi postupak duna je pruiti mogunost stranci: da se izjasni o svim okolnostima i injenicama koje su iznesene u ispitnom postupku, o prijedlozima i ponuenim dokazima, da uestvuje u izvoenju dokaza i da postavlja pitanja drugim strankama, svjedocima i vjetacima preko slubene osobe koja vodi postupak, a s njenom dozvolom i neposredno, kao i da se upozna s rezultatom izvoenja dokaza i da se o tome izjasni. Nadleni organ ne moe donijeti rjeenje prije nego to stranci prui mogunost da se izjasni o injenicama i okolnostima na kojima treba da se zasniva rjeenje, a o kojima stranci nije bila data mogunost da se izjasni. 4. Prethodno pitanje lan 135. (1) Ako organ koji vodi postupak naie na pitanje bez ijeg se rjeenja ne moe rijeiti sama stvar, a to pitanje ini samostalnu pravnu cjelinu za ije je rjeenje nadlean sud ili koji drugi organ (prethodno pitanje), on moe, pod uslovima iz ovog zakona, sam raspraviti to pitanje, ili postupak prekinuti dok nadleni organ to pitanje ne rijei. O prekidu postupka donosi se zakljuak, protiv kog je doputena posebna alba, osim ako je zakljuak donio drugostepeni organ. (2) Ako je organ raspravio prethodno pitanje, rjeenje takvog pitanja ima pravno djelovanje samo u stvari u kojoj je to pitanje rijeeno. (3) U pitanju postojanja krivinog djela i krivine odgovornosti uinioca, organ koji vodi postupak vezan je pravomonom presudom krivinog suda kojom je optueni proglaen krivim. lan 136. (1) Organ koji vodi postupak mora prekinuti postupak kad se prethodno pitanje odnosi na postojanje krivinog djela, na postojanje braka, utvrivanje oinstva, ili kad je to zakonom odreeno. (2) Kad se prethodno pitanje odnosi na krivino djelo, a nema mogunosti za krivino gonjenje, organ koji vodi postupak raspravit e i to pitanje. lan 137. U sluaju kad se zbog prethodnog pitanja ne mora prekinuti postupak po lanu 136. stav 2. ovog zakona, organ koji vodi postupak moe sam uzeti u pretres prethodno pitanje i raspraviti ga kao sastavni dio stvari, i na toj osnovi rijeiti samu stvar. lan 138. (1) Ako organ koji vodi upravni postupak ne uzme prethodno pitanje u pretres u smislu lana 137. ovog zakona, a postupak za rjeenje prethodnog pitanja koji se moe voditi samo po slubenoj dunosti jo nije pokrenut kod nadlenog organa, on e traiti da nadleni organ pokrene postupak o tom pitanju. (2) U stvari u kojoj se postupak za rjeenje prethodnog pitanja pokree povodom zahtjeva stranke, organ koji vodi upravni postupak moe zakljukom naloiti jednoj od stranaka da radi rjeenja prethodnog pitanja trai od nadlenog organa pokretanje postupka, odreujui joj rok u kom je duna to uiniti, i da mu o podnesenom traenju podnese dokaz. Pritom e organ koji vodi upravni postupak upozoriti stranku na posljedice proputanja. Rok za traenje pokretanja postupka za rjeenje prethodnog pitanja poinje tei od dana konanosti zakljuka. (3) Ako stranka ne podnese u odreenom roku dokaz da je od nadlenog organa traila pokretanje postupka o prethodnom pitanju, smatrat e se da je stranka koja je postavila zahtjev odustala od njega, a organ koji vodi upravni postupak obustavit e postupak. Ako to nije uinila protivna stranka, organ e nastaviti postupak i sam e raspraviti prethodno pitanje. (4) Protiv zakljuka donesenog po stavu 2. ovog lana doputena je posebna alba. lan 139. (1) Postupak, prekinut zbog rjeavanja prethodnog pitanja kod nadlenog organa, nastavit e se poto rjeenje doneseno o tom pitanju postane konano.

25

(2) Postupak se moe nastaviti po slubenoj dunosti i u sluaju kad se ocijeni da vie nema razloga da se eka na konano rjeenje prethodnog pitanja kod nadlenog organa, osim u sluaju iz stava 1. lana 136. ovog zakona. Prekid postupka lan 139a. (1) Postupak se prekida ako: 1) stranka umre, a prava i obaveze, odnosno pravni interes o kojem se odluivalo u postupku moe prei na pravne nasljednike. U tom sluaju organ obavjetava mogue pravne nasljednike o mogunosti ukljuenja u postupak i dostavlja im zakljuak o prekidu postupka 2) stranka izgubi poslovnu sposobnost, a u postupku nema opunomoenika ili joj organ ne odredi privremenog zastupnika. U tom sluaju organ dostavlja zakljuak o prekidu postupka centru za socijalni rad 3) zakonski zastupnik stranke umre ili izgubi poslovnu sposobnost, a stranka nema opunomoenika, odnosno zakonskog zastupnika ili joj nije postavljen privremeni zastupnik. U tom sluaju organ dostavlja zakljuak o prekidu postupka centru za socijalni rad, a ako se radi o pravnom licu, zakljuak se dostavlja organu koji ima pravo odreivanja zakonskog zastupnika 4) organ koji vodi postupak odlui da o predhodnom pitanju nee odluivati sam, odnosno ako po zakonu ne moe sam rjeavati predhodno pitanje 5) su za stranku nastupile pravne posljedice steajnog postupka, i u tom sluaju zakljuak se dostavlja steajnom duniku 6) je lice uloilo albu protiv zakljuka kojim se ne priznaje poloaj stranke ili zainteresovanog lica. (2) Prekid postupka traje dok traju razlozi iz stava (1) ovog lana, i to za razloge: iz take 1) - dok se pravni naslednik ne ukljui u postupak iz take 2) i 3) dok stranka ne odredi zakonskog zastupnika iz take 4) dok predhodno pitanje nije konano, odnosno pravosnano rijeeno iz take 5) dok se steajni upravnik kao zakonski zastupnik stranke ne ukljui u posupak iz take 6) dok se o albi na zakljuak ne odlui pravosnanim rjeenjem. (3) Prekidom postupka prestaju tei svi rokovi odreeni za procesne radnje. U vrijeme prekida ne tee rok za izdavanje rjeenja iz lana 208. stav (1), odnosno iz lana 235. stav (1) ovog zakona. (4) Protiv zakljuka kojim se prekida postupak dozvoljena je alba, koja ne zadrava izvrenje zakljuka. 5. Usmena rasprava lan 140. Slubena osoba koja vodi postupak odreuje, na svoju inicijativu ili na prijedlog stranke, usmenu raspravu u svakom sluaju kad je to korisno za razjanjenje stvari, a mora je odrediti: 1) u stvarima u kojima uestvuju dvije ili vie stranaka s protivnim interesima, ili 2) kad se ima izvriti uviaj ili sasluanje svjedoka ili vjetaka. lan 141. (1) Usmena rasprava je javna. (2) Slubena osoba koja vodi postupak moe iskljuiti javnost za cijelu usmenu raspravu ili samo za jedan njen dio: 1) ako to zahtijevaju razlozi morala ili javne sigurnosti, 2) ako postoji ozbiljna i neposredna opasnost ometanja usmene rasprave, 3) ako treba da se raspravlja o odnosima u nekoj porodici, 4) ako treba da se raspravlja o okolnostima koje predstavljaju slubenu, poslovnu, profesionalnu, naunu ili umjetniku tajnu. (3) Prijedlog za iskljuenje javnosti moe staviti i zainteresirana osoba. (4) O iskljuenju javnosti donosi se zakljuak koji mora biti obrazloen i javno objavljen. (5) Pri saopavanju rjeenja javnost se ne moe iskljuiti. lan 142. (1) Iskljuenje javnosti ne odnosi se na stranke, njihove punomonike i strune pomagae.

26

(2) Slubena osoba koja vodi postupak moe dopustiti da usmenoj raspravi s koje je javnost iskljuena prisustvuju pojedine slubene osobe, nauni i javni radnici, ako je to od interesa za njihovu slubu, odnosno nauni rad. Slubena osoba koja vodi postupak upozorit e ove osobe da su dune uvati kao tajnu ono to budu na raspravi saznale. lan 143. (1) Organ koji vodi postupak duan je preduzimati sve to je potrebno da se usmena rasprava obavi bez odugovlaenja i po mogunosti bez prekidanja i odgaanja. (2) Osobama koje se pozivaju na usmenu raspravu mora se ostaviti dovoljno vremena da se pripreme za raspravu i da na nju dou na vrijeme i bez vanrednih trokova. Pozvanim osobama ostavit e se, po pravilu, osam dana od dostavljanja poziva do dana rasprave. lan 144. Kad je za raspravljanje na usmenoj raspravi potrebno izvriti uvid u odreene planove, spise ili druge predmete, ove predmete treba staviti na uvid pozvanim osobama istovremeno s odreivanjem rasprave, a u pozivu za raspravu naznaiti vrijeme i mjesto, kad i gdje se oni mogu razgledati. lan 145. (1) Organ koji vodi postupak duan je da i javno objavi odreivanje usmene rasprave: kad postoji opasnost da se pojedinani pozivi nee moi na vrijeme dostaviti, kad postoji vjerovatnoa da ima zainteresiranih osoba koje se jo nisu pojavile kao stranke, ili kad to nalau drugi slini razlozi. (2) Javna objava usmene rasprave treba da sadri sve podatke koji moraju biti navedeni u pojedinanom pozivu, kao i poziv da na raspravu doe svako ko smatra da se stvar tie njegovih pravno zatienih interesa. Ova se objava saopava na nain propisan u lanu 85. ovog zakona. lan 146. Usmena rasprava odrat e se, po pravilu, u sjeditu organa koji vodi postupak. Ako je potreban uviaj u mjestu van sjedita tog organa, usmena rasprava moe se odrati na mjestu uviaja. Organ koji vodi postupak moe odrediti za usmenu raspravu i drugo mjesto kad je to potrebno zbog znatnog smanjenja trokova i zbog temeljitijeg, breg ili jednostavnijeg raspravljanja stvari. lan 147. (1) Slubena osoba koja vodi postupak duna je na poetku usmene rasprave utvrditi koje su od pozvanih osoba prisutne, a za odsutne, provjeriti da li su im pozivi uredno dostavljeni. (2) Ako neka od stranaka koja jo nije sasluana nije dola na raspravu, a nije utvreno da joj je poziv pravilno dostavljen, slubena osoba koja vodi postupak odgodit e raspravu, osim u sluaju kad je usmena rasprava na vrijeme objavljena javnom objavom. (3) Ako na usmenu raspravu ne doe stranka po ijem je zahtjevu postupak pokrenut, mada je uredno pozvana, a iz cjelokupnog stanja stvari moe se pretpostaviti da je stranka zahtjev povukla, slubena osoba koja vodi postupak obustavit e postupak. Protiv zakljuka o tome doputena je posebna alba. Ako se ne moe pretpostaviti da je stranka sama povukla zahtjev, ili ako bi se postupak u javnom interesu morao nastaviti po slubenoj dunosti, slubena osoba e, prema okolnostima sluaja, provesti raspravu bez te osobe ili e je odgoditi. (4) Ako stranka protiv koje je pokrenut postupak neopravdano izostane mada je uredno pozvana, slubena osoba koja vodi postupak moe provesti raspravu i bez nje, a moe na njen troak i odgoditi usmenu raspravu, ako je to potrebno radi pravilnog rjeenja stvari. lan 148. (1) Ako prisutna stranka, i pored upozorenja na posljedice, ne stavi u toku same rasprave primjedbu na rad koji se na raspravi obavlja, smatrat e se da nema primjedbi. Ako ta stranka kasnije stavi primjedbu na rad obavljen na raspravi, organ koji rjeava o stvari cijenit e tu primjedbu, ako ona moe imati uticaj na rjeavanje stvari, i ako nije data poslije rasprave da bi se odugovlaio postupak. (2) Ako stranka koja je pozvana javnim saopenjem poziva nije dola na raspravu, a primjedbe na rad obavljen na raspravi stavi poslije rasprave, ove primjedbe uzet e se u obzir pod uslovom iz stava 1. ovog lana. lan 149. (1) Na usmenoj raspravi treba da se pretrese i utvrdi ono to je predmet ispitnog postupka.

27

(2) Ako se predmet ne moe pretresti na jednoj raspravi, slubena osoba koja vodi postupak prekinut e raspravu i zakazati to prije njen nastavak. Za ovaj nastavak slubena osoba preduzet e sve mjere koje su propisane za odreivanje usmene rasprave, a prisutnim osobama moe ih usmeno saopiti, kao i vrijeme i mjesto nastavka rasprave. Pri nastavku usmene rasprave slubena osoba koja vodi postupak iznijet e u glavnim crtama tok otadanje rasprave. (3) Za izvoenje pismenih dokaza koji se naknadno podnesu ne mora se ponovo odreivati usmena rasprava, ali e se stranci dati mogunost da se o izvedenim dokazima izjasni. B. DOKAZIVANJE 1. Ope odredbe lan 150. (1) injenice na osnovu kojih se donosi rjeenje utvruju se dokazima. (2) Kao dokazno sredstvo upotrijebit e se sve to je podesno za utvrivanje stanja stvari i to odgovara pojedinom sluaju, kao to su: isprave, odnosno mikrofilmska kopija isprave ili reprodukcija te kopije, svjedoci, izjava stranke, vjetaci, uviaj i drugo. lan 151. (1) Da li neku injenicu treba dokazivati ili ne, odluuje slubena osoba koja vodi postupak, zavisno od toga da li ta injenica moe imati uticaja na rjeavanje stvari. Dokazi se, po pravilu, izvode poto se utvrdi ta je u injeninom pogledu sporno ili ta treba dokazivati. (2) Ne treba dokazivati injenice koje su opepoznate. (3) Isto tako, ne treba dokazivati injenice ije postojanje zakon pretpostavlja, ali je doputeno dokazivati nepostojanje tih injenica, ako zakonom nije drugaije odreeno. lan 152. Ako je dokazivanje pred organom koji vodi postupak neizvodljivo ili povezano s nesrazmjernim trokovima ili s velikim gubitkom vremena, dokazivanje ili pojedini dokazi mogu se izvoditi pred zamoljenim organom. lan 153. Kad je propisom predvieno da se stvar moe rijeiti na osnovu injenica ili okolnosti koje nisu potpuno dokazane ili se dokazima samo posredno utvruju (injenice i okolnosti koje su uinjene vjerovatnim), ne moraju se izvoditi posebni dokazi radi utvrivanja tih injenica predvieni odredbama ovog zakona o izvoenju dokaza. lan 154. (1) Ako organu koji rjeava nije poznato pravo koje vai u stranoj dravi, moe se obavijestiti o tome kod organa uprave Bosne i Hercegovine nadlenog za inozemne poslove. (2) Organ koji rjeava o stvari moe od stranke zatraiti da podnese javnu ispravu koju je izdao nadleni inozemni organ kojom se potvruje koje pravo vai u stranoj dravi. Doputeno je dokazivanje stranog prava protivno ovakvoj javnoj ispravi, ako meunarodnim ugovorom nije drugaije predvieno. 2. Isprave lan 155. (1) Isprava koju je u propisanom obliku izdao organ u granicama svoje nadlenosti, a koja moe biti prilagoena elektronskoj obradi podataka, kao i isprava koju je u takvom obliku izdala institucija koja ima javna ovlatenja (javna isprava), dokazuje ono to se u njoj potvruje ili odreuje. (2) U postupku dokazivanja, mikrofilmska kopija isprave, odnosno reprodukcija te kopije, izjednaava se s ispravom iz stava 1. ovog lana, ako je takvu mikrofilmsku kopiju, odnosno reprodukciju te kopije izdao organ u granicama svoje nadlenosti, odnosno institucija koja ima javna ovlatenja. (3) Doputeno je dokazivati da su u takvoj ispravi, odnosno mikrofilmskoj kopiji isprave ili reprodukciji te kopije injenice neistinito potvrene ili da je sama isprava, odnosno mikrofilmska kopija isprave ili reprodukcija te kopije neispravno sastavljena. (4) Doputeno je dokazivati da mikrofilmska kopija, odnosno reprodukcija te kopije nije vjerna originalu. lan 156.

28

Ako je na ispravi neto precrtano, ostrugano, ili inae izbrisano, umetnuto, ili ako na ispravi postoje kakvi drugi vanjski nedostaci, slubena osoba koja vodi postupak ocijenit e prema svim okolnostima da li je time i u kojoj mjeri umanjena dokazna vrijednost isprave ili je isprava potpuno izgubila dokaznu vrijednost za rjeavanje stvari o kojoj se vodi postupak. lanak 157. (1) Isprave koje slue kao dokaz podnose stranke ili ih pribavlja slubena osoba koja vodi postupak. Stranka podnosi ispravu u originalu, mikrofilmskoj kopiji isprave ili reprodukciji te kopije ili u ovjerenom prijepisu ili ovjerenoj fotokopiji, a moe je podnijeti i u prostom prijepisu. Kad stranka podnese ispravu u ovjerenom prijepisu, slubena osoba koja vodi postupak moe traiti da stranka pokae originalnu ispravu, a kad podnese ispravu u prostom prijepisu, slubena osoba utvrdit e da li je prost prijepis vjeran originalu. Mikrofilmska kopija isprave ili reprodukcija te kopije koju je na propisan nain izdao organ u granicama svoje nadlenosti ili institucija koja ima javna ovlatenja, ima za rjeavanje stvari o kojoj se vodi upravni postupak dokaznu vrijednost originalne isprave, u smislu lana 155. stav 1. ovog zakona. (2) Ako je neke injenice ili okolnosti organ koji je za to bio nadlean ve utvrdio ili su posvjedoene u javnoj ispravi (kao lina karta, izvod iz matine knjige i dr.), organ koji vodi postupak uzet e ove injenice i okolnosti za dokazane. Kad je u pitanju sticanje ili gubljenje prava, a postoji vjerovatnoa da su se te injenice i okolnosti naknadno izmijenile, ili ih na osnovu posebnih propisa treba posebno dokazati, slubena osoba trait e da stranka podnese posebne dokaze o tim injenicama i okolnostima, ili e ih organ sam pribaviti. lan 158. (1) Slubena osoba koja vodi postupak moe pozvati stranku koja se poziva na kakvu ispravu da je podnese, ako njom raspolae ili ako je moe pribaviti. (2) Ako se isprava nalazi kod protivne stranke, a ta stranka nee dobrovoljno da je podnese ili pokae, slubena osoba koja vodi postupak pozvat e tu stranku da podnese ili pokae ispravu na raspravi, da bi se druge stranke mogle o njoj izjasniti. (3) Ako stranka koja je pozvana da podnese, odnosno pokae ispravu ne postupi po pozivu, slubena osoba koja vodi postupak cijenit e, s obzirom na sve okolnosti sluaja, od kakvog je to uticaja za rjeavanje stvari. lan 159. Ako se isprava koja se ima upotrijebiti kao dokaz u postupku nalazi kod organa ili institucije koja ima javna ovlatenja, a stranka koja se pozvala na tu ispravu nije uspjela da je pribavi, organ koji vodi postupak pribavit e ovu ispravu po slubenoj dunosti. Ti organi i institucije duni su postupiti po traenju nadlenog organa. lan 160. (1) Ako se isprava nalazi kod tree osobe, a ta osoba nee dobrovoljno da je pokae, organ koji vodi postupak pozvat e zakljukom tu osobu da pokae ispravu na raspravi, da bi se stranke mogle o njoj izjasniti. (2) Trea osoba moe uskratiti pokazivanje isprave iz istih razloga, kao i svjedok svjedoenje. (3) Protiv tree osobe koja, bez opravdanog razloga, odbije pokazati ispravu postupit e se kao protiv onoga koji odbije da svjedoi. (4) Protiv zakljuka kojim mu se nareuje pokazivanje isprave, kao i protiv zakljuka o kazni zbog nepokazivanja isprave, trea osoba ima pravo albe, koja odgaa izvrenje zakljuka. (5) Stranka koja se poziva na ispravu koja se nalazi kod tree osobe duna je nadoknaditi trokove koje je ta osoba imala u vezi s pokazivanjem isprave. lan 161. (1) U skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, stranka ima pravo podnositi isprave na jeziku iz lana 18. ovog zakona. (2) Isprave koje su izdate na stranom jeziku podnose se u ovjerenom prijevodu, ako je to potrebno. (3) Isprave koje je izdao inozemni organ, koje u dravi u kojoj su izdate vae kao javne isprave, imaju pod uslovom reciprociteta, istu dokaznu snagu kao i domae javne isprave, ako su propisno ovjerene. 3. Uvjerenja lan 162. (1) Organi uprave Bosne i Hercegovne duni su izdavati uvjerenja, odnosno druge isprave (cetifikate, potvrde i dr.) o injenicama o kojima vode slubenu evidenciju.

29

(2) Pod uslovima iz stava 1. ovog lana, institucije koje imaju javna ovlatenja, izdaju uvjerenja, odnosno druge isprave o injenicama u vezi s poslovima koje, u skladu sa zakonom, obavljaju. (3) Uvjerenja i druge isprave o injenicama o kojima se vodi slubena evidencija moraju se izdavati u skladu s podacima slubene evidencije. Takva uvjerenja, odnosno druge isprave imaju znaaj javne isprave. (4) Pod slubenom evidencijom podrazumijeva se evidencija ustanovljena zakonom ili drugim propisom, ili opim aktom institucije koja ima javna ovlatenja. (5) Uvjerenje i druge isprave o injenicama o kojima se vodi slubena evidencija izdaju se stranci na usmeni zahtjev, po pravilu, istog dana kada je stranka zatraila izdavanje uvjerenja, odnosno druge isprave, a najkasnije u roku od pet dana, ako propisom iz stava 4. ovog lana, kojim je ustanovljena slubena evidencija, nije drugaije odreeno. (6) Ako organi, odnosno institucije iz st. 1. i 2. ovog lana odbiju zahtjev za izdavanje uvjerenja, odnosno druge isprave duni su o tome donijeti posebno rjeenje. Ako u roku od pet dana od dana podnoenja zahtjeva ne izdaju uvjerenje, odnosno drugu ispravu, niti donesu i dostave stranci rjeenje o odbijanju zahtjeva, smatra se da je zahtjev odbijen. (7) Ako stranka, na osnovu dokaza kojima raspolae, smatra da joj uvjerenje, odnosno druga isprava nije izdata u skladu s podacima iz slubene evidencije, moe zahtijevati izmjenu uvjerenja, odnosno druge isprave. Organ, odnosno institucija duna je donijeti posebno rjeenje, ako odbije zahtjev stranke da joj izmijeni, odnosno izda novo uvjerenje ili druga ispravu. I u tom sluaju vai rok od pet dana od dana podnoenja zahtjeva za izdavanje novog uvjerenja, odnosno druge isprave, a ako to ne bude uinjeno u tom roku, smatra se da je zahtjev odbijen. lan 163. (1) Organi i institucije koje imaju javna ovlatenja duni su izdavati uvjerenja, odnosno druge isprave i o injenicama o kojima ne vode slubenu evidenciju, ako je to zakonom odreeno. U tom sluaju injenice se utvruju voenjem postupka propisanog odredbama ovog zakona. (2) Uvjerenje, odnosno druga isprava izdata na nain predvien u stavu 1. ovog lana, ne vezuje organ kome je podnesena kao dokaz i koji treba da rjeava o stvari. Ako organ ne prihvati to uvjerenje, odnosno drugu ispravu kao dokaz, on e sam pristupiti utvrivanju injenica navedenih u uvjerenju. (3) Uvjerenje, odnosno druga isprava stranci se izdaje, odnosno rjeenje o odbijanju zahtjeva donosi i stranci dostavlja u roku od osam dana od dana podnoenja zahtjeva, a ako se tako ne postupi, smatra se da je zahtjev stranke odbijen. 4. Svjedoci lan 164. (1) Svjedok moe biti svaka fizika osoba koja je bila sposobna opaziti injenicu o kojoj ima da svjedoi i koja je u stanju to svoje opaanje saopiti. (2) Osoba koja u postupku uestvuje u svojstvu slubene osobe ne moe biti svjedok. lan 165. Svaka osoba koja se kao svjedok poziva duna je da se odazove pozivu, a i da svjedoi, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. lan 166. Ne moe se ispitati kao svjedok osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dunost uvanja slubene, dravne ili vojne tajne, dok je nadleni organ ne oslobodi te dunosti. lan 167. (1) Svjedok moe uskratiti svjedoenje: 1) na pojedina pitanja na koja bi odgovor izloio tekoj sramoti, znatnoj imovinskoj teti ili krivinom gonjenju, njega, njegovog srodnika po krvi u pravoj liniji, a u pobonoj liniji do treeg stepena zakljuno, njegovog branog druga ili srodnika po tazbini, do drugog stepena zakljuno i onda kad je brak prestao, kao i njegovog staratelja ili starinika, usvojitelja ili usvojenika; 2) na pojedina pitanja na koja ne bi mogao odgovoriti, a da ne povrijedi obavezu da uva poslovnu, profesionalnu, umjetniku ili naunu tajnu; 3) o onome to je stranka povjerila svjedoku kao svom punomoniku; 4) o onome o emu se stranka ili druga osoba ispovijedala svjedoku, kao vjerskom ispovjedniku. (2) Svjedok se moe osloboditi dunosti svjedoenja i o pojedinim drugim injenicama kad iznese vane razloge za to. Ako je potrebno, on treba te razloge uiniti vjerovatnim.

30

(3) Svjedok ne moe zbog opasnosti od kakve imovinske tete uskratiti svjedoenje o pravnim poslovima pri kojima je bio prisutan kao svjedok, pisar ili posrednik, o radnjama koje je u vezi sa spornim pitanjem preduzeo kao pravni prethodnik ili zastupnik jedne od stranaka, kao i o svakoj onoj radnji o kojoj je na osnovu posebnih propisa duan podnijeti prijavu ili dati izjavu. lan 168. (1) Svjedoci se sasluavaju pojedinano, bez prisustva onih svjedoka koji e se kasnije sasluati. (2) Sasluani svjedok ne smije se udaljiti bez dozvole slubene osobe koja vodi postupak. (3) Slubena osoba koja vodi postupak moe ve sasluanog svjedoka ponovo sasluati, a svjedoke iji se iskazi ne slau moe suoiti. lan 169. (1) Svjedok e se prethodno upozoriti da je duan govoriti istinu, da ne smije nita preutjeti i da moe na svoj iskaz biti zaklet, pa e mu se predoiti i posljedice davanja lanog iskaza. (2) Od svjedoka e se zatim uzeti opi lini podaci ovim redom: ime i prezime, zanimanje, mjesto boravka, mjesto roenja, godine ivota i brano stanje. Ako je potrebno, svjedok e biti ispitan i o okolnostima koje se tiu njegove vjerodostojnosti kao svjedoka u predmetu o kom je rije, a lino o njegovim srodnikim odnosima prema strankama. (3) Slubena osoba koja vodi postupak ukazat e svjedoku na koja pitanja moe uskratiti svjedoenje. (4) Nakon toga svjedoku e se postavljati pitanja o samom predmetu i pozivat e se da iznese ta mu je o tome poznato. (5) Nije doputeno postavljati takva pitanja koja ukazuju na to kako bi se imalo odgovoriti. (6) Svjedok e se uvijek pitati otkuda mu je poznato ono to svjedoi. lan 170. (1) Ako svjedok ne zna jezik na kom se vodi postupak, ispitat e se preko tumaa (prevodioca). (2) Ako je svjedok gluh, pitanja e mu se postavljati pismeno, a ako je nijem, pozvat e se da pismeno odgovora. Ako se ispitivanje ne moe izvriti na ovaj nain, pozvat e se kao tuma osoba koja se sa svjedokom moe sporazumjeti. lan 171. (1) Poto saslua svjedoka, slubena osoba koja vodi postupak moe odluiti da svjedok poloi zakletvu na svoj iskaz. Nee se zaklinjati svjedok koji je maloljetan ili koji ne moe dovoljno da shvati znaaj zakletve. (2) Zakletva se polae usmeno izgovaranjem ovih rijei: Zaklinjem se da sam o svemu o emu sam ovdje pitan govorio istinu i da nita to o ovoj stvari znam nisam preutao. (3) Nijemi svjedoci koji znaju itati i pisati zaklinju se na taj nain to potpisuju tekst zakletve, a gluhi svjedoci proitat e tekst zakletve. Ako nijemi ili gluhi svjedoci ne znaju itati ni pisati, zaklet e se preko tumaa. lan 172. (1) Ako svjedok koji je uredno pozvan ne doe, a izostanak ne opravda, ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji s mjesta gdje treba da bude sasluan, organ koji vodi postupak moe narediti da se prisilno dovede i da snosi trokove dovoenja, a moe ga i kazniti novano do 50 KM. (2) Ako svjedok doe, pa bez opravdanog razloga odbije da svjedoi i ako je upozoren na posljedice odbijanja, moe se kazniti novano do 50 KM, a ako i poslije toga odbije da svjedoi, moe se jo jedanput kazniti do 50 KM. Zakljuak o izricanju novane kazne donosi slubena osoba koja vodi postupak u saglasnosti sa slubenom osobom ovlatenom za rjeavanje stvari, a kod zamoljenog organa - u saglasnosti s rukovodiocem tog organa, odnosno sa slubenom osobom ovlatenom za rjeavanje u slinim stvarima. (3) Ako svjedok naknadno opravda svoj izostanak, slubena osoba koja vodi postupak ponitit e zakljuak o kazni ili trokovima. Ako svjedok naknadno pristane da svjedoi, slubena osoba moe ponititi zakljuak o kazni. (4) Slubena osoba koja vodi postupak moe odluiti da svjedok nadoknadi trokove koje je prouzrokovala svojim izostankom ili odbijanjem da svjedoi. (5) Protiv zakljuka o trokovima ili novanoj kazni, donesenog na osnovu st. 1., 2. i 4. ovog lana, doputena je posebna alba. 5. Izjava stranke lan 173.

31

(1) Ako za utvrivanje odreene injenice ne postoji neposredan dokaz, ili se ona ne moe utvrditi na osnovu drugih dokaznih sredstava, za utvrivanje te injenice moe se kao dokazno sredstvo uzeti i usmeno data izjava stranke. Izjava stranke moe se uzeti kao dokazno sredstvo i u stvarima malog znaaja ako bi se odreena injenica imala utvrivati sasluanjem svjedoka koji ivi u mjestu udaljenom od sjedita organa, ili bi inae, usljed pribavljanja drugih dokaza, bilo oteano ostvarivanje prava stranke. Izjava se unosi u zapisnik. (2) Zakonom se moe propisati da se i u sluajevima, osim onih iz stava 1. ovog lana, odreene injenice mogu dokazivati izjavom stranke. (3) Vjerodostojnost izjave stranke cijeni se po naelu propisanom u lanu 10. ovog zakona. (4) Prije uzimanja izjave stranke, slubena osoba koja vodi postupak duna je upozoriti stranku na krivinu i materijalnu odgovornost za davanje lane izjave. 6. Vjetaci lan 174. Kad je za utvrivanje ili ocjenu neke injenice vane za rjeavanje stvari potrebno struno znanje kojim ne raspolae slubena osoba koja vodi postupak, izvest e se dokaz vjetaenjem. lan 175. (1) Ako bi dokazivanje vjetaenjem bilo nesrazmjerno skupo prema znaaju ili vrijednosti predmeta, stvar e se rijeiti na osnovu drugih dokaznih sredstava. (2) U sluaju iz stava 1. ovog lana, vjetaenje e se izvriti ako stranka to zahtijeva i pristane da snosi trokove. lan 176. (1) Radi izvoenja dokaza vjetaenjem, slubena osoba koja vodi postupak odreuje, po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranke, jednog vjetaka, a kad ocijeni da je vjetaenje sloeno, moe odrediti dva ili vie vjetaka. (2) Za vjetake e se odrediti osobe koje su strune, i to prvenstveno one koje imaju posebno ovlatenje za davanje strunog miljenja o pitanjima iz odgovorajue struke, ako je takvo ovlatenje predvieno propisima. (3) Stranka e se, po pravilu, prethodno sasluati o linosti vjetaka. (4) Za vjetaka se ne moe odrediti osoba koja ne moe biti svjedok. lan 177. (1) Svako ko ima potrebnu strunu spremu mora se primiti dunosti vjetaka, osim ako ga slubena osoba koja vodi postupak od toga oslobodi iz opravdanih razloga, kao to su preoptereenost vjetaenjima, drugim poslovima i slino. (2) Oslobaanje od dunosti vjetaenja moe traiti i rukovodilac organa ili pravne osobe gdje je vjetak zaposlen, ako postoje opravdani razlozi. lan 178. (1) Vjetak moe uskratiti vjetaenje iz istih razloga iz kojih svjedok svjedoenje. (2) Osobe zaposlene u organu bit e osloboene dunosti vjetaenja kad je posebnim propisom predvieno njihovo oslobaanje od te dunosti. lan 179. (1) U pogledu izuzea vjetaka, na odgovarajui nain primjenjivat e se odredbe ovog zakona, o izuzeu slubenih osoba. (2) Stranka moe traiti izuzee vjetaka i ako uini vjerovatnim okolnosti koje dovode u pitanje njegovo struno znanje. (3) O izuzeu vjetaka odluuje zakljukom slubena osoba koja vodi postupak. lan 180. (1) Prije poetka vjetaenja, vjetaka treba upozoriti da je duan da predmet vjetaenja briljivo razmotri i u svom pismenom nalazu tano navede to zapazi i nae, kao i da svoje obrazloeno struno miljenje iznese nepristrasno i u skladu s pravilima znanosti i vjetine. (2) Slubena osoba koja vodi postupak zatim pokazuje vjetaku predmet koji ovaj ima da razmotri. (3) Kad vjetak izloi svoj nalaz i miljenje, slubena osoba koja vodi postupak, kao i stranke, mogu mu postavljati pitanja i traiti objanjenja u pogledu datog nalaza i miljenja. Nalaz i miljenje daju se pismeno.

32

(4) U pogledu sasluavanja vjetaka na odgovarajui nain primjenjivat e se odredbe lana 169. ovog zakona. (5) Vjetak ne polae zakletvu. lan 181. (1) Vjetaku se moe naloiti da izvri vjetaenje i izvan usmene rasprave. U tom sluaju moe se traiti da vjetak na usmenoj raspravi obrazloi svoj pismeni nalaz i miljenje. (2) Ako je postavljeno vie vjetaka, oni mogu svoj nalaz i miljenje dati zajedniki. Ako se ne slau, svaki e od njih odvojeno izloiti svoj nalaz i miljenje. lan 182. (1) Ako nalaz i miljenje vjetaka nisu jasni ili potpuni, ili ako se nalazi i miljenje vjetaka bitno razlikuju, ili ako miljenje nije dovoljno obrazloeno, ili se pojavi osnovana sumnja u tanost datog miljenja, a ti se nedostaci ne mogu otkloniti ni ponovnim sasluavanjem vjetaka, obnovit e se vjetaenje s istim ili drugim vjetacima, a moe se zatraiti i miljenje neke naune ili strune ustanove. (2) Miljenje naune ili strune ustanove moe se traiti onda kad se zbog sloenosti sluaja ili zbog potrebe vrenja analize moe opravdano pretpostaviti da e se na taj nain doi do tanijeg miljenja. lan 183. (1) Ako vjetak koji je uredno pozvan ne doe, a izostanak ne opravda, ili doe ali odbije da vjetai, ili kad u ostavljenom roku ne podnese svoj pismeni nalaz i miljenje, moe se kazniti novano do 50 KM. Ako su usljed neopravdanog izostanka vjetaka, njegovog odbijanja da vjetai, ili proputanja da podnose pismeni nalaz i miljenje, nastali trokovi u postupku, moe se odrediti da te trokove snosi vjetak. (2) Zakljuak o novanoj kazni ili o plaanju trokova donosi slubena osoba koja vodi postupak u saglasnosti sa slubenom osobom ovlatenom za rjeavanje stvari, a kod zamoljenog organa - u saglasnosti s rukovodiocem tog organa, odnosno sa slubenom osobom ovlatenom za rjeavanje u slinim stvarima. (3) Ako vjetak naknadno opravda svoj izostanak, ili naknadno opravda to svoj pismeni nalaz i miljenje nije podnio na vrijeme, slubena osoba koja vodi postupak, ponitit e zakljuak o novanoj kazni ili o trokovima, a ako vjetak naknadno pristane da vjetai, slubena osoba moe ponititi zakljuak o novanoj kazni. (4) Protiv zakljuka o trokovima ili o novanoj kazni donosenog na osnovu st. 1. ili 2. ovog lana, doputena je posebna alba. 7. Tumai i prevodioci lan 184. (1) Tuma je osoba koja se odreuje radi sporazumijevanja s uesnikom u postupku koji je gluh ili nijem, a ije se sasluanje ne moe izvriti pismenim putem. (2) Ako u postupku uestvuje osoba koja ne poznaje jezik na kojem se vodi postupak, toj osobi odreuje se prevodilac koji poznaje jezik te osobe. (3) U pogledu obaveze odreivanja tumaa, odnosno prevodioca, oslobaanja od te dunosti, prava uskraivanja tumaenja, odnosno prevoenja, izuzea i druga pitanja na odgovarajui nain primjenjuju se odredbe ovog zakona koje se odnose na vjetaka. 8. Uviaj lan 185. Uviaj se vri kad je za utvrivanje neke injenice ili za razjanjenje bitnih okolnosti potrebno neposredno opaanje slubene osobe koja vodi postupak. lan 186. (1) Stranke imaju pravo prisustvovati uviaju. Koje e osobe osim stranaka prisustvovati uviaju odreuje slubena osoba koja vodi postupak. (2) Uviaj se moe izvriti i uz sudjelovanje vjetaka. lan 187. Uviaj stvari koja se bez tekoe moe donijeti na mjesto gdje se postupak vodi, izvrit e se na tom mjestu, a inae uviaj se vri na mjestu gdje se stvar nalazi. lan 188.

33

(1) Vlasnik ili dralac stvari, prostorija ili zemljita koji se imaju razgledati, ili u kojima, odnosno na kojima se nalaze stvari uviaja, ili preko kojih je potrebno prei, duan je dopustiti da se uviaj izvri. (2) Ako vlasnik ili dralac stvari ne dopusti da se izvri uviaj, na odgovarajui nain e se primijeniti odredbe ovog zakona o uskraivanju svjedoenja. (3) Prema vlasniku ili draocu stvari koji bez opravdanog razloga ne dopusti da se uviaj izvri, mogu se primijeniti iste mjere koje se primjenjuju prema svjedoku koji odbije da svjedoi (lan 172. st. 2., 3. i 4.). (4) teta koja je nanesena prilikom obavljanja uviaja spada u trokove postupka (lan 104. stav 1.) i nadoknadit e se vlasniku ili draocu stvari. O tome donosi zakljuak slubena osoba koja vodi postupak. Protiv tog zakljuka doputena je posebna alba. lan 189. Slubena osoba koja rukovodi uviajem pazit e da uviaj ne bude zloupotrijebljen i da ne bude povrijeena niija poslovna, profesionalna, nauna ili umjetnika tajna. 9. Osiguranje dokaza lan 190. (1) Ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz nee moi kasnije izvesti ili da e njegovo izvoenje biti oteano, moe se, radi osiguranja dokaza u svakom stadiju postupka, pa i prije nego to je postupak pokrenut, taj dokaz izvesti. (2) Osiguranje dokaza vri se po slubenoj dunosti ili po prijedlogu stranke, odnosno osobe koja ima pravni interes. lan 191. Za osiguranje dokaza u toku postupka nadlean je organ koji vodi postupak. lan 192. (1) O osiguranju dokaza donosi se poseban zakljuak. (2) Protiv zakljuka kojim se odbija prijedlog za osiguranje dokaza doputena je posebna alba, koja ne prekida tok postupka. XII - RJEENJE 1. Organ koji donosi rjeenje lan 193. (1) Na osnovu injenica utvrenih u postupku, organ nadlean za rjeavanje donosi rjeenje o stvari koja je predmet postupka. (2) Kad o stvari rjeava kolegijalni organ, on moe rjeavati kad je prisutno vie od polovine njegovih lanova, a rjeenje donosi veinom glasova prisutnih lanova, ako zakonom ili drugim propisima nije odreena naroita veina. (3) U pogledu rjeavanja upravne stvari od strane Vijea ministara primjenjuju se odredbe ovog zakona, ako posebnim propisima, koji ureuju ta pitanja o kojima rjeenje donosi Vijee ministara, nije drugaije odreeno. lan 194. Kad je zakonom ili drugim propisom zasnovanim na zakonu odreeno da o jednoj stvari rjeavaju dva ili vie organa, svaki od njih duan je da rijei o toj stvari. Ovi organi sporazumjet e se koji e od njih izdati rjeenje, i u tom rjeenju mora biti naveden akt drugog organa. lan 195. (1) Kad je u zakonu ili na zakonu zasnovanom na propisu odreeno da rjeenje donosi jedan organ u saglasnosti s drugim organom, organ koji donosi rjeenje sastavlja rjeenje i dostavlja ga sa spisima predmeta na saglasnost drugom organu, koji moe dati saglasnost potvrdom na samom rjeenju ili posebnim aktom. U tom sluaju rjeenje je doneseno kad je drugi organ dao saglasnost, a smatra se aktom organa koji je donio rjeenje. (2) U sluaju iz stava 1. ovog lana, organ koji donosi rjeenje sastavlja i dostavlja ga sa spisima predmeta na saglasnost drugom organu, koji moe dati saglasnost potvrdom na samom rjeenju ili posebnima aktom. U tom sluaju rjeenje je doneseno kad je drugi organ dao saglasnost, a smatra se aktom organa koji je donio rjeenje.

34

(3) Odredba stava 2. ovog lana vai i za sluaj kad je u zakonu propisano da rjeenje donosi jedan organ uz potvrdu ili odobrenje drugog organa. (4) Kad je zakonom ili drugim propisom odreeno da je nadleni organ duan prije donoenja rjeenja pribaviti miljenje drugog organa, rjeenje se moe donijeti samo poslije pribavljenog miljenja. (5) Organ ija je saglasnost ili miljenje, odnosno potvrda ili odobrenje potrebno za donoenje rjeenja, duan je saglasnost ili miljenje, odnosno potvrdu ili odobrenje dati u roku od 15 dana od dana kada mu je zatraeno, ako posebnim propisima nije odreen drugi rok. Ako taj organ u tom roku ne izda svoj akt i ne dostavi ga organu koji donosi rjeenje, kojim daje ili odbija saglasnost, potvrdu ili odobrenje, odnosno miljenje, smatra se da je dao saglasnost, potvrdu ili odobrenje, odnosno miljenje, a ako ne da nikakvo izjanjenje, nadleni organ moe donijeti rjeenje i bez pribavljene saglasnosti ili miljenja, odnosno potvrde ili odobrenja, ako posebnim propisima nije drugaije odreeno. lan 196. Ako slubena osoba koja je vodila postupak nije ovlatena da donosi rjeenje, duna je podnijeti nacrt rjeenja organu koji donosi rjeenje. Ova slubena osoba potpisuje nacrt rjeenja. 2. Oblik i sastavni dijelovi rjeenja lan 197. (1) Svako rjeenje mora se kao takvo oznaiti. Izuzetno, ako je to nuno, posebnim propisima moe se predvidjeti da se rjeenju moe dati i drugi naziv. (2) Rjeenje se donosi pismeno. Izuzetno, u sluajevima predvienim ovim zakonom, rjeenje se moe donijeti i usmeno. (3) Pismeno rjeenje sadri: naziv organa, broj i datum, uvod, dispozitiv (izreku), obrazloenje, uputstvo o pravnom lijeku, potpis ovlatene slubene osobe i peat organa. U sluajevima predvienim zakonom ili propisom donesenim na osnovu zakona, rjeenje ne mora sadravati pojedine od ovih dijelova. Ako se rjeenje obrauje mehanografski, umjesto potpisa, moe sadrati faksimil ovlatene slubene osobe. (4) I kad se rjeenje objavi usmeno, mora se izdati napismeno, u skladu s ovim zakonom. (5) Rjeenje se mora dostaviti stranci u originalu ili u ovjerenom prijepisu. lan 198. (1) Uvod rjeenja sadri: naziv organa koji donosi rjeenje, propis o nadlenosti tog organa, ime stranke i njenog zakonskog zastupnika ili punomonika ako ga ima i kratko oznaenje predmeta postupka. (2) Ako su rjeenje donijela dva ili vie organa, ili je doneseno uz saglasnost, potvrdu, odobrenje ili po pribavljenom miljenju drugog organa, to se ima navesti u uvodu, a ako je stvar rijeio kolegijalni organ, u uvodu se oznaava dan sjednice kolegijalnog organa na kojoj je stvar rijeena. Ako se rjeenje donosi po slubenoj dunosti, to se navodi u uvodu rjeenja. lan 199. (1) Dispozitivom se rjeava o predmetu postupka u cijelosti i o svim zahtjevima stranaka o kojima u toku postupka nije posebno rijeeno. (2) Dispozitiv mora biti kratak i odreen, a kad je potrebno, moe se podijeliti i na vie taaka. (3) Dispozitivom se moe rijeiti i o trokovima postupka, ako ih je bilo, odreujui njihov iznos, ko ih je duan platiti, kome i u kom roku. Ako se u dispozitivu ne rjeava o trokovima, navest e se da e se o njima donijeti poseban zakljuak. (4) Ako se rjeenjem nalae izvrenje kakve radnje, u dispozitivu e se odrediti i rok u kome se ta radnja ima izvriti. (5) Kad je propisano da alba ne odgaa izvrenje rjeenja, to mora biti navedeno u dispozitivu. lan 200. (1) U jednostavnim stvarima u kojima uestvuje samo jedna stranka, kao i u jednostavnim stvarima u kojima u postupku sudjeluju dvije ili vie stranaka, ali ni jedna ne prigovara postavljenom zahtjevu, a zahtjev se uvaava, obrazloenje rjeenja moe sadravati samo kratko izlaganje zahtjeva stranke i pozivanje na pravne propise na osnovu kojih je stvar rijeena. U ovakvim stvarima rjeenje se moe izdati i na propisanom obrascu. (2) U ostalim stvarima obrazloenje rjeenja sadri: kratko izlaganje zahtjeva stranaka, izvedene dokaze i utvreno injenino stanje, razloge koji su bili odluujui pri ocjeni dokaza, razloge zbog kojih nije uvaen koji od zahtjeva stranaka, razloge koji s obzirom na utvreno injenino stanje upuuju na onakvo rjeenje kako je dato u dispozitivu i pravne propise na osnovu kojih je rijeena upravna stvar. Ako alba ne odgaa izvrenje rjeenja, obrazloenje

35

sadri i pozivanje na propis koji to predvia. U obrazloenju rjeenja moraju biti obrazloeni i oni zakljuci protiv kojih nije doputena posebna alba. (3) Kad je nadleni organ zakonom ili drugim propisom zasnovanim na zakonu ovlaten da rijei stvar po slobodnoj ocjeni, duan je u obrazloenju, pored podataka iz stava 2. ovog lana, navesti propis u kojem je predvieno rjeavanje po slobodnoj ocjeni i izloiti razloge kojima se pri donoenju rjeenja rukovodio. Ovi razlozi ne moraju se navesti kad je to u javnom interesu zakonom ili drugim propisom izriito predvieno. (4) Ako je zakonom ili drugim propisom predvieno da se u rjeenju donesenom po slobodnoj ocjeni ne navode razlozi kojima se organ pri donoenju rjeenja rukovodio, u obrazloenju rjeenja navode se podaci iz stava 2. ovog lana, propis kojim je organ ovlaten da rijei stvar po slobodnoj ocjeni i propis kojim je ovlaten da ne navodi razloge kojima se pri donoenju rjeenja rukovodio. lan 201. (1) Uputstvom o pravnom lijeku stranka se obavjetava da li protiv rjeenja moe izjaviti albu ili pokrenuti upravni spor ili drugi postupak pred sudom. (2) Kad se protiv rjeenja moe izjaviti alba, u uputstvu se navodi naziv organa kome se alba izjavljuje, naziv organa kome se, u kom roku i s kolikom taksom alba predaje, s tim da se navede i da se alba moe izjaviti i na zapisnik kod organa koji je donio rjeenje. (3) Kad se protiv rjeenja moe pokrenuti upravni spor, u uputstvu se navodi da se tuba podnosi Sudu Bosne i Hercegovine, rok za podizanje tube i iznos takse. (4) Kad je u rjeenju dato pogreno uputstvo, stranka moe postupiti po vaeim propisima ili po uputstvu. Stranka koja postupi po pogrenom uputstvu, ne moe zbog toga imati tetnih posljedica. (5) Kad u rjeenju nije dato nikakvo uputstvo ili je uputstvo nepotpuno, stranka moe postupiti po vaeim propisima, a moe u roku od osam dana traiti od organa koji je rjeenje donio da dopuni rjeenje. U takvom sluaju rok za albu, odnosno tubu tee od dana dostavljanja dopunjenog rjeenja. (6) Kad je protiv rjeenja mogue izjaviti albu, a stranka je pogreno upuena da protiv tog rjeenja nema mjesta albi ili da se protiv njega ne moe pokrenuti upravni spor, rok za albu tee od dana dostavljanja rjeenja suda kojim je tuba odbaena kao nedoputena, ako stranka nije ve prije toga podnijela albu nadlenom organu. (7) Kad protiv rjeenja nije mogue izjaviti albu, a stranka je pogreno upuena da se protiv tog rjeenja moe aliti, pa je izjavila albu i zbog toga propustila rok za pokretanje upravnog spora, ovaj rok joj tee od dana dostavljanja rjeenja kojim joj je alba odbaena, ako stranka nije ve prije toga pokrenula upravni spor. (8) Uputstvo o pravnom lijeku, kao poseban sastavni dio rjeenja, stavlja se poslije obrazloenja. lan 202. (1) Rjeenje potpisuje slubena osoba koja je ovlatena da donosi rjeenje (lan 29). (2) Rjeenje koje je donio kolegijalni organ potpisuje predsjedavajui, ako ovim zakonom ili posebnim propisom nije drugaije odreeno. (3) Kad je kolegijalni organ donio potpuno rjeenje, strankama se izdaje ovjeren prijepis rjeenja, a kad je stvar rijeio zakljukom, rjeenje se izrauje u skladu s tim zakljukom, i ovjeren prijepis takvog rjeenja izdaje se strankama. lan 203. (1) Kada se u istom postupku odluuje o stvari koja se odnosi na vei broj osoba, moe se za sve te osobe donijeti jedno rjeenje, ali one moraju biti imenovane u dispozitivu, a u obrazloenju rjeenja moraju biti izloeni razlozi koji se na svaku od njih odnose. Ovakvo rjeenje mora se dostaviti svakoj od tih osoba, osim u sluaju predvienom u lanu 80. ovog zakona. (2) Ako je rije o stvari koja se tie veeg broja osoba koje organu nisu poznate, moe se za sve njih donijeti jedno rjeenje, ali ono mora sadravati takve podatke da se iz njih moe lako utvrditi na koje se osobe rjeenje odnosi (npr. stanovnici ili vlasnici imanja u odreenoj ulici ili stanari jedne zgrade i sl.). lan 204. (1) U stvarima manjeg znaaja u kojima se udovoljava zahtjevu stranke, a ne dira se u javni interes niti interes druge osobe, rjeenje se moe sastojati samo od dispozitiva u obliku slubene zabiljeke u spisu, ako su razlozi za takvo rjeenje oigledni i ako nije drugaije propisano. (2) Takvo se rjeenje, po pravilu, saopava stranci usmeno, a napismeno joj se mora izdati ako ona to trai. (3) Takvo rjeenje, po pravilu, ne sadri obrazloenje, osim ako je ono po prirodi stvari potrebno. Ovakvo rjeenje moe se izdati na propisanom obrascu.

36

3. Djelimino, dopunsko i privremeno rjeenje lan 205. (1) Kad se o jednoj stvari rjeava u vie taaka, a samo su neke od njih dozrele za rjeavanje, i kad se pokae svrsishodnim da se o tim takama rijei posebnim rjeenjem, nadleni organ moe donijeti rjeenje samo o tim takama (djelimino rjeenje). (2) Djelimino rjeenje smatra se, u pogledu pravnih lijekova i izvrenja, samostalnim rjeenjem. lan 206. (1) Ako nadleni organ nije rjeenjem odluio o svim pitanjima koja su bila predmet postupka, on moe, po prijedlogu stranke ili po slubenoj dunosti, donijeti posebno rjeenje o pitanjima koja ve donesenim rjeenjem nisu obuhvaena (dopunsko rjeenje). Ako prijedlog stranke za donoenje dopunskog rjeenja bude odbijen, protiv zakljuka o tome doputena je posebna alba. (2) Ako je predmet ve dovoljno raspravljen, dopunsko rjeenje moe se donijeti bez ponovnog provoenja ispitnog postupka. (3) Dopunsko rjeenje smatra se, u pogledu pravnih lijekova i izvrenja, samostalnim rjeenjem. lan 207. (1) Ako je prema okolnostima sluaja neophodno prije okonanja postupka donijeti rjeenje kojim se privremeno ureuju sporna pitanja ili odnosi, rjeenje se donosi na osnovu podataka koji postoje u vrijeme njegovog donoenja. U takvom rjeenju mora biti izriito naznaeno da je privremeno. (2) Donoenje privremenog rjeenja po prijedlogu stranke nadleni organ moe uslovljavati davanjem osiguranja za tetu koja bi mogla usljed izvrenja tog rjeenja nastati za protivnu stranku u sluaju da osnovni zahtjev predlagaa ne bude uvaen. (3) Rjeenjem o glavnoj stvari, koje se donosi nakon okonanja postupka, ukida se privremeno rjeenje donijeto u toku postupka. (4) Privremeno rjeenje smatra se, u pogledu pravnih lijekova i izvrenja, samostalnim rjeenjem. 4. Rok za izdavanje rjeenja lan 208. (1) Kad se postupak pokree povodom zahtjeva stranke, odnosno po slubenoj dunosti ako je to u interesu stranke, a prije donoenja rjeenja nije potrebno provoditi poseban ispitni postupak, niti postoje drugi razlozi zbog kojih se ne moe donijeti rjeenje bez odgode (rjeavanje prethodnog pitanja i dr.), nadleni organ duan je donijeti rjeenje i dostaviti ga stranci to prije, a najkasnije u roku od 30 dana raunajui od dana predaje urednog zahtjeva, odnosno od dana pokretanja postupka po slubenoj dunosti, ako posebnim propisom nije odreen krai rok. (2) U ostalim sluajevima kad se postupak pokree povodom zahtjeva stranke, odnosno po slubenoj dunosti ako je to u interesu stranke, nadleni organ duan je donijeti rjeenje i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od 60 dana, ako posebnim propisom nije odreen krai rok. (3) Ako nadleni organ protiv ijeg je rjeenja doputena alba ne donese rjeenje i ne dostavi ga stranci u roku iz st. 1. i 2. ovog lana, stranka ima pravo izjaviti albu nadlenom organu, kao da je njen zahtjev odbijen. (4) Kad se radi o postupku u sluajevima iz lana 132. ovog zakona, nadleni organ duan je rjeenje po zahtjevu stranke donijeti najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva. 5. Ispravljanje greaka u rjeenju lan 209. (1) Organ koji je donio rjeenje, odnosno slubena osoba koja je potpisala ili izdala rjeenje, moe u svako vrijeme ispraviti greke u imenima ili brojevima, pisanju ili raunanju, kao i druge oigledne netanosti u rjeenju ili njegovim ovjerenim prepisima. Ispravka greke proizvodi pravni uinak od dana od koga proizvodi pravni uinak rjeenje koje se ispravlja. (2) O ispravci se donosi poseban zakljuak koji se prilae izvorniku rjeenja i ini njegov sastavi dio. Ovjeren prijepis zakljuka dostavlja se i strankama kojima je dostavljeno rjeenje. Zakljuak potpisuje slubena osoba koja je potpisala rjeenje. Zakljuak obavezno sadri broj i datum rjeenja koje se ispravlja. (3) Protiv zakljuka kojim se ve doneseno rjeenje ispravlja ili kojim se odbija prijedlog za ispravljanje, doputena je alba.

37

Konanost rjeenja lan 209a. Konano je rjeenje koje se vie ne moe pobijati albom. Od nastupanja pravnog djelovanja konanosti stranka moe ostvarivati svoja prava, ako zakonom nije drukije odreeno. Pravosnanost rjeenja lan 209b. (1) Pravosnano je rjeenje koje se vie ne moe pobijati u upravnom sporu, odnosno drugom sudskom postupku, a stranka je njime stekla odreeno pravo, odnosno pravni interes ili su joj naloene odreene obaveze. (2) Ako se albom, odnosno tubom pobijaju pojedini dijelovi dispozitiva rjeenja, oni dijelovi dispozitiva rjeenja koji se ne pobijaju i nisu zavisni od drugih dijelova dispozitiva rjeenja postaju pravosnani ispunjenjem uslova iz stava (1) ovog lana. (3) Ako se rjeenje pobija u upravnom sporu, odnosno drugom sudskom posupku, a sudskom odlukom se ne ukida odnosno ponitava, rjeenje postaje pravosnano od dana pravosnanosti sudske odluke, kojom je odlueno o zakonitosti rjeenja. (4) Pravosnano rjeenje mogue je ponititi, ukinuti, odnosno promijeniti samo na osnovu vanrednih pravnih sredstava odreenih zakonom. (5) potvrdu o konanosti, odnosno pravosnanosti rjeenja izdaje organ koji vodi postupak, na zahtjev stranke, odnosno dravnog organa, ako se rjeenje izvrava u javnom interesu. (6) U skladu s ovim zakonom, mogua je ispravka nepravilno izdate potvrde o konanosti, odnosno pravosnanosti rjeenja. XIII - ZAKLJUAK lan 210. (1) Zakljukom se odluuje o pitanjima koja se tiu postupka. (2) Zakljukom se odluuje o onim pitanjima u kojima je ovim zakonom predvieno da se donosi zakljuak, kao i drugim pitanjima u vezi s provoenjem postupka, o kojima se ne odluuje rjeenjem. lan 211. (1) Zakljuak donosi slubena osoba koja obavlja onu radnju postupka pri kojoj se pojavilo pitanje koje je predmet zakljuka, ako ovim zakonom ili drugim propisima nije drugaije odreeno. (2) Ako se zakljukom nalae izvrenje neke radnje, odredit e se i rok u kome se ta radnja ima izvriti. (3) Zakljuak se sainjava u vidu slubene zabiljeke u spisu i saopava zainteresiranim osobama usmeno, a pismeno se izdaje kada se protiv zakljuka moe izjaviti posebna alba, ili kad se moe odmah traiti izvrenje zakljuka. (4) Zakljuak koji se izdaje pismeno sadri uvod, dispozitiv, obrazloenje i pouku o pravnom lijeku. lan 212. (1) Protiv zakljuka moe se izjaviti posebna alba samo kad je to zakonom predvieno. (2) alba se izjavljuje u istom roku, na isti nain i istom organu, kao i alba protiv rjeenja. (3) Zakljuke protiv kojih nije doputena posebna alba mogu zainteresirane osobe pobijati albom protiv rjeenja, osim ako je alba protiv zakljuka ovim zakonom iskljuena. (4) alba ne odgaa izvrenje zakljuka, osim ako je zakonom ili samim zakljukom drugaije odreeno. TREI DIO - PRAVNI LIJEKOVI A. REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI XIV - A L B A 1. Pravo albe lan 213. (1) Protiv rjeenja donesenog u prvom stepenu stranka ima pravo albe.

38

(2) Tuilac, pravobranilac i drugi organi, kad su zakonom ovlateni, mogu izjaviti albu protiv rjeenja kojim je povrijeen zakon u korist pojedinaca ili pravne osobe, a na tetu javnog interesa. (3) albu protiv rjeenja donesenog u prvom stepenu moe izjaviti i Ombudsmen BiH, kad u vrenju poslova iz svoje nadlenosti nae da su rjeenjem povrijeena prava i slobode graanina zagarantirana Ustavom Bosne i Hercegovine, Evropskom konvencijom o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i instrumentima navedenim u Aneksu 6 Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. lan 214. (1) Pravo albe protiv prvostepenih rjeenja organa uprave Bosne i Hercegovine i institucija koje imaju javna ovlatenja, ureuje se zakonom Bosne i Hercegovine iz odgovarajue upravne oblasti iz nadlenosti institucija Bosne i Hercegovine. (2) Pri odluivanju o pravu na albu protiv rjeenja iz st. 1. i 2. ovog lana treba voditi rauna da se, po pravilu, protiv svih prvostepenih rjeenja predvidi alba i da se time osigura princip dvostepenog rjeavanja u upravnom postupku, a da se alba moe iskljuiti samo iz naroito opravdanih razloga. (3) Zakonima iz st. 1. ovog lana odreuje se i organ koji e rjeavati po albi. (4) Protiv rjeenja domova Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine i rjeenja Vijea ministara Bosne i Hercegovine donesenog u prvom stepenu ne moe se izjaviti alba. (5) Ako protiv prvostepenih rjeenja iz ovog lana alba nije doputena, neposredno se moe pokrenuti upravni spor kod Suda Bosne i Hercegovine. (6) alba mora biti dozvoljena protiv svih prvostepenih rjeenja u kojima je zakonom iskljuen upravni spor. 2. Nadlenost organa za rjeavanje o albi lan 215. (1) O albi protiv prvostepenih rjeenja organa uprave Bosne i Hercegovine odluuje albeno vijee pri Vijeu ministara Bosne i Hercegovine. (2) O albi protiv prvostepenih rjeenja organizacionih jedinica organa uprave Bosne i Hercegovine i institucija Bosne i Hercegovine, koje imaju javna ovlatenja, koje su osnovane van sjedita organa uprave i institucija sa zadatkom, da obavljaju odreene upravne poslove iz nadlenosti organa uprave i institucija rjeava organ uprave, odnosno institucija koja ima javna ovlatenja, u ijem sastavu se ta organizaciona jedinica nalazi, ako posebnim zakonom nije odreen drugi organ. (3) O albi protiv prvostepenih rjeenja institucija, koja imaju javna ovlatenja, rjeava organ uprave BiH u iju nadlenost spada ta upravna oblast, ako posebnim zakonom nije odreen drugi organ. lan 216. (1) O albi protiv prvostepenog rjeenja donesenog na osnovu lana 194. ili 195. ovog zakona, rjeava organ koji je nadlean za rjeavanje po albi protiv rjeenja organa koji je izdao (lan 194), odnosno donio (lan 195.) pobijano rjeenje, ako posebnim propisom nije odreeno da o albi rjeava drugi organ. U ovim sluajevima drugostepeni organ moe samo ponititi pobijano rjeenje, a ne moe ga izmijeniti. (2) Ako je organ, koji je prema stavu 1. ovog lana imao da rjeava o albi, dao saglasnost, odobrenje ili potvrdu na prvostepeno rjeenje, o albi rjeava organ odreen zakonom, a ako takav organ nije odreen, protiv ovakvog rjenja moe se neposredno pokrenuti upravni spor kod nadlenog suda. lan 217. (1) O albi protiv prvostepenog rjeenja institucije, koja ima javna ovlatenja, rjeava organ odreen statutom te institucije, ako zakonom kojim je dato javno ovlatenje nije propisano da o albi rjeava organ uprave, odnosno drugi organ. (2) Ako za rjeavanje o albi nije odreen organ u smislu odredbi st. 1. i 2. ovog lana, o albi rjeava organ uprave nadlean za odgovarajuu upravnu oblast. 3. Rok za albu lan 218. (1) alba protiv rjeenja podnosi se u roku od 15 dana, ako zakonom nije drugaije odreeno. (2) Rok za albu za svaku osobu i za svaki organ kojima se rjeenje dostavlja rauna se od dana dostavljanja rjeenja. lan 219.

39

(1) U toku roka za albu rjeenje se ne moe izvriti. Kad je alba propisno izjavljena, rjeenje se ne moe izvriti sve dok se rjeenje, koje je doneseno po albi, ne dostavi stranci. (2) Izuzetno, rjeenje se moe izvriti u albenom roku, kao i poto je alba izjavljena, ako je to zakonom predvieno ili ako bi usljed odgaanja izvrenja bila nanesena kojoj stranci teta koja se ne bi mogla popraviti. U ovom sluaju moe se traiti odgovarajue osiguranje od stranke u ijem se interesu provodi izvrenje i ovim osiguranjem usloviti izvrenje. Razlozi za pobijanje rjeenja albom 219a. (1) Rjeenje se moe pobijati albom zbog: 1) povrede pravila postupka 2) nepotpuno ili nepravilno utvrenog injeninog stanja 3) pogrene primjene materijalnog prava (2) Bitne povrede pravila upravnog postupka postoje ako: 1) rjeenje donese stvarno nenadlean organ 2) licu koje je trebalo da uestvuje u svojstvu stranke ili zainteresovanog lica nije bila data mogunost da uestvuje u postupku 3) stranci ili zainteresovanom licu nije data mogunost da se izjasni o svim injenicama i okolnostima koje su bile vane za donoenje rjeenja 4) stranku nije zastupao zakonski zastupnik, odnosno ako opunomoenik nije imao punomo 5) su prekrene odredbe ovog zakona o upotrebi jezika u postupku 6) je u voenju ili odluivanju u postupku uestvovalo lice koje je, prema ovom zakonu, trebalo biti izuzeto, odnosno lice koje, prema ovom ili posebnom zakonu, ne ispunjava uslove za voenje postupka, odnosno za odluivanje u postupku 7) je dispozitiv rjeenja u suprotnosti s obrazloenjem, tako da nije mogue utvrivanje zakonitosti u albenom postupku. 4. Sadraj albe lan 220. (1) U albi se mora navesti rjeenje koje se pobija, oznaavajui naziv organa koji ga je donio, i broj i datum rjeenja. Dovoljno je da alilac izloi u albi u kom je pogledu nezadovoljan rjeenjem, ali albu ne mora posebno obrazloiti. (2) U albi se mogu iznositi nove injenice i novi dokazi, ali je alilac duan obrazloiti zbog ega ih nije iznio u prvostepenom postupku. (3) Ako su u albi iznesene nove injenice i novi dokazi, a u postupku sudjeluju dvije ili vie stranaka sa suprotnim interesima, albi se prilae jo i onoliko prijepisa albi koliko ima takvih stranaka. U tom sluaju organ dostavlja svakoj takvoj stranci prijepis albe i ostavlja joj rok da se o novim injenicama i dokazima izjasni. Ovaj rok ne moe biti krai od osam, ni dui od 15 dana. 5. Predavanje albe lan 221. (1) alba se neposredno predaje ili alje potom prvostepenom organu. (2) Ako je alba predata ili poslata neposredno drugostepenom organu, on je odmah alje organu prvog stepena. (3) alba, predata ili poslata neposredno drugostepenom organu u pogledu roka, smatra se kao da je predata prvostepenom organu. 6. Rad prvostepenog organa po albi lan 222. (1) Prvostepeni organ ispituje da li je alba doputena, pravovremena i izjavljena od ovlatene osobe. (2) Nedoputenu, nepravovremenu ili od neovlatene osobe izjavljenu albu prvostepeni organ odbacit e svojim rjeenjem. (3) Pravovremenost albe koja je predata ili poslata neposredno drugostepenom organu, prvostepeni organ cijeni prema danu kad je predata, odnosno poslata drugostepenom organu. (4) Protiv rjeenja kojim je alba odbaena na osnovu stava 2. ovog lana, stranka ima pravo albe. Ako organ koji rjeava o albi nae da je alba opravdana, rijeit e ujedno i o albi koja je bila odbaena. lan 223.

40

(1) Ako organ prvog stepena koji je donio rjeenje nae da je alba opravdana, a nije potrebno provoditi novi ispitni postupak, moe stvar rijeiti drugaije i novim rjeenjem zamijeniti rjeenje koje se albom pobija. (2) Protiv novog rjeenja stranka ima pravo albe. lan 224. (1) Ako organ koji je donio rjeenje nae povodom albe da je provedeni postupak bio nepotpun, a da je to moglo uticati na rjeavanje stvari, on je duan postupak upotpuniti u skladu s odredbama ovog zakona. (2) Organ koji je donio rjeenje upotpunit e postupak i onda kad alilac iznese u albi takve injenice i dokaze koji bi mogli uticati na drugaije rjeenje stvari, ako je aliocu morala biti data mogunost da sudjeluje u postupku koji je prethodio donoenju rjeenja, a ta mu mogunost nije bila data, ili mu je bila data, a on je propustio da je koristi, ali je u albi opravdao to proputanje. (3) Prema rezultatu dopunjenog postupka, organ koji je donio rjeenje moe u granicama zahtjeva stranke stvar rijeiti drugaije i novim rjeenjem zamijeniti rjeenje koje se albom pobija. (4) Protiv novog rjeenja stranka ima pravo albe. lan 225. Kad je rjeenje doneseno bez prethodno provedenog posebnog ispitnog postupka koji je bio obavezan, ili kad je doneseno u skladu s lanom 132. ta. 1., 2. i 3. ovog zakona, ali stranci nije bila data mogunost da se izjasni o injenicama i okolnostima koje su od vanosti za donoenje rjeenja, a stranka u albi trai da se ispitni postupak provede, odnosno da joj se prui mogunost da se izjasni o takvim injenicama i okolnostima, prvostepeni organ duan je provesti taj postupak. Nakon provoenja postupka, prvostepeni organ moe uvaiti zahtjev iz albe i donijeti novo rjeenje. lan 226. (1) Kad organ koji je donio rjeenje nae da je podnesena alba doputena, pravovremena i izjavljena od ovlatene osobe, a nije u skladu s odredbama l. 223. do 225. ovog zakona novim rjeenjem zamijenio rjeenje koje se albom pobija, duan je, bez odgaanja, a najkasnije u roku od osam dana od dana prijema albe, poslati albu organu nadlenom za rjeavanje o albi. (2) Uz albu je duan priloiti sve spise koji se odnose na predmet. 7. Rjeavanje drugostepenog organa o albi lan 227. (1) Ako je alba nedoputena, nepravovremena ili izjavljena od neovlatene osobe, a prvostepeni organ je propustio da je zbog toga odbaci, odbacit e je rjeenjem organ koji je nadlean za rjeavanje o albi. (2) Ako albu ne odbaci, drugostepeni organ uzima predmet u rjeavanje. (3) Drugostepeni organ moe odbiti albu, ponititi rjeenje u cijelosti ili djelimino, ili ga izmijeniti. lan 228. (1) Drugostepeni organ odbit e albu kad utvrdi da je postupak koji je rjeenju prethodio pravilno proveden i da je rjeenje pravilno i na zakonu zasnovano, a alba neosnovana. (2) Drugostepeni organ odbit e albu i kad nae da je u prvostepenom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli uticati na rjeenje stvari. (3) Kad drugostepeni organ nae da je prvostepeno rjeenje na zakonu zasnovano, ali zbog drugih razloga, a ne zbog onih koji su u rjeenju navedeni, on e u svom rjeenju izloiti te razloge, a albu odbiti. lan 229. (1) Ako drugostepeni organ utvrdi da je u prvostepenom postupku uinjena nepravilnost koja ini rjeenje nitavnim (lan 256.), proglasit e takvo rjeenje nitavnim, kao i onaj dio postupka koji je obavljen poslije te nepravilnosti. (2) Ako drugostepeni organ utvrdi da je prvostepeno rjeenje donio nenadlean organ, ponitit e to rjeenje po slubenoj dunosti i dostaviti predmet nadlenom organu na rjeavanje. lan 230. (1) Ako drugostepeni organ utvrdi da su u prvostepenom postupku injenice nepotpuno ili pogreno utvrene, da se u postupku nije vodilo rauna o pravilima postupka koja bi bila od uticaja na rjeenje stvari, ili da je dispozitiv pobijanog rjeenja nejasan ili je u proturjenosti s obrazloenjem, on e upotpuniti postupak i otkloniti izloene nedostatke bilo sam, bilo preko prvostepenog organa ili kog drugog zamoljenog organa, a ti organi duni su postupiti

41

po traenju drugostepenog organa. Ako drugostepeni organ nae da se na osnovu injenica utvrenih u upotpunjenom postupku stvar mora rijeiti drugaije nego to je rijeena prvostepenim rjeenjem, on e svojim rjeenjem ponititi prvostepeno rjeenje i sam rijeiti stvar. (2) Ako drugostepeni organ nae da e nedostatke prvostepenog postupka bre i ekonominije otkloniti prvostepeni organ, on e svojim rjeenjem ponititi prvostepeno rjeenje i vratiti predmet prvostepenom organu na ponovni postupak. U tom sluaju, drugostepeni organ duan je svojim rjeenjem ukazati prvostepenom organu u kom pogledu treba upotpuniti postupak, a prvostepeni organ duan je u svemu postupiti po drugostepenom rjeenju i bez odgaanja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema predmeta, donijeti novo rjeenje. Protiv novog rjeenja stranka ima pravo albe. lan 231. (1) Ako drugostepeni organ utvrdi da su u prvostepenom rjeenju pogreno ocijenjeni dokazi, da je iz utvrenih injenica izveden pogrean zakljuak u pogledu injeninog stanja, da je pogreno primijenjen pravni propis na osnovu kojeg se rjeava stvar, da je u istoj upravnoj stvari ve jednom poniteno prvostepeno rjeenje, a posebno ako prvostepeni organ nije u svemu postupio po drugostepenom rjeenju ili ako nae da je na osnovu slobodne ocjene trebalo donijeti drugaije rjeenje, on e svojim rjeenjem ponititi prvostepeno rjeenje i sam rijeiti stvar. (2) Ako drugostepeni organ utvrdi da je rjeenje pravilno u pogledu utvrenih injenica i u pogledu primjene zakona, ali da se cilj zbog koga je rjeenje doneseno moe postii i drugim sredstvima povoljnijim za stranku, izmijenit e prvostepeno rjeenje u tom smislu. lan 232. (1) Radi pravilnog rjeenja stvari drugostepeni organ moe povodom albe izmijeniti prvostepeno rjeenje u korist alioca i mimo zahtjeva postavljenog u albi, a u okviru zahtjeva postavljenog u prvostepenom postupku, ako se tim ne vrijea pravo druge osobe. (2) S istim ciljem drugostepeni organ moe povodom albe izmijeniti prvostepeno rjeenje na tetu alioca, ali samo iz nekog od razloga predvienih u l. 252., 255. i 256. ovog zakona. lan 233. (1) Odredbe ovog zakona, koje se odnose na rjeenje, primjenjuju se i na rjeenja koja se donose po albi. (2) U obrazloenju drugostepenog rjeenja moraju se ocijeniti i svi navodi albe. Ako je prvostepeni organ u obrazloenju svog rjeenja pravilno ocijenio navode koji se u albi iznose, drugostepeni organ moe se u svom rjeenju samo pozvati na razloge iznesene u prvostepenom rjeenju. 8. alba kad prvostepeno rjeenje nije doneseno u zakonskom roku lan 234. (1) Ako je albu izjavila stranka po ijem zahtjevu prvostepeni organ nije donio rjeenje u zakonskom roku (lan 208. st. 1. i 2), drugostepeni organ duan je odmah, a najkasnije u roku od tri dana od prijema albe, traiti da mu prvostepeni organ odmah dostavi sve spise predmeta i da pismeno iznese razloge zbog kojih rjeenje nije doneseno u roku. Prvostepeni organ obavezan je postupiti po tom traenju u roku koji odredi drugostepeni organ s tim da taj rok ne moe biti dui od pet dana. Ako drugostepeni organ nae da rjeenje nije doneseno u roku zbog opravdanih razloga ili zbog krivice stranke, odredit e prvostepenom organu rok za donoenje rjeenja, koji ne moe biti dui od 15 dana i vratiti mu sve spise predmeta na rjeavanje. (2) Ako drugostepeni organ nae da razlozi zbog kojih rjeenje nije doneseno u roku nisu opravdani, on e rijeiti stvar prema spisima predmeta i donijet e svoje rjeenje, ako je to mogue, a ako se stvar ne moe rijeiti prema spisima predmeta, sam e provesti postupak i svojim rjeenjem rijeiti stvar. Izuzetno, ako drugostepeni organ nae da e postupak bre i ekonominije provesti prvostepeni organ, naloit e tom organu da to uini i da mu prikupljene podatke dostavi u odreenom roku koji ne moe biti dui od osam dana, a prvostepeni organ obavezan je postupiti po tom traenju. Nakon to prvostepeni organ dostavi traene podatke i dokaze, drugostepeni organ odmah e rijeiti stvar. Rjeenje drugostepenog organa doneseno po ovoj odredbi je konano. 9. Rok za donoenje rjeenja po albi lan 235. (1) Rjeenje po albi mora se donijeti i dostaviti stranci to prije, a najkasnije u roku od 30 dana raunajui od dana predaje albe, ako posebnim propisom nije odreen krai rok. (2) Ako stranka odustane od albe, postupak po albi obustavlja se zakljukom.

42

10. Posebni sluajevi odluivanja o albi lan 236. Protiv rjeenja koje je u prvom stepenu, u skladu s propisom kojim se ureuje ta upravna oblast, donio organ uprave entiteta, odnosno Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, odluuje organ uprave Bosne i Hercegovine, odreen propisom kojim se ureuje ta upravna oblast. 11. Dostavljanje drugostepenog rjeenja lan 237. Organ koji je rijeio stvar u drugom stepenu alje, po pravilu, svoje rjeenje sa spisima predmeta prvostepenom organu, koji je duan rjeenje dostaviti strankama u roku od pet dana od dana prijema spisa.

B. VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI XV - OBNOVA POSTUPKA 1. Pokretanje obnove postupka lan 238. Postupak okonan rjeenjem ili zakljukom protiv koga nema redovnog pravnog lijeka u upravnom postupku (konano u upravnom postupku) obnovit e se: 1) ako se sazna za nove injenice, ili se nae ili stekne mogunost da se upotrijebe novi dokazi koji bi, sami ili u vezi s ve izvedenim i upotrijebljenim dokazima, mogli dovesti do drugaijeg rjeenja, da su te injenice, odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u ranijem postupku; 2) ako je rjeenje doneseno na osnovu lane isprave ili lanog iskaza svjedoka ili vjetaka, ili ako je dolo kao posljedica kakvog djela kanjivog po krivinom zakonu; 3) ako se rjeenje zasniva na presudi donesenoj u krivinom postupku ili u postupku o privrednom prestupu, a ta presuda je pravomono ukinuta; 4) ako je rjeenje povoljno za stranku doneseno na osnovu neistinitih navoda stranke kojima je organ koji je vodio postupak bio doveden u zabludu; 5) ako se rjeenje organa koji je vodio postupak zasniva na nekom prethodnom pitanju, a nadleni organ je to pitanje kasnije rijeio bitno drugaije; 6) ako je u donoenju rjeenja uestvovala slubena osoba koja je po zakonu morala biti izuzeta; 7) ako je rjeenje donijela slubena osoba nadlenog organa koja nije bila ovlatena za njegovo donoenje; 8) ako kolegijalni organ koji je donio rjeenje nije rjeavao u sastavu predvienom vaeim propisima ili ako za rjeenje nije glasala propisana veina; 9) ako osobi koja je trebalo da sudjeluje u svojstvu stranke nije bila data mogunost sudjelovanja u postupku; 10) ako stranku nije zastupao zakonski zastupnik, a po zakonu je trebalo da je zastupa; 11) ako osoba koja je sudjelovala u postupku nije bila data mogunost da se pod uslovima iz lana 16. ovog zakona slui svojim jezikom. lan 239. (1) Obnovu upravnog postupka moe traiti stranka, a organ koji je donio rjeenje, kojim je postupak okonan, moe pokrenuti obnovu postupka po slubenoj dunosti. (2) Zbog okolnosti navedenih u lanu 238. ta. 1., 6., 7., 8. i 11. ovog zakona, stranka moe traiti obnovu postupka samo ako bez svoje krivice nije bila u stanju u ranijem postupku iznijeti okolnosti zbog kojih trai obnovu. (3) Iz razloga navedenih u lanu 238. ta. 6. do 11. ovog zakona, stranka ne moe traiti obnovu postupka, ako je taj razlog bio bez uspjeha iznesen u ranijem postupku. (4) Tuilac moe traiti obnovu postupka pod istim uslovima kao i stranka. (5) Obnovu postupka moe traiti i Ombudsmen BiH, kad u vrenju poslova iz svoje nadlenosti nae da je konanim rjeenjem povrijeeno pravo i slobode graana zagarantirani Ustavom Bosne i Hercegovine, Evropskom konvencijom o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i instrumentima navedenim u Aneksu 6 Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.

43

lan 240. Ako je rjeenje po kome se trai obnova upravnog postupka bilo predmet upravnog spora, obnova se moe dozvoliti samo zbog onih injenica koje je organ utvrdio u ranijem upravnom postupku, a ne i zbog injenica koje je utvrdio sud u svom postupku. lan 241. (1) Stranka moe traiti obnovu postupka u roku od 30 dana, i to: 1) u sluaju iz lana 238. taka 1. - od dana kad je stranka mogla iznijeti nove injenice, odnosno upotrijebiti nove dokaze; 2) u sluaju iz lana 238. ta. 2. i 3. - od dana kad je stranka saznala za pravomonu presudu u krivinom postupku, ili u postupku o privrednom prijestupu, a ako se postupak ne moe provesti, od dana kad je saznala za obustavu tog postupka ili za okolnosti zbog kojih se postupak ne moe pokrenuti, odnosno za okolnosti zbog kojih nema mogunosti za krivino gonjenje, odnosno za gonjenje za privredni prijestup; 3) u sluaju iz lana 238. taka 5. - od dana kad je stranka mogla upotrijebiti novi akt (presudu, rjeenje); 4) u sluaju iz lana 238. ta. 4, 6, 7. i 8. - od dana kad je stranka saznala za razlog obnove; 5) u sluaju iz lana 238. ta. 9, 10. i 11. - od dana kad je rjeenje dostavljeno stranci. (2) Ako bi rok, odreen u stavu 1. ovog lana, poeo tei prije nego to je rjeenje postalo konano u upravnom postupku, taj rok raunat e se od dana kad rjeenje postane konano, odnosno od dostavljanja konanog rjeenja nadlenog organa. (3) Nakon proteka roka od pet godina od dostavljanja konanog rjeenja stranci obnova se ne moe traiti niti se moe pokrenuti po slubenoj dunosti. (4) Iznimno, i poslije roka od pet godina, obnova se moe traiti, odnosno pokrenuti samo iz razloga navedenih u lanu 238. ta. 2, 3. i 5. ovog zakona. lan 242. (1) Upravni postupak moe se obnoviti iz razloga navedenih u lanu 238. taka 2. ovog zakona i ako se krivini postupak ne moe provesti, ili ako postoje okolnosti zbog kojih se postupak ne moe pokrenuti. (2) Prije donoenja zakljuka o obnovi upravnog postupka iz razloga navedenih u lanu 238. taka 2. ovog zakona, slubena osoba e od organa nadlenog za krivino gonjenje zatraiti obavjetenje o tome da li je krivini postupak obustavljen, odnosno da li postoje okolnosti zbog kojih se postupak ne moe pokrenuti. Slubena osoba ne mora zatraiti takvo obavjetenje ako je nastupila zastarjelost krivinog gonjenja ili ako je nastupila smrt lica na iju se krivinu odgovornost ukazuje u zahtjevu za obnovu upravnog postupka, odnosno ako okolnosti zbog kojih se postupak ne moe pokrenuti sama slubena osoba moe sa sigurnou utvrditi. lan 243. Stranka je duna u prijedlogu za obnovu postupka uiniti vjerovatnim okolnosti na kojima zasniva prijedlog, kao i okolnost da je prijedlog stavljen u zakonskom roku. 2. Rjeavanje o obnovi postupka lan 244. (1) Prijedlog za obnovu postupka stranka podnosi organu koji je o predmetu rjeavao u prvom stepenu ili organu koji je donio rjeenje kojim je postupak okonan. (2) O prijedlogu za obnovu postupka rjeava onaj organ koji je donio rjeenje kojim je postupak okonan. (3) Kad se obnova trai po rjeenju koje je doneseno u drugom stepenu, prvostepeni organ koji primi prijedlog za obnovu prikljuit e spise predmeta prijedlogu i poslat e organu koji je rjeavao u drugom stepenu odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana prijema prijedloga. lan 245. (1) Kad organ koji je nadlean za rjeavanje o prijedlogu za obnovu primi prijedlog, duan je ispitati da li je prijedlog pravovremen i izjavljen od ovlatene osobe i da li je okolnost, na kojoj je prijedlog zasnovan, uinjena vjerovatnom. (2) Ako uslovi iz stava 1. ovog lana nisu ispunjeni, nadleni organ e svojim zakljukom odbaciti prijedlog. (3) Ako su uslovi iz stava 1. ovog lana ispunjeni, nadleni organ ispitat e da li su okolnosti, odnosno dokazi koji se iznose kao razlog za obnovu takvi da bi mogli dovesti do drugaijeg rjeenja, pa ako utvrdi da nisu, odbit e prijedlog svojim rjeenjem.

44

lan 246. (1) Ako nadleni organ ne odbaci niti odbije prijedlog za obnovu na osnovu lana 245. ovog zakona, donijet e zakljuak da se obnova postupka dozvoljava i odredit e u kome e se opsegu postupak obnoviti. Ako se obnova postupka pokree po slubenoj dunosti, nadleni organ donijet e zakljuak kojim se obnova dozvoljava, ako prethodno utvrdi da su za nju ispunjeni zakonski uslovi. Ranije radnje u postupku na koje ne utiu razlozi obnove, nee se ponavljati. (2) Kad je to prema okolnostima sluaja mogue, a u interesu je ubrzanja postupka, nadleni organ moe, im utvrdi postojanje uslova za obnovu, prei na one radnje postupka koje se imaju obnoviti, ne donosei poseban zakljuak kojim se obnova dozvoljava. (3) Kad o prijedlogu za obnovu odluuje drugostepeni organ, on e sam izvriti potrebne radnje u obnovljenom postupku, a iznimno, ako nae da e te radnje bre i ekonominije izvriti prvostepeni organ, naloit e mu da to uini i da mu materijal o tome dostavi u odreenom roku koji ne moe biti dui od osam dana. Prvostepeni organ obavezan je postupiti po nalogu drugostepenog organa. lan 247. Na osnovu podataka pribavljenih u prijanjem i u obnovljenom upravnom postupku, nadleni organ donosi rjeenje o stvari koja je bila predmet obnove postupka i njime moe prijanje rjeenje, koje je bilo predmet obnove, ostaviti na snazi ili ga zamijeniti novim. U ovom drugom sluaju, a s obzirom na sve okolnosti pojedinog sluaja, organ moe prijanje rjeenje ponititi ili ukinuti. lan 248. (1) Protiv zakljuka donesenog o prijedlogu za obnovu postupka, kao i protiv rjeenja donesenog u obnovljenom postupku, moe se izjaviti alba samo kad je taj zakljuak, odnosno rjeenje donio prvostepeni organ. (2) Ako je zakljuak ili rjeenje u obnovi postupka donio drugostepeni organ, protiv tog zakljuka, odnosno rjeenja moe se neposredno pokrenuti upravni spor kod Suda Bosne i Hercegovine. lan 249. (1) Prijedlog za obnovu postupka, po pravilu, ne odgaa izvrenje rjeenja po kome se obnova trai, ali organ koji je nadlean za odluivanje o prijedlogu za obnovu postupka, ako smatra da e prijedlog za obnovu biti uvaen, moe po slubenoj dunosti ili na zahtjev stranke rijeiti da se odgodi izvrenje dok se ne odlui o pitanju obnove postupka. (2) Zakljuak, kojim se doputa obnova postupka, odgaa izvrenje rjeenja protiv koga je obnova dozvoljena. XVI - POSEBNI SLUAJEVI PONITAVANJA, UKIDANJA I MIJENJANJA RJEENJA 1. Mijenjanje i ponitavanje rjeenja u vezi s upravnim sporom lan 250. (1) Organ, protiv ijeg je rjeenja pravovremeno pokrenut upravni spor, moe do okonanja spora, ako uvaava sve zahtjeve tube, ponititi ili izmijeniti svoje rjeenje iz onih razloga iz kojih bi sud mogao ponititi takvo rjeenje, ako se time ne vrijea pravo stranke u upravnom postupku ili tree osobe. (2) Rjeenje o ponitavanju ili izmjeni rjeenja u skladu s odredbom stava 1. ovog lana, organ donosi po slubenoj dunosti u momentu kad iz tube, koju mu je sud dostavio na odgovor i uvidom u cijeli spis, utvrdi da je tuba osnovana. (3) Rjeenje, doneseno u smislu stava 2. ovog lana, dostavlja se stranci i Sudu Bosne i Hercegovine. Rjeenje se donosi u roku koji je Sud Bosne i Hercegovine odredio za davanje odgovora na tubu, odnosno prije nego to se okona upravni spor. 2. Zahtjev za zatitu zakonitosti lan 251. (1) Protiv pravomonog rjeenja donesenog u stvari u kojoj se ne moe voditi upravni spor, a sudska zatita nije osigurana ni izvan upravnog spora, Pravobranilac BiH ima pravo podii zahtjev za zatitu zakonitosti, ako smatra da je rjeenjem povrijeen zakon. (2) Zahtjev za zatitu zakonitosti po odredbi stava 1. ovog lana moe se podii u roku od 30 dana od dana kad je rjeenje dostavljeno Pravobraniocu Bosne i Hercegovine, a ako mu nije dostavljeno - u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja stranci.

45

(3) O zahtjevu za zatitu zakonitosti protiv rjeenja, koje je u upravnom postupku donio organ uprave BiH i institucija koja ima javna ovlatenja, rjeava organ uprave BiH koji je nadlean za rjeavanje o albi protiv pobijanog rjeenja, a ako takvog organa uprave nema - Vijee ministara. (4) Povodom zahtjeva za zatitu zakonitosti, nadleni organ moe ukinuti pobijano rjeenje ili odbiti zahtjev. Protiv rjeenja donesenog po zahtjevu za zatitu zakonitosti, alba nije doputena. (5) Inicijativu nadlenom Pravobraniocu BiH za podnoenje zahtjeva za zatitu zakonitosti, moe podnijeti i stranka i druga zainteresirana osoba. 3. Ponitavanje i ukidanje rjeenja po pravu nadzora lan 252. (1) Rjeenje, koje je konano u upravnom postupku, nadleni organ ponitit e po pravu nadzora: 1) ako je rjeenje donio stvarno nenadlean organ, a nije rije o sluaju predvienom u lanu 256. taka 1. ovog zakona; 2) ako je u istoj stvari ranije doneseno pravomono rjeenje kojim je ta upravna stvar drugaije rijeena; 3) ako je rjeenje donio jedan organ bez saglasnosti, potvrde, odobrenja ili miljenja drugog organa, a ovo je potrebno po zakonu ili drugom propisu zasnovanom na zakonu; 4) ako je rjeenje doneseno kao posljedica prisile, iznude, ucjene, pritiska ili druge nedoputene radnje. (2) Rjeenje koje je konano u upravnom postupku moe se ukinuti po pravu nadzora, ako je njime oigledno povrijeen materijalni zakon. U stvarima u kojima sudjeluju dvije ili vie stranaka sa suprotnim interesima, rjeenje se moe ukinuti samo po pristanku zainteresiranih stranaka. lan 253. (1) Rjeenje moe ponititi ili ukinuti po pravu nadzora drugostepeni organ. Ako nema drugostepenog organa, rjeenje moe ponititi ili ukinuti Vijee ministara. (2) Nadleni organ donosi rjeenje o ponitenju ili ukidanju rjeenja, po slubenoj dunosti ili na zahtjev stranke, Pravobranioca BiH ili Ombudsmena BiH. (3) Rjeenje o ponitenju, na osnovu ta. 1. i 2. stava 1. lana 252. ovog zakona, moe se donijeti u roku od pet godina, a na osnovu take 4. stava 1. tog lana - u roku od jedne godine od dana kad je rjeenje postalo konano u upravnom postupku. (4) Rjeenje o ponitenju rjeenja, na osnovu lana 252. stav 1. taka 5. ovog zakona, moe se donijeti bez obzira na rokove utvrene u stavu 3. ovog lana. (5) Rjeenje o ukidanju na osnovu stava 2. lana 252. ovog zakona moe se donijeti u roku od jedne godine, od dana kad je rjeenje postalo konano u upravnom postupku. (6) Protiv rjeenja donesenog na osnovu lana 252. ovog zakona, nije doputena alba, ve se protiv njega moe neposredno pokrenuti upravni spor kod nadlenog suda. 4. Ukidanje i mijenjanje pravomonog rjeenja uz pristanak ili na zahtjev stranke lan 254. (1) Ako je pravomonim rjeenjem stranka stekla neko pravo, a organ koji je donio to rjeenje smatra da je u njemu nepravilno primijenjen materijalni zakon, moe rjeenje ukinuti ili izmijeniti radi njegovog usklaivanja sa zakonom samo ako stranka, koja je na osnovu tog rjeenja stekla pravo na to, pristane i ako se time ne vrijea pravo tree osobe. Pristanak stranke obavezan je i za izmjenu na tetu stranke pravomonog rjeenja kojim je stranci odreena obaveza. (2) Pod uslovima iz stava 1. ovog lana, a na zahtjev stranke, moe se ukinuti ili izmijeniti i pravomono rjeenje koje je nepovoljno po stranku. Ako organ nae da nema potrebe da se rjeenje ukine ili izmijeni, duan je o tome obavijestiti stranku. (3) Izmjena rjeenja na osnovu ovog lana djeluje samo ubudue. (4) Rjeenje, na osnovu st. 1. i 2. ovog lana, donosi prvostepeni organ koji je donio rjeenje, a drugostepeni organ samo kad je svojim rjeenjem odluio o stvari. Ako je taj organ ukinut ili je prestao biti nadlean u stvari o kakvoj je rije, rjeenje donosi organ koji je za tu stvar nadlean u vrijeme njegovog donoenja. (5) alba protiv novog rjeenja, donesenog na osnovu ovog lana, doputena je samo ako je to rjeenje donio prvostepeni organ. Ako je rjeenje donio drugostepeni organ, odnosno ako je rjeenje prvostepenog organa konano, protiv tog rjeenja moe se pokrenuti upravni spor.

46

5. Vanredno ukidanje rjeenja lan 255. (1) Izvrno rjeenje moe se ukinuti ako je to potrebno radi otklanjanja teke i neposredne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi, javnu sigurnost, javni mir i poredak ili javni moral, ili radi otklanjanja poremeaja u privredi, ako se to ne bi moglo uspjeno otkloniti drugim sredstvima, kojima bi se manje diralo u steena prava. Rjeenje se moe ukinuti i samo djelimino, u opsegu koliko je neophodno da se opasnost otkloni ili zatite navedeni javni interesi. (2) Ako je rjeenje donio prvostepeni organ, to rjeenje moe, u smislu stava 1. ovog lana, ukinuti drugostepeni organ, a ako drugostepenog organa nema - odgovarajui organ iz stava 1. lana 253. ovog zakona. (3) Protiv rjeenja kojim se prijanje rjeenje ukida, doputena je alba samo kad je to rjeenje donio prvostepeni organ. U protivnom, protiv takvog rjeenja moe se neposredno pokrenuti upravni spor kod Suda Bosne i Hercegovine. (4) Stranka, koja usljed ukidanja rjeenja trpi tetu, ima pravo na naknadu samo stvarne tete. Za rjeavanje o zahtjevu za naknadu tete nadlean je Sud Bosne i Hercegovine. 6. Oglaavanje rjeenja nitavnim lan 256. Nitavnim se oglaava rjeenje: 1) koje je u upravnom postupku doneseno u stvari iz sudske nadlenosti ili u stvari o kojoj se uope ne moe rjeavati u upravnom postupku; 2) koje bi svojim izvrenjem moglo prouzrokovati neko djelo kanjivo po krivinom zakonu; 3) ije izvrenje uope nije mogue; 4) koje je donio organ bez prethodnog zahtjeva stranke (lan 120.), a na koje stranka nije naknadno izriito ili preutno pristala; 5) koje sadri nepravilnost koja je po nekoj izriitoj zakonskoj odredbi predviena kao razlog nitavnosti. lan 257. (1) Rjeenje se moe u svako doba oglasiti nitavnim po slubenoj dunosti ili po prijedlogu stranke ili Pravobranioca BiH ili Ombudsmena BiH. (2) Rjeenje se moe oglasiti nitavnim u cijelosti ili djelimino. (3) Rjeenje oglaava nitavnim organ koji ga je donio ili drugostepeni organ, a ako drugostepenog organa nema odgovarajui organ iz stava 1. lana 253. ovog zakona. (4) Protiv rjeenja, kojim se neko rjeenje oglaava nitavnim ili se odbija prijedlog stranke ili tuioca ili ombudsmena za oglaavanje rjeenja nitavnim, doputena je alba. Ako nema organa koji rjeava o albi, protiv takvog rjeenja, moe se neposredno pokrenuti upravni spor kod nadlenog suda. 7. Pravne posljedice ponitavanja i ukidanja lan 258. (1) Ponitavanjem rjeenja i oglaavanjem rjeenja nitavnim, ponitavaju se i pravne posljedice koje je takvo rjeenje proizvelo. (2) Ukidanjem rjeenja ne ponitavaju se pravne posljedice koje je rjeenje ve proizvelo do dana ukidanja, ali se onemoguava daljnje proizvoenje pravnih posljedica ukinutog rjeenja. (3) Organ koji sazna za rjeenje kojim je povrijeen zakon, a povreda moe biti razlog za obnovu postupka, odnosno za ponitavanje, ukidanje ili mijenjanje rjeenja, duan je bez odgaanja o tome obavijestiti organ nadlean za pokretanje postupka i donoenje rjeenja. Dunost obavjetavanja nadlenog organa u sluaju postojanja razloga za ponavljanje postupka, odnosno za ponitavanje, ukidanje ili mijenjanje rjeenja lan 258a. Organ koji sazna za rjeenje kojim je povrijeen zakon, a povreda moe biti razlog za ponavljanje postupka, odnosno za ponitavanje, ukidanje ili mijenjanje rjeenja, duan je o tome, bez odgaanja, obavijestiti organ nadlean za pokretanje postupka i donoenje rjeenja, odnosno tuioca.

47

ETVRTI DIO XVII IZVRENJE RJEENJA I ZAKLJUAKA 1. Ope odredbe lan 259. (1) Izvrenje rjeenja donesenog u upravnom postupku provodi se radi ostvarivanja novanih potraivanja ili nenovanih obaveza. (2) Rjeenje doneseno u upravnom postupku izvrava se poto postane izvrno. (3) Prvostepeno rjeenje postaje izvrno: 1) istekom roka za albu, ako alba nije izjavljena; 2) dostavom stranci, ako alba nije doputena; 3) dostavom stranci, ako alba ne odgaa izvrenje; 4) dostavom stranci rjeenja kojim se alba odbacuje ili odbija. (4) Drugostepeno rjeenje, kojim je izmijenjeno prvostepeno rjeenje, postaje izvrno kad se dostavi stranci. (5) Ako je u rjeenju odreeno da se radnja, koja je predmet izvrenja, moe izvriti u ostavljenom roku, rjeenje postaje izvrno istekom tog roka. Ako rjeenjem nije odreen rok za izvrenje radnje, rjeenje postaje izvrno u roku od 15 dana od dana donoenja rjeenja. Rjeenjem ostavljeni rok za izvrenje rjeenja, odnosno propisani rok od 15 dana za izvrenje poinje tei od dana kad rjeenje, u smislu st. 3. i 4. ovog lana, postane izvrno. (6) Izvrenje se moe provesti i na osnovu zakljuenog poravnanja, ali samo protiv osobe koja je uestvovala u zakljuivanju poravnanja. (7) Ako se rjeenje odnosi na dvije ili vie stranaka koje u postupku uestvuju s istovjetnim zahtjevima, alba koju podnese bilo koja od tih stranaka spreava izvrnost rjeenja. (8) Nakon isteka roka od pet godina od dana kad je rjeenje postalo izvrno, ne moe se traiti njegovo izvrenje. lan 260. (1) Zakljuak, donesen u upravnom postupku, izvrava se kada postane izvran. (2) Zakljuak protiv kojeg se ne moe izjaviti posebna alba, kao i onaj protiv kojeg se moe izjaviti posebna alba koja ne odgaa njegovo izvrenje, postaje izvran saopenjem, odnosno dostavom stranci. (3) Kad je zakonom ili samim zakljukom odreeno da alba odgaa izvrenje zakljuka, zakljuak postaje izvran istekom roka za albu, ako alba nije izjavljena, a ako je izjavljena - dostavljanjem stranci rjeenja kojim se alba odbacuje ili odbija. (4) U ostalim sluajevima zakljuak postaje izvran pod uslovima propisanim za izvrnost rjeenja u lanu 259. st. 4, 5. i 7. ovog zakona. (5) Odredbe ovog zakona o izvrenju rjeenja vae i za izvrenje zakljuka. lan 261. (1) Kad postoji mugunost da se izvrenje provede na vie naina i primjenom raznih sredstava, izvrenje e se provesti na onaj nain i primjenom onog sredstva koje dovodi do cilja, a koje je po izvrenika najblae. (2) Nedjeljom i u dane praznika kada se ne radi, kao i nou, radnje izvrenja mogu se provoditi samo iznimno i to ako postoji opasnost od nastanka znatne tete i ako je organ koji provodi izvrenje izdao za to pismeni nalog. lan 262. (1) Izvrenje se provodi protiv osobe koja je obavezna ispuniti obavezu (izvrenik), odnosno njegovih nasljednika ili pravnih sljedbenika. (2) Izvrenje se provodi po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranke. (3) Po slubenoj dunosti izvrenje se provodi kad to nalae javni interes. Izvrenje koje je u interesu stranke provodi se na prijedlog stranke (trailac izvrenja). lan 263. (1) Izvrenje rjeenja provodi se administrativnim putem (administrativno izvrenje), a u sluajevima predvienim ovim zakonom - sudskim putem (sudsko izvrenje). (2) Amdinistrativno izvrenje provode organi uprave po odredbama ovog, odnosno posebnog zakona, a sudsko izvrenje - Sud Bosne i Hercegovine po propisima koji vae za sudsko izvrenje. lan 264. (1) Izvrenje radi ispunjenja nenovanih obaveza izvrenika provodi se administrativnim putem.

48

(2) Izvrenje radi ispunjenja novanih potraivanja provodi se sudskim putem. Izuzetno, izvrenje radi ispunjenja novanih potraivanja iz primanja na osnovu radnog odnosa moe se provesti administrativnim putem po pristanku izvrenika. lan 265. (1) Administrativno izvrenje provodi organ uprave koji je o stvari rjeavao u prvom stepenu, ako posebnim propisom nije za to odreen drugi organ. (2) Organi unutarnjih poslova duni su organu nadlenom za provoenje izvrenja, na njegov zahtjev, pruiti pomo u provoenju izvrenja. lan 266. (1) Da bi se moglo pristupiti izvrenju rjeenja, potrebno je da organ nadlean za provoenje administrativnog izvrenja donese, po slubenoj dunosti ili na zahtjev traioca izvrenja, zakljuak o dozvoli izvrenja. Zakljukom se utvruje da je rjeenje koje se ima izvriti postalo izvrno i odreuje nain izvrenja. Protiv ovog zakljuka doputena je alba nadlenom drugostepenom organu. (2) Zakljuak o dozvoli izvrenja rjeenja, koje je doneseno u upravnoj stvari po slubenoj dunosti, organ nadlean za provoenje administrativnog izvrenja duan je donijeti bez odgaanja kad je takvo rjeenje postalo izvrno, a najkasnije u roku od 30 dana od dana kad je rjeenje postalo izvrno, ako posebnim propisima nije drugaije odreeno, s tim da se taj rok moe produiti jo do 30 dana. (3) Kad administrativno izvrenje ne provodi organ koji je rjeavao u prvom stepenu, ve drugi organ odreen posebnim propisom, trailac izvrenja podnosi prijedlog za izvrenje tom organu ili instituciji koja ima javna ovlatenja, ako je ta institucija donijela rjeenje koje se ima izvriti. Ako je rjeenje postalo izvrno, ovaj organ, odnosno institucija stavlja na rjeenje potvrdu da je postalo izvrno (potvrda izvrnosti) i dostavlja ga radi izvrenja organu nadlenom za izvrenje s tim to obavezno istovremeno mora predloiti i nain izvrenja. (4) Kad se po slubenoj dunosti ima provesti izvrenje rjeenja organa, odnosno institucije koje imaju javne ovlasti, a nisu ovlateni za provoenje izvrenja, oni se radi izvrenja, obraaju organu nadlenom za izvrenje na nain propisan u stavu 3. ovog lana. lan 267. (1) Administrativno izvrenje koje provodi organ, koji je o stvari rjeavao u prvom stepenu, provodi se na osnovu rjeenja koje je postalo izvrno i zakljuka o dozvoli izvrenja. (2) Administrativno izvrenje, koje provodi koji drugi organ, provodi se na osnovu rjeenja na kom je stavljena potvrda izvrnosti i donesen zakljuak o dozvoli izvrenja. lan 268. (1) U postupku administrativnog izvrenja moe se izjaviti alba koja se odnosi samo na izvrenje, a njome se ne moe pobijati pravilnost rjeenja koje se izvrava. (2) alba se izjavljuje nadlenom drugostepenom organu. alba ne odgaa zapoeto izvrenje. U pogledu roka za albu i organa nadlenog za rjeavanje o albi, primjenjuju se odredbe l. 215. do 219. ovog zakona. lan 269. (1) Organ nadlean za administrativno izvrenje obavezan je po slubenoj dunosti obustaviti zapoeto izvrenje i provedene radnje ponititi, ako se utvrdi da je obaveza izvrena, da izvrenje nije bilo uope doputeno, da je bilo provedeno prema osobi koja nije u obavezi, ili ako trailac izvrenja odustane od svog zahtjeva, odnosno ako je izvrno rjeenje poniteno ili ukinuto. (2) Administrativno izvrenje odgodit e se ako se utvrdi da je u pogledu izvrenja obaveze dozvoljen poek, ili je umjesto privremenog rjeenja koje se izvrava doneseno rjeenje o glavnoj stvari koje se razlikuje od privremenog rjeenja. Odgaanje izvrenja odobrava organ koji je donio zakljuak o dozvoli izvrenja. lan 270. (1) Novane kazne, izreene po ovom zakonu, izvravaju organi nadleni za izvrenje novanih kazni izreenih za prekraje. (2) Novana kazna naplauje se u korist Budeta Bosne i Hercegovine.

49

lan 271. (1) Kad se ima provesti sudsko izvrenje rjeenja donesenog u upravnom postupku, organ ije se rjeenje ima izvriti stavlja na rjeenje potvrdu izvrnosti (lan 266. stav 3.) i dostavlja ga, radi izvrenja, Sudu Bosne i Hercegovine. (2) Rjeenje doneseno u upravnom postupku, koje sadri potvrdu izvrnosti, jeste osnov za sudsko izvrenje. To izvrenje provodi se po propisima koji vae za sudsko izvrenje. (3) Neosnovanu potvrdu izvrnosti ukinut e rjeenjem organ koji je potvrdu stavio i to rjeenje odmah dostaviti sudu nadlenom za izvrenje. 2. Izvrenje nenovanih obaveza lan 272. Izvrenje radi ostvarenja nenovanih obaveza izvrenika provodi se preko drugih osoba ili prinudom. a) Izvrenje preko drugih osoba lan 273. (1) Ako se izvrenikova obaveza sastoji u izvrenju radnje koju moe izvriti i druga osoba, a izvrenik je ne izvri uope ili je ne izvri u cijelosti, ova radnja izvrit e se preko druge osobe, na troak izvrenika. Izvrenik mora biti na to prethodno pismeno opomenut. (2) U tom sluaju, organ koji provodi izvrenje moe zakljukom naloiti izvreniku da unaprijed poloi iznos koji je potreban za podmirenje trokova izvrenja, a da se obraun naknadno izvri. Zakljuak o polaganju ovog iznosa je izvran. b) Izvrenje prisilom lan 274. (1) Ako je izvrenik duan neto dopustiti ili trpiti, pa postupa protivno toj obavezi, ili ako je predmet izvrenja izvrenikova radnja koju ne moe umjesto njega izvriti druga osoba, organ koji provodi izvrenje prisilit e izvrenika na ispunjavanje obaveze izricanjem novanih kazni. (2) Organ koji provodi izvrenje najprije e zaprijetiti izvreniku primjenom prisilnog sredstva ako svoju obavezu ne izvri u ostavljenom roku. Ako izvrenik u toku tog roka preduzme koju radnju protivno svojoj obavezi, ili ako ostavljeni rok bezuspjeno protekne, zaprijeeno prisilno sredstvo e se odmah izvriti, a ujedno e se odrediti novi rok za izvrenje radnje i zaprijetiti novom, stroijom prisilnom mjerom. (3) Prisilna novana kazna koja se na osnovu stava 2. ovog lana izrie prvi put ne moe biti vea od 50 KM. Svaka kasnija prisilna novana kazna moe biti ponovo izreena u istom iznosu. (4) Naplaena novana kazna se ne vraa. lan 275. Ako se izvrenje nenovane obaveze ne moe uope ili ne moe pravovremeno provesti primjenom sredstava predvienih u l. 273. i 274. ovog zakona, izvrenje se, prema prirodi obaveze, moe provesti i neposrednom prisilom, ukoliko propisima nije drugaije odreeno. lan 276. (1) Kad je na osnovu rjeenja provedeno izvrenje, a to rjeenje se kasnije poniti ili izmijeni, izvrenik ima pravo traiti da mu se vrati ono to mu je oduzeto, odnosno da se vrati u stanje koje proizilazi iz novog rjeenja. (2) O traenju izvrenika, iz stava 1. ovog lana, rjeava organ koji je donio zakljuak o dozvoli izvrenja. 3. Izvrenje radi osiguranja i privremeni zakljuak a) Izvrenje radi osiguranja lan 277. (1) Radi osiguranja izvrenja, moe se zakljukom dopustiti izvrenje rjeenja i prije nego to je ono postalo izvrno, ako bi bez toga moglo biti osujeeno ili znatno oteano izvrenje. (2) Ako je rije o obavezama koje se prisilno izvravaju samo na prijedlog stranke, predlaga mora opasnost od spreavanja ili oteavanja ispunjenja uiniti vjerovatnim, a organ moe izvrenje iz stava 1. ovog lana usloviti davanjem osiguranja prema lanu 207. stavu 2. ovog zakona. (3) Protiv zakljuka donesenog na prijedlog stranke za izvrenje radi osiguranja, kao i protiv zakljuka donesenog po slubenoj dunosti, doputena je posebna alba. alba protiv zakljuka, kojim je odreeno izvrenje radi osiguranja, ne odgaa provoenje izvrenja.

50

lan 278. (1) Izvrenje radi osiguranja moe se provoditi administrativnim ili sudskim putem. (2) Kad se izvrenje radi osiguranja provodi sudskim putem, sud postupa po propisima koji vae za sudsko izvrenje. lan 279. Izvrenje privremenog rjeenja (lan 207.) moe se provoditi samo u onom obimu i u onim sluajevima ukoliko je doputeno izvrenje radi osiguranja (l. 277. i 278.). b) Privremeni zakljuak o osiguranju lan 280. (1) Ako postoji ili je uinjena vjerovatnom obaveza stranke, a postoji opasnost da e obavezana stranka raspolaganjem imovine, dogovorom s treim osobama ili na drugi nain osujetiti ili znatno oteati izvrenje te obaveze, organ nadlean za donoenje rjeenja o obavezi stranke moe prije donoenja rjeenja o toj obavezi donijeti privremeni zakljuak radi osiguranja izvrenja obaveze. Pri donoenju privremenog zakljuka nadleni organ duan je voditi rauna o odredbi lana 261. ovog zakona i obrazloiti zakljuak. (2) Donoenje privremenog zakljuka moe se uslovljavati davanjem osiguranja predvienog u lanu 207. stavu 2. ovog zakona. (3) U pogledu privremenog zakljuka donesenog na osnovu stava 1. ovog lana, primjenjivat e se odredbe lana 277. stava 3. i lana 278. ovog zakona. lan 281. (1) Ako je pravomonim rjeenjem utvreno da pravno ne postoji obaveza stranke za ije je osiguranje bio donesen privremeni zakljuak, ili je na drugi nain utvreno da je zahtjev za donoenje privremenog zakljuka bio neopravdan, predlaga u iju je korist privremeni zakljuak donesen nadoknadit e protivnoj stranci tetu koja joj je uzrokovana donesenim zakljukom. (2) O nadoknadi tete iz stava 1. ovog lana rjeava organ koji je donio privremeni zakljuak. (3) Ako je u sluaju iz stava 1. ovog lana oito da je privremeni zakljuak bio isposlovan iz obijesti, predlaga e se kazniti novanom kaznom do 50 KM. Protiv zakljuka o kazni doputena je posebna alba koja odgaa izvrenje zakljuka. PETI DIO - PROVOENJE ZAKONA I PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE XVIII - MJERE ZA PROVOENJE ZAKONA lan 282. (1) Organi uprave i institucije koje imaju javna ovlatenja ne mogu u upravnom postupku, koje one vode same, primjenjivati prisilne mjere privoenja ili dovoenja predviene u lanu 65. st. 3., lanu 160. stava 3. i lanu 172. st. 1. i 2. ovog zakona. (2) Ako se u toku postupka koji vodi organ uprave, odnosno institucija koja ima javna ovlatenja utvrdi da se postupak ne moe provesti uope ili se ne moe pravilno provesti bez primjene prisilnih mjera, predvienih u odredbama stava 1. ovog lana, taj organ, odnosno institucija obratit e se organu uprave odreenom posebnim zakonom, radi primjene te prinudne mjere, ako zakonom BiH nije odreen drugi organ. Na traenje institucije koja ima javna ovlatenja, taj organ ovlaten je da primijeni predvienu prisilnu mjeru privoenja, odnosno dovoenja, ako se utvrdi da je to neophodno radi provoenja postupka. lan 283. U organima uprave, kao i u institucijama koje imaju javna ovlatenja, ako zakonom nije drugaije odreeno, ovlatenje za preduzimanje radnji u upravnom postupku i ovlatenje za rjeavanje u upravnim stvarima (lan 29.) moe se dati samo osobi koja ima zakonom propisanu odgovarajuu strunu spremu, radno iskustvo i poloen struni ispit. lan 284. (1) Rukovodioci organa uprave, odnosno institucija koje imaju javna ovlatenja, odgovorni su za pravilnu i dosljednu primjenu ovog zakona, a naroito su odgovorni da se upravne stvari rjeavaju u zakonom propisanim rokovima. U cilju pravilnog i efikasnog rjeavanja stvari u upravnom postupku, te odgovorne osobe obavezne su preduzimati

51

mjere da se kontinuirano osigurava i provodi struno usavravanje slubenika i drugih osoba koje rade na rjeavanju upravnih stvari. (2) Slubena osoba koja je ovlatena za preduzimanje radnji u upravnom postupku, odnosno koja je ovlatena za rjeavanje u upravnim stvarima, duna je, u roku od tri dana od dana isteka roka za rjeavanje iz l. 208. i 235. ovog zakona, obavijestiti pismeno stranku o razlozima zbog kojih rjeenje, odnosno zakljuak nije donesen i o tome koje e radnje preduzeti radi donoenja rjeenja, odnosno zakljuka i pouiti stranku koja pravna sredstva moe koristiti. To obavjetenje istovremeno se mora dostaviti i odgovornim osobama iz stava 1. ovog lana radi preduzimanja mjera da se rjeenje, odnosno zakljuak donese bez odgaanja. (3) Slubena osoba iz stava 2. ovog lana koja je ovlatena da vodi upravni postupak, odnosno da rjeava upravne stvari ini teu povredu radne dunosti, ako je njenom krivicom dolo do neizvrenja odreenih procesnih radnji u upravnom postupku, radi kojih se rjeenje, odnosno zakljuak nije mogao donijeti u zakonskom roku. (4) Nadlena upravna inspekcija ima pravo zahtijevati pokretanje postupka odgovornosti kod nadlenog organa protiv rukovodioca organa uprave, odnosno rukovodioca institucije koja ima javna ovlatenja, koji propusti vrenje dunosti iz stava 1. ovog lana, kao i onog koji, protivno lanu 283. ovog zakona, ovlasti slubenu osobu za preduzimanje radnji u postupku ili za rjeavanje u upravnim stvarima koja ne ispunjava propisane uslove, kao i disciplinski postupak protiv osoba iz stava 3. ovog lana. lan 285. (1) Organi uprave i upravne ustanove obavezni su godinji izvjetaj o rjeavanju upravnih stvari u upravnom postupku iz svoje nadlenosti podnijeti Vijeu ministara Bosne i Hercegovine. (2) Organi uprave obavezni su primjerak izvjetaja iz stava 3. ovog lana dostaviti organu uprave, odreenom posebnim zakonom. (3) Izvjetaj iz stava 2. ovog lana koristi za preduzimanje odgovarajuih mjera putem upravne inspekcije i drugih mjera za koje su zakonom ovlateni radi pravilne i dosljedne primjene odredbi ovog zakona. (4) Izvjetaj iz stava 1. ovog lana sadri naroito slijedee podatke: broj podnesenih zahtjeva od stranaka, broj pokrenutih upravnih postupaka po slubenoj dunosti, nain i rokove rjeavanja upravnih stvari u prvostepenom i drugostepenom upravnom postupku, broj ponitenih, odnosno ukinutih upravnih akata, broj odbaenih zahtjeva, odnosno obustavljenih upravnih postupaka, broj i vrste primijenjenih prisilnih mjera, odnosno izreenih novanih kazni i broj nerijeenih upravnih predmeta. lan 286. (1) Nain iskazivanja podataka u izvjetajima iz stava 1. lana 285. ovog zakona propisuje organ uprave odreen posebnim zakonom. (2) Organ uprave iz stava 1. ovog lana propisuje, po potrebi, obrasce za pozive, dostavnice, nareenja za privoenje, odnosno dovoenje, zapisnike, zapisnike u vidu knjiga, rjeenja iz lana 200. stava 1. i lana 204. i uvjerenja iz lana 111. stava 1. ovog zakona, kao i za druge akte u upravnom postupku za potrebe organa uprave BiH i institucija koje imaju javna ovlatenja. lan 287. (1) Na traenje graana, organa uprave, institucija koje imaju javna ovlatenja, kao i drugih organa i institucija, Ministarstvo civilnih poslova i komunikacija duno je davati objanjenja o primjeni odredbi ovog zakona. (2) Objanjenja o primjeni odredbi ovog zakona Ministarstvo civilnih poslova i komunikacija moe davati i po slubenoj dunosti, radi osiguranja jedinstvene primjene ovog zakona. IX - NADZOR NAD PROVOENJEM OVOG ZAKONA lan 288. (1) Nadzor nad provoenjem ovog zakona u organima uprave BiH, ustanovama BiH i drugim organima BiH, u institucijama BiH koje imaju javna ovlatenja u pitanjima u kojima ti organi, slube i institucije u upravnom postupku rjeavaju o upravnim stvarima na osnovu zakona BiH ili drugog propisa BiH, vri organ uprave odreen posebnim zakonom. (2) Nadzor nad provoenjem ovog zakona ostvaruje se putem upravne inspekcije, kao i na drugi zakonom dozvoljen nain. (3) Organi i institucije koje imaju javna ovlatenja dune su omoguiti ostvarivanje uvida u upravno rjeavanje i postupati po nalozima upravne inspekcije koja vri nadzor i, na traenje te inspekcije, dostavljati potrebne podatke, spise i obavjetenja o pitanjima koja se odnose na upravne stvari koje se rjeavaju u upravnom postupku.

52

XX - KAZNENE ODREDBE lan 289. (1) Novanom kaznom od 2.000 KM do 8.000 KM kaznit e se za prekraj institucija koja ima javna ovlatenja: 1) ako za rjeavanje u upravnim stvarima, odnosno za preduzimanje radnji u postupku odredi osobu koja ne ispunjava propisane uslove (lan 29. stav 2., u vezi sa lanom 283.), 2) ako odbije da primi pismeni zahtjev stranke ili usmeno saopenje u zapisnik, odnosno ne izda potvrdu o prijemu podneska (lan 62. st. 1., 2. i 3.), 3) ako izvri pozivanje nou suprotno odredbi lana 64. stava 2. ovog zakona, 4) ako se pozvana osoba prinudno privede, a u pozivu nije bila naznaena primjena te mjere (lan 65. stav 3), 5) ako se po slubenoj dunosti ne pribavljaju podaci o injenicama o kojima se vodi slubena evidencija ili ako se od stranke trai da pribavi i podnese dokaze koje bre i lake moe pribaviti organ koji vodi postupak ili ako trai da stranka podnese uvjerenja koja organi nisu duni izdavati (lan 127. stav 3. i lan 128. stav 2.), 6) ako nije data mogunost stranci da se izjasni o injenicama i okolnostima na kojima se zasniva rjeenje, odnosno da uestvuje u izvoenju dokaza ili je doneseno rjeenje prije nego to se stranci prui mogunost da se izjasni o injenicama i okolnostima (lan 134. stav 3.), 7) ako na zahtjev stranke nee da izda uvjerenje ili drugu ispravu o injenicama o kojima vodi slubenu evidenciju ili ako uvjerenje ili drugu ispravu ne izda u propisanom roku ili ne donese rjeenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje uvjerenja (lan 162. st. 1., 2., 5. i 6.), 8) ako ne postupi po zahtjevu nadlenog organa u vezi s davanjem isprave (lan 159.), 9) ako po zahtjevu stranke ne donese rjeenje i ne dostavi ga stranci u propisanom roku (lan 208.), 10) ako albu sa spisima ne dostavi drugostepenom organu u propisanom roku (lan 226.), 11) ako ne postupa po traenju drugostepenog organa ili ako u svemu ne postupi po drugostepenom rjeenju ili ako rjeenje ne donese u propisanom roku (lan 230.), 12) ako na zahtjev drugostepenog organa ne dostavi u roku traeno obavjetenje ili ako po nalogu drugostepenog organa ne donese rjeenje u propisanom roku ili ako na zahtjev drugostepenog organa ne prikupi traene podatke i ne dostavi ih u propisanom roku (lan 234.), 13) ako ne donese rjeenje po albi u propisanom roku (lan 235.), 14) ako ne postupi po nalogu drugostepenog organa ili traeni materijal ne dostavi u roku (lan 246. stav 3.), 15) ako onemoguava uvid u upravno rjeavanje ili ako ne postupi po nalozima nadlenog organa odnosno upravne inspekcije koja vri nadzor ili nee da dostavi potrebne podatke, spise i obavjetenja na zahtjev organa, odnosno upravne inspekcije (lan 288. stav 3.). (16) ako odmah po saznanju za rjeenje kojim je povrijeen zakon, a povreda moe biti razlog za ponavljanje postupka, odnosno za ponitavanje, ukidanje ili mijenjanje rjeenja, ne obavijesti organ nadlean za pokretanje postupka i donoenje rjeenja, odnosno tuioca. (2) Za prekraj iz stava 1. ovog lana, kaznit e se novanom kaznom od 300 KM do 1.200 KM i odgovorna osoba u organu uprave, odnosno u instituciji koja ima javna ovlatenja. lan 290. (1) Novanom kaznom od 1.500 KM do 6.000 KM kaznit e se za prekraj institucija koja ima javna ovlatenja: 1) ako ne prui zatraenu pravnu pomo ili ako ne postupi po molbi za pomo u odreenom roku (lan 33. st. 1. i 2.), 2) ako sasluanim osobama ne proita zapisnik ili ako onemogui da sasluane osobe pregledaju zapisnik (lan 69. stav 1.), 3) ako stranci ili drugoj osobi onemogui razgledanje spisa ili da prepiu potrebne spise (lan 72. st. 1. i 2.), 4) ako se ne provodi obavezno lino dostavljanje u sluajevima predvienim u odredbi lana 76. stav 1. ovog zakona, 5) ako na zahtjev stranke nee da izda uvjerenje, odnosno ne donese rjeenje o odbijanju zahtjeva u propisanom roku (lan 163. st. 1. i 3.), 6) ako ispita kao svjedoka osobu koja bi svojim iskazom povrijedila dunost uvanja slubene, dravne ili vojne tajne (lan 166.), 7) ako izvri prisilno privoenje ili dovoenje suprotno lanu 282. stava 1. ovog zakona, odnosno ako u roku ne donese zakljuak o primjeni prinudne mjere ili u roku ne odlui o prigovoru, 8) ako ne preduzima mjere za kontinuirano struno osposobljavanje i usavravanje slubenih osoba koje su ovlatene za rjeavanje u upravnim stvarima, odnosno za preduzimanje radnji u postupku ili ako ne osigurava rjeavanje

53

upravnih stvari u propisanim rokovima ili ako u propisanom roku ne obavijesti stranku o razlozima zbog kojih rjeenje, odnosno zakljuak nije donesen (lan 284. st. 1. i 2.). (2) Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznit e se novanom kaznom u iznosu od 200 KM do 800 KM i odgovorna osoba u instituciji koja ima javna ovlatenja, kao i odgovorna osoba u organu uprave, odnosno u slubi za upravu. lan 291. (1) Novanom kaznom od 1.000 KM do 4.000 KM kaznit e se za prekraj institucija koja ima javna ovlatenja: 1) ako ne izuzme slubenu osobu kada su ispunjeni uslovi za izuzee (l. 35. i 36.), 79 2) ako ne dozvoli stranci da se koristi strunim pomagaem (lan 59. stav 1.), 3) ako se pozivanje osobe radi prijema pismena vri suprotno odredbi lana 73. stava 2. ovog zakona, 4) ako se pismeno ne dostavlja punomoniku za primanje pismena (lan 81. stav 1.), 5) ako ne poui svjedoka na koja pitanja moe uskratiti svjedoenje, odnosno o kojim pitanjima vjetak moe uskratiti vjetaenje (lan 169. stav 3. i lan 178. stav 1.). (2) Za prekraj iz stava 1. ovog lana, kaznit e se novanom kaznom u iznosu od 150 KM do 600 KM i odgovorna osoba u instituciji koja ima javna ovlatenja, kao i odgovorna osoba u organu uprave, odnosno u slubi za upravu. lan 292. (1) Odgovornom osobom u organu uprave, odnosno u dravnoj slubi, u smislu odredbe lana 289. stava 2., lana 290. stava 2. i lana 291. stava 2. ovog zakona, smatra se rukovodilac organa uprave kao i dravni slubenik u tim organima i slubama koji je ovlaten za rjeavanje u upravnim stvarima ili ovlaten za preduzimanje radnji u upravnom postupku, odnosno drugi slubenik koji je zaduen da neposredno izvri odreeni posao, a nije izvrio taj posao ili je izvrio radnju protivno datoj obavezi. (2) Odgovornom osobom u instituciji koja ima javna ovlatenja u smislu odredbi lana 289. stava 2., lana 290. stava 2. i lana 291. stava 2. ovog zakona, smatra se rukovodilac institucije i druge osobe odreene statutom te institucije. XXI - PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 293. Upravni predmeti koji ne budu rijeeni do dana stupanja na snagu ovog zakona rijeit e se po odredbama ovog zakona. lan 294. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da se primjenjuje Zakon o opem upravnom postupku u Republici Bosni i Hercegovini (Slubeni list RBiH, br. 2/92 i 13/94). lan 295. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku BiH, a objavit e se i u slubenim glasilima entiteta i Slubenom glasniku Brko Distrikta BiH. PS BiH broj 69/02 25. juna 2002. godine Sarajevo Predsjedavajui Predstavnikog doma Parlamentarne skuptine BiH 80 Mariofil Ljubi, s. r. Predsjedavajui Doma naroda Parlamentarne skuptine BiH dr.Nikola piri, s. r. 81

54