Prof. dr. Milan Maceljski Prof. dr. Bogdan Cvjetkovi} Prof. dr. Jasminka Igrc Bar~i} Prof. dr.

Zvonimir Ostoji}

Priru~nik iz za{tite bilja

(za zaposlenike u poljoprivrednim ljekarnama)

Priru~nik je dostupan na Internetu: http://www.ergraf.hr/tiskara-md/

Zagreb, 1997.
1

ZAVOD ZA ZA[TITU BILJA U POLJOPRIVREDI I [UMARSTVU REPUBLIKE HRVATSKE Za izdava~a: Mr. Radoslav Maslin, ravnatelj Autori: prof. dr. Milan Maceljski, prof. dr. Bogdan Cvjetkovi}, prof. dr. Jasminka Igrc Bar~i}, prof. dr. Zvonimir Ostoji} Urednici: prof. dr. Milan Maceljski, prof. dr. Bogdan Cvjetkovi}, prof. dr. Jasminka Igrc Bar~i}, prof. dr. Zvonimir Ostoji} Grafikon na omotu: Broj dopu{tenih sredstava za za{titu bilja u Hrvatskoj. Stanje 1996. iz "Glasnika za{tute bilja", 2-3/1996. Tisak: Tiskara MD - Zagreb, tel: 531-321 i 380-058 E-mail: tiskara-md zg.tel.hr
Tiskano sukladno ~l. 15. Pravilnika o uvjetima kojima moraju udovoljavati pravne osobe koje obavljaju promet sredstvima za za{titu bilja na veliko i malo, te o na~inu i postupku osposobljavanja zaposlenika koji ~uvaju i izdaju sredstva za za{titu bilja.

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveu~ili{na biblioteka, Zagreb UDK 632.9(035) PRIRU^NIK iz za{tite bilja : za zaposlenike u poljoprivrednim ljekarnama) / Milan Maceljski . . . <et. al.>. - Zagreb : Zavod za za{titu bilja u poljoprivredi i {umarstvu Republike Hrvatske, 1997. 187 str. : ilustr. ; 24 cm Bibliografija: str. 187. ISBN 953-96985-0-2 1. Maceljski, Milan 970210038

ISBN 953-96985-0-2
2

Kazalo

1. Uvod i zakonski propisi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 1.1. Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 1.2. Zakonski propisi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 2. [teto~inje bilja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.1. [tetnici. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.2. Uzro~nici bolesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.3. Korovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3. Za{tita bilja - op}i dio . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.1. Pojam za{tite bilja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.2. Mjere za{tite bilja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.3. Integrirana za{tita bilja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.4. Organsko-biolo{ka proizvodnja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4. Sredstva za za{titu bilja (fitofarmacija) - op}i dio . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.1. Proizvodnja i potro{nja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.2. Registracija sredstava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.3. Podjela sredstava za za{titu bilja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.4. Otrovnost za ~ovjeka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.5. Ostaci sredstava na poljoprivrednim proizvodima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.6. Izbor sredstva u odnosu na karencu i namjenu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.7. Otrovnost po ivotinje, biljke i okoli{ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.8. Mjere za za{titu osoba i okoli{a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.9. Postupak u slu~aju otrovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.10. Rezistentnost {teto~inja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.11. Oblik (formulacija) sredstava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.12. Kombinirana sredstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.13. Mije{anje sredstava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.14. Priprema sredstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.15. Primjena sredstava za za{titu bilja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.16. Prilozi: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.16.1. primjeri izdanih dopu{tenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.16.2. zna~enje oznaka upozorenja i obavijesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.16.3. karence propisane za pesticide u Hrvatskoj (ujedno pregled dopu{tenih namjena). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.16.4. dodatni primjeri izra~unavanja koncentracija i doze . . . . . . . . . . . . 11 11 16 19 27 27 27 31 33 35 36 37 38 39 41 44 46 47 49 50 51 53 53 54 58 64 64 67 72 81
3

5. Sredstva za za{titu bilja (fitofarmacija) - posebni dio . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83 5.1. Zoocidi 5.1.1. Insekticidi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83 5.1.2. Akaricidi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83 5.1.3. Nematocidi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89 5.1.4. Limacidi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89 5.1.5. Rodenticidi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89 5.1.6. Korvicidi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89 5.2. Fungicidi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90 5.3. Herbicidi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105 6. Mjere za{tite bilja po kulturama. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117 6.1. [tetnici. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117 6.1.1. Ratarski usjevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117 6.1.2. Povr}e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 123 6.1.3. Povr}e i cvije}e u za{ti}enom prostoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125 6.1.4. Vo}ke i vinova loza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 126 6.1.5. Cvije}e, ukrasno drve}e i grmlje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 134 6.1.6. Uskladi{teni poljoprivredni proizvodi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 134 6.2. Uzro~nici bolesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135 6.2.1. Ratarski usjevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135 6.2.2. Povr}e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 143 6.2.3. Vo}ke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 147 6.2.4. Vinova loza. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154 6.2.5. Ukrasno i {umsko bilje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 157 6.3. Korovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 159 6.3.1. Ratarski usjevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 159 6.3.2. Povr}e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 177 6.3.3. Vo}njaci i vinogradi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183 7. Preporu~ena literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 187

1. UVOD I ZAKONSKI PROPISI

1.1. UVOD
Sve kulturne (i divlje) biljke napadaju razli~iti neprijatelji. To su razli~iti {tetnici (kukci i druge ivotinje), uzro~nici bolesti (gljivice i dr.), te korovi. Ove biljne neprijatelje nazivamo zajedni~kim nazivom {teto~injama bilja. [teto~inje prorje|uju sklop i uzrokuju uginu}e biljaka, uzrokuju njihov krljavi razvoj i slabije proizvodne sposobnosti, o{te}uju plodine te na brojne druge na~ine smanjuju urod ili kakvo}u poljoprivrednih proizvoda. Najnoviji podaci ukazuju da {teto~inje smanjuju prirod poljoprivrednih kultura u svijetu za 42%, a u Europi za 28%. Na{a su istraivanja pokazala da {teto~inje u Hrvatskoj smanjuju proizvodnju poljoprivrednih kultura za 29,2%. Priblino jedna tre}ina ovih {teta otpada na {tetnike, druga na uzro~nike bolesti, a tre}a na korove. Navedeni podaci o visini {teta se odnose na mogu}i (potencijalni) prirod, pa su izraene postotkom priroda koji bi se postigao da ovih {teta nema. O~ito je da pri visini {teta od 29,2% mogu}eg priroda, nama ostaje samo 70,8% tog priroda. Stoga je postotak {teta na ostvareni prirod jo{ mnogo ve}i i za Hrvatsku iznosi 41,25%. Ra~unanje % na mogu}i prirod zna~i da je kod {tete 25% i ostvarenog priroda p{enice od 6 t/ha, {teta 2 tone, jer je prirod (mogu}i) bez ovih {teta trebao biti 8 t. Ako se pokusom utvrdi da je na povr{ini gdje je zlatica uni{tila cimu krumpira prirod 10 t/ha, a na dijelu za{ti}enom od zlatice 15 t/ha, razlika od 5 t stavlja se u odnos s prirodom ostvarenim uz za{titu, dakle s 15 t, te {teta iznosi 33,3%. Vrijednost {teta (gubitaka) kojeg nanose {teto~inje poljoprivrednim usjevima i nasadima u Hrvatskoj iznose oko 500 milijuna US dolara svake godine, ~emu treba pridodati i {tete do kojih dolazi smanjenjem kakvo}e proizvoda, pove}anjem tro{kova proizvodnje, te{ko}ama do kojih dolazi u prometu itd. Razumljivo da svaki seljak i drugi uzgajiva~ poljoprivrednih kultura nastoji smanjiti {tete koje ~ine {teto~inje. Mogu}nostima suzbijanja {teto~inja se bavi posebna poljoprivredna struka - fitomedicina ili za{tita bilja. U mnogim zapadnoeuropskim dravama uvrijeen je naziv fitomedicina za za{titu bilja. Ono {to je za ljude medicina, za ivotinje veterina, to je za biljke fitomedicina. Medicinu, veterinu i fitomedicinu povezuje sli~nost mnogih neprijatelja (primjerice bakterije, virusi, neke vrste muha, {tetne biljke itd.) od kojih treba braniti ljude, ivotinje i biljke. Povezuje ih i sli~nost postupaka obrane (primjerice lijekovi = sredstva za za{titu bilja). No, povezuje ih jo{ jedna specifi~nost koju u biljnoj proizvodnji ima samo za{tita bilja: odgovornost pojedinaca za primjenu mjera za{tite bilja, odgovornost koju mora propisati drava. Ta odgovornost postoji zbog mogu}nosti preno{enja {teto~inja preko granica, ali i od susjeda k susjedu, te zbog opasnosti od sredstava za za{titu bilja za ~ovjeka, ivotinje i okoli{. Kao {to
5

se lije~nici i veterinari, uz ostalo, brinu i o spre~avanju {irenja zaraznih bolesti, tako se stru~njaci za za{titu bilja (fitomedicinari), ali i svi poljoprivrednici, moraju brinuti ne samo o spre~avanju {irenja karantenskih, ve} i mnogih drugih {teto~inja. Naime, mnoge mjere za{tite bilja daju eljeni uspjeh samo ako se provode sustavno, zahva}aju}i ve}e povr{ine, dakle uz u~e{}e svih ili ve}ine poljoprivrednika. O izboru sorte p{enice ili hibrida kukuruza, o njezi usjeva i gnojidbi, ne ovisi susjed od susjeda, pa je Josipu svejedno kako gospodari susjed Ivica. No Josipu nije svejedno kako Ivica suzbija {teto~inje, jer uspjeh njegovog suzbijanja poljskih mi{eva, korova, plamenja~e krumpira, uspjeh njegove proizvodnje iz zdravog, ali skupljeg sjemena, ovisi da li to radi i Ivica. [tetnici, uzro~nici bolesti i korovi {ire se od susjeda susjedu, pa neznanje nazadnih ko~i napore naprednijih seljaka. Ta me|usobna ovisnost postoji i pri primjeni sredstava za za{titu bilja. Mogu}e je da jedan jedini nedovoljno upu}eni ili nemarni seljak one~isti potok koji protje~e selom i izazove uginu}e stoke (primjerice ako na potoku pere prskalicu ili ambalau sredstava). Pri nesmotrenoj primjeni sredstava, primjerice po ja~em vjetru, moe pojedinac one~istiti oblinje usjeve i nasade vi{e od dopu{tenih granica, moe otrovati susjedove p~ele ili perad, a nepaljivom primjenom herbicida moe o{tetiti, ~ak i uni{titi, oblinje usjeve i nasade. Upravo je ova me|usobna ovisnost u provedbi mjera za{tite bilja od {teto~inja uzrok {to svuda u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, postoji niz propisa koji nastoje sprije~iti takve {tetne posljedice. Neki propisi propisuju obvezno suzbijanje odre|enih {teto~inja, drugi propisuju promet sredstvima za za{titu bilja na na~in koji }e na najmanju mogu}u mjeru smanjiti svaku opasnost po zdravlje ~ovjeka, korisnih ivotinja i posebice po okoli{. Daljnji propisi propisuju nadzor nad zdravstvenim stanjem sjemena i sadnog materijala, te nadzor uvoza i izvoza bilja. Iako su razli~ite mogu}nosti za{tite bilja prikazane u posebnom poglavlju, treba ve} u uvodu istaknuti da je kemijska metoda za{tite bilja vrlo ~esta, katkada i jedina mogu}nost za{tite. Ova se metoda sastoji u primjeni razli~itih pripravaka sredtava za za{titu bilja kojih na na{em tri{tu ima danas preko 600. Svako me|u njima ima dopu{tenje samo za odre|enu namjenu, u propisanoj dozi ili koncentraciji, uz brojna ograni~enja, pa treba znati svako sredstvo pravilno primijeniti. Osim toga, kako su skoro sva sredstva svrstana u otrove, pa su opasna po zdravlje ljudi i doma}ih ivotinja, te okoli{, to treba znati kako njima pravilno rukovati i kako ih primijeniti. Iz brige za pravilno rukovanje i primjenu sredstava za za{titu bilja proizlaze mnoge odredbe postoje}ih propisa, pa tako i odredba da svi uposleni u poljoprivrednim ljekarnama (poljoapoteci) moraju biti osposobljeni za taj posao. Zaposleni u poljoapotekama moraju imati znanje koje }e omogu}iti da svakom kupcu daju preporuku o sredstvu za za{titu bilja koje treba upotrijebiti, te odgovaraju}u uputu o na~inu primjene, mjerama opreza itd. Iz sli~nih razloga ve} odavna u ljekarnama lijekove prodaju diplomirani ljekarnici (farmaceuti). No, od uposlenih u poljoapoteci ~esto kupac trai i ono {to ljudi ne trae od ljekarnika, tj. dijagnozu i uputu za lije~enje. Seljaci ~esto u poljoapoteci trae sredstvo za suzbijanje onoga {to donesu pokazati, pa po donijetom {tetniku ili znacima {teta ili bolesti na bilju, treba zaklju~iti o kojem se uzro~niku radi i dati stru~nu uputu. To ukazuje da svaki zaposleni u poljoapoteci mora imati odre|eno znanje, pa takvo znanje trae od svakog zaposlenog i postoje}i propisi. Minimum potrebnog znanja prikazan je u ovom priru~niku.
6

Zbog velikog broja poljoapoteka u nas, treba o~ekivati poja~anu konkurenciju. Kupci, potro{a~i sredstava za za{titu bilja, svakako }e radije odlaziti u onu poljoapoteku gdje znaju da }e mo}i dobiti stru~nu uputu i da }e mu biti preporu~eno najprikladnije sredstvo. Ve} i zato }e svakom vlasniku poljoapoteke biti itekako vano da svaki zaposleni ima znanje potrebno da udovolji o~ekivanju kupca.

1.2. ZAKONSKI PROPISI

Jedan dio znanja kojeg svaki zaposleni u poljoapoteci mora svladati je poznavanje propisa koji se ti~u prometa sredstava za za{titu bilja. Ovo }e poznavanje pripomo}i da svaki zaposleni sa~uva svoje zdravlje i ne ugrozi tu|e, kao i pruanje stru~nih savjeta kupcima za bezopasnu i uspje{nu primjenu tih sredstava. Poznavanje propisa omogu}it }e izbjegavanje kazni propisanih za njihovo nepridravanje, te daljnje uspje{no poslovanje poljoapoteke. Prikazat }emo samo izvod iz onog dijela propisa koji se odnosi na maloprodaju i primjenu sredstava za za{titu bilja. To su, prije svega, zakoni i pravilnici koje priprema ili donosi Ministarstvo poljoprivrede i {umarstva. Ministarstvo zdravstva predlae Zakon o otrovima i propisuje postupke s otrovima, a kako su skoro sva sredstva za za{titu bilja svrstana u otrove, to se ti propisi odnose i na promet tim sredstvima. Osvrnut }emo se i na neke odredbe propisa o za{titi okoli{a koje se ti~u i sredstava za za{titu bilja. Popis najvanijih zakona nalazi se na koncu ovog poglavlja. Zakon o za{titi bilja u uvodnom dijelu ~lanka 39. propisuje da pravna osoba koja prodaje sredstva za za{titu bilja mora imati uposlenog djelatnika koji ima zavr{en agronomski ili {umarski fakultet smjera za{tite bilja, ratarskog ili vo}arsko- vinogradarsko-vrtlarskog ili {umsko-gospodarskog, koji se brine o smje{taju, ~uvanju i izdavanju sredstava za za{titu bilja, te daje korisnicima upute o stru~noj primjeni. Pored toga, u istom je ~lanku predvi|eno da pravna osoba koja prodaje sredstva za za{titu bilja na malo, u svakoj specijaliziranoj trgovini - poljoprivrednoj ljekarni, mora imati uposlenog djelatnika s najmanje stru~nom spremom ~etvrtog (IV/1) stupnja obrazovanja biljnog ili {umarskog smjera koji je osposobljen za ~uvanje i izdavanje sredstava za za{titu bilja i davanje uputa o stru~noj primjeni. Temeljem navedene odredbe, objavljen je Pravilnik o uvjetima koji moraju udovoljavati pravne osobe koje obavljaju promet sredstvima za za{titu bilja na veliko i malo, te o na~inu i postupku osposobljavanja zaposlenika koji ~uvaju i izdaju sredstva za za{titu bilja. Dodatno se ovim Pravilnikom propisuje da zaposleni djelatnik u poljoapoteci mora imati ugovor o radu na neodre|eno vrijeme s punim radnim vremenom, te da stru~noj spremi zaposlenika odgovara poljoprivredni tehni~ar op}eg, biljnog, vrtlarskog i srodnih smjerova, {umarski tehni~ar, te zaposlenici koji imaju zavr{enu vi{u poljoprivrednu {kolu, agronomski ili {umarski fakultet drugih smjerova, osim onih iz uvodnog dijela ~l. 39. Zakon o prometu otrova (u pripremi Zakon o otrovima) tako|er propisuju da pravne osobe koje se bave prometom otrova moraju imati zaposlene djelatnike VII. stupnja odre|ene stru~ne spreme (npr. poljoprivredne), te da i drugi zaposlenici moraju imati potrebna znanja o za{titi od otrova s kojima rade.
7

Organizacija koja vr{i maloprodaju sredstava za za{titu bilja je duna osposobiti radnika za rad na siguran na~in, te omogu}iti utvr|ivanje zdravstvene i psihi~ke sposobnosti za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada. Zakon o za{titi bilja (~l. 39.) odre|uje da pravna osoba koja se bavi prometom sredstava za za{titu bilja mora posjedovati odgovaraju}e prostorije za smje{taj, ~uvanje i izdavanje sredstava za za{titu bilja koje udovoljavaju propisanim tehni~kim i sanitarno-higijenskim uvjetima. Zakon o prometu otrova (~l. 20) propisuje da se otrovi moraju ~uvati u posebnim prostorima u kojima se ne smiju nalaziti drugi proizvodi. Pojedini otrovi mogu se drati u prostorijama koje slue za druge potrebe, ako se dre u posebnim ormarima i odvojeno od drugih proizvoda, no te prostorije ne smiju sluiti za promet namirnicma, sto~nom hranom niti predmetima op}e uporabe. Uvjete kojima moraju udovoljavati poljoprivredne ljekarne op{irnije propisuje prije spomenuti pravilnik. Poljoprivredne ljekarne moraju imati prodajni dio, skladi{ni dio i posebnu prostoriju s garderobnim dijelom i sanitarnim ~vorom. U prodajnom dijelu se obavlja promet sredstava smje{tenih odvojeno prema namjenama, te ure|ajima i opremom za primjenu tih sredstava. U tom se dijelu moe obavljati i promet sjemenom i sadnim materijalom, koji mora biti smje{ten u posebnom odvojenom prostoru prodajnog dijela. Na zidu prodajnog dijela mora biti istaknut plakat s pravilima za siguran rad sa sredstvima za za{titu bilja i plakat o za{titi pri radu s obja{njenjima oznaka upozorenja i obavijesti ("R" i "S"). Na vidljivom mjestu trebaju biti i upute o mjerama spre~avanja trovanja, na~inu pruanja prve pomo}i te mjerama za otklanjanje posljedica trovanja. Treba postojati priru~na ljekarna za pruanje prve pomo}i kod trovanja, te spremnik ili vre}a s glinom, perlitom ili pijeskom za apsorpciju sredstava za za{titu bilja u slu~aju prolijevanja. Prostorije i ormari u kojima se ~uvaju otrovi trebaju biti zaklju~ani i obiljeeni natpisom "OTROV". Skladi{ni dio slui za smje{taj sredstava za za{titu bilja, ure|aja i opreme za njihovu primjenu. Sredstva se ne smiju ~uvati u istoj prostoriji skladi{nog dijela zajedno sa sjemenom, mineralnim gnojivima i sto~nom hranom. Zidovi i podovi moraju biti od otpornih materijala koji se lako ~iste. Prodajni i skladi{tni dio moraju imati ventilaciju koja osigurava da koncentracija {tetnih plinova i aerosola ne bude ve}a od najvi{e dopu{tene koncentracije. Posebnim pravilnikom propisane su maksimalno dopustive koncentracije (MDK) sredstava za za{titu bilja u zraku radnih prostorija. To su one koncentracije koje ne dovode do o{te}enja zdravlja pri svakodnevnom osamsatnom radu, a izraene su u mg na prostorni metar. Primjerice, MDK za insekticide diklorvos je 1 mg, a metildemeton 0,5 mg, za herbicid atrazin 2 mg, a za fungicid tiram 5 mg na prostorni metar. Pravilnik propisuje i biolo{ke grani~ne vrijednosti, tj. upozoravaju}u razinu sredstava u tkivima, tjelesnim teku}inama ili izdahnutom zraku. Ove su vrijednosti propisane samo za klorirane ugljikovodike, organofosforne insekticide i karbamate. Sredstva kojima je istekao rok uporabe moraju biti smje{tena odvojeno od ostalih sredstava. Otrovi se moraju skladi{titi izvan zone za vodoopskrbu pitkom vodom i vodotokova. Sredstva za za{titu bilja koja su razvrstana u I. skupinu otrova ne smiju se drati i prodavati u poljoprivrednoj ljekarni. Prilikom prodaje sredstava za
8

za{titu bilja II. skupine otrova, zaposleni u poljoprivrednoj ljekarni je duan upisati podatke o kupcu (ime i prezime, adresa, JMBG, naziv i koli~ina otrova te potpis kupca). U tu svrhu treba postojati odre|ena knjiga evidencije prometa otrova II. skupine. U promet se smiju stavljati samo sredstva za za{titu bilja koja imaju odgovaraju}e dopu{tenje za promet u Hrvatskoj. Popis ovih sredstava objavljuje se povremeno u NN (~l. 40. i 47. Zakona o za{titi bilja). Na deklaraciji sredstva treba biti ozna~en broj i datum dopu{tenja Ministarstva poljoprivrede i {umarstva. Sredstva za za{titu bilja se stavljaju u promet samo u izvornom pakiranju proizvo|a~a s propisanom deklaracijom i uputom o primjeni. Uputa i deklaracija moraju biti napisane na hrvatskom jeziku. Zabranjeno je stavljanje u promet sredstava kojima je istekao rok uporabe ozna~en na deklaraciji. Deklaracija na svakom pakiranju mora sadravati naziv sredstva, generi~ko i kemijsko ime, sadraj svih aktivnih tvari,namjenu i na~in uporabe, datum proizvodnje, rok uporabe, naziv i adresu proizvo|a~a, na~in i uvjete skladi{tenja i ~uvanja, znakove opasnosti i oznake upozorenja i obavje{}ivanja, te neke druge propisane podatke. Predvi|eno je i propisivanje odre|enog na~ina evidentiranja cjelokupnog prometa otrovima. Propisan je i sadraj uputa, koji mora biti uskla|en s dopu{tenjem, te sadravati sve upute potrebne za uspje{nu primjenu sredstva uz najmanju mogu}u opasnost po primjenitelja, druge osobe i korisne organizme, te okoli{. Zakon o za{titi bilja (~l. 50.) propisuje obvezu da su posjednici bilja duni pridravati se ovih uputa, a naro~ito brinuti se da sredstva ne dospiju u vodu, na bilje i tlo koje se ne tretira itd. Proizvo|a~ sredstava je odgovoran za {tetu nastalu primjenom sredstva na na~in naveden u uputi, ako je ta uputa suprotna izdanom dopu{tenju. Zakon o za{titi okoli{a definira one~i{}enje okoli{a kao promjenu stanja koja je posljedica {tetnog djelovanja, ispu{tanja, uno{enja ili odlaganja {tetnih tvari. Pravna i fizi~ka osoba odgovara za nastalu {tetu i snosi tro{kove nastale one~i{}avanjem. Za one~i{}avanje okoli{a je odgovorna i osoba koja je nepravilnim djelovanjem omogu}ila one~i{}enje. Zakon o otpadu odre|uje da su otpad tvari koje je pravna ili fizi~ka osoba odbacila ili odloila. Posebni je postupak propisan s opasnim otpadom, a to je otpad koji sadri tvri koje imaju svojstva toksi~nosti, zapaljivosti itd., dakle u koje se ubrajaju i sredstva za za{titu bilja. Pravilnik o vrstama otpada propisuje razvrstavanje otpada u 20 grupa, te na~in postupka s pojedinim vrstama otpada. Nadzor nad pridravanjem svih ovih (i nekih drugih srodnih) propisa provode organi inspekcije za za{titu bilja u upanijama i republici, te sanitarni inspektori i inspektori za{tite okoli{a. Za prekr{aje su propisane, katakada i vrlo visoke, kazne. Popis najvanijih propisa koji se odnose na maloprodaju sredstava za za{titu bilja Zakon o za{titi bilja (NN 10/1994.) Pravilnik o na~inu izdavanja dozvola za stavljanje u unutra{nji promet sredstva za za{titu bilja (NN 53/1991. - Sl. l. 32/1991.), odn. nacrt novog Pravilnika u pripremi.
9

Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati pravne osobe koje obavljaju promet sredstvima za za{titu bilja na veliko i malo, te o na~inu i postupku osposobljavanja zaposlenika koji ~uvaju i izdaju sredstva za za{titu bilja (NN 40/1996.). Zakon o prometu otrova (NN 53/1991. - Sl.l. 13/1991.), odn. nacrt novog Zakona o otrovima u pripremi. Pravilnik o ozna~avanju otrova koji se stavljaju promet na doma}em tri{tu (NN 53/1991. - Sl.l. 32/1986.), odn. nacrt novog Pravilnika u pripremi. Pravilnik o na~inu uni{tavanja neupotrijebljenih otrova i ambalae koja je upotrijebljena za pakiranje otrova te o na~inu povla~enja otrova iz prometa (NN 53/1991. - Sl.l. 7/1983.), odn. nacrta novog Pravilnika u pripremi. Pravilnik o tehni~kim i sanitarno-higijenskim uvjetima kojima moraju udovoljavati OUR-i koji se bave prometom otrova (NN 53/1991. - Sl.l. 9/1986.). Pravilnik o o~evidniku otrova i djelatnika koji rukuju otrovima - nacrt u pripremi. Pravilnik o najvi{im dopu{tenim koncentracijama u zraku (NN 92/1993.). Zakon o za{titi okoli{a (NN 82/1994.) Zakon o otpadu (NN 34/1995.) Pravilnik o vrstama otpada (NN 27/1996.) Zakon o za{titi na radu (NN 19/1983., 17/1986., 46/1992., 26/1992.) Pravilnik o najvi{im dopustivim koncentracijama {tetnih tvari u atmosferi radnih prostorija i prostora i o biolo{kim grani~nim vrijednostima (NN 92/1993.).

10

2. [TETO^INJE BILJA
2.1. [TETNICI
Poljoprivrednim kulturama ~esto zna~ajne {tete mogu nanijeti razne ivotinje. U {tetne ivotinje ubrajamo kukce,potom grinje, nematode, glodavce, pueve, divlja~ i {tetne ptice. 2.1.1. Kukci Kukci (insekti) su najbrojnija skupina ivotinja na Zemlji. Ima ih blizu milijun poznatih vrsta, a svake se godine otkriva oko jedna do dvije tisu}e novih vrsta. Odlikuju se velikom brojno{}u pojedine vrste, vrlo brzom mogu}no{}u razmnoavanja i velikom prilagodljivo{}u na razli~ite uvjete ivota. U na{oj je zemlji prisutno oko tisu}u vrsta kukaca gospodarski {tetnih poljoprivrednim kulturama. Kukci se mogu razmnoavati nespolno tj. partenogenezom, kada enka lee ive mlade ili spolno, tj. gamogenezom kada enka lee jaja. U nekih se kukaca (lisne u{i) pokoljenja, tj. partenogeneza i gamogeneza izmjenjuju. Preobrazba ili razvoj u kukaca, moe biti potpuna kada kukci tijekom razvoja prolaze sve stadije ili nepotpuna. Kod potpune preobrazbe smenjuju se stadiji jaje, li~inka, kukuljica i odrasli oblik. Li~inke se presvla~e vi{e puta, pa se govori o li~inkama prvog, drugog, itd. stadija. Kod nepotpune preobrazbe postoje stadiji jaje, li~inka i odrasli oblik, jer se li~inka zadnjeg stadija izravno presvla~i u odrasli oblik. Jaja kukaca mogu biti odloena na razli~ita mjesta (na grane ili debla, na listove, stabljiku, ostatke biljaka, u zemlju, razna skrovita mjesta itd.) i to pojedina~no ili u skupinama. Katkada enke odlau jaja u biljne organe. Razli~ite su veli~ine i boje. Skupine jaja nazivaju se jajnim leglom. Li~inke kukaca su stadij koji naj~e{}e radi {tetu na poljoprivrednim kulturama. Mogu imati razne nazive kao gr~ice (hru{t), gusjenice (leptiri), pagusjenice (ose listarice) itd. S obzirom na broj nogu, postoje li~inke bez nogu (pipe, dvokrilci), one s tri para prsnih nogu (pr. zlatice) te one koji imaju tri para prsnih i trbu{ne (abodminalne) noge. Trbu{nih nogu, uglavnom gusjenice, imaju 5 pari, no neke vrste imaju samo dva para trbu{nih nogu (npr. grbice), pa se tijekom hodanja grbe. Li~inke osa listarica imaju 6-8 pari trbu{nih nogu. Li~inke uglavnom imaju dobro razvijenu glavu, ali ima i onih koje nemaju glavu, pa im je usni ustroj na prvom ~lanku prsi{ta.
11

Kukuljica je stadij mirovanja. Moe biti pokrivena, otvorena ili ba~vasta. Vrlo ~esto li~inka prvo od pre|e napravi kokon unutar kojega se kukulji. Kukuljice se uglavnom nalaze na skrovitim mjestima. Odrasli kukac ima podijeljeno tijelo na tri dijela: glavu, prsi{te i zadatak. U nekih kukaca glava i prsi{te mogu biti sra{teni u glavopr{njak. Na glavi kukci uglavnom imaju velike o~i, ticala (1 par) i usni ustroj. Usni ustroj moe biti za grizenje i vakanje, za bodenje i sisanje, za sisanje i lizanje i za sisanje i grienje. O tipu usnog ustroja uvelike ovisi i na~in suzbijanja kukaca. Na prsi{tu se nalazi tri para nogu, osim kod kukaca koji nemaju noge. Noge se razlikuju po tipu, a mogu biti za: hodanje, tr~anje, skakanje, penjanje, kopanje itd. Kukci koji nemaju noge {tete ~ine tamo gdje se nalaze, odnosno gdje su pri~vr{}eni. Odrasli kukci mogu biti beskrilni, no ve}ina ih ima na prsi{tu krila i to jedan par (dvokrilci) ili dva para. Krila mogu biti razli~ite strukture (koasta, opnenasta, hitinizirana itd.). U zatku su smje{teni unutarnji organi kukaca, a na zatku mogu biti i razli~iti vanjski nastavci. Odrasli kukci nekih skupina nisu {tetni (leptiri, ve}ina dvokrilaca i opnokrilaca), ve} samo njihove li~inke. @ivot, razmnoavanje i razvoj kukaca ovisi o brojnim biotskim (ivim) i abiotskim (neivim) ~imbenicima. Najvaniji neivi ~imbenici su toplina, vlaga, svjetlost i vjetar. Najvanija je svakako toplina jer kukci nemaju vlastitu toplinu tijela ve} sve njihove funkcije ovise isklju~ivo o toplini okoli{a. U povoljnim uvjetima, kukci }e se bre razmnaati, intenzivnije hraniti i kretati i time ~initi ve}e {tete. Ako su uvjeti topline nepovoljni, kukci ulaze u latentan ivot, kada se ne hrane, ne kre}u i sve ivotne funkcije su im svedene na minimum. Ako se uvjeti poprave, ulaze u aktivan ivot, a ako se pogor{aju, tada ugibaju. Neki se kukci bolje i bre razvijaju u uvjetima pove}ane vlage, a drugi obrnuto. Neki se kukci kre}u i hrane samo danju, a drugi no}u, pa ih zovemo no}ni kukci. Vjetar moe znatno utjecati na kretanje i {irenje raznih vrsta kukaca. @ivi ~imbenici koji utje~u na insekte su njihovi prirodni neprijatelji. Oni mogu biti grabeljivci koji se hrane kukcima ili paraziti koji ih iskori{tavaju i tek tada usmrte. Najvaniji grbeljivci su tr~ci, buba mare, neke vrste stjenica, zlatooke itd. U grabeljivce se ubrajaju i je, krtica i ptice. Od parazita su najvanije parazitske osice i muhe gusjeni~arke. Oni mogu parazitirati jaja (njih ima najvi{e), li~inke, kukuljice ili odrasle {tetne kukce. Paraziti i predatori mogu zna~ajno smanjiti brojnost {tetnih kukaca, pa o njima treba jako voditi ra~una, {to vi{e ih {tedjeti i osigurati im {to bolje uvjete za razvoj. Najve}u ulogu u tom imaju pesticidi, koji ih pri nepravilnoj primjeni mogu i potpuno uni{titi, pa u suzbijanju treba {to vi{e koristiti one pesticide koji po{te|uju prirodne neprijatelje. Prema na~inu javljanja, kukce smo podijelili u periodi~ke ili permanentne. Permanentni ili stalni kukci su oni koji se javljaju svake godine u ve}oj ili manjoj brojnosti (npr. krumpirova zlatica), dok su periodi~ki ili povremeni oni kukci koji se javljaju u pravilnim (svake tre}e ili ~etvrte godine) ili nepravilnim razmacima. Ovisno o tome da li se hrane jednom vrstom hrane, svrstani su u monofage, s vi{e vrsta srodne hrane u oligofage, te s razli~itim vrstama hrane u polifage. Kukci koji se hrane biljem nazivamo fitofagima ili herbivorima, a one koji se hrane drugim ivotinjama zoofagima ili karnivorima.
12

Temeljna podjela kukaca se odnosi na dvije skupine - beskrilni kukci i krilati kukci. Daljnja podjela je na redove, familije i vrste. Beskrilni kukci U ovu skupinu spadaju kukci najstarijeg podrijetla. Poznato ih je vi{e od 2000 vrsta. Tu ubrajamo skokunce, bezrepce, duplorepce i dlakorepce. Naj~e{}i su skokunci, kojih osim {tetnih, ima i korisnih vrsta koje se hrane jajima i drugim {tetnim kukcima. @ive u tlu i ~ine mezofaunu tla o ~ijem bogatstvu ovisi i plodnost tla. Krilati kukci Pripada im tridesetak redova kukaca. Pravokrilci. Ovom redu pripadaju pravi skakavci, zrikavci ili konjici, {turci ili popci i rovci. Pravi skakavci su veliki kukci koji mogu napraviti velike {tete u trenutku kada se prenamnoe. {tete rade i li~inke i odrasli skakavci grizenjem. Polifagni su i napadaju veliki broj kultura. Konjici su ~e{}e korisni nego {tetni, jer se hrane drugim kukcima. Rovci su vani {tetnici. @ive u hodnicima u tlu i hrane se korijenjem biljaka. Bogomoljke su ~esti kukci u nas, naro~ito u toplim krajevima. Grabeljive su i hrane sa {tetnim kukcima. Tripsi ili resi~ari su sitni kukci s dva para uskih krila obraslih resama. Hrane se sisanjem. Ima ih veliki broj vrsta i {tetnici su gotovo na svim poljoprivrednim kulturama. Ima i korisnih ili grabeljivih tripsa. Stjenice su ve}inom spljo{teni, ovalni ili duguljasti kukci. Ima ih vi{e od 25000 vrsta. Imaju trokutastu glavu i dva para krila od kojih su gornja poluhitinizirana, a donja opnenasta. Usni ustroj je za bodenje i sisanje. Dio stjenica je {tetan, a ima i ve}i broj korisnih predatorskih vrsta. Najve}e {tete ~ine u ratarstvu i povrtlarstvu. Jednakokrilci. Podijeljeni su na 5 velikih skupina: cikade ili cvr~ci, {titasti moljci, lisne buhe, lisne u{i i {titaste u{i. Svi jednakokrilci imaju dva para opnenastih krila i hrane se bodenjem i sisanjem. Cvr~ci su po veli~ini vrlo razli~iti. Prozirna krila dre sloena u obliku krova ku}e. Neki prenose virusne bolesti. Lisne buhe su manji kukci s relativno velikom glavom. Zna~ajni su {tetnici u vo}arstvu. [titasti moljci su sitni kukci s dva para krila posipanih vo{tanim prahom. Brzo se razmnoavaju, imaju ve}i broj generacija tijekom godine i brzo postaju otporni na razne insekticide. Razvoju pogoduju gusti sklopovi biljaka, vi{e vlage i vi{e temperature. Najve}e {tete nanose biljkama u zatvorenim prostorima (staklenici, plastenici). Lisne u{i imaju njeno tijelo dugo naj~e{}e do 3 milimetra. Hrane se sisanjem sokova. Li~inke su sli~ne odrasloj enki. Razmnaaju se partenogenezom i gamogenezom (spolno), ili samo partenogenezom. Tijekom godine izmjenjuju se krilata (s dva para prozirnih krila) i beskrilna pokoljenja (naj~e{}e 10 do 15). Ve}ina vrsta ima zimskog (drvenasto bilje) i ljetnog doma}ina (npr. povr}e) na kojeg sele krajem prolje}a i po~etkom ljeta. Izlu~uju slatkastu teku}inu (mednu rosu) kojom se hrane mravi i naseljuju gljive ~a|avice. Prenose mnoge virusne bolesti.
13

[titaste u{i su sitni kukci. @enke su ve}inom neporektne, a mujaci mogu letjeti. [tete ~ine uglavnom na drvenastim kulturama. Opnokrilci. Ima ih vi{e od 100.000 vrsta. Ovoj skupini pripadaju uglavnom paraziti, ali ima i zna~ajnih {tetnika, zatim su tu socijalni kukci i opra{iva~i. Razli~itih su veli~ina, oblika i na~ina ishrane i ivota. Razmnaaju se uglavnom spolno. Kod {tetnih vrsta {tetne su samo li~inke. One osa listarica nazivaju se pagusjenice. Tu spadaju i al~ari koji su dobili ime po tome jer se leglica u enke preobrazila u alac. To su p~ele, ose i mravi. Najve}i broj vrsta opnokrilaca su zoofagne, te ~ine najvaniju skupinu prirodnih neprijatelja {tetnika. Kornja{i. Najve}i su red kukaca. Ima ih vi{e od 300.000 vrsta. Razli~itih su veli~ina. Svi se hrane grizenjem. Imaju ~vrsto,hitizirano tijelo. Prednji par krila je hitiniziran, naziva se pokrilje i slui samo za odravanje pravca. Lete s donjim parom opnenastih krila. Li~inke imaju tri para prsnih nogu, a li~inke pipa nemaju noge. [tete ~ine i li~inke i odrasli kukci. Razmnoavaju se gamogenezom. Najvanije porodice su tr~ci (korisni kukci, osim zabrusa), listoro{ci, i~njaci ili klisnjaci, bube mare (korisne), zlatice ({tetne i korisne), buha~i, pipe itd. Leptiri. Ima ih vi{e od 160.000 vrsta. [tetne su samo li~inke koje se nazivaju gusjenicama. Imaju tri para prsnih nogu te razli~iti broj trbu{nih nogu. Odrasli leptiri nisu {tetni, razli~itih su veli~ina i mogu biti danji ili no}ni. Vane {tetne familije su moljci, savija~i, plamenci, sovice, bijelci itd. Dvokrilci. Imaju samo jedan par opnenastih krila. Odrasli oblici uglavnom ne rade {tetu. [tetne su beznone li~inke. Naj~e{}e su znatno suene prema zatku. @ive unutar biljnih organa gdje rade {tete. Neke su vrste korisne kao grabeljivci. U ovaj se red ubrajaju i vrste {tetne ~ovjeku (komarci) i doma}im ivotinjama (obad, {trk). Neke vrste prenose i bolesti (komarac malari~ar). 2.1.2. Grinje Grinje se razlikuju od kukaca po tome {to imaju 4 ili 2 para nogu, nemaju segmentirano tijelo i nemaju ticala. Vrlo su sitne, naj~e{}e manje od 1 mm. Hrane se bodenjem i sisanjem. Razmnavaju se spolno. Imaju dvije vrste jaja - zimska koja prezimljuju i ljetna jaja. Iz jaja izlaze li~inke koje se nakon nekoliko presvla~enja pretvaraju u odrasle grinje. Kukuljica ima dva negibljiva stadija. Za razvoj im najvi{e pogoduje niska relativna vlaga zraka i vi{e temperature. Uglavnom imaju ve}i broj generacija tijekom godine. Me|u grinjama ima i ve}i broj korisnih, grabeljivih vrsta. 2.1.3. Nematode Nematode su sitne ivotinje duljine 0,5 do 2 mm. Mogu biti kon~astog, ovalnog, okruglog ili drugih oblika tijela. Naj~e{}e su bjelkaste ili u}kaste boje. Postoje fitofagne, {tetne nematode i zoofagne ili korisne nematode. Fitofagne se vrste hrane sisanjem sokova koje izvla~e iz stanica usnim stiletom. Neke vrste ive u biljkama, neke na biljkama, a neke u tlu. Dijele se u cistolike, korjenove i slobodno ivu}e vrste. Kod cistolikih nematoda, tijelo enke se pretvara u cistu u kojoj jaja i li~inke mogu preivjeti vi{e godina. Korjenove nematode ive na korijenju biljaka i uzrokuju razli~ita zadebljanja.
14

Nematode se razmnaaju spolno. @enke legu jaja, mogu le}i ive mlade, a nekad i oboje. Li~inke prolaze kroz nekoliko razvojnih stadija, a potom se preobraze u odrasle. Nematode su slabo pokretljive pa se {ire ve}inom zemljom ili biljkama. Najve}e probleme uzrokuju kod kultura koje se ponavljaju na istim povr{inama (za{ti}eni prostori). 2.1.4. Puevi Puevi su hermafroditi (dvospolci). Di{u plu}ima. Postoje puevi s lju{turom (ku}icom) i oni bez nje, tzv. puevi gola}i. tijelo im je mekano, prekriveno sluzi. Puevi gola}i su vrlo pokretljivi, danju za sun~ana vremena obi~no se skrivaju na sjenovita mjesta, a ve}inom se hrane no}u. Prodrljivi su i u jednom danu mogu pojesti 5-50% svoje teine. Polifagi su i hrane se velikim brojem kultura. Osim {to biljke direktno o{te}uju grienjem, na njima ostavljaju i svoj trag i izmet, pa i time gube tri{nu vrijednost. Iza sebe ostavljaju sluzavi trag, pa je lako otkriti kuda se kre}u. ^esto se u praksi govori o suzbijanju pueva ga{enim vapnom. Ga{eno vapno uistinu uzrokuje uginu}e pueva mehani~kim, a ne kemijskim u~inkom, jer skine puu sluz sa tijela te on ugiba od isu{enja. 2.1.5. Glodavci Glodavci su uglavnom manji sisavci koji su dobili ime po specifi~noj gra|i zubala prilago|enog glodanju. Poznato je oko 2800 vrsta. Vrlo brzo se razmnoavaju, pa ~esto dolazi do prenamnoenja kada mogu nanijeti zna~ajne {tete. Podijelili smo ih u glodavce u polju i one u zatvorenim prostorima. Od glodavaca u polju su naj~e{}i mi{, poljska voluharica, vodena voluharica, hr~ak, prugasti poljski mi{ i utogrli mi{. O{te}uju biljke iznad povr{ine tla, no ~esto se hrane i korijenjem. Grade hodnike u tlu, a prisutnost se uo~ava po ulaznim rupama i utabanim stazama izme|u njih. Suzbijanje treba provoditi dok su u rezervatima (livade, pa{njaci, nasipi i sl.) jer u njima treba sprije~iti prenamnoenje. Kasnije je ono znatno tee. 2.1.6. Divlja~ U {tetnu divlja~ ubrajamo ze~eve, vepra i srne}u divlja~. Naro~ito su ugroene kulture u blizini {uma. [to su u vrijeme napada biljke manje, {teta je ve}a. Divlja~ se moe samo odbijati od napada, a ne ubijati. 2.1.7. [tetne ptice To su ~vorci, vrane, svrake, fazani itd. O{te}uju zasijano sjeme i klice ili zrelo vo}e. Suzbijanje se ne smije provoditi ubijanjem ptica, ve} se mogu koristiti repelenti kojima se tretira sjeme. U vo}njacima i vinogradima provodi se mehani~ko suzbijanje mreama ili se ptice pla{e pla{ilima.
15

2.2. UZRO^NICI BOLESTI

Kod bolesnih biljaka bez obzira na uzro~nika dolazi do poreme}aja: u primanju vode i mienralnih tvari, kori{tenju hranjivih sastojaka, izgradnji organskih spojeva i njihovom premje{tanju unutar biljke. Uslijed toga nastaju promjene u unutra{njoj gra|i ili u vanjskom izgledu biljke. Dakle, kod bolesnih biljaka dolazi do promjene u ivotnim procesima. Nastale promjene mogu uzrokovati mikroorganizmi, ali mogu biti i neparazitske prirode. Posljednje spomenute promjene na biljkama nazivamo neparazitskim bolestima ili poremetnjama. Parazitske bolesti predstavljaju patolo{ki proces, koji nastaje kao rezultat me|uodnosa parazita, reakcije biljke doma}ina i utjecaja ~imbenika sredine. Paraziti ive u biljnim ili na biljnim organima, tako da iz njih crpe hranu za ivotne potrebe, ali ne uzvra}aju nikakvu korist biljci doma}inu. Za razliku od parazitskih bolesti, neparazitske bolesti nisu zarazne tj. ne prenose se od bolesne na zdravu biljku. Biljke rastu u zemlji, a ve}im dijelom iznad tla u zraku, pa su izloene utjecaju jedne i druge sredine. Ve}ina neparazitskih bolesti su izazvane nepovoljnim uvjetima okoli{a, {to ~esto doprinosi poja~anoj osjetljivosti biljaka prema patogenima, naro~ito u stresnim situacijama. Neparazitske bolesti ili poreme}aji mogu nastati zbog niskih ili povi{enih temperatura, nedostatkaili vi{ka vlage u tlu i zraku, manjka ili vi{ka svjetla, nedostatka ili vi{ka hranjiva, toksi~nosti nekih elemenata u tlu, neodgovaraju}e pH vrijednosti tla, toksi~nosti pesticida, vi{ka nekih elemenata u zraku itd. Kao posljedica patolo{kog stanja na napadnutoj biljci pojavljuju se odre|eni znaci bolesti koji su toliko karakteristi~ni za odre|enu bolest, da je po njima lako prepoznajemo. Za prakti~ara je prepoznavanje simptoma veoma vano, jer prema nastalim promjenama na biljci moe prepoznati bolest i poduzeti mjere za{tite. U nekim slu~ajevima nije lako odrediti {to je uzrok bolesti, jer razni uzro~nici mogu izazvati iste ili sli~ne simptome. U takvim slu~ajevima potrebno je bolesne biljke analizirati u laboratoriju, gdje }e se kvalificirano postaviti dijagnoza. Parazitske bolesti uzrokuju gljive, bakterije, fitoplazme, virusi i viroidi. Znanost koja prou~ava uzro~nike biljnih bolesti, kao i me|usobne odnose izme|u patogena i doma}ina, utjecaj okoline na pojavu, tijek bolesti i mjere za{tite nazivamo fitopatologija. Gljive - Me|u svim patogenim organizmima na bilju, gljivama pripada posebno mjesto, jer su upravo one odgovorne za preko 70% bolesti. Osim po brojnosti gljivi~ne bolesti se isti~u i po {tetama koje uzrokuju. Obligatnim parazitima smatramo one mikroorganizme koji nisu u stanju proivjeti svoj ivotni ciklus bez ivog doma}ina, dok se fakultativni razvijaju kao paraziti, ali mogu egzistirati i kao saprofiti (ive na mrtvoj organskoj tvari). Gljive nakon propadanja biljaka nastavljaju ivot u formi raznih tipova spora, micelija ili plodnim tijelima na odumrlim biljnim ostacima ili u tlu. Mikroskopski male gljive sastoje se od tankih cjevastih stanica koje nazivamo hife. Hife mogu biti jednostani~ne, a ako su podijeljene septom, onda su vi{estani~ne. Hife rastu vr{no i granaju se tvore}i micelij. Micelij nekih gljiva raste po povr{ini napadnutih organa, a iz stanica doma}ina pomo}u sisaljki (haustorija) crpi potrebnu hranu. Te gljive nazivamo ektoparazitima. Tu svrstavamo ve}inu uzro~nika peplnica. Ipak, kod ve}ine patogenih gljiva micelij se
16

{iri u unutra{njosti napadnutih organa, {ire}i se izme|u stanica (intercelularno) ili ulaze}i u stanice (intracelularno). Ukoliko gljiva ulazi u stanice, tada hranjiva uzima direktnom difuzijom u hifu. Gljive ~ije hife ulaze u me|ustani~ne prostore formiraju sisaljke pomo}u kojih crpe hranu iz stanice doma}ina. Me|u odlikama niih gljiva izraena je sposobnost da stvaraju vi{e tipova spora razli~itog oblika i razli~itog podrijetla. Spore su najkarakteristi~niji organ za razmnaanje gljiva. One mogu nastati na raznim tipovima nosa~a (kondioforima, koremiju, sporodohiju) ili u raznim tipovima plodnih tijela (piknid, acervul, apotecij, peritecij, kleistotcij). Nastale spore done{ene vjetrom, ki{om, insektima itd. dospijevaju na biljne organe. Pri povoljnim uvjetima temperature i vlage, spore klijaju. Pomo}u penetracione hife, gljiva ulazi, kroz prirodne otvore ili probojem kutikule, u tkivo doma}ina. Uspostavljanjem uzajamnog odnosa doma}ina i patogena po~inje proces infekcije. Nakon toga slijedi jedan period bez simptoma koji nazivamo inkubacija. Taj period kod zeljastih biljaka traje od 3-4 dana pa do desetak dana, nakon kojeg se pojavljuju fruktifikacijski organi gljive (na pr. kondiofori s konidijama kod Botrytisa) popra}eni simptomima. Simptomi se mogu pojaviti istovremeno s poajvom sporonosnih organa, ali fruktifikacija moe i kasniti {to ponajprije ovisi o vlazi i temperaturi. Svi uzro~nici bolesti nemaju stadij fruktifikacije. Kod traheomikoza, virusa i bakterija nema pojave sporonosnih organa, a ipak se pojavljuju znaci bolesti. Sa sporonosnih organa ili iz njih, osloba|aju se spore koje {ire infekciju tijekom vegetacije. Kada biljka zavr{i svoj ivotni ciklus, gljiva poku{ava na razne na~ine preivjeti bez doma}ina i do~ekati sjetvu ili sadnju kako bi ponovo po~ela svoj parazitski na~in ivota. Neke vrste gljivica prezimljavaju na (ili u) ostacima doma}ina, koji je prethodne godine bio zaraen. Tu se formiraju specifi~ni organi: plodna tijela (periteciji, apoteciji, kleistoteciji, acervuli, piknidi), oospore, sklerociji, strome i drugi oblici. Neki organi (sklerociji, hlamidospore, oospore,razni tipovi konidija) dospijevaju u tlo i preivljavaju dui ili kra}i period u tlu. U za{ti}enim prostorima zahvaljuju}i "zelenom mostu" gljive se lako odravaju tijekom svih godi{njih doba. Kod uzgoja pod staklenikom i plastenikom temperature su uvijek povoljne, a neke pogotovo polifagne gljive (Botrytis, Sclerotinia) nalaze svoje doma}ine salatu, raj~icu, krastavac itd. gotovo cijele godine. Sjemenom se mogu prenijeti gljivi~ne bolesti iz jedne u drugu vegetaciju, a i na velike udaljenosti. Bakterije su jednostani~ni mikroorganizmi koji mogu izazvati i bolesti na biljkama. Od svih do sada opisanih bakterija samo 10% otpada na fitopatogene bakterije. Bolesti koje one uzrokuju nazivaju se bakteriozama. Fitopatogene bakterije su {tapi}asta oblika, a ve}ina njih ima cilije. Cilije (bi~evi) mogu biti raspore|ene na cijeloj povr{ini ili samo na jednoj, odnosno obje polarne strane bakterije. One vrste koje imaju cilije su pokretne. Veli~ina im varira od 0,5-4,5 x 0,3-0,6 mikrometara. Razmnaaju se vrlo brzo, tako da od jedne bakterije pri optimalnim uvjetima u roku od 24 sata nastaje 17 000.000 novih jedinki. Ogroman infektivni potencijal koji nastaje u vrlo kratkom periodu obja{njava pojavu iznenadnih epifitocija. Epifitocija je pojava neke bolesti, koja u kratkom vremenu zarazi ve}i broj biljaka na nekom podru~ju. Fitopatogene bakterije su termofilne s optimumom za razvoj izme|u 25-30 C. Bakterije ulaze u biljku kroz pu~i, lenticele, kroz nektarske lijezde cvijeta, zatim putem rana, kroz oiljke koji nastaju nakon ot17

padanja lista ili ploda. Sve fitopatogene bakterije su endoparaziti, {to zna~i da se nalaze u unutra{njosti napadnutih biljnih dijelova ili cijele biljke. Ve}ina fitopatogenih bakterija su fakultativni paraziti i ostaju u biljnim ostacima ili u tlu te predstavljaju izvor zaraze. Osim ovog na~ina, bakterije se prenose i sjemenom. Fitoplazme - Mikoplazmama sli~ni organizmi, koji parazitiraju na biljkama, svrstane su u rod Phytoplasma. Zbog toga {to nemaju ~vrstu stani~nu stijenku, poprimaju pleomorfne oblike. Tako jedna te ista fitoplazma moe imati razli~ite oblike i veli~ine. Fitoplazme prenose insekti, a ne mogu se suzbijati sredstvima za za{titu bilja. Virusi izazivaju brojne i zna~ajne bolesti biljaka koje nazivamo viroze. Po svojoj veli~ini su manji od bakterija i fitoplazmi. Do sada je opisano oko 500 fitopatogenih virusa. Unato~ tome {to su viroze manje zastupljene, one su veoma zna~ajne zbog {teta koje nanose biljnoj proizvodnji. Kada se jednom pojave simptomi, zaraza se ne moe suzbiti. Virusi se od zaraene biljke do zdrave biljke prenose mehani~kim dodirom, zatim raznim prenosnicima kao {to su insekti, grinje, nematode, vilinom kosicom i nekim niim gljivama. Sjemenom nekih biljaka, rezancima, gomoljima i cijepovima, sadnicama tako|er se prenose virusi, a ~ovjek rade}i s biljkama moe prenijeti zarazu od zaraenih na zdrave biljke. Svi virusi ne prenose se na isti na~in.

18

2.3. KOROVI
U jednom od svojih prvih priru~nika, poznati ameri~ki znanstvenik A.S. Crafts kae: "U po~etku nije bilo korova". Ovim rije~ima autor je htio re}i da do pojave ~ovjeka nije bilo korova. I zaista, onog trenutka kad se ~ovjek po~eo baviti poljodjelstvom organizirano, korovi su postali dijelom njegove svakodnevnice. Uzgajaju}i kulturno bilje, ~ovjek je zajedno s njim uzgojio i njihove neeljene pratitelje, koje je kasnije nazvao korovom. Stoga nije slu~ajno da je poznati botani~ar de Candola jo{ u pro{lom stolje}u kao korov ozna~io "protiv volje poljoprivrednika kultivirane biljke". Po toj definiciji smatramo korovom svaku biljnu vrstu koja raste zajedno s kultiviranom biljnom vrstom. Tako i suncokret npr. moemo smatrati korovom kad se pojavi u {e}ernoj repi, soji ili uljanoj repici, jednako kao {to su ra, je~am ili zob korovi ako se pojavljuju u p{enici. Iz prikazanog se vidi da su korovi antropofiti jednako kao i kulturne biljke. Nastali su u vrijeme i zajedno s ~ovjekom. Stoga se s razlogom kae da je korov stvorio ~ovjek. Botani~ar Thellung kae isto, ali na drugi na~in. Njegova definicija "korove je stvorio plug" upu}uje na isti zaklju~ak. U novije vrijeme, pojam korova je dobio {ire zna~enje. Tako ameri~ki znanstvenik Klingman kae da je korov "biljka koja raste na neeljenom mjestu, odnosno biljka van mjesta". Drugim rije~ima, korovi nisu samo biljne vrste koje se javljaju samo u kulturi. Danas govorimo o korovima koji se pojavljuju na melioracionim sustavima (vodotocima, kanalima, ribnjacima, jezerima i sl.). Korovi su veliki problem na eljezni~kim prugama, industrijskim objektima, aerodromima, zatim uz puteve i staze, na sportskim objektima, parkovima, ispod dalekovoda, u {umama i sl. U svim re~enim slu~ajevima govorimo o biljnim vrstama (korovima) na neeljnom mjestu. S gledi{ta poljodjelca korovi su uvijek {tetne i neeljene biljne vrste jer svojom prisutno{}u umanjuju koli~inu i kakvo}u kultiviranoj vrsti. S druge pak strane, njihova prisutnost omogu}uje zaposlenje ogromnom broju lokalne i prolazne sezonske radne snage. Mnoge korovne vrste slue p~elama za skupljanje meda, pticama i glodavcima kao izvori{te hrane i kao skloni{te, ali su istovremeno i doma}ini mnogim biljnim bolestima i {teto~injama. Zbog svojstva da brzo rastu i da izrastu visoko, korovi umanjuju vidljivost uz ceste, mogu usporiti protok vode u vodotocima. Zbog istih }e svojstava ~ovjeku koristiti kad spre~avaju eroziju koju ~ovjek gradnjom re~enih objekata pospje{uje. Zbog svega re~enog, W.P. Anderson ima pravo kad kae da su korovi kontroverzne biljke koje nisu sve uvijek {tetne, jednako kao {to sve nisu uvijek korisne.

2.3.1. Karakteristike korova Budu}i da pripadaju malom broju razli~itih porodica (vidi tablicu 6), za pretpostaviti je da su im i osnovne zna~ajke korova sli~ne. Ve}inu korovnih vrsta karakterizira sljede}e: - da su sposobni nicati u razli~itim pedo-klimatskim uvjetima - da faze rasta i razvoja od nicanja do plodono{enja prolaze brzo.
19

Tako npr. {}ir (Amaranthus retroflexus) koji normalno dosee visinom 1-1,5 m, moe u nepovoljnim uvjetima cvasti i plodonositi ve} kad dosegne samo 15 cm, a osjaku (Cirsium arvense) sjeme moe dozrijeti ve} dva tjedna nakon cvatnje. - da im je sjeme sposobno odrediti i kontrolirati period mirovanja (dormantnosti) - da im je klijavost dugotrajna. Tako sjeme vrste divlja zob (Avena fatua) ili loboda (Chenopodium album) moe zadrati klijavost u poljskim uvjetima i vi{e od 20 godina. - mnoge jednogodi{nje vrste proizvode sjeme neprestano i u velikim koli~inama. Tako npr. vrste Poa annua ili Stellaria media imaju kratku vegetacijsku sezonu, te tijekom jedne kalendarske godine plodonose dva ili tri puta. - da imaju izraenu sposobnost samoodravanja, odnosno da su sposobni prilagoditi se razli~itim pedo-klimatskim i agrotehni~kim promjenama. Ta sposobnost prilago|avanja veoma je izraena kako na promjene koje nastaju kroz due, tako i na one koje nastaju kroz kra}e vremensko razdoblje. - da su rasprostranjeni {irom svijeta (ubiskviti), {to je u direktnoj svezi sa sposobno{}u prilago|avanja razli~itim proizvodnim prilikama. - neki korovi proizvode sjeme jednake veli~ine i mase kao i kultivirane vrste koje zakorovljuju. Npr. p{enica i bro}ika (Galium aparine). Stoga kombajn nije sposoban razdvojiti sjeme ovog napasnog korova prilikom etve od sjemena p{enice, kroz sito ili strujom zraka (ventilacijom). - da se mnogi osim sjemenom mogu razmnaati i razli~itim vegetativnim organima (vrijee, rizomi, lukovice, stoloni i dr.). - da su im vegetativni organi lomljivi te da se ne daju lako iskorijeniti ~upanjem ili motikom. - podzemni vegetativni organi korova bogati su rezervom hraniva te lak{e odole bilo kojem stresu. - mnogi korovi imaju poseban na~in {irenja na druge prostore. - korijen i vegetativni organi korova prodiru duboko u tlo. Tako npr. osjak (Cirsium arvense) moe doprijeti do pet, a slak (Convolvulus arvensis) ~ak do deset metara dubine. - korovi su sposobni razviti rezistentnost na herbicide i tako otrpjeti njihov fitocidni u~inak (loboda - Chenopodium album, {}ir - Amaranthus retroflexus i dr. na triazinske herbicide). 2.3.2. [tete od korova Korovi nanose poljoprivrednim kulturama velike {tete na vi{e razli~itih na~ina: - oduzimaju vodu u tlu. Korovi obi~no rastu bre od kulture, te tro{e ve}e koli~ine vode. Tako je istraivanjima utvr|eno da kulturne vrste prosje~no za izgradnju jednog grama suhe tvari tro{e 2,42 g vode, dok korovi za istu koli~inu suhe tvari utro{e oko 3,57 g. Ovo je vidljivo iz priloene tablice 1.
20

Tablica 1. Potreba pojedinih kultiviranih i korovnih biljnih vrsta za vodom

Biljka korovi: {}ir loboda vje{ti~in korov tu{t kulture: proso sirak p{enica kukuruz soja potrebna voda* 3,3-3,8 1,5-2,3 3,9 3,5 3,7-4,0 3,5-3,7 1,8-2,5 1,6 transpiracioni koeficijent 261-305 435-658 254 288 251-274 268-285 403-550 361 646

* = stvoreni grami suhe tvari na 1000 g utro{ene vode

- korovi oduzimaju kulturi velike koli~ine hranjiva iz tla. Za izgradnju iste koli~ine suhe tvari, korovima nije potrebna ve}a koli~ina hranjiva, ali se s kulturom nadme}u za ista hranjiva, te je time dovode u podre|en poloaj. Tablica 2. Potrebna koli~ina hranjiva (u funtama) za izgradnju jednake koli~ine suhe tvari
Biljna vrsta p{enica zob je~am loboda ambrozija {}ir tu{t gor~ica du{ik 12,2 10,8 18,4 16,6 14,6 11,2 6,7 21,6 fosfor 2,6 3,8 5,8 3,4 3,0 3,0 1,7 6,0

Tablica 3. prikazuje na|enu koli~inu hranjiva u toni biljnog materijala dvije kulture i jedne korovne vrste. Iz priloenog se vidi koliko loboda nadme}u}i se s lucernom i je~mom odnosi hranjiva. Tablica 3. Sadraj hranjiva u toni biljnog materijala (u funtama)
hranjivo du{ik fosfor kalij loboda 52,0 7,4 86,8 lucerna 47,4 11,0 49,4 slama je~ma 11,8 5,0 32,0

21

Koliko korovna vrsta {}ir - Amaranthus retroflexus, odnosi hranjiva kulturi kukuruza, vidljivo je iz sljede}eg prikaza. Tablica 4. Usporedni prikaz sadraja hranjiva nezakorovljenog kukuruza, kukuruza zakorovljenog {}irom i {}ira bez prisutnosti kulture
vrsta nezakorovljen kukuruz kukuruz zakorovljen {}irom {}ir N 100 58 102 P2O5 100 63 80 K2O 100 46 124 Ca 100 67 275 Mg 100 77 234

- korovi zauzimaju prostor nad i pod povr{inom tla te tako znatno umanjuju prirod pojedinim kulturama. Utjecaj korova i drugih {teto~inja na prirod pojedinih kultura je vidljiv iz priloene tablice 5. Iz priloenog je vidljivo da {teto~inje poljoprivrednim kulturama smanjuju prirod za 25-30%. Od re~enih gubitaka na {tete koje uzrokuju korovi otpada tre}ina. - mnogi korovi svojom gra|om truju ili mirisom odvra}aju stoku te ih ona ispa{om propu{ta. Osim direktnog utjecaja na prirod, korovi mogu: - umanjiti vrijednost proizvodu na na~in {to se pove}avaju tro{kovi ~i{}enja sjemena. - mogu izazvati trovanja stoke ili sto~nih proizvoda. - kod ljudi izazivaju te{ke alergije, dermatitis i trovanja. - pojedine vrste (vilina kosica, vodnja~a i sl.), parazitiraju neke kulturne biljke. - nanose {tete na povr{inama koje nisu zasijane poljoprivrednim kulturama (eljezni~ke pruge, aerodromi, putevi, ceste, kanali i sl.). - mnogi su korovi doma}ini ekonomski zna~ajnim biljnim bolestima i {tetnicima. Tako su Solanum nigrum - pomo}nica, Chenopodium album - loboda i Amaranthus retroflexus - {}ir doma}ini bolesti crna noga, opasnoj bolesti krumpira. Viruse prenose na kulturu mnogi korovi. Tako Sorghum halepense - divlji sirak prenosi viruse na kukuruz. Solanum nigrum prenosi mozaik virus krastavca na vi{e kulturnih vrsta. Mnoge lisne u{i prenose razli~ite viruse s pojedinih korova na kulture. Krumpirova zlatica tako|er je prenositelj bolesti crna noga s korova Solanum nigrum na krumpir. Veliki je broj sli~nih primjera poznat poljoprivrednoj praksi, no za primjer smo naveli samo zna~ajnije. 2.3.3. Podjela korova Od oko 200.000 biljnih vrsta koliko ih je ra{ireno {irom svijeta, ~ovjek je ozna~io samo 250 vrsta kao ekonomski zna~ajnim korovima. Ova konstatacija ne isklju~uje mogu}nost ve}eg broja vrsta kao korova, no oni ~esto imaju vi{e lokalni zna~aj. Pogledamo li nadalje botani~ku pripadnost navedenog broja korovnih vrsta, do}i }emo do zapanjuju}e spoznaje da ih 70% vu~e podrijetlo iz samo 12 porodica.
22

Tablica 5. Potencijalna i stvarna proizvodnja te {tete od {teto~inja u Hrvatskoj (prema vi{egodi{njem prosjeku proizvodnje i procjeni {teta)

23

Tablica 6. Botani~ka pripadnost najzna~ajnijih korova u svijetu

Porodica Poaceae Cyperaceae Asteraceae Polygonaceae amaranhaceae Brassicaceae Leguminaceae Convolvulaceae Euphorbiaceae Chenopodiaceae Malvaceae Solanaceae 47 preostalih Broj vrsta 44 12 32 8 7 7 6 5 5 4 4 3 <3 Postotak 27% 43%

68%

Sli~na zapaanja vidljiva su ako pogledamo popis zna~ajnijih poljoprivrednih kultura koje prehranjuju ~ovje~anstvo. Tablica 7. Botani~ka pripadnost zna~ajnijih poljoprivrednih kultura u svijetu
porodica Gramineae Solanaceae convolvulaceae Euphorbiaceae Leguminosae kultura je~am,kukuruz,p{enica,proso,ria,sirak,zob krumpir slatki krumpir kasava soja

Iz priloene tablice vidi se da travama pripada osam od 12 zna~ajnijih kulturnih vrsta. Budu}i da kultura iz porodice trava ima sli~ne zahtjeve kao i korov iz porodice trava, to nas ne}e iznenaditi ~injenica da su trave veoma ~est i zna~ajan korov {irom svijeta. Korove s botani~kog gledi{ta dijelimo jednako kao i sve druge biljne vrste. U tablici 8. prikazujemo biolo{ku podjelu korova prema Horn-Vodakovoj klasifikaciji. U ovom prikazu izostavit }emo botani~ku podjelu, a osvrnut }emo se na praksi prihvatljivije, ali manje sustavne podjele. Ostale podjele su manje sistematizirane, a zasnivaju se na: - ivotnom ciklusu, te govorimo o jednogodi{njim, dvogodi{njim ili vi{egodi{njim korovima - ~este su podjele u odnosu na botani~ku pripadnost, pa ih dijelimo na li{ajeve, mahovine, {a{eve, monokotiledone (trave) i dikotiledone ({irokolisne) - postoje i podjele s gledi{ta kulture, te govorimo o korovima okopavina, korovima kultura gustoga sklopa (itarice), korovi livada, pa{njaka, akvati~ni korovi i sl. Tablica broj 9 prikazuje korove s gledi{ta vremena kretanja. Iz priloene tablice vidi se da neke korovne vrste kre}u isklju~ivo samo u prolje}e, dok su neke sposobne krenuti u jesen, prezimiti u stadiju rozete i donijeti sjeme tijekom sljede}e kalendarske godine.
24

Tablica 8. Biolo{ka klasifikacija korova (Honr-Vodak)

25

Tablica 9. Odnos korova u ozimim i jarim itaricama

26

3. ZA[TITA BILJA - OP]I DIO

3.1. POJAM ZA[TITE BILJA
Gotovo da nema biljne vrste na kojoj se ne pojavljuje ve}i ili manji broj {teto~inja. [teto~inje bilja su uzro~nici biljnih bolesti, {tetni organizmi ivotinjskog podrijetla i korovi. Neki od {teto~inja smanjuju urode, drugi utje~u na snienje kvalitete, a tre}i utje~u na kakvo}u i urod. Ima {teto~inja koji izazivaju ugibanje kompletnih biljaka, pa moe biti potpuno uni{tena proizvodnja. Jedan od bitnih uvjeta za pove}anje poljoprivredne proizvodnje je uspje{no ostvarena za{tita kultiviranih biljaka od {teto~inja. Poznavanje i suzbijanje korova, fitopatologija i entomologija zajedno ~ine za{titu bilja. Iz tog proizlazi da kao {to medicina koja prou~ava bolesti ljudi, tako fitomedicina (za{tita bilja) prou~ava biljne bolesti, {tetnike i korove te njihovo suzbijanje.

3.2. MJERE ZA[TITE BILJA

Ve}a pojava razli~itih {teto~inja na poljoprivrednim kulturama iziskuje pove}anu za{titu tih kultura s ciljem osiguranja visokih i ujedna~nih uroda zadovoljavaju}e kakvo}e. Naj~e{}i razlozi zbog kojih dolazi do poja~anog napada {teto~inja su: - uzgoj kultivara s ve}im genetskim potencijalom za rodnost koji su uz to ~esto osjetljiviji na uzro~nike bolesti, odnosno primamljiviji za {tetnike, - visokorodni kultivari u na~elu zahtijevaju i pove}anu gnojidbu posebno du{ikom {to pove}ava osjetljivost na bolesti i napad odre|enih {tetnika, - proizvodnja jedne kulture na velikim povr{inama, - nepo{tivanje plodoreda, - sve ve}i promet kojim se prenose nove {teto~inje. Unato~ tome {to su nam poznati razlozi zbog kojih dolazi do poja~anih napada {teto~inja u praksi, ne moemo uvijek proizvodnju organizirati idealno. Zbog toga koristimo i druge mogu}nosti. Brojne i vrlo razli~ite metode borbe protiv {teto~inja u za{titi poljoprivrednih kultura moemo grupirati u dvije osnovne skupine: 1. Indirektne mjere za{tite 1.a) agrotehni~ke mjere 1.b) administrativne mjere 2. Direktne mjere za{tite 2.a) mehani~ke i fizikalne mjere 2.b) biolo{ke mjere 2.c) kemijske mjere
27

3.2.1. a) agrotehni~ke mjere Agrotehni~ke mjere, kao dio agrotehni~kog kompleksa, trebaju pozitivno djelovati na porast, razvoj i vitalnost biljaka, a da pritom nepovoljno djeluju na {teto~inje. Tlo je supstrat, bogat mikroorganizmima u kojima se odvija ve}a ili manja mikrobiolo{ka aktivnost. U jednom gramu tla nalaze se desetine tisu}a mikroskopski malih gljiva i na stotine tisu}a bakterija. Tu se nalaze nematode, {tetnici koji ive u tlu, kao i sjeme korova i parazitskih cvjetnica. Brojnost mikroorganizama, {tetnika i korova varira u prostoru i vremenu pod utjecajem raznih ~imbenika. Najve}i broj {teto~inja se nalazi u zoni korijenovog sustava, a dubljim slojevima su manje zastupljeni. Pravilnim plodoredom i izmjenom usjeva se smanjuje nagomilavanje {teto~inja, poglavito {tetnika i nematoda u tlu, koji mogu ugroziti ~itavu proizvodnju. No, nije dostatna samo izmjena kultura na istoj povr{ini, ve} treba voditi ra~una i o izboru biljnih vrsta unutar plodoreda. Poznato je da neke kulture smanjuju zarazu, primjerice {tetnicima u tlu, dok druge pogoduju pove}anju njihove brojnosti (kulture gustog sklopa). Izbor sjemena i sadnog materijala je vana preventivna mjera. Za sjetvu ili sadnju treba upotrebiti zdravo sjeme, sadnice, gomolje i lukovice. Gljive, bakterije, virusi, a u manjem broju nematode i neki insekti, prenose se sjemenom ili sadnim materijalom. Da bi se sprije~io prijenos {teto~inja, predvi|ene su administrativne mjere u vidu zdravstvenih pregleda i kontrole sjemena. Gnojidba mora biti homogena i sadravati hranjiva u potrebnim, ne prevelikim koli~inama. Poznato je da ja~a gnojidba du{ikom pove}ava osjetljivost prema bolestima, te i pojavu {tetnika, poglavito lisnih u{iju i drugih. Obrada tla nepovoljno utje~e na odravanje {teto~inja u tlu. Pra{enje strni{ta ~esto provocira klijanje sjemena korova, a istovremeno pridonosi pobolj{anju i odravanju vodozra~nog reima tla, a time utje~e na aktivnost saprofita, te indirektno smanjuje brojnost parazitskih mikroorganizama. Jesensko duboko oranje, osim {to ~uva vlagu, pove}ava aktivnost saprofita. Organi gljiva koji slue za odravanje u nepovoljnim uvjetima (sklerociji, razni tipovi spora) dospijevaju u dublje slojeve, te nisu u stanju izvr{iti nove infekcije. Po u~inkovitosti jesensko duboko oranje je jedna od vrlo vanih preventivnih mjera. Sjetvu treba obaviti u optimalnom terminu, kako bi sjeme proklijalo i niklo u najkra}em roku. U prolje}e se kod sjetve ({e}erna repa, kukuruz, soja) u prohladno tlo, produava nicanje pa su biljke u ovom osjetljivom stadiju izloene napadu nametnika. Zbog toga usjev ostaje rijedak, a katkada se mora presijavati. Pravilna sjetva u sebi sadrava i optimalan broj biljaka po jedinici povr{ine. U pregustim sklopovima se stvara povoljan mikroklimat za mnoge bolesti. Treba izbjegavati sjetvu iste vrste jarih usjeva uz ozime, jer veliki broj {teto~inja prelaze s ozimog na jari usjev. Zakonska je odredba da sjemensku proizvodnju treba prostorno izolirati od merkantilne, zbog mogu}nosti zaraze sjemenskih usjeva {teto~injama. Treba izbjegavati uzgoj duhana u blizini krumpira jer neki virusi parazitiraju na obe biljne vrste. Sli~nih primjera ima jako mnogo. Ranije va|enje gomolja jedna je od obveznih mjera kod proizvodnje sjemenskog krumpira. Na taj na~in se spre~avaju infekcije virusima koje prenose lisne u{i. Uzgoj otpornih sorata je najdjelotvornija i ekolo{ki najprihvatljivija metoda borbe protiv bolesti, pa je u praksi neophodno koristiti te mogu}nosti. Ve}ina na{ih selekcija p{enice je relativno otporna na crnu itnu hr|u. Razne povrtne kulture tolerantne su
28

na nematode i neke uzro~nike bolesti, {to je ~esto i ozna~eno u katalozima. Postoje sorte jabuke manje osjetljive na krastavost plodova i bakterijsku pale. Koriste}i te prednosti, kemijsku za{titu se moe svesti na minimum. 3.2.1. b) administrativne mjere Svaka drava, pa tako i na{a, raznim administrativnim mjerama nastoji provesti sustav za{tite bilja. To je kod nas regulirano Zakonom o za{titi bilja (NN 10/94 i 19/94.), te podzakonskim aktima. Jedna od vanih administrativnih mjera je uspostavljanje karantene u za{titi bilja. Cilj karantenskih mjera je sprije~iti uno{enje novih {teto~inja u na{u zemlju ili {irenje onih koje su se mjestimi~no pojavile. Prema ovlastima iz Zakona, ministar poljoprivrede i {umarstva je donio listu karantenskih {teto~inja (NN br. 87/94.). Lista je podijeljena na Listu A1 Karantenske {teto~inje bilja koje nisu utvr|ene na podru~ju RH i Lista A2 - Karantenske {teto~inje bilja koje su utvr|ene na podru~ju RH, ali na ograni~enom podru~ju. Na listi A1 imamo 20 virusa, 30 prokarionata, 36 gljivica, 1 parazitsku cvjetnicu, 8 nematoda i 36 kukaca. Na listi A2 (unutra{nja karantena) imamo 5 virusa, 5 prokarionata, 6 gljivica i 5 kukaca. Biljke i biljni proizvodi se mogu uvoziti u na{u zemlju samo preko odre|enih prijelaza. Na tim prijelazima rade grani~ni karantenski inspektori koji kontroliraju zdravstveno stanje uvezenog materijala i da li je popra}eno zdravstvenim uvjerenjem (fitocertifikatom) zemlje iz koje se uvozi bilje. Ukoliko po{iljka ne odgovara u pogledu zdravstvenog stanja ili nije popra}ena zdravstvenim uvjerenjem, inspektor ima obvezu zabraniti ulaz po{iljke u zemlju. Unutra{nju karantensku kontrolu obavljaju inspektori. Njihova je obveza da kontroliraju stanje {teto~inja koji su pro{ireni u ograni~enom podru~ju, te sprije~e njihovo {irenje iz zaraenih podru~ja gdje jo{ nisu utvr|ene. Takvi su primjeri bakterijska pale (Erwinia amylovora) i kukuruzna zlatica (Diabrotica virgifera virgifera). Kod proizvodnje sjemenskog i sadnog materijala obavljaju se zdravstveni pregledi. Na taj na~in se osigurava zdrav reprodukcijski materijal (sjeme, sadnice, reznice, cjepovi i dr.). Sjemenski i sadni materijal ne smije biti zaraen karantenskim {teto~injama, dok je zaraza nekim gospodarstvenim {teto~injama dozvoljena prema Mjerilima (NN br. 53/91). 3.2.2. a) mehani~ke i fizikalne mjere Ove metode su se u pro{losti ~esto koristile, jer su tada bile jedine. Me|utim, uvo|enjem kemijske za{tite katkada se neopravdano manje koriste. Posljednjih godina, kada se nastoji smanjiti primjena agrokemikalija, ove metode dobivaju na zna~aju. Zaoravanjem biljnih ostataka, posebno kada su vlanost, temperature i odnos voda - zrak povoljni za razvitak saprofita, ubrzava se razgradnja supstrata na kojima ive uzro~nici bolesti. Zbog toga su primarne infekcije u sljede}oj vegetaciji slabije. Skidanje strnine i obrada zemlji{ta neposredno nakon etve imaju veliki zna~aj u preno{enju uzro~nika bolesti iz jedne vegetacije u drugu. Spaljivanjem ili dubokim zaoravanjem kukuruzinca uni{tavaju se kukuljice kukurznog moljca. U
29

mehani~ke metode ubrajamo orezivanje grana s prezimljavaju}im oblicima {tetnika ili uzro~nicima bolesti, pobiranje trulih plodova, skidanje zapredaka {tetnika, kao i ru~no sakupljanje insekata (na pr. krumpirove zlatice). Brojni insekti se mogu sakupljati aspiratorima. U ove metode ubrajamo i uni{tavanje zaraenih biljaka (Erwinia amylovora) ili alternativnih doma}ina (kru{ka - Juniperus, boraovac - ribizli i dr.) Neki {tetnici se mogu uni{tavati kopanjem lovnih kanala (pipe, prijelaz gusjenica na vo}ke moe se sprije~iti postavljanjem ljepljivih pojaseva na deblo. U lovne pojaseve zavla~e se gusjenice savija~a i drugi {tetnici, pa se lako mogu uni{titi spaljivanjem lovnih pojaseva. ^i{}enje sjemena selektorima spada tako|er u mehani~ke mjere borbe s korovima. Na taj na~in se odstranjuje zaraeno sjeme, sjeme korova, i neki {tetnici iz sjemena. Kod jakih zaraza crvenog pauka u staklenicima, biljke se ispiru jakim mlazom vode, pa se smanjuje populacija. U ovu skupinu mjera ubrajamo primjenu niskih ili visokih temperatura, gama zra~enja, visokofrekventnih zvukova, inertnih pra{iva itd. Hla|enjem se mogu proizvodi o~uvati od nametnika ili uni{titi nametnike u njima. Na primjer, grahov iak se moe suzbiti niskim (-18o C) ili visokim temperaturama izlaganjem 3-4 sata. Primjena toplinske energije najve}u primjenu ima kod sterilizacije zemlje vodenom parom ili pomo}u solarne energije, a zatim kod proizvodnje bezvirusnog sadnog materijala primjenom termoterapije. Sve se vi{e {iri primjena razli~ito obojenih ljepljivih plo~a. One se vje{aju o biljke, privla~e {tetnike koji se zalijepe, i zaraza je smanjena. Naj~e{}e se koriste ute ljepljive plo~e u za{ti}enom prostoru za hvatanje {titastih moljaca, kalifornijskog tripsa i lisnih u{i, na vo}kama za smanjenje zaraze tre{njinom i vo}nom muhom itd. Razli~ita ljepila u spreju, tubi ili ve} nanesena na neku povr{inu koriste se za hvatanje ku}nih mi{eva, ali i gusjenica na vo}kama. Za smanjenje napada jabu~nog savija~a prodaju se posebni lovni pojasevi. Postoje i razli~ite naprave za tjeranje krtica, tjeranje ili privla~enje, te uni{tavanje komaraca itd. U pribor za mehani~ko suzbijanje nekih {tetnika vo}aka, spadaju {kare za rezanje zapredaka {tetnika, koje se pri~vrste na motku i poteu uzicom. U poljoapotekama treba prodavati i pla{ila za ptice kojih danas ima mnogo vrsta. Dosta su djelotvorni topi}i na karbid, imitacije grabeljivih ptica koje vezane uzicom lebde iznad nasada, a najsigurnije su mree kojima se pokrivaju nasadi. Mree mogu biti za vi{ekratnu uporabu, no ima i takvih vlakanaca koja korisnik razvu~e u mreu preko nasada. Posebno su guste mree kojima se pokriva povr}e, a slui za{titi od {tetnika. Postoje i rukavci iz mree koje se navuku oko sadnice i ukopaju u tlo radi za{tite od glodavaca i ze~eva. Zamke za krtice i voluharice tako|er ulaze u pribor koji se prodaje u poljoapotekama. Posebnu skupinu pomagala u za{titi bilja ~ine biotehni~ki insekticidi od kojih posebice isti~emo sredstva za privla~enje (atraktante). Feromoni su sintetizirani mirisi enki kukaca koji privla~e mujake iste vrste. Nalaze se u kapsulama iz kojih se, kada se otvore, razvija miris 3-6 tjedana. Kapsule se ume}u u kartonsku ku}icu (ferotrap) koja je iznutra ljepljiva, pa se privu~eni mujaci uhvate za lijepak. Ima i drugih oblika ferotrapova. Feromoni se koriste za utvr|ivanje prisutnosti i brojnosti {tetnika, no ako se upotrijebe u velikom broju, i za njihovo suzbijanje. U tom se slu~aju nalaze u posebnim dispenzorima ili su u obliku vlakanaca.
30

Hranidbeni atraktni se stavljaju u razli~ite posude te privla~e oba spola nekih {tetnika. Neki, primjerice Buminal, dodaju se insekticidu pri suzbijanju maslinove ili vo}ne muhe, pa je dovoljno oprskati jednu granu umjesto ~itave kro{nje. 3.2.2. b) biolo{ke mjere za{tite Pod pojmom biolo{kih mjera podrazumijevamo suzbijanje {teto~inja primjenom njihovih prirodnih neprijatelja (predatora, parazita ivotinjskog podrijetla, te primjenom virusa, bakterija ili gljivica. Danas postoji niz biolo{kih pripravaka. Me|utim, ako izuzmemo bioinsekticide na osnovi Bacillus thuringiensis i biofungicid Trichodex, njihova primjena nije {iroko prihva}ena zbog toga {to je proizvodnja sloena. Pripravci se tee i u pravilu kra}e ~uvaju, {to poskupljuje proizvodnju. Primjena tih pripravaka vrlo ~esto zahtijeva vi{u razinu znanja kod korisnika. Te ~injenice ih stavljaju u nepovoljan poloaj u odnosu na kemijska sredstva za za{titu bilja. Uskoro se ipak o~ekuje da }e se u poljapotekama u Hrvatskoj prodavati i razna uvozna pakiranja prirodnih neprijatelja, dakle ivih kukaca. To se posebice odnosi na pripravke namijenjene biolo{kom suzbijanju razli~itih {tetnika u za{ti}enom prostoru, nekih {tetnika u vo}njacima, te pripravcima Trichogramme protiv kukuruznog moljca. Ovi su neprijatelji jako osjetljivi na postupak, pa }e se prilikom ~uvanja trebati pridravati uputa, primjerice na kojoj se temperaturi moraju ~uvati. Ukoliko za to ne postoje uvjeti, bolje je ne baviti se prodajom takvih pripravaka.

3.3. INTEGRIRANA ZA[TITA BILJA

Svojom primjenom, sredstva za za{titu bilja one~i{}uju okoli{, jer ih vjetar odnosi na oblinje kulture i druge povr{ine (zano{enje), ki{a ispire s biljaka na tlo i u tlo, a iz tla dalje odlaze u podzemne vode itd. Sva sredstva za za{titu bilja mogu biti otrovna ~ovjeku, doma}im ivotinjama, pa i drugim korisnim organizmima. Ona poreme}uju ravnoteu uspostavljenu u prirodi, izazivaju pojavu rezistentnosti kod nekih {tetnika i druge probleme. Zbog toga se svuda u svijetu nastoji umanjiti potro{nja kemijskih sredstava na razli~ite na~ine. Mnogo je takvih mogu}nosti. ^esto se primjena kemijskih sredstava moe zamijeniti nekom drugom mjerom o ~emu se pi{e ranije u ovom poglavlju. Vano je izbje}i svaku nepotrebnu primjenu sredstava, npr. za svaki slu~aj. [teto~inje treba suzbijati kemijskim putem samo kada je to neophodno potrebno. To zna~i samo onda kada se primjenom sredstava smanjuje gubitak ({teta) od {teto~inje za barem 30-50% ve}u vrijednost od sveukupnih tro{kova te primjene kada se radi o ratarskim usjevima i povr}u, a za barem dvostruko ve}u vrijednost kada se radi o vo}kama i vinovoj lozi. Zna~i, koristiti }emo sredstva za za{titu bilja ako uz tro{ak od primjerice 500,00 kuna postiemo ve}u vrijednost priroda ratarskog usjeva ili povr}a za barem 200,00 kuna ili pri za{titi vo}aka 500,00 kuna. Zbog toga stru~njaci - fitomedicinari nastoje za svakog {teto~inju odrediti tzv. prag odluke ili kriti~nu brojku. To je ona brojnost {tetnika ili oni uvjeti koji ukazuju da treba o~ekivati ve}u {tetu od navedenog prekora~enja tro{kova za 30-50 odn. 100%. Tako je prag odluke za za{titu kukuruza od i~njaka tretiranjem tla insekticidima
31

2-5 i~njaka na ~etvorni metar, pa ako je zaraza manja insekticide ne treba koristiti makar i do{lo do manjih {teta. I primjena sredstava u optimalnom roku kada se postie najve}i mogu}i uspjeh smanjit }e potro{nju sredstava. Pravilna primjena u propisanoj dozi kvalitetnim strojevima imat }e ve}i uspjeh i pri smanjenoj dozi sredstva. Svi ovi na~ini kojima se postie smanjena potro{nja sredstava za za{titu bilja su sadrani u osnovnim na~elima integrirane za{tite bilja kojoj teimo. Odluka o potrebi suzbijanja {teto~inja se mora temeljiti na prognoznoj slubi koja treba biti temelj integrirane za{tite bilja. Prognozna sluba temeljem svih relevantnih ~imbenika (poznavanje praga tolerantnosti, biologije i ekologije {teto~inja, klimatskih ~imbenika itd.) odre|uje potrebu suzbijanja tj. daje pozitivnu ili negativnu prognozu. Da bi do{la do potrebnih podataka, prognoza se temelji na kori{tenju brojnih metoda pra}enja populacije {teto~inja (pregledi tla, pregledi biljaka, kori{tenje ferotrapova i feromona itd.). Ukoliko je prognoza negativna, zna~i da ne treba ili jo{ ne treba provesti kemijsko suzbijanje. Ukoliko je prognoza pozitivna, ona odre|uje kada treba provesti suzbijanje (optimalni rok), kako treba provesti i ~ime treba provesti suzbijanje (ekolo{ki najpovoljnija sredstva). Upozorenja prognozne slube trebaju davati kompetentni stru~njaci preko sredstava javnog priop}avanja. Integrirana za{tita bilja je sustav u kojem se koriste sve raspoloive mjere spre~avanja gospodarskih {teta od {teto~inja, uz maksimalno mogu}e o~uvanje prirodnih neprijatelja i najmanje mogu}e one~i{}enje proizvoda i okoli{a. I kemijsko suzbijanje se uklapa u taj sustav, ali kao "nuno zlo", bez kojeg se danas ne moe proizvesti dovoljno kvalitetne hrane. Stoga treba uvijek preporu~iti tzv. nepesticidne mjere za{tite, zatim provjeriti je li primjena kemijskog sredstva uistinu potrebna (isplativa), pa tek onda preporu~iti sredstvo. Pri izboru sredstva treba voditi ra~una da to bude ono kojim se {to manje one~i{}uje okoli{ i kod ~ije primjene je najmanja opasnost trovanja. U zemljama EU se IZ, odn. IP, provodi u oko 100.000 ha vo}nih nasada uz smanjenje potro{nje pesticida za do 50%, a sadraj ostataka pesticida u plodovima ~esto je manji od 10% dopu{tene koli~ine. Na ratarskim usjevima i u proizvodnji povr}a na poljima, u zemljama EU se u ve}em opsegu primjenjuju pojedini elementi IZ, ali je malo poku{aja potpune IP. Naprotiv, na velikom dijelu povr{ina povr}a u za{ti}enom prostoru, provodi se cjelovita IP. Integriranom za{titom bilja (IZB), odnosno integriranom proizvodnjom (IP), napredni dio svijeta nastoji rije{iti sukob izme|u potreba za vi{kom i kvalitetnijom poljodjelskom biljnom proizvodnjom i nunosti smanjenja toksikolo{kih, posebice ekotoksikolo{kih nedostataka takve proizvodnje. [irom primjenom IZB, u Hrvatskoj bi bilo mogu}e u narednih deset godina udio kemijske za{tite sa sada{njih priblino 62% smanjiti na 33%, a na ra~un pove}anja uzgoja otpornih kultivara, te biolo{kih i mehani~ko-fizikalnih metoda za{tite. U novije vrijeme, IZB postaje osnova {irih sustava poljodjelske proizvodnje poput integrirane ili odrive proizvodnje kakvima se tei.

32

3.4. ORGANSKO-BIOLO[KA PROIZVODNJA

Mnogo se danas pi{e i govori o proizvodnji "zdrave hrane" odnosno takvoj poljoprivrednoj proizvodnji u kojoj se ne koriste agrokemikalije, dakle niti mineralna gnojiva niti kemijska sredstva za za{titu bilja. O ~emu se u stvari radi. Izraz "zdrava hrana" treba izbjegavati jer s gledi{ta poljoprivredne proizvodnje nema nezdrave hrane. S medicinskog stajali{ta, hrana s mnogo masti ili {e}era moe biti manje zdrava, ali u odnosu na sadraj ostataka agrokemikalija, hrana je ili ispravna ili neispravna. Stoga je ispravnije govoriti o hrani proizvedenoj bez primjene agrokemikalija, hrani proizvedenoj organsko-biolo{kim na~inom proizvodnje, ekolo{ki prihvatljivoj hrani itd. Naj~e{}e koristimo izraz organsko-biolo{ka proizvodnja. Pri tome, dakle pri proizvodnji bez agrokemikalija, sigurno je da }e takva proizvodnja biti manja i skuplja, pa zato treba imati poznatog kupca. Drugim rije~ima, OB proizvodnja je proizvodnja malih koli~ina skuplje hrane za poznatog kupca. No, kupaca }e biti, mogu}e svake godine i sve vi{e, samo ako takva proizvodnja bude pod nadzorom odre|ene organizacije koja }e garantirati istinitost navoda "bez agrokemikalija". U Europskoj uniji je zabranjeno koristiti izraze biolo{ki ili ekolo{ki proizvod, zdrava hrana i sl. za sve one proizvode ~ija proizvodnja nije pod nadzorom ovla{tene stru~ne organizacije. U Hrvatskoj postoji za sada samo jedna takva organizacija. To je "Bios" koji je registriran u me|unarodnoj organizaciji IFOAM, no vjerojatno }e takvu registraciju posti}i i neke druge organizacije. Organsko-biolo{ka proizvodnja najvi{e je ra{irena u bogatim zemljama zapadne Europe i u SAD upravo zato {to standard tamo{njih stanovnika omogu}uje kupovanje i ne{to skuplje hrane proizvedene tim postupkom. Usprkos toga, povr{ine OB proizvodnje u Njema~koj, gdje su one najve}e, kre}u se oko 2% ukupnih poljoprivrednih povr{ina. Smatramo da treba svakome tko eli na organsko-biolo{ki na~in proizvoditi hranu pomo}i i ukazati da se treba u~laniti u "Bios" ili neku drugu takvu organizaciju. No, treba ukazati i na te{ko}e na koje }e nai}i pri tome. Upravo stoga stru~njaci - fitomedicinari smatraju da je proizvodnja sukladna integriranoj za{titi bilja prikladnija za hrvatsku poljoprivredu. Integrirana za{tita bilja, odnosno integrirana ili odriva proizvodnja, osigurava proizvodnju velikih koli~ina hrane koja ne smije biti skuplja od one proizvedene uobi~ajenim na~inima, a da se ipak nastoji {to manje one~istiti okoli{ i ugroziti organizme u njemu, a to je za dana{nju razinu standarda na{eg stanovni{tva i opskrbljenost hrane ipak mnogo povoljnije od smanjene i skupe OB proizvodnje.

33

4. SREDSTVA ZA ZA[TITU BILJA (FITOFARMACIJA) Op}i dio

UVOD
Sredstva za za{titu bilja posebno su formulirani kemijski spojevi koji slue za za{titu biljke od {teto~inja u koje se ubrajaju {tetnici, uzro~nici bolesti i korovi. U ova sredstva ubrajaju se i regulatori rasta, biolo{ki pripravci i neki drugi sli~ni proizvodi za tretiranje biljaka koji ne slue za ishranu biljke. Sredstva za za{titu bilja sadre odre|eni postotak aktivne (djelotvorne) tvari, te druge potrebne dodatke (otapalo, razre|iva~, emulgator, okva{iva~ i dr.).

Sl. 1 Pesticidi
35

Sredstva za za{titu bilja ~esto se nazivaju i pesticidima, iako je taj pojam {iri. Pojam pesticida, osim sredstva za za{titu bilja, obuhva}a i sredstva za suzbijanje nametnika na ljudima i doma}im ivotinjama, te sredstva za za{titu drva i tekstila. Dakle, pesticidima smatramo sredstva za za{titu bilja, ali i veterinarske pripravke za suzbijanje nametnika na ivotinjama, te ona sredstva za sanitarnu higijenu i sredstva op}e uporabe koje slue suzbijanju nametnika na ljudima kao i suzbijanje gamadi.

4.1. PROIZVODNJA I POTRO[NJA

Sredstva za za{titu bilja stavljaju se u Hrvatskoj u promet na razli~ite na~ine. Malo se aktivnih tvari sintetizira u na{im tvornicama, pa se daleko najve}i dio tih tvari uvozi iz inozemstva. Te uvozne aktivne tvari formuliraju na{e tvornice u pripravke, stavljaju u ambalau s deklaracijom napisanom hrvatskim jezikom, te prilau upute za primjenu. Neki se pipravci uvoze gotovi, samo se u nas prepakiraju u odgovaraju}u ambalau. Kona~no, manji dio sredstava za za{titu bilja uvozi se pripremljen za neposredno stavljanje na hrvatsko tri{te. Proizvodnju, formuliranje, prepakiranje i uvoz sredstava za za{titu bilja obavljaju u nas 4 tvornice: Chromos AGRO d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 271. Herbos d.d., Sisak, N. Tesle 17. Pliva d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 48. Saponia d.d. Osijek, Matije Gupca 2. Navedene tvornice imaju svoje slube primjene i prodaje s ve}im brojem stru~njaka za za{titu bilja koji pruaju stru~nu pomo} uposlenim u poljoapotekama, agronomima, pa i izravno seljacima. Ove 4 tvornice stavljaju u promet oko 95% sredstava za za{titu bilja. Ovim tvornicama moe se dodati i INU, tvornicu mineralnih gnojiva u Kutini, koja proizvodi jednu kombinaciju mineralnog gnojiva s insekticidom. Gotove pripravke uvoze iz inozemstva i distribuiraju u nas i neka druga poduze}a. Ti pripravci moraju imati dopu{tenje u Hrvatskoj i nalaziti se u ambalai s hrvatskim natpisima sukladnim propisima, te priloenom uputom na hrvatskom jeziku sukladnom dopu{tenju za promet. Svi najvaniji svjetski proizvo|a~i sredstava za za{titu bilja imaju u Hrvatskoj svoja predstavni{tva. To su: CIBA-GEIGY, Zagreb, Ra~koga 10. BASF, Zagreb, Vla{ka 40. BAYER-PHARMA, Zagreb, Trg Draena Petrovi}a 3. RHONE POULENC, Zagreb, Trg hrvatskih velikana 14. DOWELANCO, Zagreb, Zvonimirova 20. AGR-EVO, Zagreb, Svetice 25 ZENECA, Zagreb, Lo{injska 16. Ova i ostala predstavni{tva i zastupstva inozemnih proizvo|a~a imaju tako|er uposlene stru~njake za za{titu bilja koji pruaju potrebnu pomo} uposlenim u poljoapotekama.
36

Spomenute na{e tvornice i predstavni{tva (zastupstva) inozemnih proizvo|a~a tiskaju i raza{ilju stru~no pisane prospekte, knjiice, raznobojne plakate sa slikama {teto~inja, ~asopise itd., pa je korisno da svaka poljoapoteka uspostavi vezu s njima. U Hrvatskoj se svake godine tro{i 8-10 tisu}a tona sredstava za za{titu bilja u tri{noj vrijednosti oko 50 milijuna US dolara. Prera~unavanje ove potro{nje na hektar pokazuje da je potro{nja sredstava za za{titu bilja u Hrvatskoj oko 2,5 puta nia nego u Francuskoj, a pet do {est puta nia nego u Nizozemskoj. Ove, i ve}ina ostalih zemalja Europske zajednice, velikom su primjenom agrokemikalija (i drugim mjerama) postigle vrlo visoke prirode po hektaru i proizvodnju koja prema{uje vlastite potrebe. No pri tome su znatno one~istile okoli{ i tako stvorile nove probleme. Stoga sjeverne zemlje EU nastoje do kraja ovog stolje}a sniziti sada{nju potro{nju sredstava za za{titu bilja za oko 50%, pri ~emu prihva}aju i izvjesno snienje ionako previsoke poljoprivredne biljne potro{nje. I kada to budu postigli, jo{ }e uvijek tro{iti vi{e sredstava nego {to danas tro{i Hrvatska. Koriste}i iskustva navedenih zemalja EU, o~igledno je da Hrvatska mora i dalje smanjivati {tete od {teto~inja pove}avanjem potro{nje sredstava za za{titu bilja. To se pove}anje mora preteno zbivati kod seljaka i to na kulturama, odnosno protiv {teto~inja, za ~ije suzbijanje nema drugih mogu}nosti osim kemijske. Pri tome treba potro{nju usmjeravati na {to racionalniju primjenu ekolo{ki povoljnijih sredstava sukladno na~elima integrirane za{tite bilja.

4.2. REGISTRACIJA SREDSTAVA

Zakon o za{titi bilja od {teto~inja dopu{ta primjenu samo onih sredstava za za{titu bilja koja imaju dopu{tenje Ministarstva poljoprivrede i {umarstva za promet u Hrvatskoj. Za izdavanje ovih dopu{tenja propisan je odre|eni postupak. Proizvo|a~ (tvornica ili njeno zastupstvo u Hrvatskoj) sredstava za za{titu bilja podnosi zahtjev Zavodu za za{titu bilja u poljoprivredi i {umarstvu za provo|enje kemijskog, fizikalnog i biolo{kog istraivanja odre|enog sredstva. Pri tome podnositelj zahtjeva navodi sve namjene ({teto~inje, kulture itd.) za koje eli dopu{tenje, dozu ili koncentraciju, na~in primjene i druge podatke. Nakon jedne, ~e{}e dvije godine, istraivanja, Zavod podnosi izvje{}e s prijedlogom. Istovremeno mora proizvo|a~ zatraiti toksikolo{ku ocjenu od jedne ovla{tene ustanove u Hrvatskoj. Jedan od uvjeta za pozitivnu toksikolo{ku ocjenu je da sredstvo ima dopu{tenje u barem dvije drave zajedni~kog tri{ta. Temeljem ove ocjene, Ministarstvo zdravstva daje rje{enje o prihvatljivosti primjene sredstva u Hrvatskoj, svrstava sredstvo u skupine otrova, propisuje oznake na deklaraciji i posebnim postupkom odre|uje vrijednost tolerance. Nakon {to proizvo|a~ dobije izvje{}e Zavoda i rje{enje Ministarstva zdravstva, podnosi zahtjev za izdavanje dopu{tenja Ministarstvu poljoprivrede i {umarstva. Komisija za za{titu bilja tog Ministarstva razmatra zahtjev te predlae izdavanje ili odbijanje izdavanje dopu{tenja, pri ~emu moe mijenjati ili dopunjavati prijedlog Zavoda. Dopu{tenje Ministarstva poljoprivrede i {umarstva mora sadravati namjenu sredstva, dozu ili koncentraciju, na~in primjene, karencu, katkada i radnu karencu, najve}i dopu{teni broj primjena u jednoj sezoni, osjetljivost nekih kulti37

vara, ako postoji, mogu}nost mije{anja s drugim sredstvima, skupinu otrova, mogu}nost primjene iz zrakoplova, opasnost za p~ele, ribe i dr. te sva ostala ograni~enja i podatke potrebne za uspje{nu primjenu sredstva uz {to manju opasnost za ljude i korisne ivotinje, te okoli{. Primjera radi, na kraju ovog poglavlja dajemo primjere teksta po jednog dopu{tenja za insekticid, fungicid i herbicid (str. 64). Zakon o za{titi bilja obvezuje proizvo|a~a sredstva da sve podatke navedene u dopu{tenju navede u uputama koje se obvezno stavljaju u ambalau ili prilau ambalai sredstva. Uposleni u poljoapoteci je duan zajedno sa sredstvom kupcu uru~iti i upute ukoliko se one ne nalaze u ambalai. Te upute su obi~no jo{ op{irnije, pa tako navode i mjere opreza koje se moraju provoditi pri primjeni sredstva i mnoge druge korisne podatke i upute. Kod iole opasnijih sredstava, ili sredstava koja se primjenjuju u iznimno niskoj dozi ili na neki neuobi~ajeni na~in, zaposleni u poljoapoteci treba kupca upozoriti na te specifi~nosti. Me|utim, treba ista}i da te upute predstavljaju samo dodatak, nadgradnju osnovnih znanja koja o sredstvima za za{titu bilja treba imati svatko tko tim sredstvima rukuje, priprema ih ili primjenjuje. Ta osnovna znanja obuhva}aju i tzv. dobru gospodarsku praksu, tj. primjenu sredstava za za{titu bilja sukladno zdravom razumu. Primjerice, u uputama ne pi{u neke mjere koje su same po sebi razumljive, npr. da se sredstvo ne smije rasipavati po pa{njaku ili u dvori{tu gdje ima stoke, da se ne smije mije{ati golom rukom i sl. A upravo je u nas ve} bilo trovanja krava koje su pasle na pa{njaku na koji je odba~en neotopljeni ostatak sredstva i ~ovjeka koji je tri sredstva mje{ao zajedno golom rukom! Svatko tko rukuje ili primjenjuje sredstva za za{titu bilja mora shvatiti da su ta sredstva mo}no oruje za za{titu kultura od {teto~inja, ali da kao i svako drugo oruje ili lijekovi, mogu biti itekako opasna ako se njima pogre{no rukuje ili ako se nepravilno primjenjuju, pa ~ak i ako se samo za malo odstupi od dobivenih pisanih uputa. Stoga je zlatno pravilo za uspje{no i bezopasno rukovanje i primjenu sredstava za za{titu bilja: kada u poljoapoteku stigne jedno novo sredstvo ili potro{a~ kupi sredstvo koje do sada nije koristio, treba prvo pro~itati upute! Popis sredstava za za{titu bilja koja imaju dopu{tenje za promet u Hrvatskoj (registrirana sredstva) objavljuje se u Narodnim novinama. Popis tih sredstava, njihovih svojstava i primjene redovito se svake godine objavljuje u dvobroju ~asopisa Glasnik za{tite bilja. Ministarstvo poljoprivrede i {umarstva izdalo je u 1993. g. Priru~nik o sredstvima za za{titu bilja u Republici Hrvatskoj. Korisno je da svaka poljoapoteka redovito prima Glasnik i nabavi Priru~nik.

4.3. PODJELA SREDSTAVA ZA ZA[TITU BILJA

Prema namjeni razlikuju se sljede}e skupine sredstava za za{titu bilja: insekticidi - sredstva za suzbijanje kukaca (insekata) akaricidi - sredstva za suzbijanje grinja, nematocidi - sredstva za suzbijanje nematoda, limacidi - sredstva za suzbijanje pueva, rodenticidi - sredstva za suzbijanje glodavaca, fungicidi - sredstva za suzbijanje uzro~nika bolesti i herbicidi - sredstva za suzbijanje korova.
38

Sredstva za za{titu bilja u pravilu djeluju samo na odre|ene skupine nametnika. Insekticidi ne djeluju na uzro~nike bolesti, niti fungicidi djeluju na kukce itd., iako ima i iznimaka. Primjerice, neki insekticidi djeluju na grinje pa se smatraju insektoakaricidima, a sredstva za kemijsku sterilizaciju tla suzbijaju kukce, nematode, najve}i dio uzro~nika bolesti i korova. No, osim pune djelotvornosti, mnoga sredstva mogu imati i popratna ili sporedna djelovanja (primjerice, neki fungicidi djelomi~no smanjuju brojnost grinja, no mogu i poja~ati njihovu pojavu). Unutar navedenih, postoje i manje skupine sredstava nazvanih po njihovom specifi~nom djelovanju, primjerice na lisne u{i - aficidi, sivu plijesan vinove loze botriticidi, pepelnice - erisificidi, korovske trave - graminicidi itd.

4.4. OTROVNOST SREDSTAVA ZA ZA[TITU BILJA ZA ^OVJEKA

Svako sredstvo za za{titu bilja (pesticid) moe u ve}oj ili manjoj mjeri biti otrovno za ljude, doma}e ivotinje, divlja~, ptice, ribe i p~ele. Nekoliko kapljica najotrovnijih sredstava mogu, ako se progutaju ili do|u na kou, prouzro~iti smrt ~ovjeka. No i manje otrovna sredstva mogu izazvati trovanje, pa i smrt, ako se ne pridravamo svih propisanih mjera opreza pri njihovoj upotrebi. Dakle, treba imati na umu da svako sredstvo za za{titu bilja (poput mnogih lijekova i sredstava za ~i{}enje u doma}instvu) moe izazvati trovanje ako u organizam (~ovjeka, ivotinje) do|e u ve}oj koli~ini. Osim kroz usta, sredstva mogu u organizam do}i udisanjem kapljica, ~estica pra{iva ili para kroz nos, a mnoga sredstva prodiru i kroz neo{te}enu kou, pa svaki dodir s njima moe biti opasan. U nas su poznati slu~ajevi trovanja ljudi koji su neko sredstvo zamijenili pi}em, jeli hranu jako one~i{}enu nekim sredstvom ili svjee tretirano povr}e, sredstvo prolili po tijelu, mije{ali {kropivo golom rukom ili ustima propuhivali rasprskiva~. Bilo je i trovanja osoba koje su sredstvo upotrebljavale dulje vrijeme bez propisane za{titne opreme ili im je prilikom otvaranja ambalae ono prsnulo u lice. Do trovanja je dolazilo i pri mjerenju ili prepakiranju ve}ih koli~ina sredstava u zatvorenom prostoru bez ikakve za{titne opreme. Posebno su ugroena djeca koja ni na koji na~in ne smiju imati mogu}nost da dopru do sredstava za za{titu bilja, kao i alkoholi~ari, koji mogu zabunom popiti sredstvo. U posebnom poglavlju ukazuje se na sve mjere opreza kojih se moramo pridravati kod rukovanja i primjene sredstva za za{titu bilja, ali, ponavljamo, da je osim toga, potrebno pro~itati upute dobivene uz sredstvo i njih se tako|er pridravati. Uobi~ajeno je mjerilo otrovnosti sredstava za za{titu bilja (kao i drugih otrovnih tvari) srednja letalna (smrtonosna) doza (LD50). To je broj miligrama (mg) sredstva na kilogram (kg) tjelesne teine pokusne ivotinje (naj~e{}e {takora) potreban da ubije 50% tih ivotinja. [to je taj broj ve}i, sredstvo je manje otrovno. Po otrovnosti za {takora sudimo i otrovnost za ~ovjeka i doma}e ivotinje. Osim otrovnosti pri uno{enju putem usta (oralna ili "per os" otrovnost), vano je poznavati i otrovnost pri uno{enju putem koe (dermalna ili "per cutem" otrovnost), a za ja~e hlapiva sredstva i otrovnost pri udisanju. Hlapiva su sredstva
39

naro~ito opasna u zatvorenom prostoru, kada je ambalaa o{te}ena ili kada se proliju. Valja ista}i da se osobe koje rukuju sredstvima za za{titu bilja ili ih primjenjuju, naj~e{}e otruju prodorom sredstva putem koe. Tek nakon utvr|ivanja akutne i kroni~ne otrovnosti, te istraivanja mutagenih, kancerogenih, genotoksi~nih i drugih svojstava aktivnih tvari i pripravaka sredstava za za{titu bilja, ona se dopu{taju za primjenu i svrstavaju u tri skupine otrova. Nakon lijekova, sredstva za za{titu bilja smatraju se najbolje prou~enim kemijskim tvarima koje koristi ~ovjek. Najotrovnija sredstva svrstana su u skupinu I. otrova (mrtva~ka glava, oznake T+, natpis "vrlo jaki otrov"). Tih sredstava ima malo, a ne smiju se uop}e nalaziti u maloprodaji. Dakle, sredstva I. skupine otrova ne smije se prodavati u poljoapotekama. U II. skupini otrova nalaze se sredstva ~ija je oralna LD50 izme|u 25 i 200 mg/kg ili dermalna LD50 izme|u 50 i 400 mg/kg uz uzimanje u obzir i niza dodatnih kriterija. Na ambalai se nalazi znak mrtva~ke glave, oznaka T, te natpis "Otrov". Sredstva ove skupine smiju se prodavati uz evidenciju kupca (ime, prezime, JMBG, adresa i potpis).

Sl. 2. Ozna~avanje otrova

40

U III. skupini otrova nalaze se sredstva ~ija je srednja oralna otrovnost vi{a od 200, a dermalna vi{a od 400 mg/kg, a koja udovoljavaju ostalim kriterijima. U tu je skupinu svrstana velika ve}ina sredstava za za{titu bilja. Propisana oznaka je Andrijin kri uz koji se nalazi oznaka Xn i natpis "{tetno za zdravlje" ili oznaka XI i natpis "nadrauju}e". U toj su skupini i otrovi svrstani u korozivne, zapaljive, eksplozivne itd. tvari ili tvari opasne po okoli{, ~ije su oznake prikazane slikom, a na ambalai se moraju nalaziti i oznake upozorenja (R) i obavje{}ivanja (S). Zna~enje ovih oznaka navodimo na kraju ovog poglavlja (str. 67). Treba razlikovati pojam otrovnosti od pojma opasnosti. Dok otrovnost nekog sredstva ukazuje na njegovo svojstvo da izaziva trovanje nekog organizma, dotle opasnost obuhva}a jo{ i vjerojatnost da }e do toga do}i. Tako opasnost dvaju jednako otrovnih sredstava nije ista ako je jedno u obliku vrlo opasnog pra{iva (sitne ~estice lebde u zraku), a drugo u obliku granula (padaju na tlo), ili ako jedno od njih ima ve}u sposobnost prodiranja kroz kou ili ve}u hlapivost. Opasnost nekog sredstva za za{titu bilja mnogo ovisi i o uvjetima primjene. Ve}a je opasnost kad se radi o zatvorenoj prostoriji, kad se sredstvo primjenjuje u sitnijim nego u krupnijim kapljicama, kad se zapra{uje nego kad se prska, kad se radi na vi{oj temperaturi itd. Kudikamo je ve}oj opasnosti izloena osoba koja dulje vrijeme (ve}i objekt, usluna provedba) primjenjuje neko sredstvo od onoga tko istim sredstvom tretira svoj mali povrtnjak. Posebice su velikoj opasnosti izloeni uposleni u poljoapotekama ukoliko se ne pridravaju svih uputa i mjera opreza navedenih u ovom izdanju, kao i u pismenim uputama koje se dobivaju uz pojedina sredstva, te dobre gospodarske prakse.

4.5. OSTACI (REZIDUI) SREDSTAVA NA POLJOPRIVREDNIM PROIZVODIMA

Svako sredstvo za za{titu bilja zadri se neko vrijeme na tretiranom bilju. To se ~esto i eli posti}i, jer je u svim preventivnim tretiranjima potrebna odre|ena trajnija za{tita bilja od naknadnih napada (zaraza). No, u ili na poljoprivredne proizvode, sredstvo moe do}i i iz tla, vode i zraka, kao i prilikom tretiranja susjednih povr{ina. Ponavljamo da se sredstva za za{titu bilja smiju u Hrvatskoj upotrebljavati samo ako imaju dopu{tenje Ministarstva za poljoprivredu i {umarstvo. U tom dopu{tenju to~no je navedeno na kojim se kulturnim biljkama sredstvo smije upotrijebiti, pa se od toga ne smije odstupati. Za te biljke, dakle usjeve i nasade, na kojima je sredstvo dopu{teno, u dopu{tenju (pa tako i u uputama) obvezno je navedena i karenca. [to je karenca? Karenca je najkra}e razdoblje (izraeno brojem dana) koje mora prote}i od primjene nekog sredstva do berbe ili etve. Vrijednost karence navedena je u uputama koje se dobiju uz sredstvo, a moe za isto sredstvo biti vrlo razli~ita za pojedine kulture. Pridravanje karence, tj. primjene sredstva za za{titu bilja tako da do berbe pro|e rok karence, garancija je da se na poljoprivrednom proizvodu (namirnici, sto~noj hrani) ne}e nalaziti nedopu{tene koli~ine tih sredstava. Za razdoblja propisanog karencom, sredstvo }e se razgraditi ispod dopu{tenih granica (tolerance).
41

Kako se mnogi pla{e i najmanjih koli~ina sredstava za za{titu bilja (pesticida), op{irnije }emo objasniti opasnost od ostataka tih sredstava na namirnicama. Priroda je puna ne~isto}a. U zraku, vodi, tlu, na bilju, ukratko svuda oko nas, mnogo je stranih tvari koje tamo dolaze izgaranjem goriva, radom industrije, prometom, upotrebom u poljoprivredi i u ku}anstvima. ^ovjek koristi oko 70 000 kemijskih spojeva u najrazli~itije svrhe. No, ~ovjek se niti eli niti moe odre}i proizvoda industrije kojima se svakog dana koristi, vonje automobilom, eljeznicom ili drugim prometalima, upotrebe deterdenata, grijanja stanova itd. Posebno se ne moe odre}i upotrebe mineralnih gnojiva i sredstava za za{titu bilja jer bi ina~e mnoge osudio na gladovanje, pojavu epidemija bolesti na oslabljenom gladnom pu~anstvu i smrti. Pomanjkanje hrane izazvalo bi ratove za osvajanje tu|e hrane i smrt milijuna ljudi. Na Zemlji se danas ne moe prehraniti 5,7 milijardi ljudi bez kemizacije poljoprivrede. Stoga se moramo pomiriti s ~injenicom da }emo udisati zrak, piti vodu i jesti hranu u kojoj se nalaze i razli~ite strane tvari (one~i{}enja).

Sl. 3. Vaniji putevi distribucije i kretanja sredstava za za{titu bilja u prirodi Me|utim, te strane tvari nisu {tetne same po sebi, dakle zato {to su prisutne, ve} samo ako njihova koli~ina prije|e odre|enu granicu. Mnogi, ~ak i vrlo jaki, otrovi u maloj koli~ini ne samo da nisu {tetni ve} se ~ak koriste kao lijek. Stoga kad se govori o tim stranim tvarima, a time i o sredstvima za za{titu bilja, ne smije se pitati: "Ima li tih tvari," ve}: "koliko ih ima?" Za ve}inu one~i{}enja, pa i za sva sredstva za za{titu bilja koja imaju dopu{tenje u nas (to je uvjet za dobivanje dopu{tenja), odre|ena je maksimalno dopu{tena koli~ina koja se smije nalaziti u pojedinim vrstama hrane (MDK, toleranca). Toleranca je maksimalna dopu{tena koli~ina aktivne tvari (i proizvoda razgradnje te tvari) nekog sredstva za za{titu bilja (pesticida) u namirnici (ili
42

sto~noj hrani) ili na njoj, u trenutku njezina stavljanja u promet. Tolerance su propisane posebnim pravilnicima (posebni za namirnice, pitku vodu i sto~nu hranu), te se ~esto nadopunjuju i prilago|uju najnovijim saznanjima znanosti. Tolerance za sredstva za za{titu bilja (pesticide) odre|uju se na ovaj na~in: Lije~nici Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) prema rezultatima dugogodi{njih istraivanja na pokusnim ivotinjama vr{enima u svijetu, procijene koli~inu nekog pesticida koju mogu te ivotinje uzimati u hrani svakog dana cijelog ivota bez ikakvih posljedica. Ta se koli~ina, zbog mogu}e ve}e osjetljivosti ~ovjeka, umanji 100 puta, te zatim svaka drava, prema udjelu pojedine vrste hrane u obroku i dobroj gospodarskoj praksi, odredi vae}u tolerancu. Ta je toleranca, dakle, najmanje 100 puta manja od medicinske (biolo{ke) granice, a i ta vrijedi ne za jednokratno ve} za stalno uno{enje sredstava - pesticida u hranu. Stoga je toleranca samo zakonom propisana granica, a ne granica izme|u {kodljive i ne{kodljive koli~ine pesticida. Treba spomenuti da se na sli~an na~in utvr|uju i propisuju i maksimalno dopu{tene koli~ine te{kih metala, aditiva i niza drugih tvari u namirnicama i pitkoj vodi, kao i {tetnih plinova u zraku. Tolerance koje se primjenjuju u Hrvatskoj vrlo su stroge u usporedbi s drugim europskim zemljama, a svakako su najmanje 100 puta nie od onih koje se smatraju {kodljivim. Stoga je najvanije upu}ivati poljoprivredne proizvo|a~e kako }e se pravilno koristiti sredstvima, a da tu granicu ne prekora~e (pravilan izbor sredstva, pridravanje propisane namjene i karence). No, jednako tako treba nastojati da i industrijskih, urbanih i ostalih one~i{}enja bude unutar dopu{tenih granica, a posebice da te granice ne budu prekora~ene kod razli~itih konzervansa, boja i sli~nih dodataka, koji se stavljaju u konzerve povr}a i vo}a, u suhomesnate proizvode, slatki{e, dakle u mnoge namirnice, radi njihova boljeg o~uvanja i ljep{eg izgleda. Ostaci (rezidui) sredstava za za{titu bilja mogu se nalaziti na kulturama koje se tretiraju (svjesni ostaci), ali i na onim kulturama na koje do|u nehotice (nesvjesni ostaci). Primjerice, jedna se kultura tretira po vjetru ili se to radi nepaljivo, pa dosta sredstva do|e na susjedne druge kulture. Dosta sredstva padne i na povr}e ili krmno bilje koje se uzgaja ispod vo}aka koje se tretiraju sredstvima, pa takav uzgoj nije dopu{ten. Do nesvjesnih ostataka dolazi i ako se neke kulture uzgajaju nakon usjeva tretiranim jednim dugotrajno aktivnim sredstvom. Ti nesvjesni ostaci mogu biti uo~ljivi ako se radi o herbicidu koji }e o{tetiti kulture na koje do|e, no opasniji su nevidljivi ostaci insekticida ili drugih otrovnijih sredstava. Treba spomenuti da su tolerance propisane i za sadraj sredstava za za{titu bilja u pitkoj vodi: u Hrvatskoj su izjedna~ene s vrijednostima koje vrijede u EU tj. 0,1 mikrograma na litru za pojedina~no sredstvo, a 0,5 mikrograma/l za zbroj svih sredstava. 0,1 mikrogram na jednu litru je desetmilijarditi dio litre (1 kg = 1000 g = 1 000 000 mg = 1 000 000 000 mikrograma). U poljoprivrednim proizvodima - namirnicama koje se prodaju, ne smiju se nalaziti ostaci sredstava za za{titu bilja vi{i od propisane tolerance. No, koli~inu sredstava (rezidua, ostataka) u namirnicama u nas, mogu odrediti samo neki instituti i zavodi, pa je nadzor nad namirnicama u prometu ograni~en i skup. Upravo su zato odre|ene karence za svako sredstvo za za{titu bilja. Karenca propisuje razdoblje koje mora pro}i od primjene pojedinog sredstva na odre|enu kulturu do etve ili berbe. Duljina karence odre|ena je na na~in koji osigurava da se za to
43

vrijeme koli~ina sredstva razgradi ispod tolerance. Pridravamo li se karence, moemo biti sigurni da u proizvodu ne}e biti prekora~ena toleranca.

Sl. 4. Primjeri razgradnje jednog kratkotrajnog (A) i jednog rezidentnog pesticida (B)

4.6. IZBOR SREDSTAVA U ODNOSU NA KARENCU I NAMJENU

Pri izboru sredstava za za{titu bilja, naro~ito onih kultura koje se pribliavaju zriobi ili se ve} beru, najvanije mjerilo je duljina karence. Ako elimo brati raj~ice za tri dana, ne smijemo upotrijebiti nijedno sredstvo jer nema tako kratke karence. Ako treba berbu otpo~eti za 7 dana, od insekticida moemo upotrijebiti one koji sadre pirimifosmetil, diklorvos, deltametrin ili bifentrin, ali ne druge kojima je karenca dulja od 7 dana. Katkada je potrebno obrati, primjerice, raj~ice, krastavce, glave kupusa, te nakon berbe tretirati (ako je doista potrebno), a zatim s nastavkom berbe sa~ekati da istekne karenca, pa makar neki plod prezrio. Ako kupac trai da mu se preporu~i neko sredstvo za za{titu bilja, prvo treba utvrditi koja sredstva imaju dopu{tenje za tu namjenu. Zatim treba utvrditi vrijeme koje preostaje do zriobe, te vidjeti kojim od tih sredstava je karenca kra}a od tog razdoblja. Tada izme|u preostalih sredstava uposleni u poljoapoteci moe odabrati ono najprikladnije, tj. najmanje opasno, najjfetinije i sl. Upravo zato u posebnoj tablici na kraju ovog poglavlja (str. 72) dajemo pregled svih insekticida, akaricida i fungicida svrstanih po trajanju propisanih karenca za pojedine namirnice. Kako se karence povremeno mijenjaju, nuno ih je provjeriti u uputama. Eto jednog primjera. Kupac trai preporuku za suzbijanje "crvljivosti" tre{nje. za tu namjenu dopu{tenje imaju (potraiti u prilogu) insekticidi Rogor 40 i Chromgor 40 (karenca 21 dan), Dipterex 80 i Decis 1,25 EC (karenca 14 dana) i
44

Hostaquick (karenca 7 dana). Ako kupac kae da o~ekuje zriobu tre{anja za 15-20 dana, treba preporu~iti jedno od posljednja tri sredstva s karencom kra}om od tog razdoblja. Ako pak kae da o~ekuje zriobu za 25 i vi{e dana, moe se preporu~iti bilo koji od navedenih insekticida. Razumljivo da se u za{titi pojedinih vrsta kultura smiju koristiti samo ona sredstva u ~ijim uputama pi{e da se smiju upotrebljavati u toj kulturi. I tada se ta sredstva smiju upotrijebiti samo sukladno tim uputama, tj. samo u odre|enom stadiju razvoja biljaka ili {teto~inje (ako je propisan) i uz sva ostala ograni~enja i upute (doze ili koncentracije, karenca i dr.). Kako primjena sredstava izvan okvira upute (koja je sukladna dozvoli) moe biti opasna i {tetna, to za mogu}e posljedice odgovara ona osoba koja se tih uputa ne pridrava. Posebno }e odgovarati (katkada i krivi~no) osoba koja prekr{i odre|ene zabrane i ograni~enja. Pritom veliku odgovornost preuzimaju uposleni u poljoapoteci ako preporu~e i prodaju sredstvo za namjenu za koju nema dopu{tenje. Za ve}i broj sredstava izri~ito je zabranjena upotreba, primjerice, u povr}u ili odre|enim vrstama vo}aka, upravo radi opasnosti od nedopu{tenih ostataka. Primjerice, insekticidi na osnovi lindana (Gamacid T-50) zabranjeni su u povr}u, a na tlu tretiranom lindanom dvije godine ne smije se uzgajati mrkva. Ovi su insekticidi zabranjeni i u vinogradima, na duhanu itd. U povr}u nije dopu{tena ni primjena Metasystoxa, Ekatina 25, Keltana E, Dotana G-5 i brojnih drugih aktivnih tvari, odnosno pripravaka na toj osnovi, sredstava za za{titu bilja. Sva sredstva koja nisu izri~ito dopu{tena u za{ti}enom prostoru zabranjena su za ovu namjenu, tj. ako su i dopu{tena na povr}u, dopu{tena su samo u polju, a ne u stakleniku. [to u~initi ako kupac zatrai preporuku za suzbijanje nekog {teto~inje na kulturi za koju niti jedno sredstvo nije odobreno ili to zatrai za {teto~inje za ~ije suzbijanje nema dopu{tenja niti jedno sredstvo? Naime, postoji mnogo tzv. "malih namjena", dakle ili malih kultura (mnoge vrste povr}a, konoplja, ljekovito i aromati~no bilje itd.) ili rijetkih {teto~inja velikih kultura, za ~ije suzbijanje niti jedno sredstvo nema dopu{tenje u Hrvatskoj. Do toga dolazi ne zato {to nema takvog sredstva, ve} katkada zato {to svaka namjena za koju se trai dopu{tenje treba biti istraena, {to pove}ava tro{kove za izdavanje dopu{tenja. Proizvo|a~i, stoga, trae dopu{tenje naj~e{}e samo za velike namjene za koje o~ekuju ve}u prodaju sredstva. Svakako da je veliki rizik za uposlenog u poljoapoteci u takvom slu~aju dati preporuku za sredstvo koje za tu namjenu nema dopu{tenje. Postoji mogu}nost da, ako takvom primjenom do|e do {teta, kupac trai od{tetu od onog tko je sredstvo preporu~io i prodao za namjenu za koju nije dopu{teno. Pritom treba imati na umu da su sredstva za za{titu bilja vrlo specifi~na, pa ako suzbijaju jednog {tetnika, ne zna~i da su djelotvorna na drugog, makar iz iste porodice. Mnoga sredstva mogu {tetiti, a neka i uni{titi biljke za koje nisu namijenjena. Bakreni fungicidi mnogo se koriste u za{titi vinove loze, no mogu o{tetiti jabuku i kru{ku, a te{ko o{tetiti ko{ti~ave vo}ke, pa za vo}ke u vrijeme vegetacije i nemaju dopu{tenje. U Hrvatskoj je zabiljeena velika {teta na nasadima bresaka o{te}enim uslijed primjene bakrenih fungicida u vrijeme vegetacije. Kori{teni fungicid imao je na ambalai sliku breskve, no u uputama je izri~ito pisalo da se na njima smije koristiti samo za vrijeme mirovanja vegetacije. I ovaj primjer ukazuje koliko je vano da zaposleni u poljoapotekama pro~itaju upute za svako novo sredstvo koje prodaju i da daju
45

savjete isklju~ivo sukladno tim uputama. Najve}a opasnost od svakog pa i najmanjeg odstupanja od namjena i na~ina primjene navedenih u dopu{tenju, postoji kod herbicida. Herbicid dopu{ten za p{enicu moe {tetiti zobi ili kukuruzu, a herbicid dopu{ten za tri vrste kupusnja~a, moe o{tetiti ~etvrtu. Ako kupac zatrai savjet za namjenu za koju niti jedno sredstvo nema dopu{tenje u Hrvatskoj, zaposleni u poljoapotekama trebaju kupca uputiti da taj savjet zatrai od stru~njaka savjetodavne slube, znanstvene ustanove koja se bavi za{titom bilja ili izravno od proizvo|a~a sredstava. U suprotnom preuzimaju punu odgovornost za mogu}e {tetne posljedice primjene sredstva izvan dopu{tene namjene.

4.7. OTROVNOST ZA @IVOTINJE, BILJKE I OKOLI[

Sve navedeno o otrovnosti i opasnosti pesticida za ~ovjeka, vrijedi i za doma}e ivotinje, divlja~, ptice i ribe. I te se ivotinje mogu otrovati uzimanjem hrane u kojoj se nalaze velike koli~ine sredstava za za{titu bilja, primjerice uzimanjem zatrovanih mamaca kakvima se koristimo za suzbijanje glodavaca, ishranom tek tretiranim krmnim biljem, kao i pa{om u tretiranom vo}njaku ili pokraj neke nedavno tretirane kulture. Potrebno je sprije~iti svako one~i{}enje voda kemijskim sredstvima za za{titu bilja. Mnoge se povr{inske vode koriste za zalijevanje usjeva, napajanje doma}ih ivotinja, ali i za pitku vodu. Podatak o otrovnosti za ribe mora biti naveden u uputama. Radi za{tite p~ela, zabranjeno je tretiranje biljaka u cvatnji koje posje}uju p~ele sredstvima opasnim po p~ele. Takva sredstva moraju na ambalai nositi o tome oznaku. Nije dopu{tena ni primjena tih sredstava u kulturama u kojima cvatu korovi na koje idu p~ele, niti u blizini ko{nica bez dogovora s p~elarom. Mnoga sredstva, ako se nepravilno primijene, mogu o{tetiti biljke koje se tretiraju. To se dogodi kad se primijene u previsokoj dozi (koncentraciji), bilo uslijed pogre{nog izra~unavanja koli~ine sredstava koju treba odmjeriti, bilo uslijed pogre{ne primjene (dvostrukog tretiranja i sl.). Do {teta dolazi i kod primjene na kulturi koja je u osjetljivom stadiju razvoja (dopu{teni stadij primjene je katkada odre|en uputama) ili zbog visoke temperature (npr. sumporna sredstva). Neka sredstva mogu, i kad se primijene u propisanoj dozi i roku, u manjoj mjeri o{tetiti (fitotoksi~nost) neke osjetljive vrste ili kultivare pojedinih kultura (obi~no se na to upozorava u uputi). Poznata su i o{te}enja kultura uzgajanih nakon kulture tretirane nekim perzistentnim (trajnim) herbicidom, npr. simazinom ili atrazinom. Stoga treba voditi ra~una i o mogu}em utjecaju sredstva na naredne usjeve, te ponajprije preporu~iti sredstva ~ija se djelotvornost ne protee na narednu godinu. Poljoprivredne kulture mogu se o{tetiti i zano{enjem herbicida prilikom tretiranja susjedne povr{ine, posebice pri primjeni po ja~em vjetru ili iz zraka. Naro~ito moe za bilje biti opasna primjena kombinacija vi{e razli~itih sredstava za za{titu bilja, ako takve kombinacije nisu izri~ito preporu~ene ili isku{ane. O tome pi{emo u posebnom potpoglavlju. Za biljke su znatno opasnija teku}a sredstva za emulziju od mo~ivih ili topivih pra{iva. Pri manjem utro{ku teku}ine (npr.
46

kod raspr{ivanja) uzimaju se povi{ene koncentracije, pa i manje gre{ke naprave vi{e {tete nego pri prskanju. Simptomi o{te}enja biljaka pokazuju se u obliku nekrotiziranih (obamrlih) pjega ili to~kica, naj~e{}e na rubu i vr{ku listova, gdje se sakupi najvi{e teku}ine. Katkada biljke ute, su{e se i propadaju ili zaostaju u razvoju pa daju manje prirode. Neka sredstva uzrokuju izobli~eni (defomirani) rast pojedinih organa biljaka ili izblje|ivanje zelenih dijelova. Prskalice u kojima su bili herbicidi smiju se uzimati za prskanje drugih biljaka samo nakon temeljitog pranja 25-tnom sodom i toplom vodom. Najbolje je prskalicu kojom se koriste herbicide upotrebljavati samo za tu svrhu. Dobro je spomenuti da su u nas uni{teni manji vinogradi koji su zabunom, zbog zaprljanog i ne~itkog natpisa na ambalai, oprskane herbicidom umjesto fungicidom. Sli~ne su {tete nastale i uslijed zabune do koje je do{lo jer herbicid nije bio u originalnoj ambalai. Neke su kulture uzgajane u stakleniku o{te}ene kada su bile izravno prskane insekticidima na osnovi diklorvosa u ~ijoj uputi pi{e da se u takvom slu~aju primjenjuju tretiranjem prostora iznad biljaka. Zabiljeene su i {tete na {e}ernoj repi zbog primjene pogre{ne kombinacije herbicida, na soji zbog neravnomjerne primjene herbicida itd. Ovi i brojni drugi slu~ajevi te{kih posljedica pogre{ne primjene sredstava za za{titu bilja upozoravaju na nunost njihove primjene isklju~ivo za namjene i na na~in naveden u uputama.

4.8. MJERE ZA ZA[TITU OSOBA I OKOLI[A

Ako postoji mogu}nost izbora razli~itih pripravaka, treba nabavljati one pripravke koji su najmanje otrovni i opasni kako za organizme tako i za okoli{. U poljoapoteci treba imati asortiman pripravaka koji }e udovoljiti svim potrebama kupaca na doti~nom podru~ju, a da ti pripravci budu toksikolo{ki i ekolo{ki {to povoljniji. Vano je da ti pripravci budu u maloj ambalai, odnosno takvoj kakva se najvi{e trai na podru~ju djelovanja poljoapoteke. Prevelika ambalaa uzrokuje stvaranje zaliha u ku}anstvu ili poljoapoteci koje mogu biti opasne, a kada ta sredstva postanu nepotrebna ili istekne rok valjanosti, postaju opasni otpad kojeg se te{ko rije{iti. Sredstva za za{titu bilja treba ~uvati u prostoriji ili ormaru koji se mogu zaklju~ati, dakle na mjestu kamo djeca i neupu}eni, te doma}e ivotinje, nemaju pristup. Na vrata treba staviti natpis "OTROVI" i mrtva~ku glavu. Sredstva se ne smiju ~uvati zajedno s namirnicama, niti sa sto~nom hranom, a herbicidi ni sa sjemenjem i mineralnim gnojivima. Sva sredstva treba uvijek ~uvati samo u originalnoj ambalai s neo{te}enim i ~itljivim natpisima. Nikad se ne smiju presipati u druge vre}ice ili pretakati u razli~ite boce i posude. ^uvanje i rukovanje sredstvima odre|eno je posebnim propisima (vidi potpoglavlje "Zakonski propisi").
47

Sl. 5.

Ako se teku}e sredstvo prolije, treba navlaeni dio prekriti pijeskom ili pilovinom, te zatim sve zajedno odstraniti bez ikakvog dodira s koom. Kod hlapivih sredstava treba postupak obavljati pri otvorenim prozorima i vratima, po potrebi s respiratorom na nosu. Prosipano pra{ivo ne smije se skupljati metlom, ve} tako|er pomije{ati pijeskom ili pilovinom i pokupiti tako da se sredstvo ne pra{i. Pri tome treba koristiti respirator ili barem {titnik za nos i usta. Najopasnija je faza pri rukovanju kemijskim sredstvima priprema sredstva, tj. teku}ine za prskanje ili raspr{ivanje, jer se u toj fazi rukuje koncentriranim sredstvom. Pri davanju savjeta trebaju zaposleni u poljoapoteci uvijek ukazivati kupcu na tu opasnost. Kako se sredstva razrje|uju ~esto 100 pa i 1000 puta (razrje|enje na 0,1% zna~i razrje|enje koncentrata za 1000 puta), o~ito je koliko je ve}a opasnost pri rukovanju koncentratom, nego kasnije pri rukovanju ve} razrije|enim sredstvom ({kropivom). Treba uvijek imati na umu da mnoga sredstva lako prodiru i kroz neo{te}enu kou, a da se neka isparavaju, pa se prilikom rada s koncentratom udi{u otrovne pare. Stoga pri pripremi {kropiva treba u potpunosti sprije~iti svaki dodir sredstva s koom i njegovo udisanje. Sredstva treba pripremati na otvorenom prozra~nom prostoru u gumenim ili plasti~nim rukavicama i ostaloj za{titnoj opremi odre|enoj u uputi za to sredstvo. Pri otvaranju ambalae ili mije{anju, treba paziti da teku}e sredstvo ne {trcne u o~i koje su najosjetljiviji dio lica, radi ~ega treba nositi {titnik za lice ili barem za{titne nao~ale. Pra{iva treba sipati polako i oprezno, da se ne zapra{i osoba koja radi i da ne udi{e zapra{eni zrak. Dobru za{titu od pra{iva prua jednostavni {titnik za nos i usta. I prilikom tretiranja dolazi na kou sloj sredstva koji se ne vidi i ne opaa, pa ako takvo sredstvo ja~e prodire kroz kou, moe do}i do trovanja. No, kako je to prodiranje dosta sporo, to se ve} i ~estim pranjem svih neza{ti}enih dijelova tijela, a naro~ito ruku, sapunom uz obilno vode, moe ukloniti ta opasnost. No najbolje je sve dijelove koe za{tititi od sredstava za za{titu bilja. Za tu se svrhu pri rukovanju, pripremi i primjeni ovih sredstava upotrebljava raznovrsna za{titna oprema: - gumene ili plasti~ne rukavice, koje treba uvijek prati jo{ na ruci prije skidanja i paziti da se ne navuku izvrnute; - gumene ili plasti~ne ~izme; - radno odijelo kako bi se izbjeglo one~i{}enje svakida{nje odje}e. Takvo se radno odijelo pere odvojeno. U radu s ja~e otrovnim sredstvima treba biti nepropusno ili ~itavo odijelo (gumirano, plastificirano) ili se na obi~no radno odijelo stavlja nepropusna prega~a; - {titnik za lice od prozirne tvari spre~ava udisanje kapljica ili ~estica pra{iva i njihov kontakt s licem. Spre~ava i {trcanje sredstava u lice, pa je propisan u radu s nekim sredstvima. Katkada se umjesto {titnika mogu nositi za{titne nao~ale; - {e{ir sa {irokim obodom ili kapa sa {titnikom za o~i potrebna je kod tretiranja vi{ih nasada; - {titnik za nos i usta koristi se pri rukovanju i pripremi sredstava za za{titu bilja, a ~esto je potreban i pri njihovoj primjeni; - respirator je potreban samo pri rukovanju, pripremi, a rje|e i primjeni nekih sredstava kod kojih je to posebno navedeno, a posebice se preporu~a pri istovaru ili utovaru sredstava, pri ulasku u skladi{ta sredstava i pri otklanjanju posljedica akcidenata sa sredstvima za za{titu bilja.
48

Prilikom primjene manje opasnih sredstava katkada se moe izostaviti {titnik za lice, pokrivalo za glavu, pa i radno odijelo i rukavice. No u tome se treba pridravati svih odredaba iz upute koje se dobivaju uz pojedino sredstvo. Rad treba podesiti tako da se izbjegne udisanje i dodir s kapljicama sredstva. Tretirati se ne smije protiv vjetra. Dodatna je za{titna oprema potrebnija pri duljem radu za potpuno mirna vremena, nego pri kra}em radu dok pu{e povjetarac. Treba paziti da sredstvo ne do|e na susjedne kulture ili potkulture koje su u takvu stadiju razvoja da se upotrebljavaju ili }e se uskoro upotrebljavati za prehranu (drugo povr}e, krmno bilje, vo}ke i sl.). Za vrijeme tretiranja vjetar ne smije nositi sredstvo na druge osobe ili doma}e ivotinje. Za vrijeme rada ne smije se pu{iti, a jesti se smije tek nakon temeljitog pranja ruku. Za~epljene rasprskiva~e (dizne) ne smije se ispuhavati ustima. Neogra|eni nasad tretiran otrovnijim sredstvom treba ozna~iti plo~om s natpisom "Zatrovana povr{ina". Ispranjenu ambalau treba uni{titi onako kako je navedeno u uputama ili vratiti onom kod kojega je sredstvo nabavljeno. U budu}nosti }e se nastojati obvezati proizvo|a~e sredstava da primaju svoju ispranjenu i tri puta opranu ambalau. Iznimno se moe ambalaa isprati vodom tri puta, zgaziti ili razbiti, te zakopati duboko zemlju daleko od bunara, povr{inskih i podzemnih voda. Ostatke neupotrijebljenog sredstva, te vodu kori{tenu za pranje ambalae, treba vratiti u spremnik prskalice, razrijediti desetak puta ispod preporu~ene koncentracije, te upotrijebiti po kulturi na kojoj se sredstvo primjenjivalo. Papirnatu ambalau treba spaliti, ali pritom valja izbje}i udisanje dima. Aparate treba prati na mjestima odakle sredstvo ne moe doprijeti u pitku, teku}u ili staja}u vodu i gdje nema opasnosti za doma}e ivotinje. Pri zbrinjavanju ostataka sredstava, sredstava kojima je istekao rok primjene, kao i ambalae, treba se pridravati odredbi propisa navedenih u prvom poglavlju ovog izdanja. Neki su postupci navedeni i u uputama koje se dobiju uz sredstvo. U slu~aju nejasno}a, zaposleni se trebaju u poljoapoteci obratiti proizvo|a~ima sredstava za za{titu bilja za poja{njenje i uputu. Nastojat }e se posti}i da proizvo|a~i sredstva primaju i ostatke svojih sredstava u originalnoj ambalai, a pogotovu sredstva kojima je istekao rok uporabe. U primjeni sredstava za za{titu bilja treba se drati svih onih odredbi navedenih u uputama koje se dobivaju prilikom njihove nabave, a koje treba temeljito pro~itati. Korisno je ako zaposleni u poljoapoteci upozori kupca da to svakako u~ini.

4.9. POSTUPAK U SLU^AJU OTROVANJA

U slu~aju sumnje na otrovanje sredstvima za za{titu bilja treba: - odmah skinuti odje}u one~i{}enu sredstvom; - oprati sve dijelove tijela izloene sredstvu; - u slu~aju {trcanja sredstva u o~i ispirati o~i petnaestak minuta velikom koli~inom vode; - utvrditi vrstu sredstva za koje se sumnja da je izazvalo otrovanje, na}i upute i primijeniti prvu pomo} navedenu u tim uputama;
49

- upute ili barem praznu ambalau pripremiti za lije~nika (ili odnijeti lije~niku) kako bi {to prije mogao provesti propisanu terapiju; - odmah pozvati lije~nika ili hitnu pomo}, odnosno otpremiti otrovanog najbliem lije~niku. Mjerodavne upute o terapiji mogu se u slu~aju potrebe dobiti od Centra za kontrolu otrovanja, slube za slu~aj akutnih otrovanja (radno vrijeme 0-24 sata) u Zagrebu, Jordanovac 104., na telefon 01 222 302.

4.10. REZISTENTNOST [TETO^INJA

Neke {teto~inje, posebice {tetnici, ali i uzro~nici bolesti i korovi, mogu postati rezistentni (otporni) na pojedina sredstva za za{titu bilja ili cijele skupine tih sredstava. Pojednostavljeno bi se pojava rezistentnosti mogla opisati postupnim gubitkom u~inkovitosti jednog isprva u~inkovitog sredstva. Do tog gubitka u~inkovitosti dolazi postupno sve vi{e i vi{e u svakom sljede}em pokoljenju za ~ije se suzbijanje koristi isto sredstvo ili sredstvo istog na~ina djelovanja. Naime, kod nekih {teto~inja postoje prirodno rezistentne jedinke (npr. zbog prisutnosti encima koji razgra|uju neku tvar) na pojedina sredstva i mnogo prije njihove prve primjene. Te su jedinke tako malobrojne da se uop}e ne zapaaju. Me|utim, tijekom duljeg kori{tenja istog ili srodnog sredstva ubija se ve}ina osjetljivih jedinki, dok one rezistentne preive. Time se nehotimi~nom selekcijom iz pokoljenja u pokoljenje popravlja omjer u korist rezistentnih jedinki (sl. 6). Na kraju one prevladaju i sredstvo vi{e ne djeluje. Postoji i unakrsna rezistentnost (krosrezistentnost) kada se rezistentnost izazvana jednim sredstvom odnosi i na druga sredstva istog mehanizma djelovanja, makar ona nikada nisu bila kori{tena. Dakle, ako je krumpirova zlatica ~estom primjenom pripravka Ekalux 25 EC postala rezistentna na taj insekticid, prestala je u~inkovitost i drugih organofosfornih insekticida. Kako je pak mehanizam djelovanja karbamata isti kao i organofosfornih insekticida, to je i ova skupina insekticida izgubila u~inkovitost. U Hrvatskoj je do sada dokazana rezistentnost krumpirove zlatice, crvenog vo}nog pauka u vo}njacima i vinogradima, {titastog moljca, kalifornijskog tripsa i obi~nog crvenog pauka u za{ti}enim prostorima, zelene breskvine u{i i kru{kine buhe, a vjerojatno se pojava rezistentnosti ve} razvija i kod nekih drugih {tetnika. Od uzro~nika bolesti poznata je rezistentnost plamenja~e krumpira, cerkospore {e}erne repe, pepelnice i sive plijesni vinove loze na neke sistemi~ne fungicide. Od korova su loboda (pepeljuga), {}ir i ambrozija mjestimice ve} postali rezistentni na herbicid atrazin. U svijetu je poznata rezistentnost brojnih drugih kukaca, grinja, ali i glodavaca, nadalje drugih gljivica - uzro~nika bolesti, te korova, pa i u nas treba o~ekivati {irenje te pojave. Pojava rezistentnosti moe se usporediti, katkada i sprije~iti, izbjegavanjem svake pretjerane primjene kemijskih sredstava, dakle za{titom sukladnom na~elima integrirane za{tite. Sredstva treba koristiti samo kada je to doista neophodno potrebno, a nikako ne "za svaki slu~aj". Vano je ~e{}e mijenjati skupinu upotrebljavanih sredstava. Primjerice pri suzbijanju krumpirove zlatice u podru~jima gdje se rezistentnost jo{ nije pojavila, treba nakon organofosfornih insekticida, koristiti
50

Sl. 6. Shematski prikaz postanka rezistentnosti {teto~inja piretroide, pa regulatore razvitka kukaca, a zatim se opet vratiti na prvu skupinu. Primjena kombiniranih sredstava koja sadre dvije ili vi{e aktivnih tvari, neprekora~ivanje preporu~enih doza sredstava, te uporaba sredstava koja ne {kode prirodnim neprijateljima, tako|er usporavaju pojavu rezistentnosti.

4.11. OBLIK (FORMULACIJA) SREDSTAVA

Sredstva za za{titu bilja (pesticidi) posebno su formulirani pripravci (preparati) koji osim aktivne tvari (supstancije) sadre i niz drugih dodataka. Razli~ite tvornice proizvode razne preprate, koji katkada sadre istu aktivnu tvar. Stoga na osnovi iste aktivne tvari moe postojati desetak i vi{e pripravaka. Pripravci iste aktivne tvari mogu se me|usobno razlikovati, osim po proizvo|a~u i postotku aktivne tvari, i po obliku, odnosno po formulaciji u kojoj dolaze u promet (vidjeti i 5.3.).
51

Prema na~inu primjene sredstava, razlikuju se formulacije koje se primjenjuju u teku}em obliku (prskanjem, raspr{ivanjem, zalijevanjem) i u krutom obliku (zapra{ivanjem, rasipavanjem granula). Najvanije formulacije za primjenu u teku}em obliku su: - teku}a sredstva (koncentrati) za emulziju (oznaka EC ili E) koja s vodom daju bijelu emulziju; - teku}a sredstva (koncentrati) za otopinu (oznaka SL) koja s vodom daju obojenu (nije dopu{tena bezbojna) otopinu; - teku}a sredstva u obliku koncentrirane suspenzije (oznaka SC, FL ili KS) koja s vodom daje suspenziju; - pra{iva za suspenziju ili mo~iva pra{iva (oznaka WP ili S) koja s vodom daju suspenziju; - pra{iva za otopinu ili topiva pra{iva (oznaka SP) koja s vodom daju obojenu otopinu; - dispergiraju}e granule (oznaka SG, WG ili DF) koje s vodom daju suspenziju. Zajedni~ki naziv koji obuhva}a sva sredstva nakon razrje|enja vodom jest {kropivo. Formulacije za primjenu u krutom obliku su: - pra{iva za zapra{ivanje (oznaka P) koja se ne razrje|uju i koja se koriste zapra{ivanjem; - granule (mikrogranule) (oznaka G ili MG) su zrnca promjera od 0,2 do 1 mm, koja se rasipaju po povr{ini tla ili deponiraju u redove ili uz biljke. Posebnu skupinu ~ine sredstva za tretiranje sjemena koja su namijenjena za razli~ite na~ine vlane primjene na sjeme, a ima i pra{iva za zapra{ivanje sjemena. Kako se sjeme velikih kultura i mnogih manjih tretira u sjemenskim poduze}ima, to se ova sredstva rje|e prodaju u poljoapotekama. Ima i drugih oblika sredstava za za{titu bilja koji se rje|e upotrebljavaju, poput kristala modre galice, zatrovanih zrna itarica ili drugih oblika mamaca za suzbijanje glodavaca i sl. Iznimno neka sredstva mogu imati druga~ije oznake od onih koje su ovdje navedene. Svaki pripravak ima svoje ime (naziv), koje ne mora ukazivati na aktivnu tvar koju sadri. Uz ime ~esto su navedeni oznaka (kratica) formulacije i sadraj aktivne tvari. Primjerice, Decis EC-2,5 je insekticid u obliku koncentrata za emulziju koji sadri 2,5% deltametrina, Pirimor 50 WG su dispergiraju}e granule s 50% pirimikarba, a Radotion P-5 je pra{ivo s 5% malationa. Ukazujemo da se indeksi svih aktivnih tvari sredstava za za{titu bilja koje se koriste u za{titi bilja, te svih pripravaka koji se upotrebljavaju u za{titi bilja svake godine objavljuju u ~asopisu Glasnik za{tite bilja u kojem se nalazi pregled svih sredstava za za{titu bilja u Hrvatskoj. Pomo}u tih indeksa mogu}e je brzo utvrditi aktivnu tvar svakog preparata, te u odgovaraju}oj skupini na}i prikaz svojstava i na~ina upotrebe te tvari. Sredstva za za{titu bilja smiju se staviti u promet samo u originalnoj ambalai (pakiranju) s propisanom deklaracijom napisanom hrvatskim jezikom. Posebnim propisom (Zakon o otrovima) utvr|eni su obvezni znakovi koji upozoravaju na skupinu otrova (sl. 2), te oznake upozorenja i obavje{tenja. Zna~enje ovih oznaka prikazujemo na kraju ovog poglavlja (str. 67). Sredstva opasna za p~ele moraju nositi natpis "opasno za p~ele".
52

Trajnost je sredstva za za{titu bilja u pravilu dvije godine, uz mogu}nost da proizvo|a~ sredstva nakon pozitivne analize taj rok produlji posebnom naljepnicom. Ne smiju se prodavati (pa stoga ni kupovati) sredstva kojima je istekao rok trajanja. No vlastite zalihe sredstava mogu se upotrebljavati na vlastitim povr{inama i poslije tog roka ako su sredstva bila dobro uskladi{tena (suho i hladno), ako nisu bile izvrgnuta mrazu i ako su dobro zatvorena u originalnoj ambalai.

4.12. KOMBINIRANA SREDSTVA

U Hrvatskoj se u prometu nalazi ve}i broj sredstava za za{titu bilja koja sadre vi{e aktivnih tvari. Takva sredstva nazivamo kombiniranim sredstvima. Industrija proizvodi kombinirana sredstva naj~e{}e kako bi se pro{irilo njihovo djelovanje na {to vi{e {teto~inja. Katkada se aktivne tvari kombiniraju kako bi se omogu}ilo snienje doze jedne tvari koja u vi{oj dozi iskazuje neko nepovoljno djelovanje. Kombinirana se sredstva prave i kako bi se njihovom primjenom usporila pojava rezistentnosti {teto~inja odnosno prevladavala ta pojava ako se negdje ve} pojavila. Kod nekih kombinacija postoji sinergizam izme|u dviju aktivnih tvari koji omogu}uje snienje doze primjene i time smanjenje one~i{}enja okoli{a i pove}anje ekonomi~nosti primjene. Sinergizam moemo najjednostavnije objasniti primjerom u kojem kombinacija koja sadri pola doze tvari A i pola doze tvari B ima bolje djelovanje od pune doze bilo koje pojedina~no primijenjene komponente. Daleko su najbrojniji kombinirani herbicidi, zatim fungicidi, a malo je kombiniranih insekticida. Herbicidi trebaju suzbiti brojne korovske vrste koje ne moe zadovoljavaju}om u~inkovitosti suzbiti jedna aktivna tvar. Primjerice, neki su herbicidi u~inkoviti samo na {irokolisne korove, a drugi na korovske trave, pa se radi zahva}anja obiju skupina kombiniraju dvije pa i tri tvari zajedno. No i unutar {irokolisnih korova pojedine aktivne tvari ne djeluju na sve vrste, pa su i stoga kombinacije korisne. Aktivna tvar herbicida atrazin vrlo je perzistentna u tlu, pa moe {tetiti naredne usjeve. Stoga se doza atrazina snizuje dodavanjem drugih aktivnih tvari. Kombinacije fungicida prave se kako bi se jednom primjenom za{titila vinova loza od plamenja~e, pepelnice, katkada i neke tre}e bolesti. No, kombinacije se prave i zato kako bi se sprije~ila pojava rezistentnosti plamenja~e krumpira ili drugih bolesti, pa se sistemi~ni fungicidi tvorni~ki kombiniraju s preventivnim fungicidima. Ovaj razlog pretee i pri malobrojnim kombinacijama insekticida. Razumljivo da za sve potrebe koje se pojave u praksi nema tvorni~ki kombiniranih sredstava ili su takva sredstva preskupa ili nisu raspoloiva. Tada poljoprivrednik pristupa kombiniranju dviju ili vi{e tvorni~kih sredstava u spremniku prskalice. To mije{anje sredstava naziva se "tank miks (mix)".

4.13. MIJE[ANJE SREDSTAVA

Sredstva za za{titu bilja mogu se na~elno mije{ati me|usobno. Neke su takve kombinacije provjerili proizvo|a~i sredstava, pa tu mogu}nost navode u uputama. Neke mogu}nosti mije{anja navode se u stru~noj literaturi, a postoje i tzv. tablice
53

mije{anja. No mnogo je sredstava koja se ne smiju me|usobno mije{ati jer bi do{lo do kemijske ili fizikalne promjene u mje{avini koje bi onemogu}ile primjenu, ili bi kombinacija imala smanjenu u~inkovitost, a svakako da je najopasnija mogu}nost da kombinacija dvaju ili vi{e sredstava o{teti tretirane kulture. Zaposleni u poljoapoteci smije preporu~iti samo ono mije{anje dvaju ili vi{e sredstava koje je navedeno u uputama koje se dobiju uz sredstvo ili u stru~noj literaturi. Za kombinacije sredstava za koje takvi podaci ne postoje, treba kupca uputiti da zatrai mi{ljenje proizvo|a~a doti~nih sredstava, savjetodavne slube ili znanstvene organizacije koja se bavi za{titom bilja. Ovo na~elo vrijedi i za kombinacije sredstava za za{titu bilja i folijarnih gnojiva.

4.14. PRIPREMA SREDSTAVA

Samo se pra{iva za zapra{ivanje i granulirana sredstva primjenjuju u obliku u kojem se nabavljaju, dok se sva sredstva za prskanje (i raspr{ivanje) moraju prije primjene razrijediti vodom. Priprema sredstava jedan je od najosjetljivijih poslova jer zahtijeva i to~nost kako bi se postigla optimalna u~inkovitost i oprez zbog otrovnosti sredstava. Sredstva za za{titu bilja koja se primjenjuju prskanjem i raspr{ivanjem treba prije primjene razrijediti vodom do odre|ene koncentracije. Dakle, treba pripremiti {kropivo. Preporu~ena koncentracija za veliku ve}inu sredstava vrlo je niska. Primjerice, koncentracija 0,1% zna~i 1 milimetar (ml) (ili 1 kubni centimetar -ccm) ili 1 gram (g) ako se radi o pra{ivu namijenjenom za razrije|ivanje vodom, na 1 litru vode. No, u prometu se nalaze sredstva ~ija se primjena preporu~a u jo{ mnogo manjoj koncentraciji, npr. 0,01%. To zna~i svega 0,1 ml ili 0,1 g na 1 litru vode. Za tako niske koncentracije ne mora se uzimati u obzir ~injenica da se to~no 0,1%-tna koncentracija postie mije{anjem 1 ml sredstva sa 999 ml (a ne 1 litrom 1000 ml) vode, pa stoga sve koncentracije moemo ra~unati na 1 litru (ili 10 ili 100 litara) vode. Brojni kupci sredstava pitaju koliko sredstva treba staviti u svoju prskalicu da se postigne preporu~ena koncentracija. Zaposleni u poljoapoteci tada treba upitati za veli~inu spremnika prskalice koju kupac koristi, te izra~unati potrebnu koli~inu sredstva. Da se izbjegne ra~unanje, dajemo tabelarni pregled koli~ine sredstva kojima se u spremnicima razli~itih veli~ina postie odre|ena koncentracija (Tablica 10.). Primjerice, pita se koliko sredstva treba staviti u prskalicu sa spremnikom sadrine 15 litara da se dobije 0,15%-tna koncentracija. U prvom stupcu tablice 1. potrai se koncentracija 0,15%, te vodoravno trai koli~ina napisana ispod veli~ine spremnika 15 litara. To je 23 grama ako je sredstvo u obliku pra{iva odnosno 23 ml ako je teku}eg oblika. Dakle, 23 g ili ml sredstva u spremniku od 15 litara daje {kropivo s 0,15%tnom koncentracijom. Ako je spremnik, primjerice, 300 litara, tada se brojka napisana ispod veli~ine spremnika 100 litara mnoi s tri. Ako elimo koncentraciju 0,15%, tada bi broj 150 pomnoili s 3 i dobili 450 g odn. ml, koliko sredstva treba staviti u spremnik od 300 litara da se dobije 0,15%-tna koncentracija.
54

Tablica 10.Priprema potrebne koncentracije sredstava

Potrebn a koncent racija 0,01% 0,02% 0,03% 0,04% 0,05% 0,06% 0,1% 0,12% 0,15% 0,2% 0,25% 0,3% 0,4% 0,5% 0,6% 1% Zapremina spremnika, aparata ili posude u kojoj se priprema sredstvo (u litrama) 1 2 3 5 6 8 10 15 20 50 100

0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 1 1,2 1,5 2 2,5 3 4 5 6 10

0,2 0,4 0,6 0,8 1 1,2 2 2,4 3 4 5 6 8 10 12 20

0,3 0,6 0,9 1,2 1,5 1,8 3 3,6 4,5 6 7,5 9 12 14 18 30

grama, odnosno ml sredstva 0,5 0,6 0,8 1 1 1,2 1,6 2 1,5 1,8 2,4 3 2 2,4 3,2 4 2,5 3 4 5 3 3,6 4,8 6 5 6 8 10 6 7 10 12 7,5 9 12 15 10 12 16 20 12 15 20 25 15 18 24 30 20 24 32 40 25 30 40 50 30 36 48 60 50 60 80 100

1,5 3 4,5 6 7,5 9 12 18 23 30 38 45 60 75 90 150

2 4 6 8 10 12 18 24 30 40 50 60 80 100 120 200

5 10 15 20 25 30 24 60 75 100 125 150 200 250 300 500

10 20 30 40 50 60 60 120 150 200 250 300 400 500 600 1000

10 g = 1 dag 100 g = 10 dag 1000 g = 1 kg 10 ml = 0,1 dl 100 ml = 1 dl 1000 ml = 1 l

Mjerenje malih koli~ina sredstva ~esto pravi te{ko}e. Teku}a sredstva mogu se to~no mjeriti malim staklenim ili plasti~nim mjericama (menzurama) od 5, 10 ili 25 ml, a neka sredstva imaju na bo~ici poklopac na~injen i ozna~en tako da slui za mjerenje koli~ina od 5 do 20 ml. Neka sredstva (npr. insekticid Fastac 10 SC) imaju u ambalai kapaljku za o~i obujma 1 ml, a fungicid Rubigan u maloj ambalai ima pridodanu malu plasti~nu pipetu za mjerenje do 2 ml. Sredstva koja se nalaze u obliku pra{iva (mo~iva pra{iva ili topiva pra{iva) moraju se izvagati na preciznoj vazi, kakva se moe nabaviti u na{im trgovinama (za teine ve}e od 2 g) pod nazivom "biotehni~ka vaga" ili u inozemstvu. Ako ne raspolaemo takvom vagom, male koli~ine se mogu odvagnuti u apoteci. Ako se isto sredstvo ~e{}e upotrebljava, izvagano pra{ivo moe se staviti u neku usku posudicu (epruvetu, ampulu), te ozna~iti obujam, i ubudu}e ovom posudicom mjeriti potrebna koli~ina istog sredstva. Nikako se koli~ina sredstva ne smije mjeriti licama. Bilo bi korisno da poljoapoteka u asortiman proizvoda koje prodaje, uvrsti i menzure i vage koje omogu}uju preciznu izmjeru malih koli~ina (2-20 ml odn. g) sredstava za za{titu bilja. U dopu{tenju, pa stoga i u uputama ili na deklaraciji, mora biti nazna~ena bilo koncentracija u postotku bilo doza (koli~ina) njihove primjene po jedinici povr{ine. Za primjene na ratarskim usjevima, katkada i povr}u, te nekim drugim kulturama, ozna~ena je doza primjene po hektaru i na 1 ar (100 ~etvornih metara) (rijetko kada
55

i na 1 k.j.). Za namjene na vo}kama i vinovoj lozi, a katkada i povr}u, primjena je ozna~ena koncentracijom sredstva u %.

Sl. 7. U~inkovitost sredstva ovisi o koli~ini koja do|e na jedinicu povr{ine. Ako je, primjerice, Chromorel-D preporu~en za suzbijanje krumpirove zlatice u dozi od 0,8 1/ha, tu koli~inu treba sadravati ona koli~ina {kropiva koja se utro{i po jednom hektaru. Koli~ina {kropiva ovisi o vrsti, tipu, pa i stanju upotrijebljene prskalice (ili raspr{iva~a). Primjerice, le|nom prskalicom s dosta istro{enim rasprskiva~ima (dizne, sapnice) treba oko 1000 l vode da se sredstvo ravnomjerno raspodijeli po cijeloj povr{ini od jednog hektara, dok novija le|na prskalica treba samo 500 l/ha, a traktorska prskalica oko 250 l/ha. Razumljivo da postoje i druge koli~ine utro{ka {kropiva po hektaru, no te koli~ine treba poznavati (ili utvrditi) prije primjene. U na{im primjerima posti}i }e se preporu~ena doza 0,8 l/ha Chromorela-D, u prvom slu~aju (1000 l/ha) s 0,08%-tnom koncentracijom, u drugom slu~aju (500 l/ha) s 0,16%-tnom koncentracijom, a u tre}em slu~aju (250 l/ha) s 0,32%-tnom koncentracijom. U sva tri slu~aja na jedan hektar }e uvijek do}i ista koli~ina od 0,8 l Chromorela-D (daljnji primjeri nalaze se na kraju ovog poglavlja). Dakle, na osnovi doze preporu~ene u uputama i utro{ka {kropiva praskalica kojom se raspolae, treba izra~unati koncentraciju upotrebe. Tu koncentraciju moe se o~itati i iz Tablice 11.
56

Tablica 11. O~itavanje koncentracije

Potrebna O~itavanje koncentracije za postizanje potrebne doze pri razli~itom utro{ku teku}ine po ha u% doza 50 100 200 300 400 600 800 1000 1500 l/ha 0,10 0,2 0,1 0,05 0,035 0,025 0,017 0,012 0,01 0,006 0,15 0,3 0,15 0,07 0,05 0,035 0,025 0,017 0,015 0,01 0,2 0,4 0,2 0,1 0,07 0,05 0,035 0,025 0,02 0,013 0,25 0,5 0,25 0,125 0,08 0,06 0,04 0,03 0,025 0,017 0,3 0,6 0,3 0,15 0,1 0,075 0,05 0,035 0,03 0,02 0,4 0,8 0,4 0,2 0,13 0,1 0,65 0,05 0,04 0,27 0,5 1,0 0,5 0,25 0,17 0,125 0,75 0,86 0,05 0,033 0,75 1,5 0,75 0,35 0,25 0,18 0,125 0,08 0,05 0,033 1,0 2,0 1,0 0,5 0,33 0,25 0,165 0,125 0,1 0,065 1,5 3 1,5 0,75 0,5 0,35 0,25 0,18 0,15 0,1 2,0 4,0 2,0 1,0 0,65 0,5 0,33 0,25 0,2 0,13 3,0 6,0 3,0 1,5 1,0 0,75 0,5 0,35 0,3 0,2 4,0 8,0 4,0 2,0 1,33 1,0 0,65 0,5 0,4 0,27 5,0 10,0 5,0 2,5 1,67 1,25 0,83 0,6 0,5 0,33 1 ha = 10 000 m2 = 100 ari 1 ar = 100 m2 1 k.j. = 5745 m2 = 0,57 ha

Za primjene na vo}kama, vinogradima te povr}u, ~esto se u dopu{tenju i uputama ne navode doze ve} koncentracija primjene. Dok je preporu~ena doza veli~ina koje se treba pridravati, dotle se navedena koncentracija odnosi na utro{ak {kropiva prskalicom (a ne raspr{iva~em) i to za prskanje kojim se prskane biljke navlae dok s njih {kropivo ne po~ne curiti (kapati). Pri prskanju vo}aka se na taj na~in utro{i 1000 do 2500 l {kropiva, a pri prskanju vinograda i nekih usjeva povr}a prosje~no 1000 l {kropiva po hektaru. Za kvalitetno prskanje jedne vo}ke (jabuke ili kru{ke) u rastresitom tipu vo}njaka, naj~e{}e treba 7-15 l {kropiva, a za {ljive i breskve manje. Ako se koriste prskalice koje proizvode vrlo fine kapljice pa tro{e manje {kropiva po hektaru ili raspr{iva~i koji tro{e jo{ manje {kropiva, tada treba pove}ati koncentraciju sredstva za toliko za koliko se koli~ina {kropiva snizila ispod 1000 l {kropiva po hektaru. Primjerice, ako se za prskanje vinograda koristi le|ni raspr{iva~ kojim se tro{i samo 200 l {kropiva po hektaru, tada se sredstvo za koje se preporu~a koncentracija 0,2% mora koristiti 1%-tno. Dakle, preporuka koncentracije u uputama pretpostavlja da se ta koncentracija odnosi za utro{ak 1000 l {kropiva po hektaru ili 10 litara po aru (ako nije drugo navedeno). Primjerice, preporuka da treba uzeti 0,2%-tni Radotion E-50 zna~i zapravo da }emo ovu koncentraciju koristiti uvijek kada se tro{i 1000 ili vi{e litara {kropiva po hektaru. Kod primjene u aparatu (prskalici ili raspr{iva~u) koji tro{i samo 400 l vode na hektar, treba usprkos preporu~enoj koncentraciji od 0,2%, upotrijebiti koncentraciji 0,5% kako bi na hektar do{la doista potrebna koli~ina Radotiona E-50. Treba spomenuti da se teku}a sredstva doziraju u litrama na hektar (ili k.j.), ali katkada se prodaju na kilograme. Specifi~na teina nekih herbicida i fungicida moe biti dosta nia (npr. 0,85) ili vi{a (npr. 1,3) od 1. Ako se kupuje sredstvo specifi~ne teine 0,85, treba samo 3,4 kg da se postigne doza od 4 l/ha, jer bi dozom od 4 kg zapravo primijenili previ{e, tj. 4,7 l/ha. Nasuprot tome, kada se
57

nabavlja sredstvo specifi~ne teine 1,3, treba za dozu od 4 l/ha ~ak 5,2 kg/ha, odnosno, ako bi se umjesto 4 l na hektar primijenilo 4 kg, doza bi bila preniska, tj. samo 3,1 litra. U poljoapoteci treba itekako paziti da se nabavlja i prodaje sredstvo u istim jedinicama, dakle ako se kupuju litre treba i prodavati na litre. Pritom bi bilo najbolje nabavljati sredstva u onim jedinicama u kojim su date preporuke za njihovo doziranje, {to, me|utim, najvi{e ovisi o proizvo|a~u sredstva. Teku}a sredstva (za emulziju, za otopinu) mije{aju se s vodom u samoj prskalici, rijetko kada u posebnoj ba~vi ili kaci. Pra{iva za suspenziju ne smiju se odmah stavljati u spremnik prskalice, ve} se stavljaju u manju posudu (kabli}, ~a{icu), doda sasvim malo vode, te mije{aju}i napravi ka{a, paze}i da se sve pra{ivo dobro nakvasi. Zatim se postupnim dodavanjem vode i mije{anjem dobiva gusta suspenzija i takva ulijeva u spremnik prskalice ili raspr{iva~a uz stalno mije{anje. Kako priprema nekih malobrojnih sredstava trai posebni postupak, treba prije davanja naputaka kupcu, pro~itati upute dobivene uz sredstvo. Pripremljeno sredstvo i vodu treba uvijek ulijevati u aparat preko sita kako bi se izbjeglo za~epljivanje izlaznog otvora rasprskiva~a. Ako se u spremniku nalazi suspenzija (ali i emulzija i otopina), treba ga ~e{}e protresti, odnosno, treba imati stalno uklju~enu mije{alicu.

4.15. PRIMJENA SREDSTAVA ZA ZA[TITU BILJA

Sredstva za za{titu bilja naj~e{}e se primjenjuju prskanjem, katkada raspr{ivanjem, zapra{ivanjem, rasipanjem granula i tretiranjem sjemena, a rijetko kada u{trcavanjem ili ulijevanjem u tlo. U teku}em stanju, dakle kao {kropivo, sredstva se daleko naj~e{}e primjenjuju prskanjem ili raspr{ivanjem. Kupuje se koncentrirano sredstvo (pripravak) koje moe biti u teku}em (npr. koncentrat za emulziju ili otopinu) ili krutom stanju (npr. mo~ivo pra{ivo ili vodotopive mikrogranule). To se sredstvo razrje|uje vodom i pravi {kropivo. Pri prskanju ili raspr{ivanju se zbijeni mlaz kakav te~e iz pipe, razbija u bezbroj sitnih kapljica. [to su kapljice sitnije, to pokrivaju ve}u povr{inu na koju se primjenjuju. Aparati (strojevi) i ure|aji koji proizvode sitnije kapljice mogu stoga tro{iti manje vode na hektar povr{ine, a da ipak bude pokrivena dovoljna povr{ina.

Sl. 8. Usporedba veli~ine ~estica kod metoda za{tite bilja i nekih prirodnih pojava
58

Prskanje je osnovna metoda primjene sredstava za za{titu bilja od bolesti, {tetnika i korova. Prskaju se sredstva razrije|ena u vodi ({kropivo) u kapljicama ve}im od 150 mikrometara (stariji naziv mikron - 0,15 mm), dakle u obliku sitne ki{e. Glavni dijelovi prskalice su spremnik za {kropivo, crpka ili pumpa, te ure|aj za tretiranje s rasprskiva~ima. Spremnik je izra|en od plasti~ne tvari, katkada metala. Na ulaznom otvoru se nalazi prvo sito, a na izlaznom drugo. Ve}i spremnici imaju mije{alice koje se pokre}u radom motora. Mije{alice moraju biti stalno uklju~ene da odre {kropivo homogenim. Pumpa moe biti klipna, membranska ili rotacijska. Pumpe su pokretane rukom ili motorom. Ve}e prskalice imaju manometar za mjerenje tlaka. [kropivo izlazi pod tlakom kroz rasprskiva~e gdje se stvara mlaz finih kapljica. Za prskanje malih povr{ina ratarskih i povrtlarskih usjeva, manjih vinograda, te pojedina~nih vo}aka, koriste se mlaznice na ~ijem vrhu se nalazi jedan ili vi{e rasprskiva~a. Mlaznicu dri prska~ u ruci. Ve}e povr{ine prskaju se posebnim ure|ajem s vi{e rasprskiva~a. Njivski ure|aj nosi 10- 20 rasprskiva~a koji prskaju prema dolje, vinogradarski desetak rasprskiva~a koji prskaju vodoravno na obje strane. Domet takvog mlaza ograni~en je pa se automatskim ure|ajem ne mogu prskati nasadi vo}aka {irih redova. To je razlog za{to se u ve}im vo}arskim nasadima koriste raspr{iva~i. O svojstvima rasprskiva~a (kao i pumpe) ovisi fino}a kapljica, pa time i utro{ak {kropiva, nadalje domet i oblik mlaza, ravnomjernost pokrivanja povr{ine itd. Postoji veliki broj razli~itih tipova rasprskiva~a. Istom osnovnom tipu rasprskiva~a mogu se mijenjati plo~ice s izlaznim otvorom, te tako postizati razli~it kapacitet rasprskiva~a u litrama na minutu. Vaan je i kut pod kojim izlazi mlaz: {irokokutnim mlazevima se prska "ispod li{}a", npr. tlo u izniklom usjevu, normalni je kut 70-100 stupnjeva, dok se za tretiranje uske trake uz sjeme ili biljke koriste uskokutni rasprskiva~i.

Sl. 9. Tipovi rasprskiva~a i mlaza

59

Pravilnim izborom i izmjenama rasprskiva~a, mogu}e je od svake prskalice izvu}i njen maksimum, tj. posti}i da utro{ak {kropiva po hektaru i svojstva mlaza budu optimalna u odnosu na {teto~inju koja se eli suzbiti i na usjev koji se tretira. Ako nema mogu}nosti izbora rasprskiva~a, tada se tretiranje mora prilagoditi svojstvima postoje}eg, {to obi~no nije najpovoljnije. Stoga pri nabavi nove prskalice treba nabavljati vi{e garnitura rasprskiva~a razli~itih svojstava. Preporu~a se u poljoapoteci prodavati i rasprskiva~e razli~itih svojstava za one tipove prskalica koji se koriste u nekom podru~ju, posebice i zato {to istro{ene rasprskiva~e treba povremeno mijenjati. Postoje male ru~ne (le|ne ili bo~ne) prskalice sa spremnikom koji sadri 3 do 20 litara. Prskalice su od plasti~ne mase, katkada mjedi ili bakra. [kropivo izbacuju stalnim pokretanjem klipa pumpe koja se nalazi u ili izvan spremnika prskalice, kod malih prskalica moe biti u mlaznici. Drugi tip ovih prskalica zovemo automatskim, jer se prije po~etka prskanja pokretanjem pumpe stvori potreban tlak u spremniku, dovoljan da bez naknadnog pokretanja izbaci cijelu koli~inu {kropiva. Spremnik ovih prskalica ne smije se napuniti preko oznake. Sve ru~ne prskalice izbacuju {kropivo putem mlaznice s jednim ili vi{e rasprskiva~a. Za prskanje donje strane li{}a vinove loze ili krumpira (tim putem se ostvaruje zaraza) koriste se mlaznice sa zavinutim vrhom. Za primjenu herbicida mlaznica ima oblik slova T s naj~e{}e tri rasprskiva~a. Vano je da se izlazak mlaza moe zatvoriti i otvoriti jednim pokretom (revolver ure|aji).

Sl. 10. Presjek klasi~ne stalno pokretne le|ne prskalice (lijevo) i automatske prskalice (desno) Za prskanje cvije}a i malih vrtova mogu se koristiti male prskalice koje se prodaju s vi{e raznobojnih ~epova. Svaki ~ep sadri odre|enu koli~inu nekog sredstva,
60

pa kada se spremnik napuni vodom i za~epi ~epom, dobro se protrese i {kropivo je gotovo. Kada se sadraj ~epova potro{i, tada se ove prskalice koriste kao druge prskalice s time da {kropivo treba pripremiti na uobi~ajeni na~in. Za ve}e povr{ine, kao i u proizvodnji za tri{te, valja upotrebljavati prskalice montirane na male i velike traktore (no{ene prskalice), koje se pokre}u preko vratila (kardana). Veli~ina spremnika naj~e{}e je 200-600 litara. Spremnik je obi~no od plasti~ne mase, proziran, s ljestvicom na kojoj se moe o~itati sadraj {kropiva. Oblik spremnika treba omogu}iti posvema{nje pranjenje. Otvor spremnika snabdjeven je {irokim sitom kroz koje se ulijeva i sredstvo i voda.

Sl. 11. Traktorska prskalica s njivskim ure|ajem Traktorske prskalice imaju horizontalne njivske ili vertikalne vinogradarske ure|aje s ve}im brojem rasprskiva~a koji omogu}uju ravnomjeran raspored kapljica po ~itavoj tretiranoj povr{ini i time najbolju kvalitetu. [irina zahvata njivskog ure|aja obi~no je 7-15 m. Kapacitet pumpe kod ovih prskalica naj~e{}e iznosi 35 do 70 l/minuta. Na svaki metar duljine horizontalnog ili vertikalnog ure|aja treba kapacitet pumpe od najmanje 5-6 l/minuta, te sadraj spremnika od barem 40-50 litara. Manje se koriste drugi tipovi prskalica. Takve su prskalice koje se voze kao ta~ke, velike vu~ene traktorske prskalice s vlastitim motorom, stacionirane prskalice bez vlastitog spremnika itd. Raspr{ivanje je primjena {kropiva kao i kod prskanja, ali u sitnijim kapljicama (50-150 mikrometra) u obliku najfinije ki{ice - rosulje. To usitnjavanje omogu}uje struja zraka koju proizvodi ventilator. Aparati za raspr{ivanje - raspr{iva~i imaju naj~e{}e sve bitne dijelove prskalice (spremnik, pumpu i dr.), uz dodatak ventilatora te {iroke cijevi ili posebnih ure|aja namijenjenih za usmjeravanje struje zraka.
61

Le|ni raspr{iva~i nemaju pumpu, pa teku}ina izlazi iz spremnika silom tee uz pomo} neznatnog pritiska struje zraka. U nas ima mnogo takvih le|nih raspr{iva~a, primjerice Stihl, Solo, Fontan, Motan itd. Sastoje se od motora snage 1,5-2 KW koji pokre}e ventilator, pa nastaje vrlo brza struja zraka koja usitnjava kapljice i nosi ih u usjev. Imaju i spremnik za {kropivo naj~e{}e sadrine 10 litara iz kojeg uskom cijevi {kropivo dolazi u {iroku cijev kroz koju struji zrak. Ovu {iroku cijev usmjerava osoba koja na le|ima nosi ovaj aparat. Le|ni raspr{iva~i prikladni su za tretiranje vinograda, maslinika, pojedina~nih niih vo}aka ili malih vo}nih nasada, krumpira, raj~ice i nekih vrsta povr}a. Za ve}e vo}ne nasade i vinograde koriste se traktorski no{eni raspr{iva~i velikog u~inka i ve}eg dometa koji omogu}avaju automatsko tretiranje (bez usmjeravanja od strane ~ovjeka). Pri raspr{ivanju se zbog fino}e kapljica tro{i znatno manje {kropiva nego za prskanje, npr. 200-300 l/ha vinograda ili 50-100 litara na hektar povr}a. No, kako smo ranije spomenuli, koncentracija {kropiva mora zato biti znatno vi{a, kako bi na jedinicu povr{ine do{la potrebna doza sredstva. Toplo zamagljivanje ili primjena toplih aerosola podrazumijeva kori{tenje teku}ih sredstava u kapljicama manjim od 50 mikrometara, naj~e{}e velikim samo 1-20 mikrometara. Pritom se koriste koncentrirana sredstva posebno formulirana za ovu namjenu. Ve}inom se koriste insekticidi, rijetko fungicidi, i to uglavnom u za{ti}enom prostoru. Postoje mali, dosta jeftini aparati, koji izbacuju koncentrirano sredstvo u vrlo finim kapljicama na najdonjoj granici raspr{ivanja ili ~ak u vidu aerosola. U ovim se aparatima sredstvo naj~e{}e usitnjava rotacijskim atomizerom pokretanim elektromotorom (na baterije) ili malim benzinskim motorom. U~inak tih aparata vrlo je velik, no njihovo kori{tenje toliko je opasno da se ne bi smjeli uop}e prodavati i koristiti u Hrvatskoj. Naime, sitno}a kapljica pove}ava njihovo zano{enje na udaljenije povr{ine na kojima se nalaze ljudi, ivotinje ili biljke u zriobi. Posebno mogu biti opasni pri primjeni na malim povr{inama, primjerice kod vikenda{a. Iako se do sada uspjelo sprije~iti stavljanje u promet ovakvih aparata u Hrvatskoj, ipak se posebice upozoravaju uposleni u poljoapotekama da ne nasjednu pri~i o jednostavnosti, velikom u~inku ili niskoj cijeni takvih aparata. Zapra{ivanje zna~i primjenu sredstva u obliku pra{iva, u standardnoj dozi potrebnoj za ravnomjernu raspodjelu 15 do 30 kg/ha. Koncentracija aktivne tvari u pra{ivima za zapra{ivanje vrlo je niska upravo zato {to je prilago|ena ~injenici da je za ravnomjernu raspodjelu potrebno najmanje 15 kg pra{iva po hektaru. Zapra{iva~i mogu biti ru~ni (na mijeh ili ventilator), le|ni (na mijeh) ili le|ni motorni. Postoje i traktorski zapra{iva~i za sumporenje vinograda. Zapra{ivanje pra{iva ~arapom ili gazom ili udaranjem po vre}i, a pogotovu rasipanje rukom, treba spre~avati, jer je vrlo opasno, a nedovoljno u~inkovito. Pri zapra{ivanju, dio pra{iva odnosi vjetar za vrijeme primjene, ali i poslije, a i ki{a ja~e ispire pra{ivo s biljaka. Stoga zapra{ivanje treba napu{tati u korist znatno uspje{nijeg prskanja. Zapra{ivanje se moe koristiti samo tamo gdje nema prskalica. No i tamo treba preporu~iti nabavku prskalice. Zapra{ivanje je opravdano pri primjeni pra{nog sumpora (sumporenju) u vinogradima. Neopravdano se ovaj na~in primjene insekticida koristi za suzbijanje krumpirove zlatice, te nekih drugih {tetnika, jer bi se prskanjem uz manje tro{ka postigao znatno bolji uspjeh.
62

Rasipanje granula (zrnaca, mikrogranula, mikrozrnaca) obavlja se samo pri suzbijanju {tetnika u tlu i nekih povrtnih muha, te pri sterilizaciji tla. Za tu se svrhu mogu uzeti neki zapra{iva~i, a ima i ru~nih rasipa~a granula na ventilator ili gravitaciju. Na ve}im povr{inama granule se deponiraju u redove u vrijeme sjetve posebnim depozitorima montiranim na sija~icu. Prije svake primjene granula depozitorima treba izvr{iti njihovo kalibriranje kako bi se na teku}i metar postigla propisana doza. Rasipa~em gnojiva ne postie se ravnomjerno pokrivanje tretirane povr{ine, a primjena granula {irom vrlo je skupa. Kemijska sterilizacija tla obavlja se u{trcavanjem nekih teku}ih sredstava pomo}u injektora u tlo na dubinu od 20-25 cm i u razmacima od 30 cm. Teku}a sredstva mogu se i ulijevati u otvorenu duboku brazdu koja se odmah zatrpava. Tako primijenjena teku}a sredstva pretvaraju se u plin, koji proima tlo i ubija {tetne organizme. Neka sredstva mogu se upotrijebiti i zalijevanjem, bilo pojedinih biljaka, bilo redova biljaka, bilo cijele povr{ine. Kemijska sterilizacija obavlja se i primjenom granuliranih sredstava. Tretiranje sjemena vana je i vrlo ekonomi~na za{titna mjera za skoro sve ratarske i povrtlarske usjeve, pa i cvije}e. U trgovini dolazi naj~e{}e sjeme koje je ve} tretirano u sjemenskim poduze}ima. O tome trebaju zaposleni u poljoapoteci voditi ra~una, jer to zna~i da pri rukovanju tretiranim sjemenjem moraju poduzimati barem osnovne mjere opreza. No, za neke vrste sjemenja u poljoapoteci se prodaju sredstva kojima moe poljoprivrednik sam tretirati to sjeme. Za male koli~ine sjemena to moe u~initi tako da pomije{a sjeme i sredstvo u nepropusnoj plasti~noj vre}i ili nekoj zatvorenoj posudi, i zajedno ih dobro protrese. Treba ista}i da je uspje{nost tako provedenog tretiranja sjemena svakako mnogo manja nego ako se to obavlja suvremenim aparatima u poduze}ima.

63

4.16. PRILOZI
4.16.1. Primjeri izdanih dopu{tenja:

Rje{enje
Izdaje se dozvola za promet i primjenu sredstva za za{titu bilja - insekticida, pod nazivom

AZTEC
Kemijski sastav: ispu{teno Fizikalna svojstva: ispu{teno Primjena: Sistemi~ni insekticid (aficid) za suzbijanje lisnih u{iju na: - jabuci: jabu~ne zelene u{i (Aphis pomi), jabu~ne pepeljaste u{i (Dysaphis plantaginea) i jabu~ne krvave u{i (Eriosoma lanigerum), u koncentraciji 0,03-0,06% (3-6 ml u 10 l vode), - kupusu, kupusne lisne u{i (Brevicoryne brassicae), prskanjem u dozi 0,25-0,5 l/ha (2,5-5 ml na 100 m2), - duhanu, prskanjem u dozi 0,25-0,5 l/ha (2,5-5 ml na 100 m2). U kupusu i duhanu primjenjuje se uz utro{ak vode 300-400 l/ha, a na jabuci uz uobi~ajeno visoki utro{ak. Ograni~enja: Smije se primijeniti najvi{e dva puta na istoj povr{ini ili nasadu tijekom jedne vegetacije. Primjena iz zrakoplova nije dopu{tena. Mogu}nost mije{anja: Ne smije se mije{ati s pripravcima lunate reakcije (na osnovi fentinhidroksida i bakrenog hidroksida, te s bordo{kom suspenzijom). Treba izbjegavati primjenu slabo lunate vode (pH iznad 7). Karenca: 21 dan za jabuku i duhan, a 28 dana za kupus. Radna karenca: 48 sati. Za{tita voda: Ne smije se primjenjivati u vodoza{titnim zonama. Kod primjene se mora sprije~iti one~i{}enje voda, izvora voda i bunara ostavljanjem netretirane za{titne povr{ine {irine najmanje 20 m. Otrovnost: Sredstvo za za{titu bilja Aztec otrovno je za ljude, ribe, vodene kukce i doma}e ivotinje. Razvrstano je u II. skupinu otrova. Ne smije se primjenjivati u blizini peradarnika. Otrovnost za Aztec, kao i ostalo propisima odre|eno, mora biti vidljivo ozna~eno u deklaraciji na pakiranju i uputi uz pakiranje. Sredstvo za za{titu bilja Aztec se smije stavljati u promet samo u izvornom pakiranju proizvo|a~a, s propisanom deklaracijom i uputom o primjeni, od proizvo|a~a ozna~enog u ovoj dozvoli.

64

Rje{enje Izdaje se dozvola za promet i primjenu sredstva za za{titu bilja - fungicida, pod nazivom ARCHER 425 EC Kemijski sastav: ispu{teno fizikalna svojstva: ispu{teno Primjena: Fungicid za primjenu u p{enici i je~mu, za suzbijanje pepelnice (Blumeria /Erysiphe/ graminis), pjegavosti lista (Septoria spp.), mreavosti lista je~ma (Pyrenophora teres), hr|a (Puccinia spp.) i sive pjegavosti je~ma (Rhynchosporium secalis), te smanjenje zaraze uzro~nikom sme|e pjegavosti pljevica (Septoria nodorum), u dozi od 1 l/ha (10 ml na 100 m2). Ograni~enja: Na istoj povr{ini smije se primijeniti najvi{e dva puta tijekom iste vegetacije. Primjena iz zrakoplova dopu{tena je samo na izrazito velikim povr{inama uz uvjet da se provodi na udaljenosti najmanje 500 m od naselja i 300 m od voda, izvora voda i bunara, s tim da se rubne zone tretiraju sa zemlje. Mogu}nost mije{anja: Nije dopu{teno mije{anje s folijarnim gnojivima. Karenca: 42 dana za p{enicu i je~am. Radna karenca: 48 sati. Za{tita voda: Ne smije se primjenjivati u vodoza{titnim zonama. Prilikom tretiranja mora se sprije~iti one~i{}enje voda, izvora voda i bunara ostavljanjem netretirane za{titne povr{ine {irine najmanje 20 m. Otrovnost: Sredstvo za za{titu bilja Archer 425 EC otrovno je za ljude, ribe i doma}e ivotinje. Razvrstano je u III skupinu otrova. Otrovnost za Archer 425 EC, kao i ostalo propisima odre|eno, mora biti vidljivo ozna~eno u deklaraciji na pakiranju i uputi uz pakiranje. Sredstvo za za{titu bilja Archer 425 EC se smije stavljati u promet samo u izvornom pakiranju proizvo|a~a, s propisanom deklaracijom i uputom o primjeni, od proizvo|a~a ozna~enog u dozvoli.

65

Rje{enje Izdaje se dozvola za promet i primjenu sredstva za za{titu bilja - herbicida, pod nazivom ARKADE 80 EC Kemijski sastav: ispu{teno Fizikalna svojstva: ispu{teno Primjena Zemlji{ni herbicid za suzbijanje jednogodi{njih travnih i jednogodi{njih {irokolisnih korova u ozimoj p{enici, u dozi 4-5 l/ha (400-500 ml u 10-40 l vode na 1000 m2). Smanjuje zakorovljenost mi{jim repkom (Alopecurus myosuroides). Primjenjuje se na dobro pripremljeno tlo, na ravnomjerno i na dubini od najmanje 2 cm poloeno sjeme, prije nicanja p{enice, ujesen, ili nakon nicanja p{enice, najkasnije kad p{enica razvije 3 lista (a korovi 2 lista), ujesen ili u rano prolje}e (fenofaze 11, 12 i 13 po ZCK-ljestvici). Ograni~enja: Smije se primijeniti samo jedanput godi{nje na istoj povr{ini. Ne smije se koristiti na kosim, eroziji sklonim povr{inama. Primjena iz zrakoplova nije dopu{tena. Fitotoksi~nost: Mogu}a je fitotoksi~nost i pojava prorje|enja sklopa ako se koristi kod kasne sjetve, na lakim tlima i na povr{inama na kojima se zadrava voda. Sredstvo iskazuje prostornu selektivnost - preplitko poloeno sjeme bit }e o{te}eno. Ne smije se primijeniti nakon nicanja p{enice ako su biljke o{te}ene ili oslabljene uslijed mrazova. Prolazni depresivni u~inak javlja se ako nakon primjene padnu ja~e ki{e. Karenca: Osigurana je dopu{tenim vremenom primjene. Za{tita voda: Ne smije se primjenjivati u vodoza{titnim zonama. Prilikom primjene mora se sprije~iti one~i{}enje voda, izvora voda i bunara ostavljanjem netretirane za{titne povr{ine {irine najmanje 20 m. Otrovnost: Sredstvo za za{titu bilja Arkade 80 EC otrovno je za ljude, ribe i doma}e ivotinje. Nerazrije|eno sredstvo nadrauje kou i o~i. Razvrstano je u III skupinu otrova. Otrovnost za Arkade 80 EC, kao i ostalo propisima odre|eno, mora biti vidljivo ozna~eno u deklaraciji na pakiranju i uputi uz pakiranje. Sredstvo za za{titu bilja Arkade 80 EC se smije stavljati u promet samo u izvornom pakiranju proizvo|a~a, s propisanom deklaracijom i uputom o primjeni, od proizvo|a~a ozna~enog u dozvoli.

66

4.16.2. Zna~enje oznaka upozorenja i obavijesti

Zna~enje oznaka upozorenja: R1 Eksplozivan u suhom stanju; R2 Udarac, trenje, vatra ili drugi izvori paljenja mogu izazvati eksploziju; R3 Udarac, trenja, vatra ili drugi izvori paljenja mogu vrlo lako izazvati eksploziju; R4 Gradi vrlo osjetljive eksplozivne spojeve s metalima R5 Zagrijavanje moe uzrokovati eksploziju R6 Eksplozivan u dodiru ili bez dodira sa zrakom R7 Moe uzrokovati poar R8 U dodiru sa zapaljivim materijalom moe uzrokovati poar R9 Eksplozivan u smjesi sa zapaljivim materijalom R10 Zapaljiv R11 Lako zapaljiv R12 Vrlo lako zapaljiv R13 Vrlo lako zapaljiv ukapljeni plin R14 Burno reagira s vodom R15 U dodiru s vodom osloba|a lako zapaljive plinove R16 Eksplozivan u smjesi s oksidiraju}im tvarima R17 Zapaljiv u dodiru sa zrakom R18 Pri upotrebi moe nastati eksplozivna ili zapaljiva smjesa para - zrak R19 Mogu nastati eksplozivni peroksidi R20 [tetan ako se udi{e R21 [tetan u dodiru s koom R22 [tetan ako se proguta R23 Otrovan ako se udi{e R24 Otrovan u dodiru s koom R25 Otrovan ako se proguta R26 Vrlo otrovan ako se udi{e R27 Vrlo otrovan u dodiru s koom R28 Vrlo otrovan ako se proguta R29 U dodiru s vodom osloba|a se otrovni plin R30 Pri upotrebi moe postati lako zapaljiv R31 U dodiru s kiselinama osloba|a otrovni plin R32 U dodiru s kiselinama osloba|a vrlo otrovni plin R33 Opasnost od efekta nakupljanja R34 Izaziva opekotine R35 Izaziva te{ke opekotine R36 Nadrauje o~i

67

R37 Nadrauje di{ni sustav R38 Nadrauje kou R39 Opasnost od vrlo te{kih trajnih o{te}enja R40 Mogu}a je opasnost od trajnih o{te}enja R41 Opasnost od te{kih ozljeda o~iju R42 Udisanjem moe izazvati preosjetljivost R43 U dodiru s koom moe izazvati preosjetljivost R44 Opasnost od eksplozije ako se grije u zatvorenom prostoru R45 Moe izazvati rak R46 Moe izazvati nasljedna genetska o{te}enja R47 Moe izazvati o{te}enja plodova kod sisavaca R48 Opasnost od te{kih o{te}enja zdravlja pri duem izlaganju R49 Udisanjem moe izazvati rak R50 Vrlo otrovan za organizme koji ive u vodi R51 Otrovan za organizme koji ive u vodi R52 [tetan za organizme koji ive u vodi R53 Moe dugotrajno nepovoljno djelovati na vodeni okoli{ R54 Otrovan za biljke R55 Otrovan za ivotinje R56 Otrovan za organizme koji ive u zemlji R57 Otrovan za p~ele R58 Moe dugotrajno nepovoljno djelovati na okoli{ R59 Opasan za ozonski sloj R60 Moe smanjiti plodnost R61 Moe {tetno djelovati na plod R62 Moe dovesti do smanjenja plodnosti R63 Opasnost {tetnog djelovanja na plod R64 Moe {tetno djelovati na dojen~ad R14/15 Burno reagira s vodom osloba|aju}i lako zapaljive plinove R15/29 U dodiru s vodom osloba|a otrovni lako zapaljiv plin R20/21 [tetan ako se udi{e i u dodiru s koom R20/22 [tetan ako se udi{e i ako se proguta R20/21/22 [tetan ako se udi{e, u dodiru s koom i ako se proguta R21/22 [tetan u dodiru s koom i ako se proguta R23/24 Otrovan ako se udi{e i u dodiru s koom R23/25 Otrovan ako se udi{e i ako se proguta R23/24/25 Otrovan ako se udi{e, u dodiru s koom i ako se proguta R24/25 Otrovan u dodiru s koom i ako se proguta R26/27 Vrlo otrovan ako se udi{e i u dodiru s koom R26/28 Vrlo otrovan ako se udi{e i ako se proguta R26/27/28 Vrlo otrovan ako se udi{e, u dodiru s koom i ako se proguta

68

R27/28 Vrlo otrovan u dodiru s koom i ako se proguta R36/37 Nadrauje o~i i di{ni sustav R36/37/38 Nadrauje o~i, di{ni sustav i kou R37/38 Nadrauje di{ni sustav i kou R39/23 Otrovno: udisanjem nastaju vrlo te{ka trajna o{te}enja R39/24 Otrovno: u dodiru s koom nastaju vrlo te{ka trajna o{te}enja R39/25 Otrovno: Ako se proguta nastaju vrlo te{ka trajna o{te}enja R39/25/24 Otrovno: udisanjem i u dodiru s koom nastaju vrlo te{ka trajna o{te}enja R39/23/25 Otrovno: udisanjem i ako se proguta nastaju vrlo te{ka trajna o{te}enja R39/24/25 Otrovno: u dodiru s koom i ako se proguta nastaju vrlo te{ka trajna o{te}enja R39/24/25 Otrovno: udisanjem, u dodiru s koom i ako se proguta nastaju vrlo te{ka trajna o{te}enja R39/26 Vrlo otrovno: udisanjem nastaju vrlo te{ka trajna o{te}enja R39/27 Vrlo otrovno: u dodiru s koom nastaju vrlo te{ka trajna o{te}enja R39/28 Vrlo otrovno: ako se proguta nastaju vrlo te{ka trajna o{te}enja R39/26/27 Vrlo otrovno: udisanjem i u dodiru s koom nastaju vrlo te{ka trajna o{te}enja R39/26/28 Vrlo otrovno: udisanjem i ako se proguta nastaju vrlo te{ka trajna o{te}enja R39/27/28 Vrlo otrovno: u dodiru s koom i ako se proguta nastaju vrlo te{ka trajna o{te}enja R39/27/27/28 Vrlo otrovno: udisanjem, u dodiru s koom i ako se proguta nastaju vrlo te{ka trajna o{te}enja R40/20 [tetno: udisanjem mogu nastati trajna o{te}enja R40/21 [tetno: u dodiru s koom mogu nastati trajna o{te}enja R40/22 [tetno: ako se proguta mogu nastati trajna o{te}enja R40/20/21 [tetno: udisanjem i u dodiru s koom mogu nastati trajna o{te}enja R40/20/22 [tetno: udisanjem i ako se proguta mogu nastati trajna o{te}enja R40/21/22 [tetno: u dodiru s koom i ako se proguta mogu nastati trajna o{te}enja R40/20/21/22 [tetno: udisanjem, u dodiru s koom i ako se proguta mogu nastati trajna o{te}enja R42/43 Moe izazvati preosjetljivost udisanjem ili u dodiru s koom R48/20 [tetno: duljim udisanjem mogu nastati te{ka o{te}enja R48/21 [tetno: duljim dodirom s koom mogu nastati te{ka o{te}enja R48/22 [tetno: duljim uno{enjem kroz usta mogu nastati te{ka o{te}enja R48/20/21 [tetno: duljim udisanjem i dodirom s koom mogu nastati te{ka o{te}enja R48/20/22 [tetno: duljim udisanjem i uno{enjem kroz usta mogu nastati te{ka o{te}enja R48/21/22 [tetno: duljim dodirom s koom i uno{enjem kroz usta mogu nastati te{ka o{te}enja R48/20/21/22 [tetno: duljim udisanjem, dodirom s koom i uno{enjem kroz usta mogu nastati te{ka o{te}enja R38/23 Otrovno: duljim udisanjem nastaju te{ka o{te}enja R48/24 Otrovno: duljim dodirom s koom nastaju te{ka o{te}enja R48/25 Otrovno: duljim uno{enjem kroz usta nastaju te{ka o{te}enja

69

R48/23/24 Otrovno: duljim udisanjem i dodiru s koom nastaju te{ka o{te}enja R48/23/25 Otrovno: duljim udisanjem i uno{enjem kroz usta nastaju te{ka o{te}enja R48/24/25 Otrovno: duljim dodirom s koom i uno{enjem kroz usta nastaju te{ka o{te}enja R48/24/25 Otrovno: duljim udisanjem, dodirom s koom i uno{enjem kroz usta nastaju te{ka o{te}enja R50/53 Vrlo otrovan za organizme koji ive u vodi, moe dugotrajno {tetno djelovati na vodeni okoli{ R51/53 Otrovan za organizme u vodi, moe dugotrajno {tetno djelovati na vodeni okoli{ R52/53 [tetno za organizme u vodi, moe dugotrajno {tetno djelovati na vodeni okoli{

Zna~enje oznaka obavijesti: S1 ^uvati pod klju~em S2 ^uvati izvan dohvata djece S3 ^uvati na hladnom mjestu S4 ^uvati izvan mjesta stanovanja S5 ^uvati uz ove uvjete (uvjete za teku}ine propisuje proizvo|a~) S6 ^uvati uz ove uvjete (uvjete za inertne plinove propisuje proizvo|a~) S7 ^uvati u dobro zatvorenim posudama S8 ^uvati posude na suhom S9 ^uvati posude na dobro provjetrenom mjestu S10 ^uvati sadraj vlanim S11 Sprije~iti dodir sa zrakom S12 Ne smije biti hermeti~ki zatvoren S13 ^uvati odvojeno od hrane, pi}a i sto~ne hrane S14 ^uvati odvojeno od (inkopatibilni materijal navodi proizvo|a~) S15 ^uvati od topline S16 ^uvati odvojeno od izvora paljenja - zabranjeno pu{enje S17 ^uvati odvojeno od zapaljivog materijala S18 Paljivo rukovati i paljivo otvarati posude S19 Ne ~uvati posudu hermeti~ki zatvorenom S20 Pri rukovanju ne jesti i ne piti S21 Pri rukovanju ne pu{iti S22 Ne udisati pra{inu S23 Ne udisati plin/dim/paru/aerosol S24 Sprije~iti dodir s koom S25 Sprije~iti dodir s o~ima S26 Ako do|e u dodir s o~ima, odmah isprati s puno vode i zatraiti savjet lije~nika S27 Odmah skinuti svu zaga|enu odje}u S28 Nakon dodira s koom odmah isprati s dovoljno (sredstvo propisuje proizvo|a~) S29 Ne izlijevati u kanalizaciju

70

S30 Ni u kojem slu~aju proizvodu ne dodavati vodu S31 ^uvati odvojeno od eksplozivnog materijala S32 Oprezno rukovati posudom S33 Poduzeti mjere protiv pojave stati~kog elektriciteta S34 Izbjegavati udrac i trenje S35 Tvari i posude moraju biti uklonjene na siguran na~in S36 Nositi odgovaraju}u za{titnu odje}u S37 Nositi za{titne rukavice S38 U slu~aju nedovoljne ventilacije nositi odgovaraju}i pribor za disanje S39 Nositi za{titna sredstva za o~i/lice S40 O~istiti pod i sve druge predmete zaga|ene ovom tvari (sredstvo za ~i{}enje propisuje proizvo|a~) S41 U slu~aju poara i/ili eksplozije ne udisati dim S42 Za vrijeme fumigacije ili prskanja nositi odgovaraju}u opremu za za{titu di{nih puteva S43 U slu~aju poara upotrijebiti (navesti to~no tip aparta za ga{enje poara. Ako upotreba vode pove}ava opasnost, dodati "ne smije se upotrijebiti voda") S44 U slu~aju zdrvstvenih tegoba potraiti savjet lije~nika (ako je mogu}e, pokazati naljepnicu) S45 U slu~aju nesre}e ili u slu~aju tegoba odmah potraiti savjet lije~nika (ako je mogu}e, pokazati naljepnicu) S46 Ako se proguta, potraiti savjet lije~nika i pokazati naljepnicu ili posudu S47 ^uvati na temperaturi koja ne prema{uje oC (propisuje proizvo|a~) S48 ^uvati ovlaeno (odgovaraju}i materijal propisuje proizvo|a~) S49 ^uvati u originalnim posudama S50 Ne mije{ati sa (propisuje proizvo|a~) S51 Upotrijebiti samo u dobro provjetrenim prostorijama S52 Ne upotrebljavati u zatvorenom prostoru na velikim povr{inama S53 Izbjegavati izloenost - prije upotrebe potraiti posebne upute S56 Tvari i ambalaa moraju biti odloeni na posebna odlagali{ta otpada S57 Upotrijebiti odgovaraju}u ambalau kako bi se sprije~ilo zaga|enje okoli{a S59 Od proizvo|a~a/dobavlja~a zatraiti podatke o upotrebi/preradi ambalae S60 Tvari i ambalaa moraju biti odloeni kao opasni otpad S61 Izbje}i {tetan utjecaj na okoli{. Pridravati se posebnih uputa - podataka o sigurnosti S62 Ako se proguta, ne izazivati povra}anje, potraiti savjet lije~nika i pokazati posudu ili naljepnicu S1/2 ^uvati pod klju~em i izvan dohvata djece S3/7 ^uvati u dobro zatvorenim posudama, na hladnom mjestu S3/9/14 ^uvati na hladnom i dobro provjetrenom mjestu odvojeno od (inkopatibilni materijal navodi proizvo|a~) S3/9/14/49 ^uvati samo u originalnom pakiranju na hladnom i dobro provjetrenom mjestu odvojeno od (inkompatibilni materijal navodi proizvo|a~) S3/9/49 ^uvati samo u originalnom pakiranju, na hladnom i dobro provjetrenom mjestu

71

S7/8 ^uvati u dobro zatvorenim posudama na suhom mjestu S7/9 ^uvati u dobro zatvorenim posudama na dobro provjetrenom mjestu S7/47 ^uvati u dobro zatvorenim posudama temp. koja ne prelazi oC (propisuje proizvo|a~) S20/21 Pri rukovanju ne jesti, piti niti pu{iti S24/25 Sprije~iti dodir s koom i o~ima S29/56 Ne ispu{tati u kanalizaciju S36/37 Nositi odgovaraju}u za{titnu odje}u i rukavice S36/37/39 Nositi odgovaraju}u za{titnu odje}u, rukavice i za{titna sredstva za o~i - lice S36/39 Nositi odgovaraju}u za{titnu odje}u i sredstva za o~i - lice S37/39 Nositi za{titne rukavice i sredstva za o~i - lice S47/49 ^uvati u originalnim posudama na temperaturi koja ne prelazi oC (propisuje proizvo|a~)

4.16.3. Karence propisane za pesticide u Hrvatskoj (ujedno pregled dopu{tenih namjena)

INSEKTICIDI Karenca nepotrebna: Bacillus thuringiensis tenebrionis: krumpir 3 dana: diklorvos: {ampinjoni 4 dana: sulfotep: paprika, raj~ica, krastavci, salata (1.03. - 1.11.) 7 dana: Bacillus thuringiensis kurstaki: sve vrste povr}a koje se ne prera|uju fermentacijom beta-ciflutrin: {e}erna repa (korijen), plodovito povr}e, mahunarke, kupusnja~e, krumpir, jezgri~ave i ko{tunji~ave vo}ke bifentrin: raj~ica, krastavci u polju i za{ti}enom prostoru deltametrin: raj~ica, krastavci u polju i za{ti}enom prostoru, krumpir, jabuke, kru{ke ciromazin: raj~ica, krastavci u polju i za{ti}enom prostoru, lubenice diklorvos: vo}ke, povr}e u polju i za{ti}enom prostoru fenpropatrin: raj~ica, krastavci u polju i za{ti}enom prostoru heptenofos: povr}e u polju i za{ti}enom prostoru (1.03. - 1.11.), vo}ke lambda cihalotrin: raj~ica, krastavci u polju i za{ti}enom prostoru, krumpir malation: krastavci u polju i za{ti}enom prostoru, lubenice, dinje metomil: duhan pirimifos metil: raj~ica, krastavci, paprika u polju i za{ti}enom prostoru 14 dana: alfametrin: raj~ica, krastavci u polju i za{ti}enom prostoru, krumpir, vo}ke

72

bensultap: krumpir beta-ciflutrin: ostalo povr}e bifentrin: krumpir, grah cipermetrin: raj~ica, krastavci, krumpir ciromazin: salata na polju i u za{ti}enom prostoru, {ampinjoni deltametrin: {e}erna repa, hmelj, ostalo povr}e, ostale vo}ke diflubenzuron: jabuke dimetoat: duhan, krumpir fenpropatrin: jabuke, kru{ke, vinova loza fenvalerat: {e}erna repa, krumpir fosalon: krumpir hekasflumuron: krumpir imidakloprid: krumpir kvinalfos: krumpir lambda cihalotrin: {e}erna repa, ostalo nelisnato povr}e malation: krmno bilje, ostalo povr}e metomil: hmelj, korjenasto i plodovito povr}e pirimifos metil: duhan, ostalo povr}e, vo}ke pirimikarb: plodovito povr}e u polju i za{ti}enom prostoru, krumpir propoksur: krumpir sulfotep: salata (1.03. - 1.11.) teflubenzuron: krumpir tiociklam: raj~ica u polju i za{ti}enom prostoru triklorfon: vo}ke, krumpir zetacipermetrin: krumpir 21 dan: alfametrin: vinova loza akrinatrin: jabuke, kru{ke Bacillus thuringiensis kurstaki: povr}e koje se prera|uje fermentacijom, vinske sorte gro|a beta ciflutrin: silani kukuruz, jagodi~aste vo}ke, vinova loza bifentrin: {e}erna repa kojoj se li{}e koristi za ishranu, duhan buprofezin: raj~ica, krastavci u polju i za{ti}enom prostoru ciromazin: paprika na polju i u za{ti}enom prostoru deltametrin: vinova loza diazinon: duhan, povr}e, krumpir, vo}ke, vinova loza diflubenzuron: kru{ke dimetoat: kupusnja~e, luk, jezgri~ave i ko{tunji~ave vo}ke heksaflumuron: jabuke, kru{ke heptenofos: ratarski usjevi, povr}e u za{ti}enom prostoru (1.11. - 1.03.) imidakloprid: duhan, jegri~ave i ko{tunji~ave vo}ke klorpirifos etil: krumpir

73

klorpirifos metil: kupusnja~e, vo}ke, vinova loza kvinalfos: {e}erna repa lambda cihalotrin: duhan, hmelj, lisnato povr}e, vinova loza malation: lisnato povr}e, vo}ke, vinova loza metidation: {e}erna repa, krumpir ometoat: duhan, hmelj paration: vo}ke, nelisnato povr}e pimetrozin: duhan pirimikarb: duhan, ostalo povr}e, vo}ke propoksur: vo}ke sulfotep: salata (1.11. - 1.03.) tiociklam: krumpir triazamat: duhan, jabuke 28 dana: alfametrin: {e}erna repa, kupusnja~e azinfosmetil: duhan, jezgri~ave vo}ke bifentrin: jabuke, kru{ke, vinova loza cipermetrin: kupusnja~e, vo}ke deltametrin: {e}erna repa kojoj se li{}e koristi za ishranu, duhan, masline dimetoat: mrkva esfenvalerat: kupusnja~e etofenproks: kukuruz, jezgri~ave vo}ke fenitrotion: duhan, vo}ke fention: duhan, vo}ke fenvalerat: kupusnja~e, vo}ke, vinova loza fosalon: krmno bilje, vo}ke karbosulfan: krumpir klorpirifos etil: {e}erna repa, krumpir, vo}ke pimetrozin: breskve piridafention: {e}erna repa, krumpir pirimifos metil: itarice, {e}erna repa teflubenzuron: jezgri~ave vo}ke, vinova loza triazamat: kupusnja~e triklorfon: masline, vinova loza 35 dana: alfametrin: itarice akrinatrin: vinova loza avermektin: kru{ke bensultap: itarice, lucerna beta ciflutrin: itarice bifentrin: strna ita

74

deltametrin: ostali ratarski usjevi demeton metil: vo}ke diflubenzuron: {e}erna repa, kupusnja~e dimetoat: itarice, {e}erna i sto~na repa, agrumi endosulfan: vo}ke i vinova loza etofenproks: itarice, {e}erna repa fenitrotion: kupusnja~e, vinova loza fenoksikarb: jabuke, kru{ke, {ljive fention: vinova loza fenvalerat: itarice foksim: krumpir fosalon: {e}erna repa, grah, gra{ak imidakloprid: agrumi kvinalfos: itarice, vo}ke, vinova loza lambda cihalotrin: itarice, agrumi malation: ratarski usjevi osim krmnog bilja metomil: ostalo povr}e, vo}ke, vinova loza ometoat: vo}ke paration: ratarski usjevi osim uljane repice, lisnato povr}e, vinova loza piridafention: itarice, kukuruz pirimikarb: ratarski usjevi, vinova loza propoksur: ratarski usjevi 42 dana: alfametrin: uljana repica azinfosmetil: ratarski usjevi beta ciflutrin: uljana repica cipermetrin: ostali ratarski usjevi demetonmetil: ratarski usjevi diazinon: ratarski usjevi, masline, agrumi dimetoat: kupusnja~e, mrkva - zalijevanjem, masline etofenproks: vinova loza fenitrotion: ratarski usjevi fenoksikarb: vinova loza flufenoksuron: vinske sorte gro|a foksim: uljarice, ostalo povr}e fonofos: kupusnja~e pri tretiranju tla fosalon: uljana repica, duhan fention: ratarski usjevi klorpirifos etil: ratarski usjevi, kupusnja~e, mahunarke pri tretiranju tla kvinalfos: {e}erna repa kojoj se li{}e koristi za ishranu, uljana repica lindan: vo}ke, ratarski usjevi osim duhana, {e}erne i sto~ne repe, krmnog bilja

75

metidation: {e}erna repa kojoj se list koristi za ishranu, ostali ratarski usjevi, vo}ke, vinova loza metomil: {e}erna i sto~na repa mineralna ulja: vo}ke, vinova loza monokrotofos: {e}erna repa, duhan ometoat: {e}erna repa piridafention: vo}ke pirimifos metil: uljana repica tiociklam: uljana repica tiometon: ratarski usjevi, vo}ke triklorfon: ratarski usjevi osim krmnog bilja vamidotion: ratarski usjevi, vo}ke 49 dana: endosulfan: {e}erna i sto~na repa, uljana repica etoprofos: raj~ica, krastavci u polju i za{ti}enom prostoru, kupusnja~e lambda cihalotrin: uljana repica 56 dana: bifentrin: uljana repica cipermetrin: uljana repica, vinova loza fenvalerat: uljana repica flufenoksuron: stolne sorte gro|a triklorfon: {e}erna repa kojoj se li{}e koristi za ishranu, krmno bilje 63 dana: dimetoat: luk zalijevanjem klorpirifos etil: luk, cikla pri tretiranju tla 70 dana: metiokarb: lijeska 91 dan: diazinon: sve povr}e pri tretiranju tla etoprofos: krumpir flufenoksuron: jabuke, kru{ke foksim: mrkva i drugo korjenasto i gomoljasto povr}e pri tretiranju tla fonofos: silani kukuruz i krumpir pri tretiranju tla karbofuran: kukuruz, {e}erna repa, suncokret, krumpir pri tretiranju tla klorpirifos etil: krumpir pri tretiranju tla 120 dana: klorpirifos etil: mrkva pri tretiranju tla Karenca odre|ena vremenom primjene: etoprofos: kukuruz, {e}erna repa, duhan imidakloprid: krumpir pri tretiranju tla

76

karbosulfan: kukuruz osim silanog, {e}erna repa, suncokret kod tretiranja tla klormefos: kukuruz, {e}erna repa, suncokret kvinalfos: kukuruz, {e}erna repa i suncokret kod tretiranja tla piridafention: kukuruz, {e}erna repa, suncokret kod tretiranja tla teflutrin: p{enica, kukuruz, {e}erna repa, suncokret kod tretiranja tla terbufos: kukuruz, {e}erna repa, duhan

AKARICIDI 7 dana: klofentezin: krastavci namijenjeni za salatu 28 dana: amitraz: hmelj, vo}ke propargit: hmelj, vo}ke 35 dana: dikofol: vo}ke, vinova loza fenazakvin: jabuke, kru{ke heksatiazoks: jabuke, vinova loza piridaben: jabuke propargit: vinova loza 42 dana: amitraz: ratarski usjevi, vinova loza ciheksatin: jabuke, kru{ke, vinova loza klofentezin: jabuke, kru{ke, vinova loza piridaben: vinova loza 49 dana: fenazakvin: agrumi, vinova loza Poslije berbe: propargit: jagode

FUNGICIDI 4 dana: fosetil al (krastavci) 7 dana: bupirimat: krastavci, dinje, lubenice dinokap: krastavci fenarimol: krastavci u polju i za{ti}enom prostoru, lubenice, dinje

77

heksakonazol: krastavci metalaksil: krastavci u polju i za{ti}enom prostoru pirazofos: krastavci u polju i za{ti}enom prostoru sumpor: hmelj, krastavci u polju i za{ti}enom prostoru, gra{ak triadimefon: krastavci u polju i za{ti}enom prostoru triadimenol: krastavci triforin: duhan, krastavci u polju i za{ti}enom prostoru vinklozolin: krastavci u polju i za{ti}enom prostoru 14 dana: bakrena sredstva: hmelj, te raj~ica i patli|an na polju i u za{ti}enom prostoru, krumpir benalaksil: krumpir, krastavci, raj~ica, luk cimoksanil: vinova loza (stolne sorte) cineb: raj~ica u polju i za{ti}enom prostoru, krumpir diklofluanid: jagode dimetomorf: krumpir, krastavci dodine: vo}ke fentin hidroksid: krumpir fosetil al: hmelj, salata iprodion: raj~ice, gra{ak, grah, jagode kinometionat: jabuke mankozeb: raj~ica u polju i za{ti}enom prostoru, krumpir metalaksil: duhan, krumpir metiram: raj~ica u polju i za{ti}enom prostoru, krumpir, luk miklobutanil: krastavci oksadiksil: krumpir, krastavci, raj~ica, luk propamokarb: krumpir, krastavci propineb: raj~ica u polju i za{ti}enom prostoru, luk, krumpir sumpor: ostalo povr}e, vo}ke triforin: hmelj, lubenice, dinje, tikve, vo}ke vinklozolin: grah, jagode 21 dan: bakrena sredstva: kupusnja~e, luk, vinova loza benalaksil: duhan bupirimat: jabuke cimoksanil: vinova loza (vinske sorte) cineb: duhan, jezgri~ave i ko{tunji~ave vo}ke, vinova loza (stolne sorte) dinokap: dinje, lubenice fenarimol: jabuke folpet: vo}ke fosetil al: dinje, lubenice, bundeve heksakonazol: jabuke, vinova loza

78

iprodion: vo}ke kaptan: vo}ke mankozeb: duhan, jezgri~ave i ko{tunji~ave vo}ke, vinova loza (stolne sorte) metalaksil: raj~ica metiram: duhan, jabuke, vinova loza (stolne sorte) nitrotal: jabuke oksadiksil: krumpir penkonazol: jabuke, kru{ke propineb: duhan, jezgri~ave i ko{tunji~ave vo}ke, vinova loza (stolne sorte) triadimefon: raj~ica, jabuke vinklozolin: raj~ica u polju i za{ti}enom prostoru 28 dana: bakrena sredstva: krastavci, lubenice, luk bitertanol: vo}ke cineb: bobi~aste vo}ke diklofluanid: vinova loza (stolne sorte) dinokap: jabuke fenarimol: vinova loza fentin hidroksid: celer korijen flusilazol: {e}erna repa heksakonazol: mrkva, tikve iprodion: vinova loza mankozeb: bobi~aste vo}ke metalaksil: hmelj, luk nuarimol: jabuke pirazofos: jabuke propineb: ostalo povr}e, bobi~aste vo}ke Trichoderma: vinova loza vinklozolin: luk, gra{ak, vinova loza 35 dana: bakrena sredstva: vinova loza (vinske sorte) benalaksil: vinova loza bitertanol: {e}erna repa bromkonazol: jabuke ciprodinil: jabuke ciprokonazol: jabuke diklofluanid: vinova loza (vinske sorte) dinikonazol: jabuke, vinova loza dinokap: ostalo povr}e (osim K-7 i 21) ditianon: jabuke, kru{ke flutriafol: itarice, {e}erna repa

79

folpet: vinova loza (stolne sorte) iprodion: salata u polju i za{ti}enom prostoru kaptan: vinova loza metalaksil: lisnato povr}e, vinova loza miklobutanil: jabuke, kru{ke, vinova loza nuarimol: vinova loza ofurak: vinova loza (stolne sorte) oksadiksil: duhan, vinova loza (stolne sorte) penkonazol: vinova loza prokloraz: itarice propamokarb: paprika propikonazol: itarice, vinova loza sumpor: vinova loza triadimefon: strne itarice, vinova loza triadimenol: p{enica, je~am triforin: {e}erna repa, djetelina, ostalo povr}e, vinova loza vinklozolin: salata 42 dana: bakrena sredstva: kupusnja~e, celer li{}e bromkonazol: ozime itarice, vinova loza cineb: vinova loza (vinske sorte) ciprokonazol: itarice, {e}erna repa, breskva, vinova loza dinokap: breskve, dunje, vinova loza epoksikonazol: p{enica, je~am fenpropidin: p{enica, je~am fentin hidroksid: {e}erna repa i celer kojima se koristi li{}e za ishranu flusilazol: jabuke, vinova loza folpet: vinova loza (vinske sorte) fosetil al: vinova loza iprodion: uljana repica, suncokret karbendazim: p{enica, suncokret, {e}erna repa, vi{nja mankozeb: p{enica, vinova loza (vinske sorte) metalaksil: {e}erna repa metiram: suncokret, vinova loza (vinske sorte) nuarimol: {e}erna repa ofurak: vinova loza (vinske sorte) oksadiksil: vinova loza (vinske sorte) propineb: vinova loza (vinske sorte) tebukonazol: itarice, vinova loza 49 dana: benalaksil: soja

80

dinikonazol: itarice ditianon: vinova loza fenpropimorf: p{enica, je~am metalaksil: soja oksadiksil: soja tridemorf: p{enica, je~am 56 dana: tebukonazol: uljana repica, suncokret 63 dana: benalaksil: jagode prokloraz: suncokret Do po~etka cvatnje: dinokap: krastavci Do kraja cvatnje: prokloraz: ko{tunji~ave vo}ke

4.16.4. Dodatni primjeri izra~unavanja koncentracije

Koncentracija sredstava izra~unava se (ili o~itava u tablici br. 1) formulom:
Konc. = doza x 100 utrosak l/ ha

(1)

Koli~ina sredstva koja se stavlja u spremnik odre|ene veli~ine kako bi se postigla eljena koncentracija izra~unava se (ili o~itava u tablici 2.) formulom: Koli~ina u kg ili l =
konc. x sadrzaj spremnika

(2)

100

Doza sredstva kod primjene u trake izra~unava se formulom: Doza u trake = Primjeri: 1. @eli se posti}i doza od 2 kg Radazina WP 80 po hektaru. Pitanje a. Koju koncentraciju treba koristiti u le|noj prskalici kojom se tro{I 500 l {kropiva po ha i koju koli~inu Radazina WP 80 treba staviti u spremnik sadrine 20 litara da se postigne ta koncentracija? Odgovor a.: 2 x 100 200 (1) konc. = 500 = 500 = 0,4% (0,4 kg u 100 l vode) koli~ina =
8 0,4 x 20 = 100 100 = 0,08 kg = 80 grama doza sirom x sirina tr ake r azmak r edova

(3)

(2)

81

Pitanje b. Koju koncentraciju treba koristiti u traktorskoj njivskoj prskalici kojom se tro{i 200 l {kropiva po ha i koju koli~inu Radazina WP 80 treba staviti u spremnik sadrine 300 litara da se postigne ta koncentracija? konc. =
2 x 100 200 = = 1% (1 kg u 100 l vode) 200 200

(1) (2)

koli~ina =

1 x 300 300 = = 3 kg 100 100

2. @eli se posti}i doza Radazina WP 80 od 2 kg/ha. Prska se samo traka uz biljke {irine 20 cm, razmak redova kukuruza 70 cm, utro{ak {kropiva raspoloive prskalice 80 l/ha. Pitanje. Koliko }e do}i Radazina WP 80 na hektar kod tretiranja samo traka, koju koncentraciju treba koristiti i koliko sredstva treba dati u spremnik sadrine 200 litara? Odgovori: doza = konc. = koli~ina =
2 x 20 40 = = 0,57 kg/ha 70 70 0,57 x 100 57 = = 0,71% 80 80 0.71 x 200 142 = = 1,42 kg 100 100

(3) (1) (2)

Prera~unavanje doze s ha na k.j. Doza na hektar se mnoi s 57 i dijeli sa 100. Primjer: doza na ha 2 kg x 57 = 114 podijeljeno sa 100 = 1,14 kg

82

5. SREDSTVA ZA ZA[TITU BILJA (fitofarmacija) - posebni dio

5.1. ZOOCIDI
U zoocide ubrajamo sredstva za suzbijanje ili odbijanje ivotinja. Podijeljeni su u 6 skupina i to: 1. Insekticidi - sredstva za suzbijanje kukaca 2. Akaricidi - sredstva za suzbijanje grinja 3. Nematocidi - sredstva za suzbijanje nematoda 4. Limacidi - sredstva za suzbijanje pueva 5. Rodenticidi - sredstva za suzbijanje glodavaca 6. Korvicidi - sredstva za odbijanje {tetnih ptica. 5.1.1. Insekticidi Insekticidima uni{tavamo {tetne kukce. Prema objektu koji tretiramo podijeljeni su u 6 skupina: 1. Sredstva za tretiranje biljaka 2. Sredstva za zimsko prskanje 3. Sredstva za tretiranje tla 4. Sredstva za tretiranje itarica u skladi{tima 5. Sredstva za fumigaciju 6. Sredstva za za{titu drva. 5.1.1.1. Sredstva za tretiranje biljaka Sredstva za tretiranje biljaka podijeljena su u 10 skupina: a) Klorirani ugljikovodici Klorirani ugljikovodici su vrlo opasna sredstva. Ve}inom su stimulatori centralnog nervnog sistema. Njihove glavne negativne osobine su velika perzistentnost u ~ovjekovoj okolini, svojstvo kumulacije naro~ito u masnom tkivu i visoka otrovnost za ribe. Njihovi ostaci ~e{}e su prisutni u namirnicama ivotinjskog nego biljnog podrijetla. Zbog svoje perzistentnosti vrlo su dugo prisutni u vodi, zraku, tlu, biljkama i ivotinjama. Djelotvorna tvar nekih kloriranih ugljikovodika nerijetko se razlae na jo{ toksi~nije metabolite jo{ ve}e perzistentnosti. Zbog svih tih razloga, njihova upotreba u poljoprivredi je vrlo ograni~ena, pa tako danas u nas dozvolu za kori{tenje imaju svega dvije djelotvorne tvari.
83

Simptomi trovanja kloriranim ugljikovodicima su slabost, umor, glavobolja, vrtoglavica, smetenost, drhtavica, a ponekad i gr~evi i kljenut ruku. Prvi postupak u lije~enju je odstranjivanje otrova i davanje sredstva za ~i{}enje. Kou treba isprati sapunom i vodom, a kao sredstvo za ~i{}enje koristi se gorka sol. Nikako se ne smiju koristiti ulja. U slu~aju trovanja treba {to je mogu}e prije sti}i do lije~nika. Dozvolu za upotrebu u nas imaju samo dvije djelotvorne tvari i to lindan i endosulfan. Pipravak na osnovi lindana je Gamacid T- 50. Ima kontaktno, elu~ano i fumigantno djelovanje. Upotreba mu je vrlo ograni~ena, uglavnom samo na itarice i vo}ke. Po otrovnosti se ubraja u II. grupu otrova (preko 30% d.t.) ina~e u III. Na osnovi endosulfana registrirana su tri pripravka i to: Thiodan E-35, Tionex E-35 i Chromodan E-35. To su kontaktni i elu~ani insekticidi. [irokog su spektra, a osim na kukce djeluju i na grinje {i{karice. Spadaju u II. grupu otrova (preko 35% d.t.) ina~e u III. b) Organo-fosforni insekticidi Podijeljeni su u dvije temeljne skupine: nesistemici koji se nalaze na povr{ini tretiranog objekta (biljke) i sistemici koji prodiru u biljku i biljka ih pronosi kolanjem sokova svojim provodnim snopovima. Organo-fosforni insekticidi blokiraju encim kolinesterazu i time dovode do nagomilavanja acetilkolina u organizmu {to rezultira poreme}nom funkcijom centralnog i perifernog iv~anog sustava. U organizam mogu prodirati putem koe, usta ili di{nih organa. Simptomi trovanja su znojenje, suzenje, obilno lu~enje sline, edem plu}a, drhtaji i premor mi{i}a. Kod ve}ih doza dolazi do gr~eva, vrlo oteanog disanja, nesvjestice s nekontroliranim mokrenjem i stolicom sve do gu{enja i smrti. Do trovanja moe do}i nakon jednokratnog izlaganja ve}im dozama ili nakon vi{ekratnog izlaganja niim dozama ~iji se u~inci sumiraju. Simptomi trovanja se razvijaju vrlo brzo, pa brzo treba otpo~eti i s lije~enjem. Lije~enje se sastoji u davanju umjetnog disanja, injekcijama velikih doza atropina i u potpunom mirovanju. Ozdravljenje ovisi o brzini po~etka lije~enja, te i kod najmanje sumnje da je do{lo do trovanja ovim sredstvima treba odmah oti}i lije~niku. Nesistemici Prema kemijskom sastavu podijeljeni su u 4 skupine: fosfati, tiofosfati, ditiofosfati i fosfonati. Fosfati: Ubraja se samo diklorvos, sredstvo kontaktnog i fumigantnog djelovanja. Zbog svojstva fumigantnosti prodire u biljku, ali ima vrlo kratko djelovanje. Spadaju u vrlo opasna sredstva. Pripravci su slijede}i: Kofumin 50, Nuvan 50-EC, Nuvan 7 i Kofumin 7. Tiofosfati: u ovu skupinu ubrajamo sredstva vrlo razli~itog djelovanja. Mogu biti {irokog spektra djelovanja, ~istog kontaktnog djelovanja, fumigantnog i dubinskog djelovanja. Neznatno su pa sve do najopasnijih sredstava. Pripravci su sljede}i: Paration 10, Bladafum II, Basudin 40 WP, Actellic 50, Dursban E-48, Pirifos 48 EC, Pyrinex 48 EC, Zlatica pirifos, Chromorel-D, Herborel-D, Chromorel P-2, Reldan super, Ekalux 25, Chromofos 25, Ekalux P, Ofunack 40-EC, Zlatica-Ofunack i Volaton EC-500.
84

Ditiofosfati: kontaktnog su i elu~anog djelovanja. Uglavnom su vrlo {irokog spektra djelovanja, od neznatno opasnih do najopasnijih sredstava. Pripravci iz ove skupine su: Radotion E-50, Radotion P-5, Avisol DM, Gusathion WP-25, Cotnion 25 WP, Zolone liquide, Chromolon tek., Zolone PM, Chromolon PM i Ultracid 40 WP. Fosfonati: Ubraja se samo triklorfon. Djeluje elu~ano i kontaktno. Pripadaju skupini opasnih sredstava koja se ubrajaju u III. grupu otrova. Pripravci su: Dipterex 80, Dipterex TZ-25, Dipterex 5 i Avisol DM. Sistemici Prema kemijskom sastavu podijeljeni su u 3 skupine. No, svi su oni sredstva koja biljka upija, provodi svojim provodnim sustavom u ostale dijelove biljke i tamo ih skladi{ti. Zbog ovih svojstava ponajprije djeluje na insekte koji si{u biljne sokove i na {tetne grinje. Neki uz sistemi~no imaju i kontaktno djelovanje. Pravi sistemici bez kontaktnog djelovanja nalaze se u biljci i po{te|uju prirodne neprijatelje. Nisu podloni utjecaju atmosferilija i ispiranju ki{e. No, zato se due nalaze u biljci pa je ve}a opasnost od ostataka, stoga su im i karence due. Dimetil fosfati: vrlo opasni su i najopasniji insekticidi. Ubrajaju se u I. odnosno II. grupu otrova. Izraziti su sistemici no neki imaju i kontaktno djelovanje. Pripravci su: Nuvacron 20, Agrofos SL-20, Agrofos super i Hostaquick EC-50. Tiofosfati: spadaju u vrlo opasna sredstva. Neki od njih imaju akaricidno djelovanje. Sistemik bez kontaktnog djelovanja je Metasystox. Pripravci su: Lebaycid 50 EC, Metasystox (i) EC 250, Metasystox R EC 250 i Folimat LC 50. Ditiofosfati: vrlo su opasna sredstva. Uz sistemi~no neki imaju i kontaktno djelovanje, a neki djeluju kao akaricidi. Sistemici bez kontaktnog djelovanja su Ekatin i Chromotin. Pripravci su: Rogor, Chromogor 40, Kilval, Ekatin 25 i Chromotin 25. c) Karbamati Kao i organo-fosforni insekticidi i karbamati su inahibitori kolinesteraze. Simptomi trovanja su sli~ni pa je i prva pomo} i lije~enje vrlo sli~no kao i kod organofosfornih insekticida. Antidot je atropin. Sve su to opasna do vrlo opasna sredstva. Neki su izraziti aficidi (sredstva za suzbijanje lisnih u{i pa i onih najotpornijih. Neki imaju kontaktno djelovanje, a neki djeluju i na grinje. Zbog svojstva da metaboliziraju u toksi~nije spojeve od po~etne djelotvorne tvari, nekima je vrlo ograni~ena upotreba i zabranjeni su npr. u povr}u. Pripravci u ovoj skupini su: Unden 50 WP, Lannate 20 L, Nudrin L-20, Methomex 20 SL, Larvin 375, Pirimor WP 50, Pirimor 50 WG, Pirimor 25 WG, Florovin plant pin {tapi}i, Florovin kombi, Marshall 25-EC, Marshall combi, Marshall zlatica combi P, Mesurol WP 50 i Aztec 140. d) Sintetski piretroidi Sintetski piretroidi su iv~ani otrovi. Vrlo su otrovni za ribe i p~ele. Kao negativna svojstva ovih spojeva isti~u se mogu}nost brze pojave rezistentnosti, vrlo
85

{irok spektar djelovanja i time uni{tenje korisnih insekata. Smiju se koristiti jednom, a najvi{e dva puta tijekom vegetacije. Glavno pozitivno svojstvo je njihova visoka insekticidnost, {to omogu}uje kori{tenje u vrlo niskim dozama, odnosno koncentracijama. Zbog ovih niskih doza opasnost od one~i{}enja okoli{a je smanjena. Dobro djeluju i kod niih temperatura. Niti jedan piretroid nije sistemik, {to zna~i da imaju kontaktno i elu~ano djelovanje. Svi spadaju u opasna sredstva. Njihova izvjesna repelentnost smanjuje opasnost za p~ele. Neki od njih suzbijaju i vo}nog crvenog pauka i koprivinu grinju. Ne preporu~a se njihova ~esta upotreba, te ih treba koristiti naizmjeni~no s drugim grupama insekticida kako bi se usporila pojava rezistentnosti. I zbog drugih razloga ve}ina se piretroida smije koristiti najvi{e 2 puta za istu mjeru u sezoni. Pripravci su sljede}i: Sherpa 20 EC, Fury 10 EC, Decis EC, Decis EC-2,5, Decis 1,25 EC, Sumicidin EC 20, Fastac 10 SC, Meothrin 10 FL, Danitol 10 EC, Talstar 10 EC, Karate 2,5 EC, Beta- Baythroid EC 250, Trebon 10-F, Rufast 15 EC i Sumi Alfa 5 FL. Chromorel-D, Chromorel P-2, Agrofos super i Alfa combi EC su kombinacije piretroida i organo-fosfornih insekticida. Marshall combi i Marshall zlatica combi-P su kombinacije piretroida i karbamata. Danirun 11 EC je kombinacija piretroida i akaricida heksatiazoks. e) Klornikotinili Ova sredstva odravaju stalno otvorene Na-kanale i stimulacijom elektri~nih impulsa blokiraju funkcije insekata. Lije~enje je sli~no kao kod trovanja nikotinom. U nas ima dozvolu samo jedna djelotvorna tvar. Izraziti je sistemik, vrlo dobrog djelovanja na lisne u{i, ~ak i na rezistentne populacije. Pripravak: Confidor SL 200. f) Derivati nereistoksina Ovi spojevi nisu inhibitori kolinesteraze. U stanicama postupkom oksidacije prelaze u nereistoksin koji blokira kolinergi~ne sinapse bez depolarizacije. U slu~aju trovanja lije~enje je simptomatsko uz davanje L-cisteina. Selektivni su insekticidi. Kontaktnog su i elu~anog djelovanja, ali ne i sistemici. Spadaju u opasna sredstva. Pripravci su: Bancol 50 WP, Evisect-S i Evisect-P. g) Inhibitori razvoja insekata Ova sredstva ne ubijaju izravno, ve} ometaju i onemogu}avaju razvoj odre|enog stadija insekta. Inhibitori su hitinaze i ne dozvoljavaju presvla~enje li~inki u odraslog insekta. Djeluju samo na li~inke. Kontaktnog su i elu~anog djelovanja no neki su i sistemici. Neznatno su opasni do opasni. Neki su vrlo perzistentni pa je dozvoljeno samo jedno tretiranje tijekom vegetacije. Pripravci koji u nas imaju dozvolu su: Dimilin WP 10, Du-Dim SC 48, Trigard 75 WP, Applaud 25-WP, Nomolt SC, Cascade 50 EC, Insegar 25 WP i Sonet 100 EC.

86

h) Bioinsekticidi To su spojevi kojima su djelotvorna tvar spore i toksini bakterije Bacillus thuringiensis Berliner. Danas se koriste sljede}i sojevi: kurstaki za suzbijanje razli~itih gusjenica, tenebrionis za suzbijanje li~inki kornja{a i izraelensis za suzbijanje li~inki komaraca. Ne djeluju na odrasle oblike kukaca. Djeluju sporo, pa se moraju primijeniti rano, na prve razvojne stadije li~inki ili gusjenica. Spadaju u neznatno opasna sredstva. Nisu opasni za p~ele. Ne uni{tavaju korisne insekte i preporu~aju se koristiti u sustavima integrirane za{tite bilja. Nisu uvr{teni u otrove. Pripravci su: Thuricide P, Bactospeine WP, Baturad-WP, Biobit-WP, Foray FC, Biobit FC, Biobit-X1, Novodor FC i M-One. i) Inhibitori gaba receptora sinapsa Spojevi iz ove grupe izazivaju inhibiciju GABA receptora sinapsa {to uzrokuje nakupljanje gama-aminomasla~ne kiseline, prestaju prenosi impulsa te dolazi do paralize. Ukoliko do|e do trovanja ovim spojevima, hitno treba oti}i lije~niku. Ne smiju se koristiti barbiturati, benzodiazepini i valpronska kiselina. U nas ima dozvolu samo jedan pripravak na osnovi Avermektina B-1. To je derivat mikroorganizma Streptomyces avermilitis koji ivi u tlu. Spada u najopasnija sredstva. Dopu{ten je samo na cvije}u i za suzbijanje kru{kine buhe. Pripravak: Vertimec. j) Insekticidi s antifidantnim u~inkom U nas ima dozvolu samo jedna djelotvorna tvar. Sistemi~ni je aficid, neznatno opasan. Ubraja se u III. grupu otrova. Pripravak: Chess 25 WP. 5.1.1.2. Sredstva za zimsko prskanje Ova se sredstva koriste za prskanje vo}aka, vinove loze, drve}a i ukrasnog grmlja tijekom mirovanja vegetacije, tik pred kretanje vegetacije, a neka se mogu koristiti i u vegetaciji. Suzbijaju {tetnike koji prezimljuju na tim biljkama. Pripravci su: Frutapon, Bijelo ulje, Folidol ulje EC-100, Oleo-Ekalux i Oleoultracid 100. Dva pripravka Crveno ulje i Plavo ulje kombinacije su s bakrom pa suzbijaju i neke uzro~nike bolesti. 5.1.1.3. Sredstva za tretiranje tla Koriste se za suzbijanje {tetnika u tlu, ali i nekih {tetnika nadzemnih dijelova biljaka ako imaju sistemi~no djelovanje. Mogu se primjenjivati prskanjem povr{ine ili deponiranjem granula zbog ~ega na sija~icama moraju biti montirani depozitori granula. Zaraena se povr{ina moe tretirati {irom, {to je ekolo{ki i ekonomski nepovoljnije ili u redove ili brazdu tijekom sjetve. Pritom se strogo mora pridravati uputa o razmaku sredstva od sjemena kako ne bi do{lo do pojave fitotoksi~nosti.
87

Mogu se tako|er koristiti i insekticidna gnojiva, no mora biti nagla{eno da sadre insekticid. Njihova se upotreba treba ograni~avati na ekstenzivnije proizvodnje. U sredstva za tretiranje tla ubrajaju se pripravci iz 5 skupina. a) Klorirani ugljikovodici Dozvolu za upotrebu imaju samo dva pripravka na osnovi lindana, koji zbog negativnih svojstava imaju velika ograni~enja u primjeni. Pripravci: Gamacid T-50 i Furalin 5 G. b) Organo-fosforni insekticidi Dozvolu za primjenu imaju: Volaton G-5, Volaton G-10, Volatonizirano gnojivo (NPK 15:15:15), Volaton EC 500, Dyfonate G-5, Dotan G-5, Mocap G-10, Counter G-5, Dursban G-7,5, Dursban E-48, Pirifos 48 EC, Pyrinex 48 EC, Ekalux 25 i Ofunack 40 EC. Sistemi~no djelovanje ima Counter G-5. c) Karbamati Pripravci: Geocid G-5, Geocid 350 F, Furalin 5G, Geocid ST-35, Posse ST 25, Marshall 25 EC. Svi su sistemici. Za tretiranje sjemena protiv {tetnika u tlu imaju Promet 400 SC, Mesurol FS 500, Seedox 80 WP i Semevin 375. Mesurol je mamak protiv rovca. d) Piretroidi Pripravci: Force 5, te za tretiranje sjemena Force 20 SC i Semafor 20 ST. e) Ostali Pripravci za tretiranje sjemena su: Cosmos 50 FS, Gaucho WS 70 i Gaucho FS 350. 5.1.1.4. Sredstva za tretiranje itarica u skladi{tima U ovoj grupi su navedeni insekticidi koji se koriste za direktno tretiranje zrnja itarica tijekom njihova transporta na teku}oj traci. Nisu navedeni fumiganti koji se spominju u sljede}em poglavlju. Pripravci koji imaju dozvolu su: Nuvan 7, Kofumin 7, Actellic 50 EC, K-Obiol. Herbon P-1 ima dopu{tenje za tretiranje zrnja ita koje }e se prati prije upotrebe. 5.1.1.5. Sredstva za fumigaciju Sredstva iz ove skupine - fumiganti, bez obzira u kojoj formulaciji dolaze, djeluju u plinovitom stanju. Koriste se za suzbijanje {tetnika u skladi{tima i u tlu, za suzbijanje karantenskih i drugih {tetnika na vo}nim sadnicama, na vo}u i nekim drugim poljoprivrednim proizvodima. Velike su otrovnosti i specifi~nog na~ina primjene, pa su svrstani u I. skupinu otrova koja se ne smiju prodavati u maloprodaji.
88

5.1.1.6. Sredstva za za{titu drva Koriste se za premazivanje oborenih trupaca zbog suzbijanja {tetnika koji napadaju te trupce. Dozvolu u tu svrhu imaju samo dva pripravka: Dendrolin i Deltacid. 5.1.2. Akaricidi Akaracidi su sredstva kojima se suzbijaju grinje. Ponajprije djeluju na jaja, li~inke i nimfe grinja, a neki i na odrasle oblike. Ve}inom su neznatno opasni za ljude, doma}e ivotinje i p~ele. Osim specifi~nih akaricida na grinje, djeluju i neki insekticidi i fungicidi. Pripravci akaricida su sljede}i: Mitac-20, Neoron 500 EC, Pinoron, Acarstin 500, Kelthan E, Demitan, Nissorun 10 EC, Apollo 50 SC, Sanmite, Omite 30 WP, Omite 570 EX i Pirox fluid. 5.1.3. Nematocidi Nematocidi su sredstva za suzbijanje nematoda. Mogu se primijeniti na otvorenim povr{inama ili u za{ti}enom prostoru. Primjenjuju se injiciranjem u tlo, inkorporacijom granula u tlo, zalijevanjem ili fumigacijom. Bez obzira kako se primijenili, kada do|u u tlo djeluju kao fumiganti, tj. razvijaju plin. Za ve}inu nematocida odre|en je rok koji mora pro}i od primjene do sjetve odnosno sadnje kulture i on se mora strogo po{tivati zbog mogu}nosti o{te}enja kulture. Ako se radi u zatvorenom prostoru, mora se po{tivati radna karenca. Pripravci na osnovi meltibromida svrstani su u I. skupinu otrova pa se ne spominju. Dopu{tenje za kori{tenje imaju samo Mocap 10-G i Basamid granulat. 5.1.4. Limacidi Limacidima nazivamo sredstva za suzbijanje pueva. Koriste se kao zatrovani mamci i rasipaju se po tlu uz biljke. U nas imaju dozvolu pripravci: Puomor, Limax, Mesurol i Skipper. 5.1.5. Rodenticidi Rodenticidi su sredstva za suzbijanje glodavaca. Mogu se koristiti za suzbijanje glodavaca u polju ili za suzbijanje glodavaca u zatvorenim prostorima. Mogu se koristiti kao gotovi mamci u prostorijama ili se stavljaju u rupe glodavaca u polju, a neki i u hrpice na povr{ini polja. Nekima se posipavaju putevi u prostorijama kojima se kre}u mi{evi i {takori, a neki se dodaju u vodu. Faciron uljni koncentrat slui za pripremu mamaca. Chromotox patrone ubacuju se u rupe hr~ka. Faciron, Ratox i Racumin su derivati kumarina koji su kumultivni, nakupljaju se u {takorima i djeluju sporo. [takori ugibaju nakon 5-7 dana uslijed unutarnjeg krvarenja. Ostali navedeni rodenticidi djeluju nakon jednokratnog uzimanja.
89

Neke od rodenticida zbog velike otrovnosti (I. skupina: Storm) smiju primjenjivati samo ovla{tene organizacije. Sve vrste zatrovanih mamaca treba koristiti to~no prema uputama i nikako ne rasipavati. Mamci ne smiju biti dostupni djeci, doma}im ivotinjama niti divlja~i. Pri kori{tenju treba sprije~iti one~i{}enje uskladi{tenih proizvoda i bunara. Dozvoljeni su sljede}i pripravci: Faciron forte M, Ratox mamak S, Faciron uljni koncentrat, Racumin 57, Brodilon mamak, Brodilon miki mamak, Brodilon petele, Klerat-pelete, Klerat wax blocks-5, Klerat wax blocks-20, Baraki pelete i Chromotox patrone. 5.1.6. Korvicidi Korvicidi su sredstva za odbijanje {tetnih ptica. U nas ima dozvolu samo pripravak Mesurol WP 50 koji odbija ptice od napada, {to zna~i da djeluje kao repelent.

5.2. FUNGICIDI
Fungicidi su sredstva za suzbijanje parazitskih gljivica na bilju. Fungicide moemo podijeliti po raznim kriterijima: 1. po kemijskom sastavu, 2. po na~inu djelovanja, 3. po mjestu primjene. Po kemijskom sastavu mogu biti: a) anorganski fungicidi i b) organski fungicidi. Organski fungicidi dijele se na fugicide s povr{inskim djelovanjem i organske fungicide s dubinskim i sistemi~nim djelovanjem. Za prakti~ara je vana i podjela po mjestu primjene fungicida, ali i po grupi pripadnosti. Fungicidi se koriste za suzbijanje: a) uzro~nika bolesti koje se prenose sjemenom (sjeme, lukovice, gomolji), b) uzro~nika bolesti koje se nalaze u tlu, c) uzro~nika bolesti koje se nalaze na nadzemnim dijelovima biljaka. Jasno je da se neke djelotvorne tvari mogu koristiti za suzbijanje uzro~nika bolesti opisanih pod a, b i c kao na pr. kaptan. Protiv prve skupine mikroorganizama tretira se sjeme (sjeme u {irem smislu rije~i obuhva}a, osim sjemenki, lukovice, gomolje, rizome itd.). Za suzbijanje uzro~nika bolesti u tlu koriste se naj~e{}e sredstva {irokog spektra koja istovremeno suzbijaju uzro~nike bolesti, {tetnike, nematode i korove. 5.2.1. Anorganski fungicidi U anorganske fungicide spadaju fungicidi na osnovi bakra i sumpora. Oni djeluju povr{inski i nisu sistemi~ni. 5.2.1.1. Fungicidi na osnovi bakra Dugo su bili jedina sredstva za suzbijanje plamenja~e na vinovoj lozi. Ubrzo je utvr|eno da imaju mnogo {iri spektar djelovanja, te se do pojave organskih fungi90

cida koristio jako {iroko. Fungicidi na osnovi bakra mogu biti fitotoksi~ni pri niskim temperaturama uz prisutnost visoke relativne vlage. Na ko{ti}avim vo}kama koriste se za zimska prskanja, a jezgri~avim nadalje do pojave rui~astog pupa. Fungicidi na osnovi bakra mogu se koristiti najvi{e 2 puta na povr}u i 3 puta na ostalim kulturama tijekom jedne vegetacije. Trovanje ljudi nastaje ako uzimaju bakrene soli peroralno. Ako se uzme 3-5 g, nastaju elu~ane smetnje. Doze od 5-8 g izazivaju o{te}enja sluznice eluca, dok dozne iznad 8-12 g mogu biti smrtonosne. Poslije trovanja osje}a se metalni okus u ustima, ga|enje, koje je popra}eno povra}anjem (izbljuvci su plavozeleni). Povra}anjem se izbaci velik dio otrova iz tijela, pa je zbog toga smrtnost rijetka. Ako se uzmu ve}e doze, nastaje jako slinjenje, gr~enje vanjskih mi{i}a, proljev je plavo obojen, a kasnije crn, ~esto sa sukrvicom. Otrovanom treba dati mlijeko s bjelancem, a kod teih slu~ajeva treba pozvati lije~nika. 1. Bakreni sulfat je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 (za {takora) 1 000 mg/kg. Bakreni sulfat dolazi u promet pod nazivom Modra galica. Ona slui kao polazni materijal za pripravu bordo{ke juhe. Obi~no se upotrebljava 0,75% - 1%tna bordo{ka juha. Za pripremu 1% bordo{ke juhe potrebno je 1 kg modre galice i 1,2 kg ga{enog vapna ili 0,4 kg ivog vapna odnosno 0,55 kg hidrazitiranog vapna. Kristali modre galice stave se u gazu i urone u 50 litara vode da se postupno otope. Nakon desetak sati kristali se otope, a eventualne ne~isto}e zaostaju u gazi. U drugih 50 litara razmuti se vapno te se dobije vapneno mlijeko. Uz stalno mije{anje dodajemo otopinu galice u vapneno mlijeko. Na taj na~in se dobije bordo{ka juha teku}ina plave boje i neutralne reakcije. Ispravno pripremljena bordo{ka juha treba imati neutralnu reakciju, {to se moe provjeriti indikator papiri}ima. Za pripremu bordo{ke juhe ne smiju se koristiti metalne posude. U prometu se nalaze i ve} gotovi pripravci, koje treba samo otopiti u vodi da bi se dobila preporu~ne koncentracija. Gotovi pripravci su: Bordo{ka juha WP-20, Bordo{ka mje{avina, Bordo{ka suspenzija WP, Curpocaffaro 20, Bordo{ka juha 25, Bordo{ka juha- Manica, Marina Rame, Cafforo WP-32. 2. Bakreni oksiklorid svrstan je u III. skupinu otrova. LD 50 (za {takore) iznosi 1440 mg/kg. Dolazi pod trgova~kim nazivom Bakreno vapno WP 50. 3. Bakreni hidroksid svrstan je u III. skupinu otrova. LD50 iznosi 1000 mg/kg. Na osnovi ove djelotvorne tvari dolazi nekoliko fungicida i to: Champion, Champion teku}i, Champ teku}i, Champ formula 2 i Cuproxat. Osim fungicidnog, pokazuju odre|eno djelovanje i na neke bakterije. 4. Kombinacija bakra s organskim fungicidima Osim spomenutih fungicida na osnovi bakra, ima nekoliko tvorni~kih kombinacija bakra s organskim fungicidima ili im je dodan cinkov sulfid. Kod tih kombinacija manja je mogu}nost pojave fitotoksi~nosti a ne{to su duljeg djelovanja od karbamata. Cupramix je kombinacija bakrenog hidroksida (20%) i metirama (40%). Bakarni antracol je kombinacija bakrenog oksiklorida (17,5%) i propineba (45,5%). Bakreni dithane kombinacija je bakrenog oksiklorida (30%) i mankozeba (25%). Bakreni eurapen je kombinacija bakrenog oksiklorida (15%) i diklofluanid (35%).
91

Cuprablau Z je mo~ivo pra{ivo za suspenziju s 35% bakra i 2% cinka u obliku cinkova sulfida. 5. Kombinacija bakra i mineralnih ulja koriste se za suzbijanje uzro~nika bolesti, te {tetnika koji prezimljavaju ({titaste u{i, jaja lisnih u{iju i crvenog pauka) na jezgri~avom, ko{ti}avom vo}u i vinovoj lozi. Primjenjuju se u periodu mirovanja vegetacije (do stadija "A"). Spadaju u III. skupinu otrovnosti. Dolaze pod trgova~kim nazivima: Crveno ulje (10% bakreni oksid +55% ulje) i Plavo ulje (10% bakarni hidroksid +55% ulje). 5.2.1.2. Fungicidi na osnovi sumpora Ovi se fungicidi upotrebljavaju za suzbijanje pepelnica. Sumpor kao fungicid ima sposobnost isparavanja. Njegove pare pogubno djeluju na patogenu gljivu i na manje udaljenosti od mjesta na biljci koje je bilo tretirano. Posjeduje izvjesno akaricidno djelovanje. Oralnim uno{enjem ve}ih koli~ina nastaje podraaj sluznice eluca i crijeva, pojave se gr~evi i proljev. Pri disanju i pri povra}anju osje}a se miris na sumporovodik. Otrovanog treba iznijeti na svjei zrak, dati mu medicinskog ugljena, sedative i kardiotonik. 1. Mo~ivi i koloidni sumpor Djelovanje fungicida na osnovi sumpora ovisi o temperaturi. Na temperaturi ispod 16 oC njegovo djelovanje je slabo, ali ako se povisi temperatura, pove}at }e se i djelotvornost. Kada temperature prije|u 25 oC, treba prestati sa za{titom, jer moe do}i do palei tretiranih biljaka. Kod nas su registrirani fungicidi pod trgova~kim nazivom: Sumpor SC-80, Kumulus DF, Thiovit WG, Chromosul 80, Pepelin, Sumpor mo~ivi Mikro 80, Mo~ivi sumpor 80. U za{titi vinograda ~esto se koristi sumpor u obliku pra{iva, a dolazi pod trgova~ki imenom: Sumpor prah, Sumpor u prahu, Sumporno pra{ivo, Ventilirani sumpor. 2. Kombinacije sa sumporom Da bi se smanjio rizik od rezistentnosti na sistemi~ne fungicide, formulirano je nekoliko kombinacija sistemika sa sumporom kao {to su: Tridal-S (nuarimol 0,4% + sumpor 72%), Atemi-S (ciprokonazol 0,8% + sumpor 80%). Svi su oni namijenjeni suzbijanju pepelnice na vinovoj lozi. 1. Kalijev permanganat koristi se u vinogradu za suzbijanje pepelnice kao sredstvo s izraenim eradikativnim djelovanjem. Uzima se 125 g. hipermangana i otopi u 100 lit. vode. Tome se doda 2 kg ga{enog vapna. Takvim pripravkom se temeljito poprskaju grozdovi. Hipermagan o~isti grozd od zaraze, ali ne za{ti}uje lozu od novih infekcija. zbog toga se sljede}eg dana grozdovi ponovno moraju poprskati nekim fungicidom za za{titu loze od pepelnice. 5.2.2. Organski fungicidi s povr{inskim djelovanjem Organski fungicidi predstavljaju najbrojniju skupinu fungicida. Ve}ina njih ima {iroki spektar djelovanja. Daju dobru za{titu i ne izazivaju fitotoksi~ne promjene. Po kemijskom sastavu svrstani su u nekoliko podskupina.
92

5.2.2.1. Ditiokarbamati Na ~ovjeku mogu izazvati nadraaj koe (osip) i konjunktivitis. Ako se peroralno uzimaju, nastaju elu~ane smetnje, koje se o~ituju ga|anjem, povra}anjem i gubitkom apetita. Izbljuvak pri povra}anju ima miris na sumporovodik. Ako se uzimaju visoke doze, pada krvni tlak i temperatura, te nastaje vrtoglavica. Kod otrovanog treba provocirati povra}anje i dati mu medicinski ugljen. Ne smije konzumirati masti i ulja, a alkohol se ne smije uzimati 2 tjedna po oporavku. Po potrebi isprati o~i (barem 15 minuta) i kou te otrovanog uputiti lije~niku. 1. Cinbeb svrstan je u III. skupinu otrova. LD 50=5000 mg/kg. Ne smiju se koristiti na kulturama koje su namijenjene izvozu. U prometu se nalaze: Radocineb i Zineb S-80. 2. Mankozeb svrstan je u III. LD 50 je 6750 mg/kg. Ima {irok spektar djelovanja kao i cineb, ali je dueg djelovanja, slabije ga ispiru ki{e. Dopu{teno je najvi{e 3 tretiranja na krumpiru, raj~ici, patlidanu i ko{ti~avim vo}kama. Fungicidi na ovoj osnovi su: Dithane M-45, Dithane M-70, Dithane M-45 FLO, Dithane plavi, Pinozeb M-45. Posebne formulacije koriste se za tretiranje sjemena kao {to su Dithane S-60, Dithane FLO crveni, Mankozeb TS. 3. Kombinacije s mankozebom Da bi smanjio rizik od rezistentnosti kod sintetika, ~esto sistemi~ni fungicidi dolaze u promet u smjesi s organskim fungicidima, me|u njima i s mankozebom. Kombinacije s mankozebom su: Systhane MZ, Galben M, Ridomil MZ 72, Sandofan M-8, Acrobat MZ, Tattoo MC, Tridal MZ. 4. Propineb je svrstan u III. skupinu otrova LD 50 iznosi 8500 mg/kg. Na povr}u se smije primijeniti 3 puta tijekom vegetacije. Fungicidi su: Antracol WP70, Chromoneb S-70, te Antracol BT koji je kombinacija triadimefona 1,25% i propineba 70%. Antrocol combi (cimoksanil 6% + propineol 70%), Bayleton AC64 (triadimefon 2% + cimoksanil 4,8 + propinb 52%). 5. Metiram je svrstan u III. grupu otrova. LD 50-10000 mg/kg. Spada u fungicide vrlo {irokog spektra, dosta perzistentnog djelovanja. Kod nas dolazi pod trgova~kim imenom Polyram DF. U kombinaciji s nitrotaolom 48% dolazi pod nazivom Palitop, a suzbija pepelnicu jabuke. 6. Tiram svrstava se u III. skupinu otrova, LD50 je 500 - 1000 mg/kg. Ne koristi se vi{e za tretiranje nadzemnih dijelova biljke, ve} se koristi za tretiranje sjemena. Za tretiranje sjemena registriran je Radotiram obojeni, Radotiram TS, Thiram 42 S. Dolazi u kombinacijama sa sistemi~nim fungicidima za tretiranje sjemena. 5.2.2.2. Ftalimidi Imaju dosta {irok spektar, ali zbog toksikolo{kih razloga ne primjenjuju se za tretiranje nadzemnih dijelova povr}a. Upotrebljavaju se za raskuivanje tla, a neki i za tretiranje sjemena. Na ~ovjeku mogu izazvati alergi~ne pojave. Ako se uzmu na usta izazivaju nadraaj jednjaka, bolove u trbuhu, malaksalost, nesvjesticu, pad tlaka, aritmiju srca. Prva se pomo} sastoji u izazivanju povra}anja, ispiranju eluca, uzimanju lijeka Digitalis.
93

1. Kaptan je svrstan u III. skupinu otrova LD-50=9000 mg/kg. Primjenjuje se za raskuivanje tla u rasadu i kao sredstvo za raskuivanje sjemena. Za{tita od polijeganja biljaka u klijali{tima postie se zalijevanjem 0,3% otopinom Kaptana s tim da se utro{i oko 3-4 l/m otopine. Spre~ava infekcije nakon ozljeda nastalih od tu~e. Netoksi~an je za neke korisne insekte (Syrfide, Miride, Neuroptera i pauci predatori). Pri ~estoj primjeni pove}ava se populacija crvenog pauka. Preparati su: Merpan, Captan WP-50, Captan 4F. Za tretiranje sjemena koriste se Radokaptan obojeni, Captan SP-4 i Captan ST-S. 2. Kombinacije s kaptanom Zbog izraenog kurativnog djelovanja, te povoljnog djelovanja na boju i mreavost plodova jabuka, kaptan dolazi u mje{avini sa sistemicima (triazolima) pod nazivima: Topas C, Atemi C, Meteor. 3. Folpet je svrstan u III. grupu otrova LD 50 d (za m. {takora) 171 mg/kg (. {takora) 10.000 mg/kg. Na nekim sortama kru{aka moe biti fitotoksi~an. Pored osnovnog djelovanja na plamenja~u vinove loze, smanjuje zaraze s pepelnicom i sivom plijesni, pa se naj~e{}e koristi u vinogradarstvu. Ako se navlai, vrlo brzo u skladi{tu dolazi do razgradnje d.t. U promet dolazi pod nazivom Folpan WDG. 4. Kombinacie s folpetom Zbog povoljnih postranih efekata, smanjenja rizika od rezistentnosti, folpet ~esto dolazi u smjesi sa sistemi~nim fungicidima za suzbijanje plamenja~e na vinovoj lozi pod nazivima: Sandofan F, Galben F, Caltan, Mikal. 5.2.2.3. Dikarboksimidi Zbog pojave rezistentnosti gljive Botrytis cinerea, na vinovoj lozi preporu~uju se pimjenjivati 1, a najvi{e 2 puta u jednoj vegetaciji. Na salati se koristi nakon {to je salata razvila 3-4 lista. Ukoliko se primijene prije ovog razvojnog stadija ili u vi{oj dozi mogu izazvati zastoj u rastu i neujedna~enog razvoja listova. Kod ~ovjeka mogu izazvati iritaciju koe i o~iju. 1. Vinklozolin je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 10.000 mg/kg. Dolazi pod trgova~kim nazivima Ronilan FL, Ronilan DF. 2. Iprodion je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 3500 mg/kg. Dolazi pod trgova~kim imenom Kidan. 3. Kombinacije s dikarboksimidima Da bi se pro{irio spektar djelovanja na patogene gljive, formulirane su dvije kombinacije: Konker (vinklozolin 20% + karbendazim 16,5%) i Rovral TS FLO (iprodion 17,5% + karbendazim 8,7%) Silbos DF je kombinacija vinoklozolina (10%) i TMTD (64%), koja smanjuje populaciju rezistentnih jedinki gljive Botrytis cinerea na dikarboksimide. 5.2.2.4. Organski fungicidi s kositrom Spadaju u dosta perzistentna sredstva. Spada u II. skupinu otrova. LD 50 - 171 mg/kg. U povr}u su dozvoljene najvi{e 3 primjene tijekom vegetacije. Smatraju se
94

opasnijim fungicidima. Moe izazvati iritaciju sluznice. Nakon trovanja simptomi se o~ituju obi~no nakon 2-3 dana u vidu glavobolje, vrtoglavice, {uma u u{ima i smetnji vida. Kod drasti~nijih slu~ajeva dolazi do povra}anja, klijenuti mi{i}a, gr~eva i paralize disanja. Kontaminiranu kou ispirati tu{em, o~i isprati najmanje 15 minuta. Kod peroralnog trovanja provocirati povra}anje, a zatim se unesre}enom daje 3 dl mlake vode i ponovo provocira povra}anje. Postupak se ponavlja dok otrovani ne povra}a ~istu vodu. Moe se ordinirati 50 g aktivnog ugljena. Po potrebi laskans-natrijev sulfat (Glauberijeva sol) 0,25 g/kg tjelesne teine. Dimerkaprol (BAL) nema u~inka. 1. Fentin hidroksid je aktivna tvar u fungicidu Brestanid (50% d.t.). 5.2.2.5. Ostali organski fungicidi 1. Dinokap Djeluje samo na uzro~nike pepelnica i smanjuje napad grinja. Za razliku od fungicida na osnovi sumpora, djelovanje dinokapa nije ovisno o temperaturama. Svrstan je u III. skupinu otrova, LD 50 980 - 1190 mg/ha, ali pripada opasnim sredstvima. Nadrauje kou i sluznicu. Ova aktivna tvar postala je ponovo aktualna nakon {to se pojavila rezistentnost Uncinule nacator na sistemike. Fungicidi na ovoj osnovi su: Karathane EC (36% d.t.), Karathane WP (18% d.t.), dok je Sabithane kombinacija sistemika (miklobutanila 7,5% + dinokapa 32,5%). 2. Ditianon je svrstan u III. grupu otrova. LD 50 = 1140 mg/kg. Ima dobro preventivno i kurativno djelovanje na V. inaequalis. Povoljno djeluje na boju plodova jabuke. Na osnovi ove a.t. u prometu je fungicid Delan SC-750 (75%) i Delan 500 SC (50%). 3. Dodin je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 1000 mg/kg. Kod niskih temperatura (5 oC) nije dovoljno djelotvoran. Ima dobro preventivno i kurativno djelovanje na V. inaeqalis. Ne mije{a se sa sumporom i tetradifonom. Fungicidi na ovoj osnovi su: Syllit 65 WP, Chromodin S-65. (svi imaju 65% d.t.) 4. Diklofluanid je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 525 mg/kg (za enke {takora). Na osnovi ove aktivne tvari registriran je fungicid Euparen 50 WP (50% d.t.) 5. Kinometoat je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 2500 mg/kg. Osim fungicidnog djelovanja djeluje na grinje i kru{kinu buhu. Na osnovi ove d.t. dolazi u promet preparat Morestan (25% d.t.). 6. Cimoksanil spada u III. skupinu otrova. LD 50 = 1450 mg/kg. To je kontaktni fungicid s ograni~enim sistemi~nim kretanjem samo na organu biljke na koji je nane{en. U promet dolazi uvijek u kombinaciji s fungicidima s povr{inskim djelovanjem. Kod nas je registriran Antaracol combi i Bayleton AC WP 64,8. 7. Guazatin je svrstan u II. skupinu otrova. LD 50 = 260 mg/kg. Dolazi pod trgova~kim imenom Panoctine 35 SC Ponactine Total. Koristi se za raskuivanje sjemena p{enice. 8. Oksikinolin sulfat je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 2000 mg/kg. Spada u opasna sredstva. Koristi se za potapanje podloga, plemki i jednogodi{njih cjepova prije skladi{tenja, a s ciljem za{tite od sive plijesni i drugih mikroorgani95

zama na rozgvi. Kod potapanja cjepova sprije~iti potapanje korijena. Dolazi u promet pod nazivom Chinosol W. 5.2.3. Biolo{ki fungicid Trichoderma harzianum je antagonisti~ka gljiva koja suzbija gljivu Botrytis cinerea i neke druge. Preparat je Trichodex. Ne ubraja se u otrove. 5.2.4. Organski sistemi~ni fungicidi Do sada spomenuti fungicidi imaju povr{insko djelovanje, dakle biljka mora biti za{ti}ena prije nego spora gljive padne na list. Kod sistemi~nih fungicida odre|en postotak aktivne tvari ostaje na povr{ini te funkcionira kao fungicid s povr{inskim djelovanjem. Iz povr{inskih stanica fungicid se {iri po listu ili ~ak u druge dijelove biljke, {to zavisi o karakteru sistemi~nog fungicida. Tako sistemi~ni fungicid djeluje iz lista, utje~e nepovoljno na gljivu parazita, i nakon {to je u{la u unutra{njost lista. Zbog tih karakteristika neki sistemi~ni fungicidi imaju ne samo preventivno djelovanje ve} i kurativno. Ta karakteristika ovisi o mnogo ~imbenika, o karakteristikama fungicida, o patogenoj gljivi, doma}inu, o momentu njegove primjene, razdoblju inkubacije itd. Premda sistemi~ni fungicidi daju ne{to bolju za{titu nego fungicidi koji djeluju samo povr{inski, ipak ih treba racionalno koristiti. Ako ~esto primjenjujemo neke skupine sistemi~nih fungicida, brzo se pove}ava populacija rezistentnih sojeva gljiva. Kao posljedica pojave rezistentnosti, djelotvornost fungicida bit }e manja. Zbog toga je na{a preporuka sistemi~ne fungicide koristiti samo onda kad oni pruaju izrazitu prednost (jak pritisak parazita, ki{no razdoblje) nad fungicidima s povr{inskim djelovanjem. Ukoliko ipak moramo koristiti vi{e puta u vegetaciji, onda treba koristiti fungicide iz raznih kemijskih skupina, odnosno razli~itog na~ina djelovanja. Na taj na~in produit }emo vijek njihove primjene i mo}i }emo ih upotrijebiti onda kad konvencionalni fungicidi ne daju zadovoljavaju}u za{titu. Radi boljeg poznavanja strategije u borbi protiv rezistentnosti, sistemski su prikazani su po kemijskim skupinama. 5.2.4.1. Benzimidazoli 1. Karbendizam je svrstan u III. skupinu otrova. Spada u opasna sredstva. LD 50 = 2500 mg/kg. Kod pre~este primjene dolazi do pojave rezistentnosti pa ga treba koristiti naizmjeni~no s fungicidima iz drugih skupina. Preporu~uje se primijeniti ga 1-2 puta u istoj vegetaciji. U promet dolazi pod nazivom Bavistin FL i Chromozin FL. Zbog {irokog spektra djelovanja ~esto dolazi u kombinacijama s drugim djelotvornim tvarima pod trgova~kim nazivima: Alto combi, Impact C, Konker, Rovral TS FLO, Bayleton total, Tilt CB 187, 5, Duett. 2. Tiabendazol je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 3300 mg/kg. U promet dolazi pod nazivom Mikazol pasta, kojom se premazuju rane na stablima nakon rezidbe. Osim ove namjene, sastavni je dio nekih fungicida za tretiranje sjemena (Ferrax, Vincit F).
96

5.2.4.2. Fungicidi koji kod gljiva inhibiraju sintezu ergestola Gotovo istovremeno s fungicidima iz skupine benzimidazola razvili su se i prvi fungicidi koji inhibiraju sintezu ergosterola. Kod mnogih gljiva ergesterol ima zna~ajnu ulogu u strukturi stani~ne stijenke. Ukoliko nedostaje ergesterola, nastaju nepovratna o{te}enja na stani~noj stijenci, a kao posljedica toga gljiva gubi sposobnost za ivot. U tu skupinu spadaju morfolini, piperazini, pirimidini, triazoli i imidazoli. 1. Morfolini Kao jako alkalne materije u teku}em i plinovitom stanju nadrauju kou i sluznicu do nekroza. U tom slu~aju ispirati kou i kontanimirane dijelove vodom. 1. Tridemorf je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 480 mg/kg. Preparat nosi naziv Calixin. Na p{enici se koriste nie doze (0,5 - 0,3 lit/ha), jer u dozama predvi|enim za je~am moe biti fitotoksi~an. 2. Fenpropimorf je druga a.t. iz skupine morfolina. Svrstan je u III. skupinu otrova LD 50 = 3000-3600 mg/kg. dolazi pod trgova~kim nazivom Corbel. Archer 425 EC je kombinacija fenopropimorfa 30% + propikonozola 12,5%. 2. Piperazini 1. Triforin je svrstan u III. skupinu otrova LD 50 = 11000 mg/kg. Na bijelim sortama vinove loze moe biti fitotoksi~an. Preparat nosi naziv Saprol N (19% d.t.). 3. Pirimidini Do sada nisu opisani simptomi trovanja ljudi. Mogu izazvati iritaciju koe i sluznice u vidu crvenila. Kontaminiranu kou i o~i dobro isprati vodom. 1. Fenarimol je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 2500 mg/kg. Dolazi pod trgova~kim nazivom Rubigan EC i Rubigan 12 SC (12% d.t.). 2. Nuarimol je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 2000 mg/kg. Preparat nosi naziv Trimidal (9% d.t.). 3. Ciprodinil je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 2000 mg/kg. Preparat je Chorus 75 WG (75% d.t.). Kombinacija (ciprodinila 37,5% + fludiksonila 25%) je registrirana za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi pod nazivom Switch 62,5 WG. Karenca mu je 35 dana. 4. Pirimetanil je svrstan van grupe otrova. LD 50 = 5000 mg/kg. Pokazuje slabo sistemi~no djelovanje kada je primijenjen na list. Me|utim, primijenjen preko korijena pokazuje visoki stupanj sistemi~nosti. Ne utje~e na vrenje mo{ta niti na kvalitetu vina. Registriran je za suzbijanje sive plijesni na vinovoj lozi pod imenom Mythos (30% d.t.). Djelotvoran je kao i Switch i u vinogradima gdje prisutna rezistentnost na dikarboksimide.

97

4. Triazoli Svi su svrstani u III. skupinu otrova. Trazoli i imidazoli, kod ljudi djeluju slabo iritiraju}e na kou i sluznicu oka. Na o~ima dolazi do konjuktivitisa. U slu~aju peroralnog uno{enja dolazi do smalaksalosti, e|i, znojenja, ga|enja na hranu i povra}anja. Ako sredstvo dospije u o~i, potrebno je dugotrajno ispirati vodom. Kod peroralnog uno{enja ispirati eludac vodom i preporu~iti sredstvo za ~i{}enje. 1. Triadimefon LD 50 = 568 mg/kg. Dozvoljena je primjena najvi{e 2 puta tijekom jedne vegetacije. Preparati su: Bayleton special WP-5, Bayleton WP 25. Postoje i kombinacije formulirane zbog pro{irenja spektra kao {to su: Bayleton total (triadimefon 12,5% + karbendazim 25%); Bayleton AC-64 (triadimefon 2% + cimoksanil 4,8% + propineb 58%). 2. Triadimenol LD 50 = 700 mg/kg. U jednoj vegetaciji dopu{tena su samo dva tretiranja. Dolaze pod trgova~kim nazivom Bayfidan EC 250 i Shavit 250 EC. Koristi se i za tretiranje sjemena p{enice, je~ma i zobi. Dolazi pod nazivom Baytan 15 WS i Baytan FS 150. 3. Bitertanol LD 50 = 500 mg/kg. Preparati su Baycor WP 25 i Baycor EC 300. 4. Tebukonazol LD 50 = 3300 mg/kg. Preparat je Folicur 250 EC i EW. Dolazi u kombinacijama kao: Folicur plus (tebukonazol 23,8% + triadimenol 12%), Folicur BT - 225 (tebukonazol 12,5% i triadimefon 12,5%), Folicur E (tebukonazol 10% + diklofluanid 40%). Osim za prskanje biljaka, koristi se i za raskuivanje sjemena p{enice i je~ma. Trgova~ki nazivi su: Raxil 2 WS, Raxil ES 015, Raxil T 515 FS (tebukonazol 1,5% + riram 50%). 5. Miklobutanil. LD 50 = 1600 mg/kg. Toleranca iznosi 0,3 mg/kg. Moe se primijeniti do 3 puta tijekom jedne vegetacije. Preparati su Systhane 12 E, Systhane 6 FLO. Dolazi i u kombinaciji s mankozebom pod nazivom Systhane MZ (miklobutalin 1,75% + mankozeb 60%). 6. Bromkonazol LD 50 = 270 mg/kg. Dozvoljena su do 2 tretiranja u jednoj vegetaciji. Dolaze pod trgova~kim imenom Granit-20 (20% d.t) u ratarstvu i Vectra (10% d.t) u vo}arstvu i vinogradarstvu. 7. Ciprokonazol LD 50 = 1250 mg/kg. Na ovoj osnovi dolaze u promet fungicidi Alto 320 SC i Atemi. Zbog pro{irenja spektara dolazi i u kombinacijama: Atemi S (ciprokonazol 0,8% + sumpor 80%, Atemi C (ciprokonazol 1% + kaptan 27%) i Alto combi 420 SC (ciprokonazol 12% + karbendazim 30%). 8. Heksakonazol LD = 2189 mg/kg. Moe se koristiti do dva puta u vegetaciji. Dolazi pod trgova~kim nazivom Anvil-5, a u kombinaciji s kaptanom pod imenom Meteor (heksehonalozil 1,25% + kaptan 47,5%). 9. Flutriafol LD 50 = 1140 mg/kg. Dozvoljena su 2 tretiranja tijekom vegetacije. Dolazi na tri{te pod nazivom Impact SC, a u kombinaciji s karbendazimom pod nazivom Imapct C (flutriafol 15% + karbendozim 9,4%). Za tretiranje sjemena p{enice i je~ma koristi se Ferrax koji se sastoji od flutriafola 3%, tiabendazola 1% i etirimola 40%. Vincit F tako|er se koristi za tretiranje sjemena, a sastoji se od 2,5% flutriafola i 2,5% tiabendazola.
98

10. Dinikonazol LD 50 = 2100 mg/kg. Preparat se naziva Sumi-8. Dozvoljava se primjena 2 puta u itaricama, a 3 puta na jabuci i vinovoj lozi tijekom jedne vegetacije. 11. Flusilazol LD 50 = 1270 mg/kg. U vo}arstvu su dozvoljena 3 tretiranja, a u ratarstvu 2 tretiranja tijekom vegetacije. Preparat je Punch 10 EW. 12. Propikonazol LD 50 = 1517 mg/kg. Na ovoj osnovi su fungicidi Tilt 250, Tilt premium i Bumper. Postoje i kombinacije sa {irim spektrom djelovanja, a to su Tilt CB (propikonazol 6,2% + karbendazim 12,5%) i Rias 300 (propikonazol 15% + difenkonazol 15%). 13. Penkonazol LD 50 = 2125 mg/kg. Preparat je Topas 100 i kombinacija s kaptanom Topas C (penkonazola 3% + kaptana 47,5%). 14. Difenkonazol LD 50 = 1453 mg/kg. Fungicid za tretiranje biljaka nosi naziv Score 250 (25% d.t.), a za tretiranje sjemena je Dividend 030 FS. 15. Epoksikonazol LD 50 = 3160 mg/kg. Dolazi samo u kombinacijama s drugim djelotvornim tvarima. Fungicidi iz ove skupine su Duett (epoksikonazol 12,5% + karbendazim 12,5%), Rex (epoksikonazol 18,7% + metiltiofanat 31%), Tango (epoksikonazol 12,5% + tridemorf 37,5%), Opus team (fenpropimorf 25% + epoksikonazol 8,4%). 16. Fenpropidin LD 50 = 18000 mg/kg. Dolazi pod nazivom Rider 400 EC (fenpropidin 27,5% + propikonazol 12,5%). 5. Imidazoli 1. Prokloraz je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 1600 mg/kg. Slab je sistemik. Preparati sa 40% d.t. su: Sportak 45, Mirage 45 i 50% a.t. Octave 50 WP (kompleks s manganom). Dolazi i kao sastavni dio preparata za tretiranje sjemena Prelude (prokloraz 10,8% + karbendazim 40%). 6. Hidroksipirimidini Bupirimat je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 4000 mg/kg. Djeluje isklju~ivo na pepelnice. Dolazi pod trgova~kim nazivom Nimrod (25% d.t.). 7. Tiofosfati Pirazofos je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 151-632 mg/kg. Opasno sredstvo. Koristi se za suzbijanje pepelnica. Dolazi pod trgova~kim nazivom Afugan (33% d.t.). 5.2.4.3. Fenilamidi Ovu skupinu sa~injava nekoliko aktivnih tvari (benalaksil, metalaksil, oksadiksil, ofurak), koje su sli~ne po kemijskom sastavu i na~inu djelovanja na parazitske gljive. Suzbijaju plamenja~e (Perpnosporales), na koje djeluju preventivno i kurativno. Poznato je da kod ove skupine moe do}i do rezistentnosti, pa se u prometu
99

dolazi isklju~ivo u kombinacijama s fungicidima s povr{inskim djelovanjem, {to im uz to pro{iruje spektar djelovanja. U slu~aju da se pojavi rezistentnost na preparate iz bilo koje od nabrojenih d.t., rezistentnost }e se javiti na ~itavu skupinu. 1. Benalaksil je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 4200 mg/kg. Kod nas su registrirani: Galben C (benalaksila 4,2 + bakarnog oksiklorida 33%), Galben - M. (benalaksil 8% + mankozeb 65%) i Galben F (benalaksil 8% + folpet 50%). 2. Metalaksil je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 1438 mg/kg. U prometu su sljede}i fungicidi: Ridomil MZ 72-WP (metalaksil 8% + mankozeb 64%), Ridomil plus 48, (bakreni oksiklorid 40% + metalaksil 8%). 3. Oksadiksil je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 186 mg/kg. Fungicidi na ovoj osnovi su: Sandofan M-8 (oksadiksil 8% + mankozeba 56%), Sandofan C-5 (oksadiksil 5% + bakar 50%), Sandofan F (oksidiksil 20% + folpet 69%). 4. Ofurak je svrstan u III. skupinu otrova LD 50 = 2600 mg/kg. Caltan (ofurak 6% + folpet 45%) je jedini fungicid iz ove skupine. 5.2.4. Ostali sistemici 1. Propamokarb ima u biljci slabije izraeno sistemi~no kretanje od fenilamida. Pokazuje samo preventivno djelovanje. Suzbija plamenja~e. Svrstan je u III. skupinu otrova. LD 50 = 8600 mg/kg. Otrovanom je dovoljno dati aktivni ugljen, eventualno ispiranje eluca. Kod teih slu~ajeva moe se propistai atropin paze}i na to~ne doze naro~ito kod djece. Dolazi u promet pod trgova~kim nazivom Previcur 607 SL. Kombinacija propamokarba (24,8% + mankozeba 30%) dolazi u promet pod nazivom Tattoo. 2. Al-fosetil je izraziti sistemik, koji se kre}e uzlaznim i silaznim tokovima. Kurativno djelovanje je slabije izraeno nego kod fenilamida. Svrstan je u III. skupinu otrova. LD 50 = 5800 mg/kg. Ne suzbija plamenja~u na krumpiru i raj~ici. Dolazi pod trgova~kim nazivom (Aliette (80% d.t.), a u kombinacijama nosi naziv Mikal (Al-fosetil 50% + folpet 25%) i Mikal B (Al-fosetila 25% + bakar 25%). 3. Dimetomorf spada u III. skupinu otrova. LD 50 = 2000 mg/kg. Sistemi~no kretanje po biljci je ograni~eno samo na organ biljke na koji je nane{en fungicid. Djeluje na mnoge plamenja~e. Ima vrlo dobro antisporulantsko djelovanje, stoga mu je kurativno djelovanje dobro. Dolazi u promet pod trgova~kim nazivom Acrobat MZ, a sadri 9% dimetomorfa i 60% mankozeba. 4. Karboksin je svrstan u III. skupinu otrova. LD 50 = 3820 mg/kg. Kod nas je registriran preparat za tretiranje sjemena pod nazivom Vitavax 200 (karboksin 38% + titam 38%) i Vitavax 220 FF (karboksin 20% + tiram 20%). 5.2.5. Sredstva za raskuivanje sjemena Dobra kakvo}a sjemena jedan je od glavnih preduvjeta za postizanje visokih uroda. Sjetva zaraenog sjemena povla~i preno{enje uzro~nika bolesti na biljke tijekom vegetacije. Zbog toga dolazi do gubitaka u koli~ini i kakvo}i. Osim toga,
100

sjetvom zaraenog sjemena unosimo u tlo parazite koji kontanimiraju tlo vi{e godina. Na sjemenu se uzro~nici bolesti mogu nalaziti: a) na povr{ini sjemena, b) dublje ili pli}e u sjemenoj lupini ili ostacima perigona, c) u unutra{njosti sjemena. Raskuivanje sjemena Kemijski spoj s fungicidnim djelovanjem ima zada}u da uzro~nike bolesti (ponajprije gljive) uni{ti, te da tako ne do|e do zaraze novoformirane bilke. Sjemenom gotovo svih poljoprivrednih biljaka prenose se neki uzro~nici bolesti, pa je zakonska obveza da se sjeme vanijih kultura tretira - itarice, kukuruz, {e}erna i sto~na repa, suncokret te neke vrste povr}a (grah i gra{ak). Za tretiranje sjemena suncokreta registrirani su sljede}i fungicidi: Radotiram obojeni, Thiram 42 S, Vitavax 220 FF, a za raskuivanje sjemena kukuruza Vitavax 220 FF, Mankozeb TS Captan SP-4, Dithan S-60, Dithane FLO crveni. Za tretiranje sjemena {e}erne repe koriste se Radotiram obojeni, Dithan S-60, Vitavax 200 FF.

101

Tablica 12. Fungicidi za tretiranje sjemena strnih itarica dozvoljeni u Hrvatskoj

Djelotvorna tvar 1. Triadimenol 15 15 Baytan FS 150 % a.t. Preparat Baytan 15 WSPSj Proizvo|a~ Bayer

Doza za 100 kg sjemena 200 g + 500-600 ml vode

200 g + 500-600 ml vode

2. Tebukonazol 1,5 3. Tebukonazol + TMTD 1,5 + 50

Raxil 2 WS Raxil ES 015 Raxil T 515 FS

Bayer

150 g + 600 ml vode

200 ml + 600 ml vode Bayer

200 ml + 800 ml vode

4. Karboksin + TMTD 5. Karboksin + TMTD

38,7 + 38,7 20 + 20

Vitavax 200 (PSj) Vitavax 200-FF

Herbos - Uniroyal Herbos Uniroyal

150 g 200-250 g + 600 ml vode 200- 300 ml

6. Karbendazim + prokloraz

40 + 10,8

Prelude SP

Hoechst Schering Agrevo

200 g + 200-300 ml vode

Djelotvornost Tilletia caries (sin. T. tritici) Ustilago tritici Septoria spp. Ustilago nuda Ustilago hordei Ustilago avenae Erysiphe graminis (rani napad) Puccinia spp. (rani napad) Rhynchosporium secalis (rani napad) Tilletia caries (sin. T. tritici) Ustilago tritici Ustilago nuda Ustilago hordei Drechslera sorokiniana Tilletia caries Ustilago tritici Fusarium spp. Ustilago nuda Pyrenophora graminea Tilletia spp. Ustilago spp Helminthosporium spp. Tilletia spp. Ustilago tritici Ustilago nuda Ustilago hordei Fusarium spp. Helminthosporium teres H. graminearum H. avenae Tilletia spp. Fusarium spp. Ustilago nuda Cochliobolus sativum Pyrenophora graminea

Nastavak tablice br. 12

Djelotvorna tvar 7. Etirimol + Flutriafol + Tiabendazol 40 3 1 Herbos Ferrax % a.t. Preparat Proizvo|a~ Zeneca

8. Flutriafol + Tiabendazol 2,5 + 2,5

Vincit - F

Zeneca Herbos

9. Propikonazol + Imazalil 1,25+1 + 2,5 Benit Universal + Tiabendazol 047,5-LS (TK)

Ciba-Geigy Chromos

10. Difenkonazol

Dividend 030 FS

Ciba-Geigy

11. Guazatin acetat 12. TMTD 13. Mankozeb

35 48 60 43 43

Panoctine 35 Thiram 42-S Dithane S-60 (PSj) Dithane flo crveni (SC) Mankozeb-TS Mankozeb-P

Rhone-Poulenc Uniroyal Herbos Rohm & Haas Herbos

Doza za 100 kg sjemena Djelotvornost 500 ml + 300-400 ml vode Tilletia spp. Fusarium spp. Ustilago nuda Pyrenophora graminea (smanjuje napad) Erysiphe graminis (rani napad) 200 ml + 300-400 ml vode Tilletia spp. Fusarium spp. (smanjuje napad) Septoria nodorum Pyrenophora graminea Ustilago spp. Helminthosporium spp. 200 ml Tilletia spp. Fusarium graminearum Ustilago tritici Ustilago nuda Pyrenophora graminea 200 ml Tilletia caries Ustilago tritici Septoria nodorum Cochliobolus sativus 200 ml Tilletia spp. Fusarium spp. 230 ml + 600 ml vode Tilletia spp. F usarium spp. (smanjuje napad) 200 g 250 ml Tilletia caries Fusarium nivale Tilletia caries Fusarium spp.

250 ml + 500-1000 ml vode

Tablica 13. Fungicidi za tretiranje sjemena povr}a

Preparat Radotiram WP Djelotvorna tvar % tiram 80 Doza za 100 kg sjemena Grah ig ra{ak 200-300 g povr}e sa sitnim sjemenom 300-500 g

Radotiram plus

tiram 25,6 + Na-mobibdat 8,5

Grah i gra{ak 200- 300 ml + 0,3-0,5 l vode

Radokaptan SC Kaptan kaptan 48 SP-4 Thiram 42-S tiram 48

Grah 170 ml Gra{ak 170 ml

Vitavax 200 FF Radotiram WP obojeni

tiram 20 + karboksin 20 tiram 80

Raj~ica 520 ml/100 kg sj. Mrkva 610/100 kg sj. Kupus 550 ml/100 kg sj. Grah 230 mj/100 kg sj. za ravnomjerno nano{enje dodaje se 0,5-1 l vode Gra{ak 250 ml/100 kg sj. Grah i gra{ak 200-300 g Povr}e sa sitnim sjemenom 300-500 g

Djelotvornost Alternaria spp.,Ascochyta spp.,Aspergillus spp.,Fusarium spp.,Penicillium spp.,Rhizopus spp.,Verticillium spp. Alternaria spp.,Ascochyta spp.,Aspergillus spp.,Fusarium spp.,Penicillium spp.,Rhizopus spp.,Veticillium spp. Ascochyta spp.,Colletotrichum lindemuthianum (Sacc. et Magn.) Bri. et Cav. alternaria spp.,Aspergillus spp.,Fusarium spp.,Penicillium spp.

Proizvo|a~

Herbos

Herbos

Herbos

Uniroyal- Cemical Herbos

Thiram 42-S

tiram 48

Vitavax 200 FF

tiram 20 + karboksin 20

Raj~ica 520 ml Mrkva 610 ml Kupus 550 ml Grah 230 ml za ravnomjerno nano{enje dodaje se 0,6 l vode Gra{ak 250 ml

Aspergillus spp.,Fusarium spp.,Penicillium spp.,Rhizoctonia spp. Ascochyta spp.,Alternaria spp.,Aspergillus spp.,Fusarium spp.,Penicillium spp.,Rhizopus spp.,Verticillium spp. Alternaria spp.,Aspergillus spp.,Fusarium spp.,Penicillium spp.

Uniroyal-Cemical Herbos

Herbos

Uniroyal-Cemical i Herbos

Aspergillus spp.,Fusarium spp.,Penicillium spp.,Rhizoctonia spp.

Uniroyal-Cemical i Herbos

5.2.6. Sterilizacija tla Kod uzgoja biljaka u za{ti}enom prostoru, plodored je vrlo ~esto preuzak, pa dolazi do akumulacije {teto~inja. Stoga se dovodi u pitanje rentabilnost proizvodnje ukoliko se ne provede dezinfekcija tla. Pritom se mogu iskoristiti fizikalne metode. Za termodezinfekciju tla moe se koristiti pregrijanu vodenu paru, sun~evu energiju ili zagrijani zrak. Kemijska metoda dezinfekcije tla Ova metoda se ~esto koristi, jer je jeftinija od metode dezinfekcije pomo}u vodene pare i zagrijanog zraka. Ve}ina kemijskih supstanci koje se koriste za dezinfekciju tla su ponaprije nematocidi, ali imaju {iri spektar djelovanja. Iz tablice 14. vidi se da kemijska sredstva za dezinfekciju tla imaju nematocidno, fungicidno i insekticidno djelovanje, ali isto tako suzbijaju ili reduciraju korove. Tablica 14. Spektar djelovanja sredstava za dezinfekciju tla
Dezinficiens a.t. (naziv preparata) 1. Dazomet (Basamid gran.) 2. Metilbromid* (Sobram 98,Fumyl-o-Gas) * Ne smije se koristiti kod uzgoja povr}a fungicid + + nematocid + + insekticid + + herbicid + +

1. Dazomet je svrstan u II. skupinu otrova. Spada u opasna sredstva. LD 50 = 520 mg/kg. Nadrauje kou i sluznicu, te moe izazvati alergi~ne pojave. U slu~aju kontaminacije, ispiranje s vodom. Uzimati vitamin C u pove}anim dozama. 2. Metilbromid je zbog visoke toksi~nosti za ljude, kao i specifi~nog na~ina primjene svrstan u I skupinu otrova. LD 50 = 56.- i 6,39 mg/kg za kuni}a. Primjenu sredstava mogu izvoditi samo stru~njaci ovla{tenih organizacija. Kod kontaminacije koe, dolazi do upalnog procesa s mogu}om pojavom plikova. Udisanje izaziva o{te}enje di{nih putova i plu}a. Po~etni simptom su glavobolja, op}a slabost, ga|enje, povra}anje, smetnje disanja. Nekoliko sati nakon trovanja, otrovani tetura i drhti. Kod perkutanih trovanja ispirati kontaminirane dijelove vodom i otopinom sode bikarbone. Kod trovanja putem di{nih organa, otrovanog osloboditi kontaminirane odje}e, iznijeti ga na svjei zrak, utopliti ga, dati kisik, prevesti ga do bolnice u lee}em poloaju.

5.3. HERBICIDI
Herbicidi su sredstva koja su u stanju suzbiti (ubiti) ili zaustaviti rast pojedinim biljkama. Danas je u svijetu poznato preko 1000 herbicidno aktivnih molekula. Od navedenog broja tek ne{to vi{e od 200 razli~itih herbicidnih spojeva (djelatnih tvar) ekonomski je isplativo te je na njihovoj osnovi formulirano vi{e desetaka tisu}a razli~itih preparata. U Hrvatskoj dozvolu za promet posjeduju 92 herbicida na osnovi kojih je formulirano 216 herbicidno aktivnih preparata.
105

Sve pripravke sredstava za za{titu bilja (vidjeti i 4.11) pa tako i herbicide, s gledi{ta forme (oblika) moemo razvrstati u dvije skupine: 1. KRUTE FORMULACIJE Zajedni~ke karakteristike svih krutih formulacija su: - ne sadre organsko otapalo (+) - lak{e se uni{tava ambalaa nakon upotrebe (+) - lak{e je pokupiti rasuto sredstvo (+) - ekolo{ki prihvatljivije forme (+) - tei postupak u radu (-) Od krutih formulacija herbicidi se naj~e{}e javljaju u obliku: - dispergiraju}e granule (DF, WG) - manje pra{e prilikom pripreme {kropiva (+) - konstantne su volumne teine (+) - mogu}a odvaga i volumetrijski (+) - iz ambalae se lako ista~u (+) - manje rezidua na ambalai (+) - volumen ambalae zaprema 2-3 puta manji prostor (+) - lak{e skladi{tenje (+) - ne kristaliziraju (+) - ne sedimentiraju (+) - skupa formulacija (-) - pjenu{ave tablete (T) - nepotrebna odvaga (+) - lak postupak u radu (+) - ~ista ambalaa (+) - preskupo za sredstva visokih dozacija po ha (-) 2. TEKU]E FORMULACIJE Zajedni~ke karakteristike ove skupine formulacija jest: - dozacija se odre|uje volumenom pa je nepotrebna odvaga (+) - lak{i je postupak u radu (+) - u vodi tvore stabilnu suspenziju (+) - uglavnom se lako ista~u (+) Naj~e{}e se javljaju u obliku: - koncentrirane emulzije (EC) - sadre organsko otapalo (-) - zapaljive su (-) - kristaliziraju stajanjem (-) - koncentrirane suspenzije (SC, KS) - sadre glikol kao antifriz (-) - taloe se stajanjem (-) - kapsulirane forme (CS) - smanjena toksi~nost u usporedbi s EC (+) - smanjena hlapivost (+) - produeno vrijeme raspada (-)
106

- elatinaste forme (GL) su vodotopive ele vre}ice s EC sadrajem - prakti~ne (+) - nema ambalae (+) - manje organskog otpada (+) Bez obzira na tip formulacije, sve herbicide moemo razvrstati na jedan od sljede}ih na~ina: 1. podjela prema mehanizmu djelovanja 2. podjela prema kemijskoj pripadnosti 3. podjela prema vremenu i na~inu primjene 5.3.1. Podjela prema mehanizmu djelovanja Nakon primjene, herbicid u biljku moe dospjeti na dva na~ina, putem lista ili putem korijena. Na~in ulaska herbicida u biljku putem lista ili putem korijena prikazan je na slikama 12 i 13. Iz priloenog crtea vidi se da sredstvo kad dospije na list mora prodrijeti kroz kutikulu, epidermu, palisad, sve do floema. Odavde se putem asimilata ({kroba) sistemi~no translocira do mjesta djelovanja. Nasuprot tomu, herbicid moe u biljku dospjeti i putem tla, odnosno kroz korijen. U tom slu~aju, nakon primjene herbicida na tlo potrebne su oborine. Ki{a s povr{ine tla premjesti herbicid u zonu korijena korovne biljke koji kroz epidermu, korteks i endoderm dospijeva do ksilema odakle, putem vode uzlaznim kretanjem dospijeva do mjesta djelovanja (vidi sliku 13).

Sl. 12. Shematski prikaz pretpostavke apsorpcije i translokacije herbicida putem lista
107

Sl. 13. Shematski prikaz puta ulaska i translokacije herbicida (sistemi~nog) iz tla (pretpostavka) Kad herbicid dospije u biljku, on je sposoban zaustaviti ili usporiti neki od za rast i razvoj presudnih fiziolo{kih funkcija biljke. S gledi{ta utjecaja na fiziolo{ke procese biljke, sve herbicide dijelimo u sljede}e skupine: 1. 2. 3. 4. 5. Herbicidi koji inhibiraju fotosintezu (ureati, diazini, triazini, neki amidi i bipiridili). Herbicidi trova~i respiracije (fenoli, hidroksibenzonitrili) Inhibitori diobe stanice (tio- i tiolkarbamati, neki amidi, dinitroanilini) Inhibitori rasta (fenoksi derivati masnih kiselina, benzoeve kiseline, pikloram, flurenol) Nespecifi~ni i nepoznati na~ini djelovanja (anorganski herbicidi, alifatske karboksilne kiseline, amitrol, glifosat, MH i dr.).

5.3.2. Podjela prema kemijskoj pripadnosti Podjela po kemijskoj pripadnosti razvrstava sve herbicide bez obzira na njihov mehanizam djelovanja kao i na~in, mjesto i vrijeme primjene u 22 skupine. Ta podjela je sljede}a: 1. 2. 3. 4. 5.
108

Anorganske soli (eljezni sulfat, natrijev klorat, boraks). Halo-alkalne kiseline (TCA, dalapon, klorfenilprop-metil). Fenoksi derivati masnih kiselina (2,4-D, 2,4-DP, 2,4-DP-P, 2,4,5-T, MCPA, mekoprop, mekoprop-p, fenoprop). Aromatske kiseline (2,3,6-TBA, dikamba, klopiralid, fluroksipir, kloramben, klortal-dimetil, pikloram, triklopir). Amidi i nitrili (bromoksinil, diflufenikan, difenamid, diklobenil, flukloridon, izoksaben, joksinil, propizamid, napropamid, klortiamid, klomazon).

6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22.

Anilidi (alaklor, acetoklor, butaklor, dimetaklor, dimetenamid, metolaklor, metazaklor, propaklor, propanil, propizaklor). Nitrofenoli (dinoseb, dinoterb). Nitrofenilni esteri (bromfenoksim, fluorfen, nitrofen, oksifluorfen, bifenoks, fomesafen). Nitroanilini (benfluralin, dinitramin, izopropalin, nitralin, orizalin, pendimetalin, profluralin, trifluralin). Karbamati (asulam, barban, fenmedifam, desmedifam, karbetamid, klorprofam, molinat, profam,prosulfokarb). Organofosforni (glifosat, glufosinat, sulfosat). Tiokarbamati (butilat, bentiokarb, cikloat, dialat, EPTC, vernolat). Ureati (diuron, izoproturon, klortoluron, kloroksuron, klorbromuron, linuron, monolinuron, metabenztiazuron, metobromuron i dr.). Triazini i triazinoni (atrazin, aziprotrin, ametrin, atraton, cijanazin, ciprazin, dipropetrin, desmetrin, metribuzin, metamitron, prometrin, prometon, simazin, terbutilazin, terbutrin). Uracili (diazini) (terbacil, lenacil, bromocinil). Bipiridili (difenzokvat, dikvat, parakvat). Piridazini (kloridazon, piridat, norflurazin). Cikloheksanoni (setoksidim, ciklosidim, tralkoksidim). Fenoksi-fenoksi derivati masnih kiselina (diklofop-metil, fluazifop-p-butil, fenoksaprop-etil, haloksifop-esteri, kvizalofop-etil, propakvizafop). Sulfonilureja (amidosulfuron, nikosulfuron, primisulfuron, rimsulfuron, triasulfuron, tifensulfuron, tribenuron). Imidazolinoni (imazapir, imazakvin, imazetapir, imazametabenz-metil). Ostali (etofumesat, oksadiazon, amitrol, bentazon, sulkotrin).

5.3.3. Podjela prema vremenu i na~inu primjene. S gledi{ta vremena i na~ina primjene, sve herbicide moemo razvrstati na sljede}i na~in: 1. selektivna aplikacija - aplikacija prije sjetve, sadnje ili presa|ivanja - tretiranje po listu kontaktnim herbicidima - tretiranje po listu sistemi~nim herbicidima - tretiranje tla i inokorporacija - aplikacija prije nicanja kulture - tretiranje lista kontaktnim herbicidima - tretiranje lista sistemi~nim herbicidima - tretiranje tla (rezidualni) - aplikacija nakon nicanja kulture - tretiranje lista kontaktnim herbicidima - tretiranje lista sistemi~nim herbicidima - tretiranje tla (rezidualni) - recirkuliraju}a prskalica (usmjereno tretiranje pod list ili direktno na korovsku biljku)
109

2. neselektivna aplikacija (totalno) - aplikacija na nezasijanim povr{inama (pruge, industrijska dvori{ta, putovi, aerodromi, rafinerije, dalekovodi i dr.) totalno suzbijanje - aplikacija prije nicanja korova - aplikacija nakon nicanja korova - aplikacija u vodotocima i ribnjacima Kontaktni herbicidi (nitrofenoli, nitrofenilni esteri, bipiridili i dr.) nakon {to dospiju u dodir s biljkom, spre (spale) zelene dijelove biljke. Stoga ih zovemo i dodirni herbicidi. Sistemi~ni herbicidi (fenoksi derivati masnih kiselina i dr.) postupno prodiru u biljku sve do floema te se asimilatima ({krobom) premje{taju (translociraju) u druge dijelove biljke. Stoga ih zovemo i translokacioni herbicidi. Slikom naprijed re~eno izgleda ovako:

Sl. 14. Na~in primjene herbicida Iz priloenog je vidljivo da herbicid moe djelovati selektivno ili totalno.
110

5.3.4. Selektivna aplikacija Selektivna primjena ima svrhu da se u kulturi suzbiju neeljene (korovne) biljne vrste, a da se pritom zna~ajnije ne o{teti kultura. Selektivni u~inak naj~e{}e se temelji na razli~itoj apsorpciji, usvajanju, translokaciji, metabolizmu i biokemijskom djelovanju izme|u kulture i korova. Selektivnost se moe temeljiti i na razli~itom vremenu i na~inu aplikacije. Selektivnost nikad nije apsolutna. Kao {to se moe vidjeti, herbicid ne mora uvijek biti selektivan. Naime, herbicid ~esto moe o{tetiti kulturu, odnosno, on moe djelovati fitotoksi~no. Naj~e{}e se fitotoksi~no djelovanje javlja kad: - predoziramo - neispravne sapnice (rasprskiva~i) - preklapanje - neispravni ure|aj za prskanje - nepravilna priprema sredstva u vodi - neispravno odabrana dozacija u odnosu na tip tla - kontaminacijom - ne~ista prskalica - ne~ist rezervoar za vodu - ne~istom vodom iz kanala i sl. - zano{enjem (driftom) - zano{enjem kapljice sredstva - zano{enje parama - zano{enje tla herbicidnim vjetrom - adsorpcijom i ispiranjem - plitka sjetva - ispiranje u zonu korijena (potencijalno bazi~ni herbicidi) - rezidue u tlu - perzistentni herbicid u su{noj godini - aplikacija u krivo vrijeme - prije ili poslije propisanog roka u kom djeluje selektivno. Herbicidi se mogu selektivno primijeniti: - prije sjetve odnosno sadnje (pre-sowing), - nakon sjetve, a prije nicanja kulture i korova (pre-emergence), - nakon nicanja kulture i korova (post-emergence). Primjena prije sjetve (pre-sowing) Prije sjetve, odnosno sadnje pojedinih kultura, mogu se upotrijebiti kontaktni herbicidi koji }e spriti iznikle jednogodi{nje korove. Primjena se obi~no obavlja nekoliko dana prije sjetve odnosno sadnje, {to ovisi o tipu herbicida (npr. Reglone ili Basta prije sjetve povrtnica). Translokacijski herbicid suzbit }e uz jednogodi{nje i vi{egodi{nje korove. Primjena se obavlja ranije, ~esto u jesen za proljetnu sjetvu (npr. Cidokor prije sjetve p{enice, kukuruza, suncokreta). Na nezakorovljenu povr{inu prije sjetve
111

primjenjuju se rezidualni herbicidi koje }e biljka nakon nicanja upiti putem korijena. Na ovaj na~in naj~e{}e se primjenjuju hlapivi i fotolabilni herbicidi (Treflan, Devrinol 45 F). Nakon prskanja potrebno ih je oru|em (tanjura~a ili sjetvosprema~) unijeti u tlo (inkorporirati) na odre|enu dubinu. Primjena nakon sjetve, a prije nicanja (pre-emergence) I ovaj rok primjene omogu}uje primjenu kontaktnih, translokacionih i rezidualnih herbicida. Kontaktni herbicidi primjenjuju se u slu~aju kad nakon sjetve korovi niknu prije kulture (npr. u luku iz sjemena, per{inu, mrkvi, krumpiru). Kontaktni herbicidi djelotvorni su samo na jednogodi{nje korove. Translokacijski (sistemi~ni) herbicidi }e uz jednogodi{nje suzbiti i vi{egodi{nje korove, potrebno je voditi ra~una o njihovoj selektivnosti. Rezidualni }e zbog svoje postojanosti (perzistentnosti) nakon primjene zadrati due vrijeme herbicidni u~inak. Tako }e ih korov kad otpo~ne nicati upiti putem korijena ili klice te }e biti suzbijen. Na ovaj na~in mogu se primijeniti samo selektivni herbicidi. Primjena nakon nicanja (post-emergence) U ovom roku primjene redovito se koriste kontaktni, translokacioni i rezidualni selektivni herbicidi. Kontaktni su djelotvorni na jednogodi{nje, translokacioni na jedno i vi{egodi{nje, dok rezidualni naj~e{}e suzbijaju samo jednogodi{nje korove. Kod primjene nakon nicanja kulture selektivnost se zasniva na dozaciji, zatim na anatomskim, morfolo{kim i fiziolo{kim razlikama izme|u korova i kulture. Faza razvoja kulture u vrijeme tretiranja je veoma zna~ajna za selektivno djelovanje herbicida. Klimatske prilike u vrijeme tretiranja }e tako|er odlu~ivati o selektivnosti. Pojedini herbicidi mogu iskazivati istovremeno aktivnost putem lista, ali i putem korijena (npr. Radazin u kukuruzu, Sencor u krumpiru, Goal u luku i sl.). S gledi{ta vidljivog u~inka na korove, sve ih bez obzira na rok primjene moemo razvrstati u sljede}e skupine: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. rezidualni (iskazuju herbicidni u~inak kroz due vrijeme, biljka ih upija putem korijena). translokacioni (apsorpcija putem lista ili putem korijena). rezidualni+kontaktni (apsorpcija korijenom i u~inak dodirom). rezidualni+translokacioni (korijenom+korijenom ili listom). rezidualni+kontaktni+translokacioni (korijenom+dodirom+korijenom ili listom). kontaktni+rezidualni (dodirom+korijenom). kontaktni (nema apsorpcije, djeluju dodirom (kontaktom)).

5.3.5. Totalna aplikacija Totalni ili neselektivni herbicidi suzbijaju svu vegetaciju. Oni se primjenjuju prije sjetve ili sadnje neke kulture, neposredno prije sjetve (glifosat) ili na eljezni~kim prugama, industrijskim objektima, putevima, kanalima, aerodromima, rafinerijama i dr. U drugom slu~aju koriste se perzistentni herbicidi {irokog spektra s izraenim rezidualnim u~inkom (Arsenal, Radokor i dr.).
112

5.3.6. Perzistentnost herbicida u tlu Kao {to je ve} re~eno, rezidualni (perzistentni) herbicidi uglavnom se primjenjuju na tlo ili u tlo. Kad herbicid dospije na povr{inu tla s ki{om, biva raspore|en u tlo. Kao {to znamo, tlo koje se sastoji od krute, teku}e, plinovite i ive faze, veoma je kompleksan sustav, a zajedno sa sun~evom energijom omogu}uje nam ivot na kugli zemaljskoj. Zbog re~enog je veoma vano znati {to se doga|a s herbicidom nakon primjene, treba pratiti raspored herbicida po fazama tla, njegovu degradaciju i utjecaj na plodnost tla. Na slici 15. prikazani su procesi koji utje~u na inaktivaciju odnosno perzistentnost nekog herbicida u tlu.

Sl. 15. Procesi inaktivacije herbicida Iz prikaza je vidljivo da herbicid koji vodom dospije u tlo, podlijee procesima gubitaka i procesima razgradnje. Gubici nastaju uslijed: - ispiranja u dublje slojeve - isparavanja - adsorpcijom (usvajanjem) od strane biljke - adsorpcijom (vezivanjem) na mineralne i organske koloide tla. Razgradnja ili degradacija odvija se procesima: - fotorazgradnje - kemijskom razgradnjom - razgradnja mikroorganizmima.
113

U prvom slu~aju molekula herbicida zadri prvobitni oblik, ali je herbicid "izgubljen" (nedostupan) korijenu korovne biljke. U drugom slu~aju molekula degradira (razgradi se) na herbicidno inaktivne sastojke. Svaki od navedenih procesa od velikog je zna~aja te o njemu ovisi perzistentnost nekog herbicida u tlu. S druge strane, perzistentnost odnosno postojanost nekog herbicida ~esto ograni~ava plodored. Npr. nakon upotrebe Radazina u kukuruzu sljede}e sezone na istu povr{inu zabranjeno je sijati ~itav niz osjetljivih kultura. U tablici br. 15 dat je prikaz perzistentnosti, toksi~nosti, topivosti u vodi, sklonosti adsorpciji i ograni~enja u odnosu na primjenu nekih herbicida. Veoma perzistentni herbicidi kao npr. triazini, sulfonilureja spojevi, imidazolinon herbicidi ~esto isklju~uju sjetvu nekih osjetljivih kultura jednu ili vi{e narednih sezona. U tablici br. 16 prikazujemo fitotoksi~no djelovanje rezidualnih herbicida godinu dana nakon primjene na neke zna~ajnije kulture. Upravo zbog re~enog, kod izdavanja dozvole za promet rezidualnim herbicidima, redovito se propisuje plodored i isklju~uje sjetva osjetljivih kultura. Tablica 15. Toksi~nost, topivost u vodi, sklonost adosprciji, perzistentnosti i ograni~enja za neke herbicide
Toksi~nost Topivost mg/kg u vodi (akut. oral. LD ppm 25oC 50) 5.000 x 2.318 105 1.480 1 3.080 33 5.000,1 vrlo jaka 1.030 4.500 1.100 500 5.000 9 x 3.720 335 3.330 440 5.000 2.533 500 1.960 2.534 1.650 1 Perzistentno Ograni~enja st u tluOgrani~ena Adsorpcija u pitkoj standardne primjena u tlo vodi doze (mjeseci) x 1-10 umjerena 1-2,5 umjerena 0,5 jaka 2-8 + + 4-5 slaba 1-6 slaba 0,5 slaba 1-5 umjerena 1 1 1 x 1-10 x 1 1 1-3 1,5-2 + -

Herbicidi

Acent (nikosulfuron) Antor (dietatiletil) Targa (kvizalofop) Radazin (atrazin) Balan (benefin) Banvel (dikamba) Basagran (bentazon) Tell (primisulfuron) Betanal AM (fenmed.+desmed.) Betanex (desmedifan) Bladex (cianazin) Blazer (acifluorfen) Pardner (bromoksinil) Classic (klorimuron) Cobra (laktofen) Deherban A (2,4-D) 2,4-DB (2,4-DB) Dual (metolaklor) Eptan (EPTC)

7 umjerena 171 jaka neograni~enjaka 130 300 0,1 900 netopiv 530 370 x jaka x slaba slaba jaka jaka

114

Nastavak tablice br. 15

Toksi~nost Topivost mg/kg Herbicidi u vodi (akut. oral. LD ppm 25oC 50) Eradicane (EPTC+antidot) 1.370 370 Erik (ametrin) 1.750 185 Express (tribenuron) 5.000 280 Fusilade (fluazifop-P-butil) 4.830 2 Gramoxon (parakvat) 120 neograni~en Kerb (propizamid) 5.620 15 Lasso (alaklor) 1.200 242 Sencor (metribuzin) 1.950 1.200 Afalon (linuron) 1.500 75 MCPA (MCPA) 800 netopiv Nortron (etofumesat) 6.400 110 Pinnacle (tifensulfuron) 5.000 2.400 Grasidim (setoksidim) 2.675 48 Pivot (imazetapir) 5.000 1.400 Preview 1.500 x (metribuzin+klorimur) Radokor (simazin) 5.000 5 Stomp (pendimetalin) 3.380 1 Pyramin (kloridazon) 3.600 1 Ro-Neet (cikloat) 3.160 85 Roundup (glifosat) 5.000 neograni~en Scepter (imazakvin) 5.000 60 Sinbar (terbacil) 5.000 710 Sonalan (etalfluralin) 10.000 1 Lontrel (klopiralid) 5.000 1.000 Sutan (butilat) 3.880 45 Treflan (trifluralin) 3.700 1 Nikotin 10 Benzin 150 Kofein 200 Aspirin 1.240 2.500 Kuhinjska sol 3.320 360.000 Legenda: x - nema raspoloivih podataka Perzistentno Ograni~enja st u tluOgrani~ena Adsorpcija u pitkoj standardne primjena u tlo vodi doze (mjeseci) jaka 1,5-2 vrlo jaka 1-3 x 0,25 umjerena 0,25 vrlo jaka 1 jaka 2-9 jaka 1,-2 + + umjereno 2-4 vrlo jaka 2-4 vrlo slaba 1-4 jaka 1-4 x 0,25 umjereno 0,25 umjereno 2,8 vrlo jako 1-10 + jaka vrlo jako jaka jako vrlo jako umjereno umjereno vrlo jako umjereno vrlo jako vrlo jako 2-8 3-6 1-2 1-3 1 2-8 5-6 3-5 1-10 1,5-2 3,6 + -

115

Tablica 16. Rezidualno djelovanje nekih herbicida godinu dana nakon aplikacije. Prosjek s ve}eg broja lokaliteta.
Herbicid simazin diuron prometrin prometrin bromacil bromacil trifluralin trifluralin difenamid difenamid benzulid benzulid kloridazon kloridazon dikamba dikamba pikloram pikloram Prosjek lokaliteta doza 1 kg/ha, 4 4 1 4 1 4 1 4 4 16 4 16 4 16 4 16 1 4 je~am 3,2 3,6 0,9 2,1 2,5 4,5 0,2 1,4 1,9 2,1 0,6 1,4 1,2 2,3 1,1 1,5 1,4 2,3 7 proso 1,8 1,9 0 1 2 4,2 2,1 5,3 1,1 1,4 0,6 1,4 0 1,4 1,3 1,9 1,4 2,9 5 {e}. repa 5,6 3,6 0,6 1,5 3,2 5,5 0,4 4 1,9 2 2,3 3,7 0,5 1,9 0,9 2 4,2 5,3 7 lucerna 9,1 0 0 1,8 4,6 10 0,6 1,1 0 0,9 0 2 0,4 0,7 2,4 2,9 9,6 10 2 raj~ica 4,7 4,1 0,3 7,4 4,6 6 0 1,8 0,7 1,8 1,4 0,5 3,9 2,8 1,5 2,4 5,2 5,8 3 p{enica 4,2 2,6 1,6 3,4 4,3 6,2 0,5 0 0,7 2 0,2 1,3 0,7 3,3 0,3 1,2 4,7 2,5, 2

Fitotoksi~nost ocijenjena po skali 0-10 gdje je 0 = bez u~inka, 5 = blaga kloroza, zastoj rasta, 10 = sve biljke uginule (Anderson, 1977).

116

6. MJERE ZA[TITE BILJA PO KULTURAMA

6.1. [TETNICI
6.1.1. Ratarski usjevi 6.1.1.1. [tetnici raznih usjeva [tetnici u tlu - i~njaci, rovac, gr~ice Ovi {tetnici ive u tlu i hrane se korijenjem gotovo svih kulturnih biljaka. Naj~e{}e uzrokuju prorje|ivanje sklopa kukuruza, {e}erne repe, suncokreta i duhana, te o{te}enja gomolja krumpira. Pri ja~em napadu mogu uzrokovati zaostajanje u rastu i venu}e biljaka. ^esto prorijede sklop za vi{e od 30% uzrokuju}i velike {tete. @i~njaci imaju dugo, usko, valjkasto tijelo ute boje sli~no mjedenoj ici, zato ih ~esto zovu i drotari. Narastu do 3,5 cm. Rovac je 5-7 cm dugi zdepasti kukac crvenkastosme|e boje. Gr~ice su bijele sa sme|om glavom, zgr~ena tijela, narastu do 5 cm. @i~njaci su brojni na preoranim livadama i pa{njacima, djeteli{tima i lucerni{tima. Ve}e {tete rade u su{nim godinama i na nezakorovljenim tlima. Rovac je ~e{}i na organski bogatim "vrtnim" tlima, a posebice je brojan unutar ~etverokuta Zagreb- Ivani} grad-Bjelovar-Krievci. Gr~ice su naj~e{}e u vlanijim brdskim podru~jima Gorskog kotara i Like. Za{tita usjeva mogu}a je samo preventivno, {to zna~i unaprijed. Stoga treba prije sjetve odlu~iti treba li {tititi usjev. To je mogu}e prema pro{logodi{njem iskustvu na povr{ini koja se sije, zapaanju {tetnika kod obrade ili pregledom tla. Pritom se na|eni {tetnici broje, broj prera~una na ~etvorni metar i usporedi s pragom odluke. Prag odluke za i~njake za okopavine u Slavoniji je 1-2 jedinke, a u zapadnom dijelu Hrvatske 3-5 jedinke po ~etvornom metru. Na zakorovljenom usjevu okopavina, te na strnim itaricama, ove su brojke ve}e. Za{tita se provodi primjenom granuliranih insekticida istovremeno sa sjetvom, depozitorima pri~vr{}enim na sija~ici. Sistemi~ni insekticidi dodatno mogu za{tititi mladi usjev i od {tetnika nadzemnih dijelova biljke, a svi tzv. "zemlji{ni" insekticidi {tite i od napada atomarije. Sistemi~ni insekticidi su Geocid G-5 i Counter G-5. Kontaktni "zemlji{ni" insekticidi su Dursban G- 7,5, Volaton G-5 i G-10, Dotan G-5, Furalin 5G. Osim primjene granuliranih insekticida, za{tita se postie i prskanjem tla prije sjetve uz uno{enje (inkorporaciju) insekticida u tlo nakon primjene. Prskati se moe cijela povr{ina ili samo traka oko sjetvenih redova. Kod prskanja traka ure|aj za prskanje treba biti pri~vr{}en na sija~ici. Za ovu svrhu koriste se insekticidi Dursban E-48, Pirifos 48 EC, Pyrinex 48 EC, Volaton EC
117

500,Ekalux 25, Ofunack 40 EC, Marshall 25 EC, Force 5. Svi su dopu{teni u kukuruzu i {e}ernoj repi, neki i u suncokretu i duhanu. Kod slabijeg do srednje jakog napada za{tita je mogu}a i tretiranjem sjemena. Za sjeme kukuruza, {e}erne repe i suncokreta dopu{tena je primjena pripravka Geocid ST-35, Promet 400 SC, Cosmos 50 FS; kukuruza i suncokreta Posse ST 25, Mesurol FS 500, Semevin 375; kukuruza i {e}erne repe Seedox 80 WP, Force 20 SC; kukuruza i krumpira Gaucho FS 350; samo kukuruza Semafor 20 ST, a samo {e}erne repe Gaucho WS 70. Za tretiranje sjemena uljane repice dopu{teni su Promet 400 SC i Mesurol FS 500. Sovice Sovice su no}ni leptiri ~ije gusjenice o{te}uju sve kulture. Gusjenice sovica pozemlju{a su preko dana u tlu, a u sumrak izgrizaju prizemne dijelove biljaka. zemljane su boje i na dodir se saviju u kolut. Narastu do 4 cm. Najve}e {tete nanose mladim usjevima tijekom prolje}a, a jedna vrsta i oziminama u jesen. Gusjenice lisnih sovica cijeli su dan na biljkama gdje o{te}uju li{}e usjeva, rade}i rupe u njemu. Zelenkastosme|e su boje, duge do 3,5 cm. Najve}e {tete nanose u lipnju, u {e}ernoj repi ~e{}e u rujnu. Gusjenice sovica treba suzbijati dok su manje od 2 cm, jer kasnije naglo raste njihova otpornost na insekticide. Za suzbijanje lisnih sovica moe se upotrijebiti bioinsekticid Biobit FC i biotehni~ki insekticidi Dimilin WP-10 i Du-Dim 48. Protiv ve}ine gusjenica sovica mogu se koristiti Chromorel-D, Herborel-D, Volaton EC 500, Dursban E-48, Pirifos 48 EC, Pyrinex 48 EC, Ekalux 25, Ofunack 40 EC, Dipterex 80%, Larvin 375, Fastac 10 SC, Talstar 10 EC, Sherpa 20 EC, Sumialfa 5-FL, Karate 2,5 EC, Fury 10 EC, Decis 1,25 EC, Beta-Baythroid EC 250, te znatno otrovniji Methomex SL-10, Nudrin L-20, Lannate 20 L i Ultracid 40 WP. Poljski glodavci Poljski mi{evi i voluharice suzbijaju se stavljanjem zatrovanih mamaca u njihove aktivne rupe. U nas dopu{tenje imaju rodenticidi Brodilon mamak ili pelete, Klerat pelete, Faciron forte M i Ratox mamak S. Ova dva posljednja smiju se stavljati i na povr{inu tla u hrpice pokrivene slamom ili rasipavati sija~icom. Hr~ak se suzbija ubacivanjem upaljene Chromotox patrone u rupu. 6.1.1.2. @itarice Lema Lema ili itni balac najvaniji je {tetnik p{enice, je~ma i zobi. Nakon {to strnine poute, napada i kukuruz. To je kornja{ plava pokrilja, crvenih nogu i kvadratnog {tita i uska tijela dugog 4-6 mm. Li~inka je pokrivena crnom sluzi pa li~i pui}u. Odrasli kornja{i izgrizaju li{}e izme|u ila, pa zaostaju duge, uske grizotine. Li~inke izgrizaju list izme|u ila ostavljaju}i pokoicu netaknutom, pa je grizotina bijela. Odrasli kornja{ progriza list pa ostaju samo ile. Izbjeljivanje li{}a nastaje u plje{inama koje se vide izdaleka. Odrasle leme javljaju se u travnju. Isprva se nagomilavaju samo na rubovima parcela strnih ita. Zatim se {ire unutar parcele gdje odlau crvenkasta jaja na li{}e.
118

Tijekom svibnja iz jaja izlaze li~inke koje rade najve}u {tetu u prvoj polovici lipnja. Nakon kukuljenja u srpnju se javlja novi odrasli oblik koji sada ~esto napada kukuruz, a zatim odlazi na prezimljenje. Odrasli oblici leme suzbijaju se insekticidima samo ako do|e do ja~eg nagomilavanja na rubovima parcela. Pritom se tretiraju samo mjesta gdje njihov broj prelazi 25 po ~etvornom metru. Li~inke se suzbijaju kada se u prosjeku na jednoj zastavici (vr{ni list na vlati) nalazi vi{e od jedne li~inke. Na sjemenskim usjevima je suzbijanje potrebno i kada ima vi{e od 0,5 li~inke po zastavici. Od insekticida su dopu{teni Reldane super, Bancol 50 WP, Ofunack 40 EC, Gamacid T-50, Fastac 10 SC, Talstar 10 SC, Decis 1,25 EC, Karate 2,5 EC, Fury 10 EC, te vrlo otrovan Ultracid 40 WP. Lisne u{i Lisne u{i napadaju li{}e i klas itarica, katkada i vlat. [to je napad raniji, {tete su ve}e. U{i prenose i neke virusne bolesti poput patuljastog utila je~ma itd. Primjena insekticida je opravdana samo na usjevima na kojima se o~ekuju visoki prirodi i to kada je prije ili po~etkom cvatnje zaraeno vi{e od 60% biljaka. Kod ve}e brojnosti buba mara ne preporu~a se koristiti insekticide. Dopu{teni insekticidi za suzbijanje lisnih u{i na strnim itaricama su Pirimor WP-50, Pirimor 25 WG, Pirimor 50 WG, Metasystox (i) EC 250, Metasystox-R EC 250, Ekatin 25, Chromotin 25, Chromgor 40, Rogor 40, Lebaycid 50 EC, Ofunack 40-EC, Radotion E-50, Fastac 10 SC, Beta-Baythroid EC 250, Talstar 10 EC, Decis 1,25 EC, Sumialfa 5-FL, Fury 10 EC, Hostaquick EC-50, Unden 50%, Propoksur 50 WP, te otrovniji Dimecron 20 i Gustahion WP 25. @itne stijenice To su plosnati sme|i kukci veliki od 10 mm. Si{u na klasovima. Uzrokuju smanjenje broja zrnja u klasu i njihove teine, a posebice snizuju kakvo}u bra{na dobivenog iz takvog "stjeni~avog" zrnja. Suzbijanje insekticidima potrebno je samo kod jaka napada {to je u nas rijetko. Dopu{tena je primjena sljede}ih insekticida: Lebaycid EC 50, Dursban E-48, Pirifos 48 EC, Pyrinex 48 EC, Dipterex 80%, Actellic 50 EC i Karate 2,5 EC. Zabrus Crni itarac (zabrus) radi {tete samo na monokulturi ozime p{enice. Nakon nicanja tijekom jeseni i zime, sve do po~etka prolje}a, li~inke zabrusa uvla~e li{}e u rupe u zemlji gdje se hrane vr{nim dijelovima. Primjena insekticida je potrebna samo pri uzastopnoj sjetvi p{enice. Tada se obavlja u jesen, nakon nicanja, primjenom jedinog u tu svrhu dopu{tenog insekticida Gamacid T-50, iako se u inozemstvu koriste i mnogi drugi. Kukuruzni moljac Najve}i {tetnik poljoprivrednih usjeva u Hrvatskoj. Snizuje prirod za oko 7% na svim povr{inama, mjestimice i za 15-20%. Gusjenice prezime kao kukuljice u kukuruzu koji se nakon branja ostavlja na polju, u stogovima kukuruzinca ili nezaoranim {trljcima na polju. U drugoj polovici svibnja po~inju izlijetati leptiri}i,
119

koji lete na kukuruz. Tu odlau jaja. Maksimum odlaganja jaja je po~etkom srpnja. Gusjenice iza{le iz jaja ubu{uju se u stabljike u kojima bu{e hodnike. Time smanjuju kolanje sokova te snizuju prirod. Jedna gusjenica po biljci snizi prirod za 26%. Druga generacija gusjenica o{te}uje i zrnje na klipu. Do najve}ih {teta dolazi uslijed preloma stabljika o{te}enih bu{enjem gusjenica. Smanjenje napada moe se posti}i uni{tavanjem svih ostataka kukuruza tijekom zime, najkasnije od 1-15. svibnja. To bi trebala biti obvezna mjera za sve uzgajiva~e kukuruza. Pri izboru hibrida prednost treba dati onim otpornijim na napad moljca. Primjena insekticida za sada je opravdana samo na sjemenskim i drugim posebice vrijednim usjevima. Optimalni rok primjene je u vrijeme prije po~etka masovnog izlaska gusjenica iz odloenih jaja, tj. prvih dana srpnja. Taj rok bi trebala utvr|ivati prognozna sluba za{tite bilja. Preporu~a se primjena ekolo{ki povoljnih bioinsekticida poput Biobita XL. Iznimno se moe koristiti kemijski insekticid Decis 1,25 EC. Na na{e tri{te uskoro se o~ekuje i dolazak pakiranja ose najeznice Trihograme, namijenjene biolo{kom suzbijanju kukuruznog moljca. Kukuruzna pipa Kornja{ sive boje, dug oko 7 mm. Grize li{}e mladog usjeva rade}i polumjese~aste ureze. Prisutnost vi{e od jedne pipe po biljci opravdava primjenu insekticida. Dopu{teni su Marshal combi, no u inozemstvu se koriste i oni navedeni za suzbijanje repine pipe. Kukuruzna zlatica Novi je, iz Amerike uveeni {tetnik u nas. Li~inka se hrani korijenjem, no napad slijedi kasnije nego i~njaka, tek krajem svibnja. Biljke izgube oslonac, te se pod teretom klipa izvale na susjedni red u obliku "gu{~jeg vrata". Odrasle zlatice su duge oko 6 mm, tamne boje s utim prugama ili pjegama. Hrane se svilom na klipu, te zrnjem kukuruza. Jo{ nije poznata {tetnost u Hrvatskoj. Suzbijanje }e se provoditi, kada otpo~nu {tete tretiranja tla jednim "zemlji{nim" insekticidom (Dursban G-7,5, Counter G-5, Geocid G-5 itd.) ili, rje|e, tretiranjem protiv odraslih zlatica insekticidima koji budu dopu{teni za ovu svrhu. Zbog toga {to se radi o karantenskom {tetniku koji se tijekom 1996. g. po~eo {iriti po Hrvatskoj, od istoka prema zapadu, uposleni u poljoapoteci trebaju pomo}i njegovom otkrivanju. Oni trebaju objesiti plakat (poster) o zlatici, dijeliti pisane upute seljacima, a sumnjive kukce koje bi seljaci donijeli, treba usmrtiti i poslati na determinaciju Zavodu za za{titu bilja, Sveto{imunska 25, Zagreb. 6.1.1.3. [e}erna repa Buha~i i pipe Odmah po nicanju, mlade biljke {e}erne repe napadaju buha~i i pipe. Napad je posebice jak na repi{tima na kojima nisu primijenjeni "zemlji{ni" insekticidi. Repin buha~ je mali kukac tamna tijela koji dobro ska~e. Radi okrugle rupe na kotiledonama i li{}u. [to je napadnuta biljka manja, {teta je ve}a. Za topla i suha vremena u trenutku nicanja repe zabiljeene su i totalne {tete. Od pipa je najopasnija repina pipa. Ima tijelo sive boje dugo oko 14 mm. Grize li{}e s rubova rade}i
120

polumjese~aste ureze. Katkada pregrize klicu ili stabljiku bilj~ice. Jedna pipa na pet ~etvornih metara moe napraviti takvu {tetu da je primjena insekticida neophodna. Li~inke repine pipe rade dodatne {tete ishranom u korijenu repe tijekom ljeta. Za suzbijanje repine pipe dopu{teni su insekticidi: Chromorel-D, Herborel-D, Lebaycid EC 50, Marshal combi, Marshal 25 EC, Volaton EC 500, Thiodan E-35, Chromodan E-35. U pomanjkanju prskalica suzbijanje se moe provesti zapra{ivanjem Chromorelom P-2. Svi su ovi insekticidi djelotvorni i na repina buha~a. Primjena "zemlji{nih" insekticida, posebice sistemi~nih (Geocid G-5, Counter G-5), spre~ava {tete od buha~a i smanjuje {tete od pipa. Lisne u{i na {e}ernoj repi [e}ernu repu u nas naj~e{}e napada crna repina u{. Javlja se obi~no u svibnju, prvo na rubovima repi{ta, da bi se ubrzo pro{irila po cijelom repi{tu. U{i se nalaze na nali~ju li{}a u kolonijama. Li{}e se kovr~a, biljke zaostaju u razvoju. U{i imaju mnogo generacija godi{nje, pa se zaraza moe naglo pove}avati. Nastupom ljetnih vru}ina napad prestaje. Po~etni napad usporava primjena sistemi~nih "zemlji{nih" insekticida. Pri zarazi vi{e od 20-30% biljaka na rubovima repi{ta, moe se prskati samo zaraene rubove, a kada se {tetnik pro{iri po cijelom repi{tu, prska se cijela povr{ina. Prskanje samo rubova posebno se isplati na velikim parcelama repe. Dopu{teni su uglavnom svi insekticidi navedeni za suzbijanje lisnih u{i itarica. 6.1.1.4. Uljana repica Jesenski {tetnici Iznikli usjev ozime repice prvo napadaju kupusni buha~i rade}i okruglaste rupice u li{}u. Njima se ubrzo pridruuje repi~in crvenoglavi buha~ koji odlae jaja u tlo, a li~inka bu{i stabljiku repice. Sli~ne {tete tijekom zime radi ili~inka pipe terminalnog pupa. Mladi usjev napadaju i tamne pagusjenice repi~ine ose listarice atalije. [tete od ve}ine ovih {tetnika mogu biti sprije~ene ili smanjene tretiranjem sjemena uljane repice insekticidima Promet 400 SC ili Mesurol FS 500. Ukoliko takva za{tita nije provedena, treba u po~etku ja~e pojave ovih {tetnika poprskati usjev insekticidima Ekalux 25, Chromofos 25, Ofunack 40-EC, Fastac 10 SC, Talstar 10 EC, Decis 1,25 EC, Sumialfa 5-FL, Karate 2,5 EC. Repi~in sjajnik To je najvaniji {tetnik uljane repice, koji moe smanjiti prirod i za vi{e od 50%. Zato se redovito suzbija svake godine na svim povr{inama. To je mali kukac tamna tijela dugog oko 2 mm. Izgriza cvjetne pupove ~im se oni pojave. U njih odlae jaja. Li~inka uni{tava pup. Prag odluke je to ve}i {to je napad kasniji, najmanji je 0,8-1 sjajnik po terminalnom cvatu, kada su pupovi jo{ sakriveni li{}em, najve}i je 2-3 sjajnika po terminalnom cvatu, prije pojave prvih cvjetova. U cvatnji je zabranjena primjena insekticida zbog p~ela. Optimalni rok primjene naj~e{}e je 8-10 dana prije po~etka cvatnje. Za suzbijanje su dopu{teni mnogobrojni insekticidi: za hladnija vremena, kada su prosje~ne temperature oko ili ispod 14oC, preporu~aju se Chromorel-D, Herborel-D, Fastac 10 SC, Decis 1,25 EC, BetaBaythroid EC 250, Talstar 10 EC, Karate 2,5 EC, Fury 10 EC, a ina~e jo{ i Zolone
121

liq. i PM, Chromolone tek. i PM, Reldan super, Ekalux 25, Chromofos 25, Ofunack 40-EC, Actellic 50 EC, Volaton EC 500, Evisect-S, Thiodan E-35, Chromodan E-35, Thionex E-35. Mogu}a je i primjena Chromorela-P ili Ekaluxa P zapra{ivanjem. Suzbijanjem repi~inog sjajnika smanjuje se {teta od proljetnih pipa ~ije li~inke bu{e stabljike i uzrokuju smanjenje priroda, te nekih {tetnika komu{ke. 6.1.1.5. Suncokret Lisne u{i na suncokretu Najve}e {tete rade ako su u velikoj brojnosti pri formiranju glava. Suzbijaju se insekticidima navedenim za suzbijanje lisnih u{i na {e}ernoj repi. 6.1.1.6. Soja Obi~ni (koprivin) crveni pauk Najve}e {tete nanosi za topla i suha vremena. Nalazi se na nali~ju li{}a u finoj pau~ini. Sisanjem sokova izaziva pojavu bjelkastih to~kica koje se spajaju u sve ve}e pjege, koje smanjuju sposobnost asimilacije. Suzbija se prskanjem akaricidom Mitac 20, insekticidom Dimecron 20 ili sumpornim fungicidima. 6.1.1.7. Duhan Duhanski trips Mali kukac koji si{e li{}e uz lisne ile. Na li{}u nastaju sitne bjelkaste to~kice koje se spajaju u sve ve}e pjege, pa ubrzo list uz ile pobijeli. Kasnije se osu{i. Zaraeno li{}e je mnogo slabije kakvo}e. Trips prenosi i neke opasne virusne bolesti. Suzbija se kada se u podru~jima gdje postoji opasnost od viroza na|e vi{e od 1-2, a na drugim podru~jima 3-5 tripsa po listu. Dopu{teni su insekticidi Chromgor 40, Rogor 40, Lebaycid 50 EC, Zolone liq. i PM, Chromolone tk. i PM, Radotion E-50, Beta- Baythroid EC 250, Decis 1,25 EC, Karate 2,5 EC, Confidor SL 20, te ja~e otrovni Nudrin L-20, Lannate L-20, Agrofos SL 20 i Nuvacron 20. 6.1.1.8. Krumpir Krumpirova zlatica Iako punih 50 godina prisutna u Hrvatskoj, predstavlja vaan problem u proizvodnji krumpira. Ako se ne suzbija, moe obrstiti svu cimu, pa je prirod manji od koli~ine posa|enog krumpira. Uslijed svakogodi{njeg suzbijanja insekticidima, u mnogim podru~jima sjeverno od Kupe i Save postala je rezistentna na najvanije skupine insekticida. Prezimi odrasli oblik u tlu. Iz tla izlazi priblino u isto vrijeme kada krumpir ni~e. No odrasle zlatice mogu pri~initi ve}u {tetu samo ako se na svakoj biljci tek izniklog krumpira nalazi vi{e od 2-3 zlatice. U to vrijeme preporu~a se sabirati zlatice i uni{tavati ih. Za sabiranje zlatice na krumpiri{tu velikom 400- 500
122

~etvornih metara treba oko jedan sat. No, sabiranje zlatica treba provoditi dva puta tjedno dokle god traje dolet sa strane. Nakon kopulacije enke odlau jaja u skupinama od 30-50 na nali~ju li{}a. Jedna enka odloi desetak i vi{e takvih skupina. Naran~astocrvene li~inke rade najve}e {tete: njih ima mnogostruko vi{e od prezimjelih odraslih oblika i jako su prodrljive. Li~inke prolaze kroz vi{e stadija razvoja. Po~etkom ljeta odrasle se li~inke zavla~e u tlo, gdje se kukulje, te se uskoro pojavljuju novi odrasli oblici. Nakon kra}e ishrane, oni kopuliraju, te enke odlau jaja iz kojih izlaze li~inke druge generacije. Na kraju njihova razvoja zavla~e se u tlo gdje prezime. Najvanije je sprije~iti {tete od li~inki prve generacije. U na{em obalnom podru~ju, gdje jo{ nema rezistentnosti, mogu se koristiti svi dopu{teni insekticidi. Za prskanje su dopu{teni organofosforni insekticidi: Dursban E-48, Pirifos 48 EC, Pyrinex 38 EC, Ekalux 25, Chromofos 25, Ofunack 40 EC, Volaton EC 500, Zolone liq. i PM, Chromolon tek. i PM, Ultracid 40 WP; zatim karbamat: Marshal 25 EC; piretroidi: Fastac 10 SC, Beta-Baythroid EC 250, Talstar 10 EC, Sherpa 20 EC, Decis 1,25 EC, Karate 2,5 EC, Fury 10 EC; te kombinirani insekticidi Chromorel-D, Herborel- D i Marshal combi. Za zapra{ivanje su dopu{teni organofosforni insekticidi Ekalux P, Zlatica pirifos i Zlatica-ofunack; te kombinirani insekticidi Chromorel P i Marshal zlatica combi P. Na sve ove insekticide u ve}ini podru~ja sjeverno od Kupe i Save pojavila se rezistentnost, te ove insekticide ne treba u tim krajevima koristiti za suzbijanje krumpirove zlatice. U podru~jima pojave rezistentnosti, ali i svuda drugdje u Hrvatskoj u~inkovite su novije skupine insekticida. To su biotehni~ki insekticidi - regulatori razvitka kukaca Sonet 100 EC i Nomolt, koje treba koristiti u vrijeme kada zapo~ne pojava li~inki, a najve}e jo{ nisu dosegle 4 mm. Njihova trajnost djelovanja dosie 30 dana. Ekolo{ki i ekotoksikolo{ki su povoljni bioinsekticidi Novodor i M-one koji se koriste poput regulatora razvoja, no djeluju samo desetak dana. Rezistentnost se jo{ nije pojavila niti na kemijske insekticide Bancol WP 50 i Evisect-S. Pri preporuci ovih {est insekticida treba isticati da ne uni{tavaju odrasle zlatice ve} samo njihove li~inke, no kod primjene u po~etku pojave li~inki u potpunosti spre~avaju svaku {tetu na cimi. Najnoviji insekticid duge trajnosti djelovanja na kojeg jo{ nema rezistentnosti, a djeluje i na odrasle oblike, je Confidor SL 20. Neki "zemlji{ni" insekticidi, poput Geocida G-5, a pogotovu Gaucha 350 FS, smanjuju pa i spre~avaju {tetu od prve generacije li~inki zlatice. Gdje je to god mogu}e, treba praksu suzbijanja krumpirove zlatice zapra{ivanjem zamjenjivati prskanjem. Jedno prskanje vrijedi koliko dva zapra{ivanja, jeftinije je i manje opasno. 6.1.2. Povr}e [tetnici u tlu (vidi i kod ratarstva) Za suzbijanje su na povr}u dopu{teni samo granulirani insekticidi Dursban G7,5, Volaton G-5 i G-10. Za prskanje tla prije sjetve ili sadnje dopu{teni su Dursban E-48, Pirifos 48, Pyrinex 48 EC, Volaton EC-500 i Basudin 40.
123

Lisne u{i Napadaju sve vrste povr}a. Sisanjem sokova na li{}u dovode do pojave utih to~kica koje mogu mijenjati boju u crvenu ili sme|u, deformiraju li{}e sve do venu}a li{}a i nekroze. Jako napadnute biljke zaostaju u rastu i propadaju. [to su napadnute biljke mla|e, {tete su ve}e. Prenose i viroze. Imaju ve}i broj generacija tijekom godine. Suzbijanje se ovisno o dopu{tenju za pojedinu kulturu moe provesti sa sljede}im pripravcima: Actellic 50, Aztec 140, Pirimor WG 50, WP 50 ili 25 WG, Beta-Baythroid EC-250, Karate 2,5 EC, Decis, Hostaqick EC-50, Kofumin 50, Chromgor, Rogor 40, Basudin 40, Radotion E-50, Fastac 10% SC i Sherpa 20. Povrtne muhe Kupusnja~e napada kupusna muha, mrkvu mrkvina, luk lukova i ~e{njak ~e{njakova muha. Njihove li~inke o{te}uju vrat korijena kupusnja~a, korijen mrkve i lukovice. Suzbijaju se tretiranjem tla u klijali{tu kupusnja~a i pri njihovom presa|ivanju odnosno sjetvi i sadnji mrkve, luka i ~e{njaka. Dopu{teni su (sukladno uputama) granulirani insekticidi Dursban G-7,5, Volaton G-5 i G- 10, te insekticidi za prskanje Dursban E-48, Pirifos 48 i Pyrinex EC 48. Za{tita je mogu}a i zalijevanjem biljaka insekticidima Chromgor 40, Rogor 40 ili Basudin 40 WP ili prskanjem tim sredstvima u vrijeme kada muhe odlau jaja. Sovice (vidi i kod ratarstva) Razli~ite vrste povr}a napadaju sovice podzemlju{e i lisne sovice. Njihove se gusjenice suzbijaju sukladno uputama bioinsekticidom Biobit FC ili kemijskim insekticidima Beta- Baythroid EC 250, Karate 2,5 EC ili Sherpa 20 EC. Ovi su insekticidi u~inkoviti i protiv kupusara. Kupusni buha~i i stjenice - ciganke Buha~i su imali kornja{i koji ska~u. Rade okruglaste rupice u li{}u. Stjenice ciganke su plosnati crvenocrni ili zelenocrni kukci dugi 6-7 mm koji si{u sokove na li{}u. Uslijed sisanja na li{}u nastaju bjelkaste pjege koje se spajaju, li{}e defomira i su{i se. Za suzbijanje buha~a i stjenica dopu{ten je Radotion E- 50, no u~inkoviti su i neki drugi insekticidi dopu{teni na kupusnja~ama (Fastac 10 SC, Karate 2,5 EC, Sherpa 20 EC, Beta- Baythroid EC 250 i dr.). Kupusni moljac Redoviti {tetnik pri uzgoju kupusnja~a. Gusjenice isprva izgrizaju li{}e rade}i prozor~i}e, a kasnije rade nepravilne rupe. najve}e {tete rade u vrijeme formiranja glave {to smanjuje vrijednost proizvoda. Suzbija se bioinsekticidom Biobit-FC, ili kemijskim insekticidima Reldane super, Karate 2,5 EC, Fastac 10 SC i Sumialfa 5-FL.

124

6.1.3. Povr}e i cvije}e u za{ti}enom prostoru [titasti moljac (bijela mu{ica) Redoviti {tetnik povr}a i cvije}a u za{ti}enom prostoru. Odrasli oblici imaju bijela krila raspona 3-4 mm. Lako se uo~avaju. Li~inke su plosnate, priljubljene na nali~ju li{}a. Si{u sokove, pa li{}e dobiva bijele to~kice, zatim sme|i i su{i se. Izlu~uju obilnu mednu rosu na koju se naseljuju gljive ~a|avice. Time rade dodatne {tete, jer asimilacija slabi, a plodovi i cvjetovi nisu prikladni za prodaju. Ima ve}i broj generacija tijekom godine. Odrasle oblike privla~e ute ljepljive plo~e, pa se vje{anjem ve}eg broja uspje{no smanjuje brojnost {tetnika. Manji broj plo~a koristi se za utvr|ivanje prisutnosti. Insekticide treba koristiti u po~etku napada. Na povr}u je dopu{tena primjena pripravaka Applaud 25-WD, Actellic 50 EC, Fastac 10 SC, Decis 1,25 EC, Kofumin 50-EC (samo iznad biljaka) i Evisect-S, a na cvije}u i nekih drugih. ^esta upotreba istog insekticida dovodi do brze pojave rezistentnosti. Kalifornijski trips Noviji {tetnik u nas pro{iren u svim ve}im staklenicima. Napada ve}inu vrsta povr}a i cvije}a koje se uzgajaju u za{ti}enom prostoru. Mali kukac izduena tijela dugog 1-1,5 mm. Krila imaju duge rese. @utonaran~aste je do sme|e boje. Naj~e{}e se nalazi na nali~ju li{}a i u cvjetovima, gdje si{e sokove. Na li{}u nastaju bjelkaste to~kice i nekroze, plodovi defomiraju, cvjetni pupovi se ne otvaraju ili su cvjetovi manji, latice cvije}a mijenjaju boju itd. Uspje{no se hvata na plave ili ute ljepljive plo~e. Malo je dopu{tenih insekticida jer se radi o novijem {tetniku u nas: Radotion E-50 i Evisect-S, no u~inkoviti su i neki drugi. Lisni mineri na povr}u i cvije}u To su li~inke muha koje rade hodnike razli~itih oblika u li{}u. Kod jake zaraze asimilacijska spobonost li{}a je jako umanjena. Dopu{tena primjena insekticida Trigard 75-WP, Kofumina 50-EC (samo iznad biljaka) i Karate 2,5 EC. Lisne u{i Razli~ite vrste lisnih u{i napadaju povr}e i cvije}e u za{ti}enom prostoru. Brojnost smanjuje ve}i broj utih ljepljivih plo~a. Od insekticida su na povr}u dopu{teni Pirimor WP-50, Pirimor 25 WG, Pirimor 50 WG, Decis 1,25 EC, Fastac 10 SC, Karate 2,5 EC i Kofumin 50 EC (samo iznad biljaka). Obi~ni (koprivin) crveni pauk Za razliku od kukaca ima ~etiri para nogu. Sitna grinja prozirna, u}kasta do crvenkasta tijela, manja od 1 mm. Ima vi{e generacija godi{nje. Si{e na nali~ju li{}a unutar fine pau~ine. Na napadnutim dijelovima uzrokuje bjelkaste to~kice i nekroze. Dopu{teni su akaricidi Neoron 500 EC, Pinoron i Apollo 50 SC, te insekticidi Radotion E-50 i Talstar 10 EC sukladno uputama.

125

Korijenove nematode Napadaju korijenje povr}a i cvije}a izazivaju}i odebljanja: Kvrice, gale ili guke. Uslijed napada biljke venu. Suzbijaju se termi~kom ili kemijskom sterilizacijom tla prije sjetve (sadnje). Za kemijsku sterilizaciju koristi se nematocid Basamid granulat sukladno uputama. 6.1.4. Vo}ke i vinova loza 6.1.4.1. [tetnici vi{e vrsta vo}aka Lisne u{i Sve vrste vo}aka ugroene su od brojnih vrsta lisnih u{i. Lisne u{i si{u sokove pa uzrokuju kovr~anje li{}a i izobli~enje plodova, no zna~ajne {tete rade i preno{enjem virusnih bolesti (npr. {arke), te izlu~ivanjem medne rose koje naseljuju gljive ~a|avice. To su mali kukci njena tijela kod kojih se mijenjaju beskrilne i krilate generacije tijekom godine. Imaju desetak generacija godi{nje. Zadravaju se na nali~ju li{}a, neke napadaju i vr{kove izboja. Ve}ina vrsta mijenja doma}ina: prezime u stadiju jaja na vo}ki ili grmlju, gdje {tete rade prve generacije, zatim se krilata generacija seli na drugog doma}ina iste vrste ili odlazi na zeljaste biljke. Vrlo brzo razvijaju rezistentnost na insekticide. Zimskim prskanjem sredstvima navedenim kod {titastih u{i uni{tavaju se jaja lisnih u{i na vo}kama. Naj~e{}e se, me|utim, suzbijaju prskanjem u po~etku ja~e pojave, kada zaprijete ve}e {tete. Vrste koje se nalaze u jako zakovr~anom li{}u treba suzbijati sistemi~nim insekticidima koji }e sokovima biljke doprijeti do {tetnika. U sistemi~ne insekticide - aficide (sredstva za suzbijanje lisnih u{i - afida) prikladne za primjenu na vo}kama ubrajaju se Ekatin 25, Chromotin 25, Metasystox (i) EC 250, Confidor SL-20, Dimecron 20, Pirimor WP-50, Pirimor 50 WG, Pirimor 25 WG, Chromgor 40, Rogor 40 i Hostaquick EC-50. Kontaktni insekticidi dopu{teni za suzbijanje lisnih u{i na vo}kama su Zolone liq., Zolone PM, Chromolon tek., Chromolon PM, Reldan super, Dursban E-48, Pirifos EC, Pyrinex 48 EC, Radotion E-50, Ofunack 40-EC, Nudrin L-20, Lannate 20 L, Unden 50% WP, Propoksur 50 WP, Ultracid 40 WP, te najotrovniji Paration 10 EC. Na svim vo}kama osim jabuke moe se koristiti i insekticid vrlo kratkog djelovanja Kofumin 50-EC. Samo na jabu~astom vo}u dopu{teni su Chromorel-D, Herborel-D, Gasathion WP 25, Cotnion 25 WP, Lebaycid 50 (i na breksvi), Folimat LC 50 i Kilval. Samo na jabuci ima dopu{tenje Aztec 140, a samo na breskvama Actellic 50 i Chess 25 WP. Protiv jabu~ne krvave u{i dopu{teni su jo{ i Thiodan E-35, Tionex E-35 i Chromodan E-35. [titaste u{i [titaste u{i napadaju sve vrste vo}aka. Uzrokuju njihovo su{enje koje po~inje na vr{nim dijelovima kro{nje. Plodovi zaraenih vo}aka slabije su kakvo}e, a kada u{i zaraze samo plodove, oni gube na vrijednosti.
126

To su mali kukci pokriveni {titi}em ili imaju hrbat odebljao u {titi} ili su pokriveni vo{tanom prevlakom. @enke ne mogu letjeti pa se zaraza {iri sadnim materijalom ili pticama. U skupini ~ije je tijelo pokriveno {titi}em, najvanija je kalifornijska {titasta u{. [titi} je crnosive boje promjera oko 2 mm. Gibljiva je samo li~inka prvog stadija. Naro~ito napada jabuke, kru{ke i ribiz, ali i druge vo}ke. Naseljava grane i izboje, kod ja~e zaraze i plodove. Oko mjesta uboda i sisanja stvara se tkivo crvenkaste boje. Ima tri generacije godi{nje. Katkada se javlja i dudova {titasta u{, kru{kina {titasta u{, a brojne vrste {titastih u{i javljaju se na ukrasnom drve}u i grmlju (oleander, evonimus, pitosporum itd.). Brojne su i vrste {titastih u{i ove skupine na agrumima. Drugu skupinu ~ine u{i ~iji je hrbat odebljao u polukuglasti {titi}. Najvanija u{ ove skupine je {ljivina {titasta u{. Ima {titi} crvenkastosme|e boje promjera 4-5 mm. Izlu~uje mednu rosu koju naseljuju gljive ~a|avice pa napadnuta vo}ka ima prljavi izgled. Osim {ljive, rado napada vinovu lozu, bagrem, te druge drvenaste biljke. Ima samo jednu generaciju godi{nje. U ovoj je skupini i breskvina {titasta u{, te dvije vane u{i u na{em obalnom podru~ju: maslinin i smokvin medi~. Tijelo pokriveno vo{tanom prevlakom ima limunov crvac, koji osim agruma, ~esto o{te}uje vinovu lozu. Brojne vrste {titastih u{i ove skupine napadaju ukrasno drve}e i grmlje. Zbog za{ti}enog tijela {titaste u{i treba suzbijati agresivnim sredstvima koja se, ve}inom, smiju koristiti samo za vrijeme mirovanja vegetacije. To su uljana organofosforna sredstva Oleo- Ekalux, te otrovniji Oleoultracid 100 i Foidol ulje EC100. Na ove su {titnike u~inkovita i mineralna ulja Bijelo ulje i Frutapon. Preporu~a se upotreba tik prije kretanja vegetacije u prolje}e, a neka se mineralna ulja smiju koristiti i tijekom vegetacije sukladno uputama. Za suzbijanje {titastih u{i na ukrasnom bilju preporu~aju se manje otrovna mineralna ulja. Za vrijeme vegetacije mogu se {titaste u{i suzbijati ponajprije kada su u stadiju li~inki, pa kako to mogu utvrditi samo stru~njaci, to se na pojedina~nim biljkama preporu~a 2-3-kratna primjena insekticida u razmacima od 14 dana. U tu su svrhu dopu{teni Radotion E-50, Basudin 40 WP, Chromgor 40, Rogor 40, te otrovniji Gusathion WP 25, Ultracid 40 WP i Cotnion 25 WP. [tetnici golobrsta To su {tetne gusjenice koje brste li{}e svih vrsta vo}aka, pa mogu dovesti do golobrsta. U godini golobrsta rod je slab jer vo}ka tjera novo li{}e, a sljede}e godine obi~no nema roda. To su ve}inom periodi~ki {tetnici koji se nekoliko godina niti ne zapaaju, da bi se naglo prenamnoili. Sve su ove vrste izraziti polifagi. Vi{e je vrsta ovih gusjenica: gubar, zlatokraj, suznik, glogov bijelac, dudovac i neki koji se rje|e javljaju. Gusjenice ovih vrsta velike su do 5 cm, jako dlakave i ~esto {arene. Prve ~etiri vrste imaju samo jednu, a dudovac dvije generacije godi{nje. Zlatokraj i bijelac prezime kao gusjenice u zapretku suhog li{}a (koje treba skidati i spaljivati tijekom zime), pa rade {tete ve} u travnju i svibnju. Gubar i suznik prezime kao jaja, pa se gusjenice javljaju ne{to kasnije: u svibnju, te po~etkom lipnja. Gubar je pro{iren i u {umama,a posebice je sklon masovnim pojavama.
127

Prva generacija gusjenica dudovca javlja se krajem svibnja i u lipnju, a druga u kolovozu i rujnu. Gusjenice ove vrste rade velike zapretke unutar kojih se hrane, pa je prva mjera suzbijanja skidanje i spaljivanje tih zapredaka. Gusjenice ovih vrsta treba kemijski suzbijati dok su manje od 2 cm, jer su kasnije otpornije, a i napravile su ve} {tete. Za suzbijanje se preporu~aju insekticidi manje opasni po ~ovjeka i okoli{: Biobit WP, Biobit FC, Baturad WP, Thuricide HP, Du-Dim SC 48 i Dimilin WP 10. Dopu{teni kemijski insekticidi za sve ili neke od ovih vrsta su Dursban E-48, Pirifos EC, Pyrinex 48 EC, Dipterex 80%, Ekalux 25, Ekalux, Chromofos 25, Decis 1,25 EC, Gamacid T-50, Fastac 10% SC, Talstar 10 EC, Thiodan E-35, Tionex E-35 i Chromodan W-35. Lisni mineri To su mali leptiri}i, ~ije gusjenice u li{}u vo}aka, naj~e{}e jabuke, rade bu{otine razli~itih oblika. Izgrizaju lisno zelenilo ostavljaju}i pokoicu netaknutu. Tako nastaju prozirne mine, manje ili vi{e ispunjene izmetom. Zbog karakteristi~nog izgleda, pojedine vrste su dobile naziv po njima, pa postoji moljac okruglastih mina, vijugavih mina, to~kastih mina, vre}astih mina, te patuljasti moljac miner. Imaju vi{e generacija godi{nje pa se brojnost naglo pove}ava. Vrste koje prezime na vo}ki (moljci krunih i vijugavih mina) mogu se suzbijati i zimskim prskanjem uljanim organofosfornim insekticidima (vidi {titaste u{i). Suzbijanje tijekom vegetacije potrebno je ako je u prolje}e zaraeno vi{e od 10% li{}a, a ljeti kada ima vi{e od 1-2 mine na svakom listu. Preporu~aju se manje opasni insekticidi Insegar 25 WP, Sonet 100 EC, Nomolt i Du-Dim SC-48. Dopu{tena je i primjena kemijskih insekticida Basudin 40 WP, Beta-Baythroid EC 250, Chromgor 40, Decis 1,25 EC, Dimecron 20, Dipterex 80%, Evisect-S, Kofumin 50-EC, Lannate 20 L, Lebaycid EC 50, Nudrin L-20, Reldan super, Rogor 40, Sumialfa 5 FL, Talstar 10 EC. Glodavci i divlja~ Sve vrste vo}aka napadaju poljska i vodena voluharica, te ze~evi i druga divlja~. Voluharice glo|u koru tik ispod ili iznad zemlje, a divlja~ na deblu i niim granama. [tete mogu biti vrlo velike, posebice u mladim nasadima. Voluharice se suzbijaju stavljanjem zatrovanih mamaca u njihove rupe. To su Brodilon mamak i pelete, Klerat pelete, Faciron forte M i Ratox mamak S. Prigodom podizanja vo}njaka dobro je oko svake sadnice ukopati rukavac guste mree koji }e za{tititi vo}kku i od divlja~i. [tete od divlja~i spre~ava i kvalitetna ograda oko ~itavog nasada. Tijekom mirovanja vegetacije, za{titu od divlja~i prua prskanje debla repelentom Kunilent R-12. 6.1.4.2. [tetnici jabuke i kru{ke Jabu~ni (i kru{kin) savija~ Vrlo vaan {tetnik. Prva generacija izaziva otpadanje zelenih plodova, a druga generacija tzv. "crvljivost" zrelih plodova. To je leptiri} ~ija se gusjenica ubu{uje u plodove te izgriza sredi{nje dijelove. Gusjenica je svijetlo rui~aste boje, naraste do 20 mm. Prezimi u kokonu na deblu
128

vo}ke. Leptiri} izlije}e tijekom svibnja. Odlae jaja naj~e{}e na plodove, katkada na li{}e. Gusjenica se ubu{uje u plod te izaziva otpadanje. Kada odraste, tijekom ljeta kukulji se na deblu, daje leptiri}a koji odlae jaja i tako daje drugu generaciju. Gusjenice ove generacije ulaze u poluzrele plodove pa se prigodom berbe nalaze "crvljivi" plodovi. Suzbijanje se moe provesti stavljanjem lovnih pojasa od valovite ljepenke oko debla svake vo}ke. Pojasi se stavljaju u rujnu, a skidaju i uni{tavaju tijekom zime. Drugi put se pojasi stavljaju krajem srpnja, ali se tada moraju skidati i uni{tavati svakih osam dana, te ponovno stavljati novi do kraja kolovoza. Za uspjeh kemijskog suzbijanja presudan je rok primjene insekticida. Pojava leptiri}a krajem prolje}a utvr|uje se feromonskim mamcima (ferotrap) ili to prognozna sluba radi drugim na~inima. Bez stru~nog pra}enja leta leptira, mogu}e je samo priblino pogoditi rok primjene, primjerice kada su plodovi veliki poput oraha. Protiv prve generacije naj~e{}e se provodi jedno ili dva, a protiv druge jedno prskanje. Za suzbijanje jabu~nog savija~a dopu{teni su brojni insekticidi. To su prije svega ekotoksikolo{ki povoljniji Insegar 25 WP, Sonet 100 EC, Nomolt, Du-Dim SC-48 i Dimilin WP-25, te selektivniji kemijski insekticidi poput Reldana super, Chromolona tek. Chromolona PM, Zolona liq. i Zolona PM. Dopu{tenje imaju i brojni drugi insekticidi: Lebaycid EC 50, Basudin 40 WP, Chromorel-D, HerborelD, Ekalux 25, Chromofos 25, Ofunack 40-EC, Fastac 10% SC, Beta-Baythroid EC 250, Talstar 10 EC, Sherpa 20 EC, Decis 1,25 EC, Sumialfa 5-FL, Meothrin 10 FL, Danirun 11 EC, Karate 2,5 EC, Ultracid 40 WP, Gusthion WP 25, Cotnion 25 WP i Folimat LC 50. Gusjenice drugih savija~a Gusjenica savija~a pokoice ploda (kapua) izgriza pokoicu koja nekrotizira, pa se daljnjim rastom plod deformira. Prezimi gusjenica, pa prve {tete ~ini rano u prolje}e, naredna generacija o{te}uje zelene plodove, a gusjenica koja }e prezimjeti po~etkom jeseni o{te}uje zrele plodove. Gusjenice vi{e vrsta savija~a izgrizaju pupove u vrijeme kretanja vegetacije, mlado li{}e i cvjetove, a kasnije i plodi}e. Neke vrste imaju jednu, druge dvije generacije. Ove gusjenice treba suzbijati kada zaprijete ve}e {tete. U~inkoviti su gotovo svi insekticidi preporu~eni kod jabu~nog savija~a, a posebice se za suzbijanje onih savija~a za koje imaju dopu{tenje preporu~aju ekolo{ki povoljniji insekticidi. Jabu~ni cvjetar [tetnik jabuke koji uzrokuje velike {tete na pojedina~nim vo}kama ili na rubovima nasada, posebice blizu {uma. Najvi{e su ugroeni mali vo}njaci vikenda{a gdje cvjetar moe uni{titi sve cvjetne pupove, pa izostane svaki prirod. To je kornja{ duga rila sme|e boje dug 4-5 mm. Javlja se krajem zime, izgriza cvjetne pupove i u njih odlae po jedno jaje. O{te}en pup ne cvjeta. Latice posme|e kao da su ofurene od mraza. Skidanjem takvih latica vide se u izgrienoj plodnici bjelakste li~inke. [tetnik ima samo jednu generaciju.
129

Jabu~ni cvjetar suzbija se djelomi~no kasnim zimskim prskanjem uljanim organofosfornim sredstvima (vidi {titaste u{i). Osnovna je mjera za{tite prskanja insekticidima u vrijeme po~etka stvaranja cvjetnih pupova. Ovo se prskanje provodi u svim vo}njacima gdje su proteklih godina zamije}ene {tete odnosno tamo gdje protresanjem grana u otvorenu vre}u ili na rasprostrtu foliju padne ve}i broj cvjetara. Dopu{tenje imaju insekticidi Chromodan tek., Chromodan PM, Zolone liq., Zolone PM, Lebaycid EC 50, Thiodan E-35, Tionex E-35, Chromodan E-35 i Gamacid T-50. Crveni vo}ni pauk Ubraja se u vrlo opasne {tetnike jabuke i vinove loze, no napada i druge vrste vo}aka. To nije kukac, ve} grinja koja se ubraja u pau~njake. Prezimi u obliku zimskih jaja. Li~inke i odrasli oblici si{u na nali~ju li{}a. Na listu se vide brojne bjelkaste to~kice koje se spajaju u sve ve}e pjege. Kod ja~eg napada li{}a sme|i i su{i se. Vrsta ima 6-8 generacija godi{nje. Suzbija se zimskim prskanjem jabuka i vinove loze uljanim organosfornim sredstvima. U po~etku ja~e pojave preporu~a se primjena selektivnih akaricida: Mitac-20, Neoron 500 EC, Pinoron, Acarstin 500, Kelthan E, Demitan, Nissorun 10 EC, Apollo 50 SC, Sanmite, Omite 30 WP ili Omite 570 EW. U~inkoviti su i brojni insekticidi s akaricidnim djelovanjem: Metasystox (i) EC 250, Metasystox R EC 250, Ekatin 25, Chromotin 25, Dimecron 20, Radotion E.50, Actellic 50 EC, Ultracid 40 WP, Chromgor 40, Rogor 40, Meothrin 10 FL, Danirun 11 EC, Talstar 10 EC, Cascade 50 EC, Gusathion WP-25 i Kilval. Kru{kine buhe Vrlo vani {tetnici kru{aka. Mali kukci dugi 2-4 mm utosme|e boje. Sakupljaju se na vr{kovima izboja gdje si{u sokove. Izboji zaostaju u rastu, li{}e se kovr~a, krlja, a ~esto i otpadne, plodovi ostaju mali. Izlu~uju mednu rosu na koju se naseljuju gljive ~a|avice {to zaraenim i niim organima daje prljavi izgled. Ima ih vi{e vrsta, a najvanija ima nekoliko generacija godi{nje. Brzo dolazi do pojave rezistentnosti na insekticide. Suzbijaju se kasnim zimskim prskanjem uljanim organofosfornim sredstvima (vidi {titaste u{i), te ~im otpo~ne ja~i napad u prolje}e. Preporu~aju se povoljniji insekticidi Sonet 100 EC, Nomolt i Du-Dim SC-48, te akaricid Mitac-20, a dopu{teni su i brojni kemijski insekticidi: Reldan super, Radotion E-50, Actellic 5 EC, Dursban E-48, Pirifos 48, Pyrinex 48 EC, Folimat LC 50, Ultracid 40 WP, Chromorel-D, Herborel-D, Fastac 10 SC, Beta-Baythroid EC 250, Talstar 10 EC, Sherpa 20 EC, Karate 2,5 EC i Decis 1,25 EC. Osim navedenih {tetnika, jabuke i kru{ke napadaju i jabu~na i kru{kina osica (suzbijanje poslije cvatnje insekticidima navedenim kod {ljivinih osica), kru{kina stjenica, jabu~ni moljac, vo}ne pipe i svrdla{i i neki drugi {tetnici.

130

6.1.4.3. [ljiva [ljivine osice [tetnik ~iji napad u vrijeme cvatnje uzrokuje otpadanje malih tek za~etih plodi}a velikih 2-5 mm. U njima je rupica, a na prerezu se vidi izgriena unutra{njost. U plodi}ima koji jo{ nisu otpali, nalazi se u}kastobijela li~inka. Suzbijanje se provodi prskanjem ~im otpo~ne otpadanje latica, a p~ele prestaju masovno posje}ivati cvijet {ljive. Preporu~a se najprije koristiti insekticide manje opasne za p~ele: Chromodan E-35, Tiodan E-35, Tionex E-35, Zolone liq., Zolone PM, Chromolon tek., Chromolon PM i Dipterex 80%. Dopu{teni su i sljede}i insekticidi: Basudin 40 WP, Chromgor 40, Decis 1,25 EC, Folimat LC 50, Gamacid T-50, Gusathion WP 25, Lebaycid EC 50, Radotion E-50, Rogor 40 i Ultracid 40 WP. [ljivin savija~ Uzrokuje "crvljivost" ploda {ljive. Biologija i suzbijanje kao kod savija~a. [ljivin moljac Uzrokuje zapretke unutar kojih stotinjak gusjenica izgriza li{}e. Ima jednu generaciju godi{nje. Suzbija se insekticidima navedenim kod jabu~nog savija~a. 6.1.4.4. Breskva Breskvin moljac i savija~ U prolje}e uzrokuju venu}e vr{nog li{}a izboja koje uskoro pocrni. Kasnije generacije uzrokuju "crvljivost" plodova. Gusjenica moljca ~okoladne je boje, a ona savija~a rui~aste. Odrezivanjem tek napadnutih vr{aka izboja dok je gusjenica jo{ u njima, smanjuje se zaraza. [tete od moljca mogu se smanjiti i kasnim zimskim prskanjem uljanim organofosfornim sredstvima (vidi {titaste u{i). [tete od oba {tetnika spre~avaju se primjenom insekticida u po~etku napada na izboje, te po potrebi i kasnije. Dopu{tena je ve}ina insekticida navedenih kod jabu~nog savija~a. Vo}na ili breskvina muha Pro{irena je u na{em obalnom podru~ju. Napada plodove breskve, agruma, smokve i mnoge druge. Muhu privla~i uta boja pa se vje{anjem ve}eg broja utih ljepljivih plo~a smanjuje {teta. Suzbija se prskanjem dijelova kro{nje dopu{tenim insekticidima uz dodatak posebnog mamca npr. Buminala ili prskanjem ~itave kro{nje samim insekticidima. Dopu{teni su Actellic 50 EC, Chromgor 40, Dipterex 80%, Radotion E-50 i Rogor 40. Posebno treba paziti na karencu! @ilogriz Sve vrste ko{ti}avih vo}aka u obalnom podru~ju napada ilogriz. To je veliki crni kukac koji manje {tete ~ini ishranom li{}em, a velike u obliku li~inke izgrizanjem korijena. Ubu{uje se u korijenje i vrat korijena. Sadnice ugibaju ve} kod na131

jabu~nog

pada jedne li~inke, no kod napada vi{e njih moe uginuti i starija vo}ka. Stoga treba sve mlade nasade ko{ti~avih vo}aka u obalnom podru~ju preventivno za{tititi od ilogriza primjenom nekih insekticida po~etkom lipnja na tlo uokrug pola metra oko vo}ke. Preporu~a se primjena oko 100 g granuliranih insekticida Dursban G7,5 ili Volaton G-5 odnosno G-10 po jednoj vo}ki ili prskanje tla Gamacidom T-50, Dursbanom E-48, Pirifosom 48, Pyrinexom ili Volatonom EC 500. Insekticide treba nakon primjene umje{ati s gornjim slojem tla. 6.1.4.5. Tre{nja i vi{nja Tre{njina muha Ovaj je {tetnik uzrok "crvljivosti" tre{nje i vi{nje. Kod vi{nje uzrokuje ve}i gubitak soka. Muha prezimi u tlu iz kojeg izlazi u vrijeme kada plodovi po~inju mijenjati boju (30-40 dana prije zriobe). Odlae jaja na plodove. Li~inka ulazi u plod kojim se hrani. Vje{anjem ve}eg broja utih ljepljivih plo~a na jedno stablo moe se znatno smanjiti zaraza. U ve}im nasadima se utim plo~ama utvr|uje pojava muha i odre|uje rok suzbijanja. Za suzbijanje su dopu{teni insekticidi (izbor ovisi o karenci): Decis 1,25 EC, Chromogr 40, Ditperex 80%, Hostaquick EC-50 i Rogor 40. @irogriz Vidjeti kod breskve. 6.1.4.6. Maslina Maslinina muha To je najvaniji {tetnik masline koji smanjuje prirod i kvalitetu ulja. Ima naj~e{}e tri generacije koje ugroavaju plodove. Hvata se na ute ljepljive plo~e. Kemijska za{tita u ve}im maslinicima ili ako je vi{e maslinara provodi zajedni~ki, vr{i se insekticidima uz dodatak mamca. Prska se samo po jedna grana svakog stabla u razmacima od 10-15 dana po~ev{i od kraja ljeta. Naj~e{}i mamac je Buminal. Manji nasadi ili pojedina~ne masline za{ti}uju se s 2-3 prskanja ~itave kro{nje u rokovima koje treba odre|ivati prognozna sluba. Dopu{teni insekticidi su Chromgor 40, Decis 1,25 EC, Dipterex 80%, Lebaycid EC 50 i Rogor 40. Maslinin moljac Ima tri generacije: jedna napada cvijet, druga plod, a tre}a (zimska) li{}e. Najve}e {tete su na plodovima, a zatim na cvijetu. Za za{titu cvijeta pri jakom napadu preporu~aju se biolo{ki insekticidi Biobit WP i XL, Baturad WP i Thuricide HP uz dodatak 0,5-1% {e}era. Napad na plodove smanjuje za{tita ~itave kro{nje pri suzbijanju muhe. Izravna se za{tita provodi insekticidima navedenim kod muhe u vrijeme po~etka napada na plodove.

132

6.1.4.7. Ostale vo}ke Agrume napadaju brojne vrste {titastih u{i, vo}na muha, moljac miner, {titasti moljac, vi{e vrsta grinja itd. Smokvi je najvaniji {tetnik smokvin medi~ i buha. Ljeskoto~ i lijeskova grinja su najvaniji {tetnici lijeske. Jagode ugroavaju lisne i {titaste u{i, te jagodina grinja, malinu napadaju bu{a~i izboja, malinov cvijet i pupar, a ribiz je jako ugroen od lisnih i {titastih u{i, te bu{a~a izboja. 6.1.4.8. Vinova loza Gro|ani moljci Pepeljasti gro|ani moljac ima sivozelenkastu gusjenicu sme|e glave, a uti gro|ani moljac rui~astu gusjenicu crne glave. Pepeljasti je pro{iren svuda u nas, a uti samo u na{im vlanijim sjevernim podru~jima. Pepeljasti ima 3, a uti 2 generacije godi{nje. Gusjenice napadaju samo cvijet i grozd. Prva generacija napada cvijet, a zaraza se prepoznaje i po finim nitima pre|e koju rade gusjenice. Druga generacija napada zelene, a tre}a zrele bobe pogoduju}i {irenju botritisa. Pojava moljaca moe se pratiti feromonima smje{tenim u ljepljivu zamku (ferotrap). Vje{anjem ve}eg broja feromona u posebnim dispenzorima (RAK 1+2) u vinogradu zbunjuju se mujaci tako da ne oplode enke, ~ime se smanjuje zaraza. Ova je metoda u~inkovita samo u ve}im vinogradima ili ako se provodi u ~itavom vinogorju. Insekticidi se koriste ako je zaraeno vi{e od 10-15% cvjetova, odnosno 2-5% grozdova. Preporu~aju se ekotoksikolo{ki povoljniji insekticidi: Thuricide HP, Baturad-WP, Biobit WP, FC ili XL, Nomolt, Insegar 25 WP i Cascade 50 EC. Dopu{teni su i Basudin 40 WP, Beta-Baythroid EC 25, Chromofos 25, Danirun EC, Decis 1,25 EC, Dipterex 80%, Ekalux 25, Fastac 10 SC, Fury 10 EC, Karate, 2,5 EC, Lannate 20 L, Larvin 375, Lebaycid EC 50, Methrin 10 FL, Nudrin L 20, Reldan super,Sherpa 20 EC, Sumialfa 5-FL, Talstar 10 EC i Ultracid 40 WP. Lozine grinje {i{karice Prezimljuju u pupu, pa se prve {tete uo~avaju na izbojima kada potjeraju. Izboji su kra}i, rastu cik cak, li{}e je zakrljalo i izobli~eno. Kasnije se na licu li{}a vide izbo~enja, a na nali~ju uleknu}a s bijelom, utom ili crvenosme|om vunastom prevlakom punom vrlo sitnih grinja. Suzbijaju se kasnim zimskim prskanjem uljanim organofosfornim sredstvima Oleo-Ekalux, Oleoultracid 100 ili Folidol ulje EC-100. Nakon kretanja vegetacije zaraza se smanjuje svim sumpornim fungicidima koji se koriste protiv pepelnice, a posebice sredstvima Chromodan E-35, Thiodan E-35, Thionex E-35 i Danirun 11 EC. Crveni pauk Vidjeti kod jabuke i kru{ke.

133

6.1.5. Cvije}e, ukrasno drve}e i grmlje Najvaniji {tetnici cvije}a u za{ti}enom prostoru, poput {titastog moljca, kalifornijskog tripsa, lisnih u{i i minera, obi~nog crvenog pauka i korjenovih nematoda opisani su kod povr}a. Najvaniji {tetnici poput {titastih i lisnih u{i, {tetnika golobrsta itd. opisani su kod {tetnika vo}aka. 6.1.6. Uskladi{teni poljoprivredni proizvodi [tetni kukci U skladi{tima zrnje itarica, sjeme suncokreta, soje i graha, bra{no, tjesteninu te ostale prehrambene proizvode napada stotinjak vrsta kukaca. Posebno su {tetni i{ci ~ije li~inke ive unutar zrnja i uzrok su skrivene zaraze. Postoji itni, kukuruzni i riin iak, te vi{e vrsta iaka mahunarki. Brojne druge vrste kornja{a mogu se hraniti samo o{te}enim zrnjem, pa prate zarazu i{cima, zadravaju se na mehani~ki ja~e o{te}enom zrnju ili na ve} usitnjenim proizvodima (bra{no, tjestenine i sl.). Uskladi{tene proizvode napada i vi{e vrsta gusjenica moljaca na ~iju prisutnost ukazuje fina pre|a na napadnutom proizvodu. Kukuruz u klipu naro~ito o{te}uje sitotroga ~ije gusjenice ive unutar zrna. U ku}anstvima je naj~e{}i bakrenasti moljac koji napada sve vrste prehrambenih proizvoda. Pojavu {tetnika na namirnicama i hrani treba sprije~iti, a ne suzbijati. Higijenske mjere ~isto}e preduvjet su uspjeha. Otpaci hrane, posebice na skrovitim mjestima, omogu}uju nesmetani razvoj {tetnika. Uskladi{teni proizvodi ne smiju sadravati previ{e vlage koja pogoduje pojavi {tetnika, a moraju se ~uvati na {to nioj temperaturi. Zrnje itarica trebalo bi sadravati najvi{e 13% vlage i biti ~uvano na temperaturi ispod 20oC. Najmanje dva puta godi{nje treba spremi{ta namirnica temeljito o~istiti, stijenke prostorije izgladiti te tretirati dopu{tenim insekticidima. Ovo se tretiranje obavlja dok u skladi{tu nema namirnica ili se one moraju pokriti, odn. na drugi na~in treba sprije~iti da insekticidi kojima se tretiraju zidovi (vlana dezinsekcija) do|u u dodir s namirnicama. Za vlanu dezinsekciju dopu{teni su insekticidi Reldan super, Radotin E-50, Actellic 50, Kofumin 50. Nikakve namirnice se ne smiju izravno tretirati insekticidima, jedino se zrnje itarica smije tretirati na traci kojom se prenose posebnim ure|ajima. U tu su svrhu dopu{teni insekticidi Kofumin 7, Nuvan 7, Actellic 50 EC i K-Obiol EC 2,5. [tetni glodavci [takori i mi{evi se u skladi{tima i drugim zatvorenim prostorima suzbijaju deratizacijom. Ona se sastoji od uporabe razli~itih tipova mi{olovki, ljepila, te mamaca zatrovanih rodenticidima. Takvi su mamci Faciron forte M, Ratox mamak S i Racumin 57 koji djeluje sporo, tek nakon {to glodavci najmanje 5-7 dana uzimaju mamac. Breg su djelovanja mamci Brodilon mamak i pelete, Brodilon miki mamak (za ku}nog mi{a), Klerat pelete i wax blokovi, te Baraki parafinski blokovi i pelete. Pri upotrebi je potrebno strogo pridravanje uputa.
134

6.2. UZRO^NICI BOLESTI

6.2.1. Ratarski usjevi 6.2.1.1. Bijele itarice Pepelnica (Blumeria graminis - Erysiphe graminis) Pepelnica se javlja na je~mu, p{enici, zobi, rai i triticale (p{enica x ra). Na je~mu i p{enici uzrokuje najve}e {tete. U dana{njem modernom na~inu uzgoja pojavljuje se gotovo svake godine u ve}em ili manjem intenzitetu. Simptomi se obi~no javljaju na vlati ili najdonjem rukavcu neposredno iznad tla. Postupno prelazi i na plojku lista. Tako mogu biti napadnuti svi zeleni dijelovi biljke. Na napadnutim mjestima u po~etku nastaju rahle svijetlo sivkaste nakupine. Najuo~ljiviji simptomi nastaju na gornjoj strani lista u vidu pepeljaste malo podignute nakupine micelija i spora ovalna oblika. Te nakupine pred zriobu itarica mijenjaju boju, postaju sivo sme|e, a u njima nastaju male crne kuglice koje predstavljaju plodna tijela gljive (kleistotecije). Pomo}u plodnih tijela, gljiva se prenosi iz jedne vegetacije u drugu. Dugi niz godina uzgoj otpornih sorata bio je jedini na~in suzbijanja pepelnice. Zbog velikog broja patotipova, rezultati selekcije na otpornost su kratkog vijeka. Sorte koje su u po~etku bile otporne na pepelnicu ubrzo podlegnu napadu novih patotipova. Tako da u dana{njem sortimentu p{enice i je~ma gotovo sve moramo suzbijati primjenom fungicida. Prag odluke do stadija 34-36 (4.- 6. koljence) je 10% zaposjednute povr{ine bilo kojeg donjeg lista. Nakon stadija 36 (6. koljnce) kada se pojave prve pjege na tri najgornja lista potrebno je po~eti sa za{titom. S obzirom da fungicidi za za{titu od pepelnice suzbijaju i druge bolesti na bijelim itaricama, prikazani su na tablici 18. Hr|e (Puccinia spp.) Na itaricama parazitira nekoliko hr|a koje su prikazane na tablici 17. [tete od crne itne hr|e su nekada bile velike. Me|utim, selekcija je problem ove bolesti rije{Ila dosta uspje{no tako da se rijetko javlja, a jo{ rje|e izaziva gospodarske {tete. I ostale spomenute hr|e nisu tako veliki problem, premda je u pojedinim godinama potrebno provesti prskanja. Sme|a pjegavost li{}a (Septoria tritici) Bolest se manifestira na plojci u vidu svijetlo zelenih pjega koje postupno poprimaju crvenkastosme|u boju. Pjege su oblih rubova elipti~na oblika. Kod jakih zaraza plojka se po~inje su{iti od vrha. Sme|a pjegavost lista i pljevica (Septoria nodorum) Dolazi na p{enici, a rje|e na je~mu. S. nodorum uzrokuje male izduene svijetlo do crvenkastosme|e pjege na listu sli~no kao i S. tritici. Na rukavcu nastaju sme|e pjege, a ukoliko zahvate ve}i dio rukavca, list se su{i. Na vlati izme|u prvih koljenaca nastaju sme|e pjege, unutar kojih se formiraju piknidi. Na gornjoj tre}ini
135

Tablica 17. Pregled Puccinia - vrsta na itaricama

Vrsta hr|e Crna itna hr|a (Puccinia graminis) Lisna hr|a p{enice (Puccinia recondita) @uta itna hr|a (Puccinia striiformis) Sme|a hr|a rai (Puccinia dispersa) Sme|a hr|a je~ma (Puccinia herdei) Crveno-uta hr|a (Puccinia coronata) zob je~am ra je~am, p{enica,r a, triticale Nepoznati Borragineae (Anchusa spp., Lycopsis spp.) Ornithogalum spp. p{enica,r a Thalictrum spp. i Isopyrum fumarioides Glavni doma}ini Prelazni doma}ini Boja i oblik uredosorusa

Boja i oblik teleutosorusa

Napadnuti dijelovi itarica

p{enica, ra,je~am ,zob, Berberis spp. i Mahonia tamnosme|i, produeni, crni, produeni, spajaju triticale aequifolium spajaju se se crvenosme|i, okrugli, razbacani po plojci

preteno rukavaci vlat

crni, okruglasti, sitniji od P. graminis

plojka i rukavac

naran~asti, sitni, spajaju crnosme|i u linijama se u crtice sme|i, okruglasti, razbacani po plojki tamnouti, sitni, razbacani

plojka, pljevice, rije|e, nikovac i vlat

crni, okruglasti, razbacani

preteno plojka, manje rukavac

sme|ecrni, sitni, razbacani, pokriveni epidermom Rhamnus cathartica crvenouti, produeni, ne spajaju se

plojka, manje rukavac i vlat

crni, ~esto uokolo uredosorusa

plojka, rijetko rukavac

pljevice nastaju sivkaste pjege oivi~ene rubom tamno sme|e boje. Uslijed napada spomenutih Septoria vrsta p{eno ostaje sitnije i smeurano. Unutar pjega formiraju se male crne kuglice (piknidi), pomo}u kojih se {iri zaraza. S. nodorum prenosi se sjemenom, a S. tritici ne. Raskuivanje sjemena jedna je od prvih mjera. Plodored kao i duboka obrada tla smanjuje zarazu od obe vrste Septoria. ^im se primijete prvi simptomi na zastavici, ili su donji listovi ja~e zaraeni, mora se po~eti prskati fungicidima. Parazitsko plijeganje (Pseudocercosporella herpotrichoids) simptomi se mogu javiti rano u jesen u obliku svijetlo hr|astih pjega na rukavcima listova. Ti listovi tijekom zime poute i propadnu, a gljive se kroz tkivo rukavca pro{iri na vlast, tako da se najizrazitiji simptomi pojave u vrijeme ili poslije busanja. Na rukavcu izme|u prva dva nodija nastaju elipti~ne pjege u}kaste boje oivi~ene tamnim sme|im rubom. Duga~ke su obi~no 2-3 cm. Na tom mjestu tkivo vlasti postaje lomljivo, a biljke se ru{e svaka na svoju stranu. Polegle biljke prisilno sazrijevaju, pa su im zrna {tura. Za{tita se preporu~uje na parcelama s visokim rizikom. Rizi~no parcele su: 1. one na kojima su prethodne godine rasle p{enica i je~am; 2. ako je uz to i sjetva obavljena prerano. Kada se na sto biljaka ustanovi da je 15-20 vlati napadnuto u stadiju 30-37 po Zadoksu (prvi nodij - zastavica se po~me pojavljivati), potrebno je obaviti za{titu. Fuzarioze (Fusarium spp.) Nekoliko vrsta Fusariuma parazitira na itarice i mogu izazvati nekoliko tipova simptoma i to: pale klijanaca, trule korijena i vlati, te pla klasa. Pale klijanaca je naj~e{}e posljedica zaraenog sjemena. Osim zaraze sjemena, izvor infekcije moe biti i tlo. To posebno vrijedi kada klijanje i nicanje zbog nepovoljnih klimatskih prilika traje predugo. Mjere za{tite su plodored, sjetva zdravog i tretiranog sjemena. Trule korijena i vlati moe se javiti kao nastavak palei klijanaca, ali moe do}i kao posljedica naknadne infekcije iz tla. Za vlana vremena korijen trune, a trule prelazi na osnovicu vlati. U nekim slu~ajevima dolazi do nekroze (tamnosme|e boje) ~vora busanja uz pojavu nekrotskih povr{ina na vlati. Biljke koje su napadnute u fazi busanja mogu propasti, ali ako prebole tu fazu razvijaju se premda donose manji urod. Pale klasa izaziva dvojake {tete. U prvom slu~aju zbog napada na klas dolazi do nepotpune oplodnje i {turosti zrna, pa su urodi manji. Me|utim, zaraza na p{enu (sjemenu) moe biti nevidljiva, ali kakvo}a sjemena je slabija. Takvim sjemenom prenosi se zaraza u sljede}u vegetaciju. Bez obzira o kakvoj se zarazi radi, p{eno na sebi nosi Fusarium vrste od kojih neki mogu biti proizvo|a~i mikotoksina opasnih po zdravlje ljudi i doma}ih ivotinja. Pale klasa se najbolje uo~i od cvatnje pa do mlije~ne zriobe. Zaraeni dijelovi klasa, a rijetkio ~itav klas, promijene boju i postanu slamnatouti. Obi~no na zaraenom dijelu klasi}a dolazi do naran~astih nakupina reproduktivnih organa parazita. Suzbijanje se provodi u doba cvatnje. Siva pjegavost je~ma (Rynchosporium secalis) Osim na je~mu parazitira i na rai. Prvi simptomi se obi~no vide po~etkom prolje}a u vidu vodenastih pjega na listu ili rukavcu. Pjege su veli~ine od 0,5-2 cm
137

oivi~ene ne{to tamnijim sme|im neravnim rubom. Gljiva se prenosi sjemenom. Mjere za{tite se sastoje u sjetvi manje osjetljivih sorata, plodoredu i dezinfekciji sjemena. U slu~aju pojave bolesti na listovima moe se provesti tretiranje jednim od registriranih fungicida. Mreasta pjegavost je~ma (Pyrenophora teres) Bolest se pojavljuje na je~mu, a rje|e na zobi. Simptomi po~inju u vidu sitnih nekroti~nih crtica koje se spajaju. Nastaju uske tamnosme|e pruge paralelne s rubom lista, a izme|u pruga nastaju popre~ne nekroze {to daje mreast izgled napadnut dijelu lista. Gljiva se prenosi sjemenom pa je dezinfekcija sjemena obvezna mjera. Osim sjemena, i biljni ostaci su izvor zaraze, pa se preporu~a plodoredi zaoravanjem biljnih ostataka. Individualni proizvo|a~i rijetko za{ti}uju p{enicu i je~am, jer su napadi slabiji na malim povr{inama. Slabiji su zbog toga {to su parcele manje i ome|ene drugim kulturama. Sije se manja koli~ina sjemena po jedinici povr{ine, pa je usjev rije|i, manje se gnoji mineralnim gnojivima. Sve je to korak natrag u pogledu uroda, ali to doprinosi manjem napadu parazita. Farmeri koji proizvode intenzivno, a uz to su se uvjerili u korisnost kemijske za{tite ipak postupno prihva}aju ovaj na~in za{tite. Fungicidi za suzbijanje bolesti itarica prikazani su u tablici 18. Smrdljiva snijet (Tilletia caries) Zaraene biljke imaju ne{to kra}e vlati, sivkastomodrikastu boju li{}a i klasova. Sjemenke su {ire i imaju tamnosivu boju pa se razlikuju od zdravih. Do promjene boje dolazi zbog toga {to se u njihovoj unutra{njosti nalaze brojne tamnoplave spore. Perikap je po{te|en, ali prilikom vr{idbe on se raspukne. Spore iz snijetljiva sjemena se rasipaju i dospiju na povr{inu zdravog sjemena. Nakon sjetve tako kontaminiranog sjemena spore klija istovremeno kada i zrno. Gljiva kli~nom cijevi prodire kroz istovremeno kada i zrno. Gljiva kli~nom cijevi prodire kroz koleoptilu u mladu biljku, i slijedi je u rastu. Tako dospijeva u klas, odnosno u zrno. Mjera za{tite se sastoji u obvezno raskuivanju sjemena fungicidima iz tablice 12. Pra{na snijet (Ustilago nuda) Parazitira na je~mu, a rje|e na p{enici. Gljiva stvara forme speciales od kojih jedna parazitira na p{enici (f. sp. tritici), a druga na je~mu (f. sp. nuda). U po~etku cvatnje razvijaju se klasovi crne boje, a struktura im je jedno kratko vrijeme sa~uvana. Umjesto sjemena formiraju se brojne crne spore obavijene srebrnkastosivom ovojnicom. Ovojnica se pod utjecajem vjetra i ki{e raspada pa ostaje golo klasno vreteno s oiljcima. Zaraza se {iri sjemenom u ~ijoj se unutra{njosti (embriju) nalazi micelij, koji nakon sjetve prati mladu biljku u rastu. U vrijeme cvatnje umjesto zrna stvara se masa crnih spora, koje se rasipaju pod utjecajem vjetra, te obave zarazu okolnih biljaka u cvatnji. Unato~ zaraze, na takvim sjemenkama ne vide se nikakve promjene, jer su zaraene u unutra{njosti. Iz tako zaraenog sjemena razvit }e se zaraene biljke. Aprobacija sjemenskih usjeva je vrlo vana mjera u suzbijanju ove bolesti. Danas se bolest uspje{no suzbija i raskuivanjem sjemena (vidi tablicu 12.)
138

Tablica 18. Fungicidi za tretiranje usjeva itarica registrirani u Hrvatskoj

139

6.2.1.2. Suncokret Bijela trule (Sclerotinia sclerotiorum) Kod posve mladih biljaka na prizemnom se dijelu stabljike zapaaju vodenaste pjege prevu~ene gustim bijelim micelijem u kojem su uloeni crni sklerociji. Gljiva moe proeti ~itavu biljku, pa u tom slu~aju micelij prorasta sr stabljike, a moe pre}i i u glavu, razgranav{i se i me|u sjemenkama. Zaraza redovito po~inje na korijenju ili korijenovu vratu. Li{}e zaraenih biljaka uti, vene i su{i se kao i ~itava biljka, koja se u prizemnom dijelu lako lomi. Micelij gljive nalazi se na, u ili na sjemenu, ali sklerociji se mogu na}i pomije{ani sa sjemenom. Plamenja~a suncokreta (Plasmopara helianthi = P. halstedii) Na gornjoj se strani lista javljaju u}kaste male izbo~ene pjege, koje su s donje strane prekrivene gustim bijelim micelijem gljive. Pjege se stapaju i dovode do potamljivanja i su{enja li{}a. Biljke ostaju patuljaste. Parazit se prenosi sjemenom i putem tla. Kori{tenje otpornih sorata je najdjelotvorniji na~in suzbijanja. Kao za{titne mjere preporu~uju se: vi{egodi{nji plodored, zdravo i tretirano sjeme. Siva trule (Botrytis cinerea) Bolest se naj~e{}e manifestira na glavicama, premda rijetko mogu biti napadnute i stabljika, li{}e i peteljke li{}a. Znaci bolesti se primje}uju na donjoj strani glavice kao ulegnute sme|e pjege koje zahva}aju sve ve}i dio tkiva. Zaraza zatim prelazi na sjemenu lou i samo sjeme. Za vrijeme ki{nog razdoblja na zaraenim dijelovima formira se sivkasta prevlaka koja potje~e od spora i sporonosnih organa gljive. Sme|a pjegavost (Alternaria spp.) Ova bolest se javlja na nadzemnim dijelovima suncokreta u vidu pjega razli~itog oblika i veli~ine. Na listovima nastaju sitne nekroti~ne pjege koje se kasnije pove}avaju poprimaju}i ovalan ili okruglast oblik 1-3 cm u promjeru, svijetlosme|e do tamnosme|e boje. Unutar pjega naziru se koncentri~ni krugovi. Siva pjegavost stabljike (Diaporthe helianthi) Prvi vidljivi simptomi javljaju se na listovima u vidu rubnih nekroza. S listova preko peteljke dolazi do infekcije stabljike. Na njoj se pojavljuju svijetlosme|e pjege elipti~na oblika. Pjege postaju tamnije, {irenjem i spajanjem se pove}avaju te zahva}aju ve}i dio stabljike na kojoj se javljaju plodna tijela (piknidi). Promjene nastaju i u unutra{njosti stabljike koja tako|er mijenja boju. Na kraju se ~itava biljka su{i. Bolest se prenosi sjemenom i biljnim ostacima, pa su plodored i tretiranje sjemena obvezna mjera. Protiv svih opisanih bolesti na suncokretu provode se zajedni~ka prskanja fungicidima. Prvo prskanje provodi se u fazi od 7 listova do po~etka butonizacije. To je prskanje namijenjeno za{titi od bijele trulei, sive pjegavosti stabljike. Drugo prskanje se provodi u razdoblju kada je 15-20% biljaka procvalo pa do pune cvat140

nje, a namijenjena je suzbijanju bijele trulei, sive plijesni i sme|e pjegavosti. Fungicidi su prikazani u tablici 19. Tablica 19. Fungicidi za folijarno tretiranje suncokreta
Preparat Ronilan DF Ronilan FL doza za 1 ha i karenca 1 kg ili 1 l 43 dana Djelotvornost Alternaria spp., Botrytis cinerea, S. sclerotiorum najvi{e 2 tretiranja tijekom vegetacije Alternaria spp., Botrytis cinerea, Phomopsis spp., S. sclerotiorum Botrytis cinerea, S. sclerotiorum najvi{e 2 tretiranja tijekom vegetacije Phomopsis spp. najvi{e 2 tretiranja tijekom vegetacije Alternaria spp. Phomopsis spp. Sclorotinia sc. Botrytis cinerea Botrytis cinerea, S. sclerotiorum 1. u fazi butonizac. 2. u pr. pol. cvatnje Phomopsis spp.

Konker

1,5 l 42 dana

Kidan

3-4 l 42 dana

Rovral TS-FLO

3-4 l 42 dana

Sportak 45 EC

1,3 l 63 dana

Folicur 250 EC

1,5 l 56 dana

Polyram combi

2 kg 42 dana 5-71 42 dana 1,2 l 42 dana

Dithane M-45 FLO u kombinaciji s Bavistinom 1 kg/ha. Impact C

Phomopsis spp., najvi{e 2 tretiranja tijekom vegetacije Botrytis cinerea, S. sclerotiorum Phomopsis spp. najvi{e 1-2 tretiranja tijekom vegetacije Phomopsis sp.S. sclerotiorum najvi{e 2 tretiranja tijekom vegetacije

Bavistin FL

1l 42 dana

141

6.2.1.3. Soja Plamenja~a soje (Peronospora manshurica) U po~etku zaraze na li{}u se javljaju neodre|ene u}kaste pjege s donje strane prekrivene bjelkasto modrikastim micelijem. Pjege se postupno stapaju i posme|e, a opkoljene su u}kastozelenim rubom. Gljiva se razvija i unutar mahune, a sjemenke prekriva bijelom prevlakom micelija i oospora koje se tako|er formiraju u zaraenom tkivu li{}a. U slu~aju jakih napada moe do}i do otpadanja listova na ~itavoj etai. Gljiva se prenosi biljnim ostacima i sjemenom. Ukoliko je sjeme zaraeno, preporu~ljivo ga je raskuiti Vitavaxom 200 FF. Koristiti plodored. Pri pojavi prvih znakova bolesti prskati s Ridomilom MZ i Ridomil plus 45. 6.2.1.4. Uljana repica Bijela trule (Sclerotinia sclerotiorum) Ra{irena je posvuda, a pogoduje joj jaka vlaga, izaziva prijevremeno u}enje i su{enje biljaka. Gljiva inficira stabljiku u podru~ju korjenova vrata. Pregledom kroz uzduni presjek osu{ene stabljike vidi se bijeli micelij u kojem se nalaze crni sklerociji. Sklerociji se mogu na}i u komu{ci, pa tako gljiva dospijeva me|u sjeme. Siva plijesan (Botrytis cinerea) Obi~no su napadnute biljke koje su u gu{}em sklopu ili zakorovljenim usjevima. Moe se javiti tijekom cijele vegetacije, ali naj~e{}e do infekcija dolaze u vrijeme cvatnje. Simptomi se ~e{}e javljaju na prizemnom dijelu stabljike, na mjestu grananja stabljike, kao i na komu{kama. Na svim napadnutim biljnim dijelovima pojavljuje se siva prevlaka. Crnilo ili pjegavost repice (Alternaria spp.) Premda na uljanoj repici parazitira nekoliko vrsta Alternaria, ipak je naj~e{}a A. brassicae. Simptomi se mogu pojaviti na svim nadzemnim dijelovima biljke. Na listovima nastaju tamnosme|e koncentri~no zonirane pjege promjera 5-12 mm. Na stabljici, cvjetnoj stapci i komu{kama pjege su ovalna oblika. Zbog napada na komu{ke dolazi do prisilnog sazrijevanja i osipanja sjemena. Protiv kompleksa spomenutih bolesti na uljnoj repici provodi se jedno do dva prskanja. Prvo se izvodi u fazi pune cvatnje, a drugo deset do ~etrnaest dana iza prvoga {to ovisi o ki{ama u tom razdoblju. Koristiti fungricide Kidan i Ronilan. 6.2.1.5. [e}erna repa Pjegavost li{}a {e}erne repe (Cercospora beticola) Simptomi se pojavljuju na listovima, peteljci listova, a kod sjemenja~ica i na cvjetnoj stapci. Na starijim listovima nastaju okruglaste, sivkaste pjege oivi~ene ljubi~astim rubom. Mla|e li{}e je slabije napadnuto. Na listu se moe pojaviti i do pedesetak pjega. Na peteljkama lista pjege su elipti~nog oblika. Uslijed napada parazita dolazi do su{enja lista koje ne otpada ve} ostaje osu{eno povezano za
142

glavu repe. Gubitak listova negativno odraava na digestiju i urod. [tete su jo{ drasti~nije ukoliko do|e do retrovegetacije. Gljiva se prenosi sjemenom i zaraenim biljnim ostacima, pa je plodored obvezna mjera. Sjeme dolazi u promet pilirano, dakle ve} za{ti}eno fungicidom. Prag odluke je kada oko 5% biljaka ima najmanje po 10 pjega. To je obi~no druga polovica srpnja ili po~etak kolovoza. Za ovu namjenu registrirani su sljede}i fungicidi: Baycor EC i WP, Brestanid, Impact, Alto 320, Trimidal, Punch 10, Bavistin FL i Chromozin. Plamenja~a {e}erne repe (Peronospora farinosa) Naj~e{}e se javlja na sjemenskoj {e}ernoj repi. Zaraeno li{}e ima kra}e peteljke, rastom zaostaje u odnosu na nezaraeno. Plojka postaje blijedo zelena, deformira se, savije se prema donjoj strani lista. Na nali~ju zaraenog lista nastaje prljavo siva violetna prevlaka sporonosnih organa, nakon ~ega li{}e nekrotizira i su{i se. Po pojavi prvih simptoma usjev se prska s Ridomilom MZ ili Ridomil plus 48. 6.2.1.6. Duhan Plamenja~a duhana (Peronospora tabacina) Bolest se moe javiti u rasadu. Njihovi listi}i gube zelenu boju i postaju u}kasti i su{e se. Kod kasnijih zaraza na li{}u nastaju kloroti~ne pjege nejasnih kontura. U okviru pjega na nali~ju lista javlja se pau~inasta prevlaka plavkastoljubi~aste boje. Napadnuti dijelovi lista postupno nekrotiziraju i su{e se. Suzbija se u vrijeme pojave prvih simptoma fungicidima: Ridomil MZ, Galben-M, Sandofan M-8. 6.2.1.7. Kukuruz Na kukuruzu dolazi nekoliko zna~ajnih bolesti koje se rje{avaju plodoredom, selekcijom i tretiranjem sjemena. Kemijska za{tita od bolesti se ne provodi, osim tretiranja sjemena. 6.2.2. Povr}e Polijeganje rasada Kod mnogih biljnih vrsta koje se uzgajaju iz presadnica dolazi do zaraze rasada. Polijeganje predstavlja bolest mladih biljaka i javlja se u prvim tjednima razvoja biljke. Nakon toga razdoblja biljke postaju otporne. Pojedine bilj~ice ili vi{e njih u skupini polegnu. Na mjestu gdje biljka izlazi iz tla dolazi do promjene boje u vidu jedne vodenaste pjege koja se {iri prema gore i prema korijenu. Zbog toga o{te}enja, bilj~ica pod teretom listova se prelomi. Zaraza se {iri u krug od biljke do biljke. Potrebno je umjereno zalijevati. Rasad ne smije biti pregust, a zemlja za proizvodnju rasada raskuena. Ukoliko se bolest pojavi, treba ~itav rasad zaliti Kaptanom, a zatim zaraene biljke izvaditi iz klijali{ta.
143

6.2.2.1. Bolesti krumpira Krumpirova plijesan (Phytophthora infestans) U pravilu prvi znaci bolesti jave se u cvatnji ili neposredno nakon cvatnje. Simptomi su najuo~ljiviji na listu, premda mogu biti napadnute peteljke lista, stabljikai gomolji. Na li{}u se pojavljuju pjege u}kaste boje bez jasnih kontura, koje postupno postaju sme|e. Ako jevrijeme vlano, pjege se pove}avaju, na nali~ju lista uz rubove pjega nastaju sporonosni organi u vidu prljavo bijelog micelija. Lisno tkivo unutar pjega vrlo brzo razmek{a, postaje crno vodenasto, a zaraeno li{}e ostaje visiti na cimi. Kona~no bolest zahvati i izboje. Kao posljednja faza jakog napada ostaju gole stabljike, pa krumpiri{te izgleda kao ofureno. U slu~aju da je vrijeme toplo i vlano, zaraeni biljni dijelovi trunu pa se nadaleko osje}a smrad na trule. Na presjeku gomolja ispod pjega, ali ne duboko (5-15 mm) tkivo gomolja ima sme|e-hr|astu boju koja postupno prelazi u u}kasto bijeli zdravi dio gomolja. Danas postoje mogu}nosti predvi|anja pojave bolesti. U nedostatku prognozne slube, prvo prskanje se obi~no provodi u doba cvatnje. Protiv ovog parazita ima velik broj fungicida, i to fungicidi na osnovi bakra, (Bordo{ka juha, Champion, Champion teku}i, Champ teku}i, Champ. formula 2, Bakreno vapno, Cuproxat, Cuproblau Z) cineba (Radocineb, Cineb 80), metirama (Polyram DF), mankozeba (Dithane M-45, FLO), propineba (Antracol, Chromoneb S-70), kombinacije bakra s organskim fungicidima (Cupramix, Bakreni antracol, Bakreni dithane) te Brestanid. Osim spomenutih ima i nekoliko sistemi~nih fungicida: Galben M, Galben Cu, Sandofan M-8, Ridomil MZ, Ridomil plus 48 WP, Acrobat MZ i Tattoo. Prilikom prskanja treba poprskati lice i nali~je li{}a, {to naro~ito vrijedi ako se upotrebljavaju fungicidi povr{inskog djelovanja. Koncentri~na pjegavost (Alternaria solani) Prve pjege se javljaju na donjem li{}u grmova krumpira. One su u po~etku male (1-2 mm), u}kaste, o{tro su ograni~ene od zdravog dijela lista, a kasnije postaju sme|e i gotovo crne. Oblik pjega je okrugao do elipti~an, a katkada na rubovima uglast. Unutar pjega nalaze se koncentri~ni krugovi, te se po tome bolest moe lako prepoznati. Po tamnoj boji pjega i po zoniranosti ova se bolest razlikuje od plamenja~e. Listovi s vi{e pjega su{e se, ali ostaju pri~vr{}eni na stabljici. Suzbija se kao kod raj~ice. 6.2.2.2. Raj~ica Plamenja~a raj~ice (Phytophthora infestans) Gljiva napada list, stabljiku i plodove. U pravilu nastaju pjege na rubovima, premda mogu nastati na bilo kojem dijelu lista. One su nerpavilnog oblika, s gornje strane lista svijertlosive do svijetlosme|e, kasnije postaju prozirne, te za kratko vrijeme potamne. List se su{i, dok peteljke lista ostaju dugo zelene. Na nali~ju lista moe se za vlana vremena formirati prljavobijeli ma{ak. Donje etae obi~no su prve napadnute zbog dugotrajnije vlage. Na zelenim plodovima simptomi se o~ituju kao manje, tamno obojene i ulegnute pjege, koje poprimaju bron~astu boju. Unutra{njost ploda nije zahva}ena.
144

Poznate su relativno otporne sorte. Kod ostalih sorata potrebno je provoditi za{titu. Kao orijentacija za prvo prskanje moe posluiti pojava prvih simptoma na krumpiru. Protiv ovog parazita mogu se koristiti svi fungicidi registrirani za suzbijanje plamenja~e na krumpiru, osim fungicida Acrobat MZ, Brestanid i Tattoo. Koncentri~na pjegavost (Alternaria solani) Simptomi se javljaju i na starijim listovima. Pjege su gotovo identi~ne onima koje nastaju na listovima krumpira. U vrlo povoljnim prilikama za razvoj parazita nastaje opadanje listova. Plodovi se zaraze u pravilu u zoni peteljke. Na plodovima nastaju pjege velike 2-3 cm u promjeru, udubljene, sme|e do crne, s izraenim koncentri~nim krugovima. U sredi{njem dijelu pjega, ako vladaju visoke temperature i visoka vlaga, nastaje gotovo crna bar{unasta prevlaka, koja potje~e od konidija. Plodovi zaraeni uz samu peteljku lako otpadaju. Koncentri~na pjegavost te{ko se suzbija fungicidima, stoga je vano proizvesti zdrav rasad. Za prskanje mogu se koristiti neki fungicidi koji istovremeno suzbijaju i plamenja~u kao Antracol, Chromoneb S-70, Polyram DF. 6.2.2.3. Krastavci Plamenja~a (Pseudoperonospora cubensis) Najve}e {tete nastaju na krastavcu (korni{on, salatni) i dinji, bilo da se radi o uzgoju u za{ti}enom prostoru bilo u polju. Bolest se na krastavcima naj~e{}e javlja pred formiranje prvih plodova. Pjege na listovima krastavaca su u po~etku okrugle zelenkasto svijetle, daju}i mozai~an izgled ~itavom listu. One se postupno pove}avaju, postaju uglate, jer su ome|ene ilama lista. Kod dinja, pjege su ovalna oblika. Veli~ina pjege varira od 1-15 mm. U nastavku bolesti, broj pjega se pove}ava, a stare pjege postaju utosme|e. Zaraeni listovi se su{e. Na nali~ju lista po~inje se formirati jedva primjetljiv tamnosivi ma{ak. Sjetvu treba obaviti na parcelama na kojima pro{le godine nisu rasli krastavci ili tikve. Sijati relativno otporne hibride korni{ona: Poseidon, Potomac, Quest, Bounty. Po mogu}nosti krastavce uzgajati na mrei ili uz konopac. Od fungicida mogu se koristiti fungicidi na osnovi bakra i mankozeba (Dithan M-45). Osim fungicida s povr{inskim djelovanjem, vrlo dobru za{titu daju sistemi~ni fungicidi: Aliette (A1 fosetil), ridomil MZ-72 (metalaksil), Previcur 607 (propamocarb), Acrobat MZ (dimetomorf). Interval izme|u dva prskanja sistemi~nim fungicidima treba biti 8-10 dana, a kod fungicida s povr{inskim djelovanjem jo{ kra}i. Kod prvih prskanja koristiti 600 l, a za posljednja do 900 l otopine po hektaru. Prilikom za{tite treba prskati nali~je li{}a, jer do infekcije dolazi kroz pu~i na donjoj strani lista. Pepelnica (Erysiphe cichoracearum, Sphaerotheca fuliginea) Kao i mnoge gljive iz ove skupine, izazivaju pepeljaste prevlake na napadnutim organima. Pepeljaste prevlake javljaju se na licu plojke zahva}aju}i njezin ve}i ili manji dio. Kod jakih zaraza, naro~ito u stakleniku, moe biti zaraeno lice i nali~je lista. Jako zaraeno li{}e uti, nekrotizira i su{i se. Krastavac je kod uzgoja u za{ti}enom prostoru, zbog povoljne vlage i temperature, redovito napadnut i to
145

mnogo ranije nego kod uzgoja na otvorenom. Kod uzgoja u polju pepelnica na krastavcima, dinjama i tikvama obi~no dolazi u drugoj polovini vegetacije. Danas postoji nekoliko relativno rezistentnih hibrida krastavaca (Triumph, Markermore, Poinsett i dr.) i dinja (Magnum, Saticoy), pa tu mogu}nost za{tite treba maksimalno iskoristiti. Kemijska za{tita ostvaruje se primjenom fungicida Bayleton special, Rubigan, Shavit 250, Bayfidan EC 250, Anvil 5 SC, Systane 12 E, Nimrod, Afugan, te Karathane. Kod primjene sumpornih sredstava valja biti oprezan, jer pri vi{im temperaturama u za{ti}enom prostoru mogu izazvati oegotine.

6.2.2.4. Salata i endivia Plamenja~a salate (Bremia lactucae) Napada naj~e{}e vanjske listove salate. Za vlana vremena zaraza se moe pro{iriti i na unutarnje listove. Simptomi se javljaju u obliku svijetloutih poligonalnih pjega, obrubljenih lisnim ilama. Na nali~ju lista, na mjestu pjega stvara se ma{ak, koji potje~e od sporonosnih organa. U okviru pjega dolazi do nekroze tkiva, {to dovodi do trulei ve}eg dijela ili cijelog lista. Zato se za{tita provodi fungicidom Aliette i Euparen-M. Bijela trule (Sclerotina spp.) Ovu bolest uzrokuju dvije vrste, i to: Sclerotinia minor i Sclerotinia sclerotiorum. U uzgoju pod staklom i plastikom {tete su ve}e nego kod uzgoja u polju. Ove gljive mogu parazitirati od sjetve do berbe na salati, endiviji a vrlo rijetko na radi~u. Gubitak turgora na listovima je prvi simptom. Ako takve biljke poku{amo dignuti, opazit }emo da se ona lako odvaja od korijena koji ostaje u zemlji. Na dijelu biljke koji je okrenut prema tlu vidi se poput vate bijeli micelij unutar kojeg se formiraju crne tvrde tvorevine sklerociji. Trule korijenovog vrata moe se javiti u svim stadijima razvoja salate ili endivije, ali najve}e zaraze se primje}uju pred tehnolo{ku zriobu. Obvezno treba sakupljati zaraene biljke i iznijeti ih iz staklenika. Kemijska sterilizacija tla daje djelomi~nu za{titu jer se na taj na~in suzbija micelij, ali ne i sklerociji. Prskanja fungicidima je obvezna mjera u intenzivnoj proizvodnji. Treba poprskati tlo odmah nakon sjetve, a prije nicanja, drugo prskanje provesti kada se razvije 4-5 listova, a posljednje u po~etku savijanja glavice. Od fungicida koriste se: Ronilan i Kidan. Siva plijesan (Botrytis cinerea) Ako su napadnute biljke u rasadu, one polegnu. U starijih biljaka nastaju o{te}enja po rubovima ili osnovici lista. Pjege postaju kloroti~ne i uskoro ih prekrije sivi micelij. Za vlana vremena bolest se {iri u unutra{njost glavice, uzrokuju}i trule listova. Ako nastupi suho razdoblje, napadnute zone postaju poput pergament papira, a na njemu se razabiru sitni plosnati sklerociji. Suzbija se istim fungicidima kao i bijela trule.
146

6.2.2.5. Luk Plamenja~a (Peronospora destructor) Plamenja~a izaziva {tete na luku, poriluku i ~e{njaku. To je naj~e{}a bolest crvenog luka u nas. [tete se o~ituju u smanjenju uroda. Osim toga lukovice zaraenih biljaka trunu u periodu skladi{tenja. Iz zaraenih lu~ica razvija se sistemi~no zaraene biljke koje ostaju patuljaste. Listovi su im zavinuti i svjetlije zelene boje od zdravih. Mjestimi~na o{te}enja na listovima u vidu pjega posljedica su sekundarnih infekcija. Na tom mjestu list se prelomi i visi prema tlu, a dio iznad toga mjesta se osu{i. Za vlana vremena nastaje sivkastoljubi~asta prevlaka. Ako je vrijeme suho, dolazi do nekroze napadnute zone, a na ta mjesta se naseljavaju saprofiti zbog ~ega lezija poprima gotovo crnu boju. Kao za{titna mjera moe se preporu~iti plodored i sadnja zdravih lu~ica. Kod jesenske sadnje lu~ica potrebno je u prolje}e prekontrolirati usjev i eventualno zaraene biljke uni{titi. ^esto sve ove mjere predostronosti nisu dostatne pa moramo koristiti fungicide. Koriste se fungicidi na osnovi bakra (Bordo{ka juha, Champion, champ - teku}i, Cuproxat) zatim kombinirani fungicidi (Bakarni antracol, Cupramix), karbamati (Antracol, Chromoneb, Polyiram DF) daju odre|enu za{titu. Kod primjene fungicida s povr{inskim djelovanjem treba dodati okva{iva~ (Radovit N, Citowett, Sandovit). Mnogo su djelotvorniji sistemi~ni fungicidi, od kojih su kod nas registrirani Aliette i Ridomil MZ 72. Siva plijesan (Botrytis spp.) Nekoliko vrsta roda Botrytis parazitira na Allium (luk) vrstama. Na listovima nastaju male okrugle do elipti~ne utobijele uleknute pjege 1-3 mm u promjeru, oivi~ene jednom vodenastom zonom. Jedan od Botrytisa uzrokuje i nekroze vrata listova. Ako je vrijeme vlano, za 5-12 dana lezija se moe pro{iriti uzrokuju}i trule listova. U tom slu~aju dolazi do propadanja ~itave biljke. Siva plijesan se suzbija Ronilanom ~im se primijete prvi simptomi. 6.2.3. Vo}ke 6.2.3.1. Bolesti jabuke i kru{ke Pjegavost li{}a i krastavost plodova jabuke (Venturia inaequalis) Krastavost plodova je jedna od najopasnijih bolesti jabuke. Opravdano moemo re}i da se ~itav program za{tite podvrgava za{titi od ovoga patogena. Parazit napada list, cvijet i plodove jabuke. Premda se prvi simptomi na listovima obi~no javljaju krajem travnja i po~etkom svibnja, do infekcije listova do{lo je mnogo ranije. Na listovima nastaju maslinaste mrlje. Na jednome listu moe biti po nekoliko mrlja. Ako je zahva}en ve}i dio lista, tada listovi otpadaju. Ako su napadnuti mladi listovi u rastu, oni su savinuti. Kod kasnih zaraza stvaraju se maslinaste pjege koje su jasno oivi~ene od zdravog dijela lista. U okviru pjega tkivo izumire, su{i se, te poprima crnu boju. Cvijet moe biti zaraen u fazi otvaranja pupova. Simptomi se javljaju na lapovima, cvijetnoj loi i peteljci. Na zaraenim dijelovima
147

nastaju prevlake maslinaste boje, okrugla ili elipti~na oblika. Zaraeni cvjetovi potamne i otpadaju. Plodovi mogu biti zaraeni od zametanja pa do berbe. Najosjetljiviji su mladi plodovi. Na njima nastaju plavkastozelene pjege koje kasnije postaju sme|e. Ako zaraeni plodovi ne otpadnu, oni se deformiraju i ~esto pucaju. Kod kasnije zaraze na starijim plodovima pjege su krunog oblika, a stvara se plutasto tkivo u vidu sme|ih krasta. Gljiva prezimljava u otpalom li{}u, a u prolje}e u zaraenim listovima nastaju plodna tijela. Nakon prvih ki{a iz plodnih tijela osloba|aju se spore koje obavljaju primarnu zarazu. Iz plodnih tijela spore se osloba|aju dui period tako da se infekcije mogu realizirati kroz ~itavo vrijeme osloba|anja spora. Upravo zbog toga provodi se nekoliko uzastopnih prskanja, po~ev{i od kretanja vegetacije. Prskanja treba provoditi na osnovi prognozne slube koja se bazira na Millsovoj krivulji. Danas postoji niz aparata pomo}u kojih se odre|uju rokovi za prskanja. Za prvo prskanje u kretanju vegetacije koriste se fungicidi na osnovi bakra, a za ostala prskanja mogu se upotrijebiti mnogi preparati od kojih neki djeluju i na pepelnicu, prikazani su u tablici 20. Pepelnica jabuke (Podosphaera leucotricha) Pepelnica se razvija na svim dijelovima jabuke: li{}u, jednogodi{njim {ibama i cvijetu. Na svim tim dijelovima javljaju se karakteristi~ne pepeljaste prevlake. Listovi mogu biti potpuno ili djelomi~no presvu~eni pepeljastom prevlakom. Takvi listovi su ~esto defomirani, ui od normalnih, sli~ni vrbinom listu. Vrhovi izboja prekriveni su bijelom prevlakom. Gljiva prezimljuje u pupovima i u formi plodnih tijela (kleistotecij). Za{tita se sastoji u rezidbi zaraenih izboja i prskanjima fungicidima (vidi tablicu 20). Tablica 20. Fungicidi za suzbijanje pepelnice i krastavosti jabuke
Preparati Atemi C Vectra 10 SC Folicur E - WP 50 Systhane MZ Tridal MZ Topas - 100 Topas C 50-MP Anvil 5 SC Punch 10-Ew Rubigan 12 EC Score 250 Baycor WP 25 Systhane 6 FLO, 12E Bayleton special Kumulan Karathane WP; EC Krastavost + + + + + +/+ + + + + + -/+ Pepelnica + + + + + + + + + + + -/+ +/+ + +

148

Nastavak tablice 20 Preparati Sumpor Kumulus Afugan Nimrod Meteor Sumi - 8 Saprol - N Radocineb, Zineb 80 Antracol,Chromoneb Antracol BT 71,25 Dithan M - 45; M - 70 Polyram DF Captan,Merpan Folpan Delan 500;750 Syllit 65 WP,Chromodin,Dodin - ne djeluje + djeluje -/+ postrano djelovanje +/- vi{e izraeno postrano djelovanje Krastavost -/+ -/+ + -/+ + + + + + + + + + + Pepelnica + + + + + + + + -

Rak grana (Nectria galligena) Nectria galligena uzrokuje pojavu rakastih tvorevina na granama i deblu jabuka, a rje|e na kru{kama. Simptomi se razlikuju na mladim izbojima od onih na starijim granama, odnosno deblu. Na zaraenim izbojima odumire kora oko pupa {ire}i se koncentri~no. Kada zahvati ve}i dio, osu{i se ~itav izboj. Na debljim granama obi~no do promjena dolazi oko mjesta reza sekundarne grane ili izboja u ra~vama grana. Po~etni simptom se o~ituje u postupnom upadanju kore, koja istovremeno postaje crvenkasto sme|a. Biljka poku{ava rastom kalausa zatvoriti ranu. uspije li to, nastaje tip "zatvorenog raka". Tada se na kori vide zatvorene nabrekline razli~itog oblika. ^e{}e biljka ne uspijeva zatvoriti kalusom ranu pa nastaje tzv. "otvoreni" rak. Kora ispuca, zatim otpada te se na tim mjestima vidi golo drvo, a rubovi su opkoljeni uzdignutom korom. Kod takvih o{te}enja biljka uvijek nastoji kalusiranjem zatvoriti ranu, a parazit se {iri u drvo i razara ga ulaze}i sve dublje, a kad opkoli granu ili deblo dolazi do prekida kolanja sokova pa se dio iznad o{te}enja su{i. Parazit ulazi u grane kroz ozljede nastale prilikom rezidbe, zatim od ozljeda od tu~e, izmrzavanja, preko oiljka na mjestu gdje je otpao list. Poslije rezidbe sve ve}e rane treba premazati sredstvom za premazivanje rana (Mikazol pasta). Ako postoje rak-rane, tada ih treba rezom odstraniti, a ta mjesta premazati sredstvom za premazivanje rana. U vo}njacima gdje se bolest ~esto pojavljuje potrebno je provoditi posebna prskanja i to u jesen kada otpadne oko
149

polovina listova, a sljede}e kada otpadnu svi listovi. Od fungicida se mogu koristiti fungicidi na osnovi bakra. Pjegavost listova i krastavost plodova kru{ke (Venturia pirina) Krastavost plodova je gospodarski najvanija bolest kru{ke. Simptomi na li{}u i plodovima su vrlo sli~ni opisanim simptomima kod jabuke. Kod kru{ke ~e{}e dolazi do pucanja plodova. Na ta mjesta naseljava se Monilina ili razni saprofiti tako da se ~esto plodovi ne mogu koristiti niti za industriju. Kod osjetljivih sorata kru{aka mogu biti napadnute i gran~ice. Na njima nastaju male pukotine u vidu rak-rana, a u unutra{njosti se nalaze spore. Za{tita kod osjetljivijih sorata je tea od za{tite kod jabuke, zbog toga {to je izbor fungicida manji. Naime, kod kru{ke mnogi fungicidi mogu biti fitotoksi~ni pa se smiju primijeniti samo oni koji imaju izri~ito dozvolu za kru{ku. Zbog velikog infekcionog potencijala, u prolje}e, dolazi do jakih infekcija koje potje~u iz zaraenih listova, a isto tako i od spora iz rak rana na gran~icama. Kriti~no razdoblje je od po~etka kretanja vegetacije pa do formiranja plodova. U tom razdoblju, ako padaju ki{e, potrebno je provesti tretiranje svakh 6-8 dana. Od fungicida u po~etku vegetacije do pojave roza pupa mogu se koristiti fungicidi na osnovi bakra, za ostala prskanja: Radocineb, Systhane MZ, Topas C, Delan, Anvil 5SC, Baycor WP 25, Kaptan, Syllit 65, Chromodint S-65. 6.2.3.2. Bolesti ko{ti~avih vo}aka Kovr~avost lista breskve (Taphrina deformans) Znaci bolesti se opaaju na listovima, a rje|e na cvjetovima, plodovima i izbojima. Plojka listova postaje neravna, mjehurasta. Istovremeno na listovima dolazi do promjene boje i veli~ine. Napadnuti dijelovi lista u po~etku imaju utozelenu, violetnu, a na kraju sme|u boju. Zaraeni listovi otpadaju koncem svibnja ili po~etkom lipnja. Samo kod nekih sorata moe do}i do promjena na plodovima u vidu crvenkastih izbo~ina na pokoici. Kako zbog napada lisnih u{iju tako|er dolazi do kovr~avosti lista, to se ~esto ova bolest pripisuje kao posljedica napada lisnih u{iju. Gljiva prezimljuje izme|u ljuskica pupova ili u pukotinama kore. Suzbija se zimskim prskanjem sredstvima na osnovi bakra u dvostruko ve}oj koncentraciji od one koja se koristi na vinovoj lozi u vrijeme vegetacija. Nakon toga, kada se pup po~ne otvarati obavlja se sljede}e prskanje sredstvima Delan Syllit, Dodin, Chromodin ili Atemi C. Sredstva na osnovi bakra ne smiju se koristiti na ko{ti~avim vo}kama u vrijeme vegetacije. Kada se jednom pojave simptomi, tada se vi{e ne moe zaraza sprije~iti. Sekundarnih infekcija nema, a zaraeno li{}e }e otpasti. Pepelnica breskve (Sphaerotheca pannosa) Bolest se manifestira na listovima, mladicama i plodovima. Dijelovi biljke mogu biti djelomi~no ili potpuno prekriveni prljavom bijelom prevlakom. Napadnute zone lista u po~etku su malo svjetlije, a uskoro se na tim mjestima pojavljuje pepeljastobijela prevlaka koja postupno prekriva sve ve}u povr{inu. Prevlaka se ponajprije javlja na licu, ali i na nali~ju lista, osobito kod jakih zaraza. Mladi listovi savijaju se zbog nejednoli~na rasta parazitiranoga iz dravog
150

dijela plojke. Rano napadnuti listovi ne dosiu normalnu veli~inu, a ako su jako napadnuti, onda se osu{e i otpadnu. Stariji listovi su otporniji i obi~no nisu zaraeni na ~itavoj povr{ini. Mladice mogu biti napadnute samo dok su zelene. Na izbojima koji su se razvili iz zaraenih pupova , vr{no li{}e u pravilu je zaraeno. Plodovi tako|er mogu biti napadnuti, a osobito su osjetljive nektarine. Na njima se javljaju malo uzdignute bjelkasto sive ovalne pjege promjera 1/2 cm, ali mogu prekriti i ve}i dio ploda. Unato~ tome {to gljiva prezimljava u pupu, bolest se pojavljuje kasnije u vegetaciji. Sa za{titom se obi~no po~inje nakon cvatnje koriste}i fungicide na osnovi sumpora i Karathane. Od sistemi~nih fungicida koristi se Systane 6 FLO. Kozi~avost lista vi{nje (Blumeriella jaapii) Ova bolest se javlja na vi{nji i tre{nji na kojima izaziva najve}e {tete. Moe se pojaviti na kajsiji i {ljivi, ali su zaraze slabe pa i {tete minimalne. Simptomi su najo~itiji na listovima. Na gornjoj strani lista nastaju sitne purpurne pjege. U po~etku su pjege jedva uo~ljive, zatim tkivo u sredini pjege nekrotizira, na istom mjestu na nali~ju lista javlja se sivkasto bijela prevlaka sporonosnih organa gljive. ^ak i kada li{}e ima svega nekoliko pjega, li{}e uti i otpada. Prvi simptomi se obi~no javljaju krajem svibnja ili po~etkom lipnja. Uslijed prijevremenog otpadanja listova zame}e se manji broj rodnih pupova, pa se {tete o~ituju u sljede}oj vegetaciji. U slu~aju rane defolijacije, stabla ponovno u jesen prolistaju {to iscrpljuje biljku, pa grane lako smrzava tijekom zime. Postoji metoda prognoze (Eisensmith & Jones 1980.). U nedostatku iste, tretiranje se obavlja empirijski po~etkom svibnja, a nakon toga se nastavlja jednim do dva treitranja u intervalima od 10-14 dana. Od fungicida se mogu koristiti: pred kretanje vegetacije - Champion, Champion teku}i; u vegetaciji - Baycor 25WP, Octave 50WP, Syllit Dodine ili Cromodin S-65. [upljikavost lista (Stigmina carpophila) Bolest se javlja na svim ko{ti}avim vo}kama. Najo~itije promjene nastaju na listovima i to gotovo kod svih vrsta. Simptomi na listu se o~ituju u pojavi okruglih pjega ljubi~aste do naran~aste boje obrubljenih jednom tamnijom zonom. Kod zaraze mladog lista pjege nekrotiziraju, a napadnuti dio plojke ispada tako da je list probu{en. Kod kasnijih zaraza ne dolazi do ispadanja napadnute zone ve} one samo nekrozitiraju. Broj pjega moe biti razli~it od 1 do vi{e od deset. U slu~aju da list ima veliki broj pjega dolazi do otpadanja listova. Na izbojima se javljaju sli~ne pjege onima na listu. To je naro~ito izraeno kod breskve. Pjege su ovalne i izduenog oblika. U okviru pjega tkivo je udubljeno i su{i se. Ako pjega prstenasto obuhvati cijeli izboj, tada dolazi do su{enja dijela izboja iznad napadnutog mjesta. Napadnuti dio kore puca. Gljiva zalazi dublje u stani~je i stvara raku sli~ne rane uslijed ~ega dolazi na tim dijelovima do izlaenja smole. Simptomi na plodovima se razlikuju ovisno o vrsti. Na plodovima su najve}e {tete kod tre{nje i vi{nje. Ako su napadnuti mladi plodovi, tada su oni smeurani i su{e se. Kod kajsije i breskve nastaju male bradavi~aste izrasline tamno crvene boje. Kod {ljiva, zaraza na plodu je vrlo rijetka. Za{tita se provodi u zimskom razdoblju sredstvima na osnovi bakra, a u vegetaciji se koriste sredstva na osnovi cirama.
151

Roga~ {ljive (Taphrina pruni) Na zaraenim plodovima dolazi do vrlo uo~ljivih promjena. Oni rastu bre od zdravih, izduuju se i savijaju}i poprimaju oblik plodova roga~a (Ceratonia siliqua). Meso zaraenih plodova je spuvasto, lomljivo i bez ukusa. U plodu se naj~e{}e ne razvijaju sjemenke ili se formiraju samo rudimenti kostice. Na povr{ini plodova za vlana vremena formira se sivkasta prevlaka. Nakon toga dolazi do odumiranja tkiva, plod pocrni i osu{i se. ^esto takovi plodovi ostaju dugo visiti na stablu. Jedna od prvih mjera je skupiti sa stabla zaraene plodove i uni{titi ih (zapaliti ili zakopati u tlo). Drugi zahvat koji treba provesti je rezidba izboja. Unato~ ovim zahvatima treba provesti prskanja. Pred samo kretanje vegetacije se mogu koristiti fungicidi na osnovi bakra (Champion, Bakreno vapno, Cuproxat, Cuprablau Z, Bordo{ka juha). Drugo prskanje treba provesti tik pred cvatnju. U tome roku mogu se koristiti fungicidi Radociram ili Delan. Naran~asta pjegavost {ljive (Polystigma rubrum) Uz r|u, naran~asta pjegavost ubraja se u najopasnije bolesti {ljive. Najosjetljivija je Bistrica. Doga|a se da zbog naran~aste pjegavosti otpadne dio listova, a nakon toga do|e do napada hr|e, {to moe uzrokovati jo{ jednu defolijaciju. Na stablima zaraenim naran~astom pjegavo{}u plodovi se slabije razvijaju, ostaju manji i s manjim postotkom {e}era, a ve}i dio plodova prerano otpada. Izboji ne dozrijevaju i smrzavaju se tijekom zime. Zbog iscrpljenosti vo}ke slabije se zame}u cvjetni pupovi, a posljedica toga je nerodnost, koja moe potrajati i vi{e godina. Prvi znakovi bolesti mogu se pojaviti ve} 3-4 tjedna poslije cvatnje. Na listovima, jedinom organu koji napada ovaj parazit, nastaju okrugle do elipti~ne pjege nejasnih kontura u}kaste boje. Boja pjega se sa starenjem pjege mijenja, te prelazi od uto-rui~aste, zatim naran~aste, dok na kraju ne postaje tamnocrvena. Pjege su obi~no velike od 2 do 5 mm u promjeru. Na mjestu pjege lisno tkivo zadeblja stvaraju}i ispup~enje prema licu, a udubljenje prema nali~ju. Unutar pjega sredinom lipnja mogu se zapaziti crne okrugle tvorevine. To su za~eci piknida. Prvo tretiranje provodi se u po~etku razvoja prvih listova. Sljede}a 2 tretiranja treba provesti u razmacima od 10-12 dana, ovisno o oborinama. Od fungicida se mogu upotrijebiti fungicidi: Radociram, Dithane M-45, Kaptan, Folpan. Kasnija tretiranja uklapaju se u program za{tite od hr|e. Pale cvjetova i trule plodova (Monolinia laxa) Parazitira na svim ko{ti~avim vo}kama izazivaju}i promjene na cvijetu, gran~icama i plodovima. Prvi karakteristi~an simptom javlja se na laticama koje mlohavo vise i postaju sme|e. Za vlana vremena na zaraenim organima mogu se formirati pepeljaste prevlake. Do zaraze izboja obi~no dolazi iz zaraenog cvijeta ili ploda. U tom slu~aju se su{i izboj iznad mjesta na kojem je do{lo do infekcije. Ovakve zaraze su ~este kod {ljive i kajsije. Plodovi mogu biti zaraeni u svim stadijima razvoja. Ipak, najve}i broj plodova je zaraen u drugom dijelu vegetacije. Do infekcije plodova dolazi putem rana, koje nastaju od insekata ili zbog o{te}enja plodova koji se me|usobno dodiruju. Na mjestu ulaza parazita dolazi do promjene
152

boje ploda u vidu sme|e pjege koja se postupno koncentri~no {iri. Nastala pjega ispo~etka je glatka, a zatim se na njoj u gotovo pravilnim koncentri~nim krugovima pojavljuju male bijele tvorevine parazita koje postupno postaju pepeljaste. Plodovi se mumificiraju, te ostaju visiti na stablu. Tijekom zime treba odstraniti zaraene izboje. Prskanja se obavljaju u po~etku cvatnje i punoj cvatnji. Sredstva za suzbijanje su: Kidan, Ronilan, Baycor EC 300, Bavistin FL, Cromozin FL, Octave 50. Hr|a ko{ti~avih vo}ka (Tranzschelia pruni-spinosae) Zbog napada hr|e na listovima, nastaju male kloroti~ne pjege 1-2 mm u promjeru. Nakon pojave ovih simptoma, u okviru pjega s nali~ja lista nastaju okrugle ute nakupine. Kada se na lisdtovima formira ve}i broj pjega, tada dolazi do u}enja lista i njihovog otpadanja obi~no krajem ljeta. Stabla {ljive ostaju puna plodova, ali s malo li{}a. Zbog toga plodovi sadre manje {e}era, a drvo te{ko sazrijeva. Osim na {ljivi, specijalizirane forme parazitiraju na drugim ko{ti~avim vo}kama. Suzbija se, po pojavi prvih pjega, Cinebom ili Folpanom.

6.2.3.3. Jagoda Pjegavost lista jagode (Mycosphaerella fragariae) Simptomi se o~ituju u pojavi pravilno okruglih pjega promjera 2-3 mm, tamnocrvene boje. Pjege postupno postaju ve}e, svijetlosive do bijele boje u centru. Rub pjege je tamnije crvenosme|e boje. U po~etku zaraze, simptomi na nali~ju lista su jedva zamjetljivi, a kasnije su vidljivi i na nali~ju lista. Za{tita se provodi ~im se primijete prvi simptomi, a to je ~esto ve} prije cvatnje. Od fungicida se mogu koristiti fungicidi na osnovi bakra (Champion, Cuproxat), zatim Bakreni euparen. Euparen ne daje dobru za{titu kod jakih infekcija. U nekim zemljama preporu~uju Dithan M-45. Siva plijesan (Botrytis cinerea) To je najopasnija i naj~e{}a bolest plodova. Dovoljno je da tijekom berbe padnu jake ki{e pa da ~itava berba bude umanjena za 50 i vi{e posto. Naj~e{}e napada ve} zreo plod, ali moe biti zaraen i dok je zelen. B. cinerea naj~e{}e ivi na osu{enim pra{nicima, o{te}enim laticama, tu~ku. U tom stadiju naj~e{}e dolazi do infekcije na mjestu gdje je tek formirani plod vezan za ~a{ku. Me|utim, simptomi }e se pokazati ne{to kasnije, a naj~e{}e pred berbu. Zaraza je ~e{}a kod plodova koji se dodiruju zemlje ili jednog drugog, ili su na bilo koji na~in o{te}eni. U po~etku se na inficiranom plodu vidi svijetlosivi micelij, koji kasnije dobije karakteristi~nu maslinastosivu boju. Inficirani plodovi imaju promijenjen okus, a na dijelu na kojem nema micelija, tamnosme|e su boje. Sa za{titom se mora po~eti vrlo rano, i to prije cvatnje i nastaviti do pred berbu. Preporu~ljivo je za prvo tretiranje pred cvatnju koristiti fungicide koji imaju {iri spektar kao npr. Euparen, Euparen-M, Bakreni euparen, a za kasnija tretiranja specifi~ne botriticide Ronilan, Kidan.
153

6.2.4. Vinova loza Plamenja~a vinove loze (Plasmopara viticola) Plamenja~a napada sve zelene organe vinove loze. Naj~e{}e je napadnut list i boba, rje|e cvijet, a vrlo rijetko mladica i vitice. Na listovima na mjestu ulaza parazita u tkivo nastaju svjetlije zelene do ute pjege tzv. "uljne mrlje", koje se postupno pove}avaju doseu}i promjer 1-3 cm. Uskoro, nakon inkubacije, s donje strane lista na mjestu "uljnih mrlja" nastaju sporangiofori sa sporama naro~ito za vlana vremena. Na starim listovima nastaju uta do crvenkasta polja oivi~ena ilama formiraju}i mozaik sa zelenim zdravim dijelovima lista. Bogata sporulacija nastaje na nali~ju lista. Bez obzira da li se radi o primarnoj ili sekundarnoj zarazi, zaraene zone lista po~inju sme|iti, a tkivo odumire i su{i se. Pjege se javljaju na nekoliko mjesta na listu, ali kada je zahva}en ve}i dio plojke, dolazi do otpadanja lista. Do defolijacije moe do}i ve} krajem srpnja, zbog ~ega ~okot ostaje s manje listova. Zaraeni listovi izvor su zaraze za ostale zelene organe. Na cvijetu moe biti zaraena cvjetna kapica jo{ prije nego se cvijet otvori. Ona posme|i i osu{i se. Zaraza s kapica prelazi na cvijet koji u pravilu propada. Za vlanog vremena na cvatu se mogu pojaviti sporonosni organi i spore, pa je dio ili ~itav cvat presvu~en bijelom prevlakom. Katkada je zaraena i peteljkovina cvata. Ukoliko je zahva}ena ve}a povr{ina, dolazi do potpunog su{enja peteljkovine. Ako je djelomi~no zaraeno, onda se peteljka zajedno s cvatom spiralno savija. Bobe mogu biti zaraene od zametanja pa do promjene boje, odnosno dok ne po~nu omek{avati. Slika bolesti ovisi o tome kada je do{lo do infekcije. Ukoliko su bobe zaraene neposredno poslije cvatnje, na njima se pojavljuju sporonosni organi. Kada bobe pre|u jednu tre}inu veli~ine karakteristi~ne za odre|enu sortu, do infekcija dolazi kroz pu~i peteljkovine. Micelij iz peteljke ulazi u bobu, ali ne dolazi do pojave sporonosnih organa. Bobe se smeuraju, pokoica postaje koasta izgleda i poprima ljubi~astosme|u boju. Naj~e{}e je u grozdu zaraeno nekoliko boba, dok se ostale normalno razvijaju. Me|utim, kada bobe dosegnu dvije tre}ine svoje maksimalne veli~ine karakteristi~ne za sortu, pu~i prestaju funkcionirati i na peteljkama, pa ne moe do}i do zaraze boba niti direktno, a niti kroz peteljkovinu. Rok za prvo prskanje odre|uje se na osnovi prognozne slube u doti~nom vinogorju. U nedostatku boljih metoda prognoze, koristi se tzv. pravilu 3 x 10. To zna~i da se prvo prskanje treba obaviti kada su istovremeno ispunjena sljede}a 3 uvjeta: 1. da su mladice duga~ke preko 10 cm; 2. da u roku od 2 dana padne vi{e od 10 mm ki{e i 3. da su u ta 2 dana temperature iznad 10oC. Djelotvorni su: 1.) Fungicidi na osnovi bakra (Bordo{ka juha, Champion, Champ tek. Champion F-2, Cuprablau, Cuproxat) 2.) Organski fungicidi (Antracol, Chromoneb, Delan, Dithan M-45, Euparen, Euparen-M, Folpan, Captan, Polyram DF, Zineb) 3.) Kombinacije bakra i organskih fungicida (Cupramix, Bakreni antracol, B. dithan, B. eurapen) Sistemi~ni fungicidi su prikazani na tablici 21 na kojoj se vide prednosti sistemi~nih fungicida nad onima s povr{inskim djelovanjem. Istovremeno se vide i razlike izme|u pojedinih sistemi~nih fungicida. Unato~ njihovim prednostima treba ih koristiti samo onda kada daju izrazitu prednost pred fungicidima s povr{inskim djelovanjem.
154

Tablica 21. Karakteristike fungicida za suzbijanje plamenja~e na vinovoj lozi

- Nema te karakteristike Organski Al+++ Odli~no Benalaksi fungicidi Fosetil djelovanje Zineb l Galben Mikal,Mik ++ Dobro CMF Antracol al B djelovanje Folpet * Mogu}a rezistentnost Preventivno +++ +++ +++ djelovanje Ispiranje od 20-40 ki{e mm Ulaz u list +++ +++ Vrijeme ulaza 30 u list Sistemi~nost +++ + Stopiraju}e 2-3 3-5 djelovanje Razdoblje 8-10 >14 12-14 za{tite (dani) Pojava * rezistentnosti

Metalaksi Oksadiksi l Ofurak l Ridomil Sandofan Caltan plus-45 F C C-5 MZ-72

Dimeto Cimoksan il morf Acrobat Antracol Combi MZ

+++

+++ Ne ispiru se

+++

+++

+++

+++

+++

+++

+++ 60

+++ 3 sata + 2-3 8-10 -

60 minuta + 4-6 >14 * + 3-5 12-14 * + 3-5 >12 *

+ 3 do 12 -

Pepelnica (Uncinula necator) Bolest se o~ituje na svim zelenim dijelovima. Listovi mogu biti napadnuti u svakom stadiju svoga razvoja. Parazit dolazi na gornjoj strani lista pa nastaju bijele pjege koje potje~u od sporonosnih organa prazita. List se kvr~i i uvija. Mladice mogu biti napadnute od momenta izlaenja iz pupa pa dok ne odrvene. Na mladicama nastaju zrakaste mrlje koje su u po~etku pepeljaste, a kasnije plavkastocrne. Na rozgvi ostaju nekrotizirana mjesta ~okoladne boje. Ipak, naj~e{}e su napadnute bobe na kojima su simptomi najkarakteristi~niji. Napadnuti grozdovi su djelomi~no ili potpuno presvu~eni pepeljastom prevlakom koja potje~e od sporonosnih organa. Ako do zaraze do|e rano, tada bobe pucaju, a pukotine dopiru sve do sjemenke, {to je najkarakteristi~niji simptom ove bolesti. Gljiva prezimljuje u pupovima i pomo}u plodnih tijela (kleistotecij). U prolje}e iz pupova ili kleistotecija dolazi do primarnih infekcija, zato je potrebno sa za{titom po~eti vrlo rano. Za suzbijanje ove bolesti koriste se fungicidi na osnovi sumpora, dinokapa (Karathane) te brojni sistemici. Od sistemika koriste se: Anvil-5, Atemi, Bayleton special, Bumper 25, Folicur E, Folicur 250, Punch 10 EW, Rubigan 12 SC, Systhane 12E, Sumi-8, Tilt, Topas 100 C, Vectra. Postoje jo{ i kombinacije i to: Atemi S i Tridal S., Sabithane, Bayleton AC, AntracolBT-71. Za preporuku je za svako prskanje koristiti fungicid iz druge kemijske skupine.

155

Siva plijesan (Bortytis cinerea) B. cinerea moe parazitirati na mladicama, listovima, cvijetu, zelenim i zrelim grozdovima. Napad na mladice i listove je rijedak, a ako do|e do zaraze, u na{em klimatu {tete nisu zna~ajne. Ipak na nekim sortama (silvanac, rajnski rizling) u pojedinim vinogorjima dolazi do napada na cvjetnu peteljku {to je vano znati zbog programa za{tite. Do ranih napada na bobe dolazi samo izuzetno, obi~no je to krajem lipnja i po~etkom srpnja. Pojedine bobe posme|e, a na njima se javi pau~inasta prevlaka. Do zaraze boba dolazi kroz oku nevidljive pukotine koje nastaju nakon obilnih ki{a, te kroz o{te}ena mjesta od insekata (gro|ani moljci, ose) ili od tu~e. Gljiva moe sama perforirati pokoicu kada je odnos {e}era i kiselina povoljan za nju. Simptomi se naj~e{}e javljaju pred berbu. Na grozdovima nastaje siva pau~inasta prevlaka koja predstavlja sporonosne organe i spore gljive. Spore raznosi vjetar a gljiva nastavlja ivjeti kao saprofit, te se u prolje}e naseljava na cvat na kojem ne mora izazvati {tete. Unato~ tome {to se simptomi primje}uju pred berbu, sa za{titom treba po~eti rano, u pravilu nakon cvatnje. Najdjelotvornija se za{tita postie sa ~etiri tretiranja i to: I. krajem cvatnje, II. prije zatvaranja grozda, III. kod promjene boje boba i IV.~etiri tjedna pred berbu, ovisno o karenci preparata. Zbog visoke cijene specifi~nih fungicida (botriticida) za suzbijanje sive plijesni, obi~no se za prva prskanja koriste fungicidi koji suzbijaju plamenja~u i ujedno smanjuju napade od sive plijesni. To su sljede}i fungicidi: Folicur E, Folpan WDG, Euparen, Bakreni Euparen. Za ostala prskanja koriste se specifi~ni fungicidi: Mythos, Switch, Kidan, Ronilan, Sylbos, i biolo{ki preparat Trihodex. Najbolje ih je koristiti naizmjeni~no kako bi se izbjegla pojava rezistentnosti. Crna pjegavost vinove loze (Phomopsis viticola) Simptomi se manifestiraju na mladicama, rozgvi i listovima. Na listovima samo nekih sorata dolazi do infekcije. Listovi u po~etku vegetacije naj~e{}e uz glavne ile imaju jednu ili nekoliko nekroti~nih pjega promjera 1-2 mm koje su okruene u}kastim prstenom. Zaraeni dio plojke zaostaje u rastu, pa se list nabora i defomira. Na mladicama se, obi~no na najdonjim internodijima, pojavljuju ve} krajem svibnja, tamnoplave nekroze, duguljasta oblika, za{iljene na krajevima. Te nekroze mogu obuhvatiti ~itavu mladicu pa se mladica pod teretom roda ili uslijed vjetrova slomi. U prolje}e na lucnjevima neki pupovi ostanu uspavani, dakle ne kre}u. Kod ve}ine sorata na rozgvi dolazi do izbjeljivanja i pojave plodna tijela (piknida). Prilikom reza treba odstraniti svu zaraenu rozgvu i iznijeti je iz vinograda. Tik pred kretanje vegetacije treba obaviti prskanje fungicidima na osnovi bakra. Sljede}a prskanja treba obaviti u stadiju B-C, odnosno D-E. Obi~no se pristupi prskanju kada je najve}i broj ~okota u toj fazi. Temperature trebaju biti vi{e od 8oC da bi do{lo do infekcije, tako da se kod niih temperatura moe presko~iti jedno prskanje. Od fungicida se mogu koristiti Polyram DF, Mikal, Mankozeb, Antracol combi. Crvena pale (Pseudopeziza tracheiphila) Crvena pale se javlja povremeno na nekim lokacijama (Plje{ivica i Moslava~ko vinogorje). P. tracheiphila napada listove ulaze}i svojim micelijem u provodne
156

snopove te onemogu}uje normalno kolanje sokova u njima. Zbog pomanjkanja vode, tkivo lista izme|u ila se su{i i odumire pa nastaju trokutaste pjege ome|ene nervaturom lista ili rubom plojke. U po~etku su one svijetloute boje podsje}aju}i na uljane pjege sli~no plamenja~i. Boja pjega se postupno mijenja od svijetloute do crvenkasto sme|e s jasnim prelazom u zdravo tkivo. Kod sorata s crvenim gro|em, napadnute zone lista poprimaju boju vina tj. obrub postaje crvenkasto- ljubi~ast. ako se zaraza pojavi uz glavnu ilu plojke, plojka se brzo su{i i smeura. Simptomi se obi~no jave koncem svibnja ili po~etkom lipnja. Kod jakih napada dolazi do defolijacije, sa svim posljedicama koje donosi rani gubitak listova. Zaoravanje listova svakako je korisna mjera koja smanjuje infektivni potencijal, pa je treba provesti gdje je to mogu}e. Provode se 2, eventualno tri prskanja i to u fazi 3, 5-7 i eventualno 9 listova, ukoliko u tom periodu padaju ki{e. Od fungicida su djelotvorni karbamati (Polyram DF, Dithan M-45), koji suzbijaju i gljivicu Phomopsis viticola, pa se jednim tretmanom suzbijaju obje bolesti. Mogu se koristiti: Champion, Cuproxat, Bordo{ka juha, Cuprablau Z, Cupramix, Antracol combi. 6.2.5. Ukrasno i {umsko bilje 6.2.5.1. Rua Pepelnice rue (Sphaerotheca pannosa) Prvi simptomi su lagano uzdignute, crvenkaste zone s gornje strane lista. Bijele prevlake gljivice koje predstavljaju micelij s konidijima najprije se javljaju kao sitne ovalne prevlake na mladom li{}u. Poslije se spajaju i mogu prekriti cijelu povr{inu lista, pa dolazi do uvijanja i su{enja listova. U za{ti}enom prostoru na mladim listovima oidije mogu nastati i na donjoj strani lista. Ja~e zaraeni listovi ranije otpadaju. ^im se primijete prvi simptomi, potrebno je po~eti sa za{titom a intervali izme|u tretiranja trebaju biti kratki (oko 7 dana) u fazi intenzivnog porasta mladica. Jedna od prvih djelotvornih tvari koja je upotrebljena protiv pepelnice na ruama je sumpor. Sumporni preparati (Tiovit, Chromosul, Sumpor SC-80 i drugi) kod temperature iznad 25oC mogu izazvati oegotine na listu. Koristi se i Karathane. Osim spomenutih, ~esto se upotrebljavaju i sistemici Baycor, Bayleton special, Rubigan, Nimrod i Saprol. Zvjezdasta plijesan (Marssonina rosae) Simptomi su naju~ljiviji na listovima. Na njima nastaju tamno plave do crne pjege 3-15 mm u promjeru. Pjege su dosta pravilnog krunog oblika s tipi~nim neravnim rubom, koji pjegi daje zvjezdast izgled. Li{}e moe imati jednu ili vi{e takvih pjega. Listovi koji imaju pjege, ute i otpadaju. Simptomi se u pravilu javljaju poslije ki{a u kolovozu. U jesen je poeljno sakupiti zaraeno otpalo li{}e i spaliti. Kod osjetljivih sorata potrebno je provesti prskanje s jednim od fungicida: Euparen 0,5%, Polyram DF 0,25%, Dithan M-45 0,25%, Bavistin 0,1%.
157

Hr|a rue (Phragmidium spp.) Bolest se javlja na lisitovima. Na nali~ju zaraenog lista nastaju naran~aste nakupine koje pod kraj vegetacije postaju tamno sme|e. Listovi na kojima se pojavi vi{e pjega otpadaju. Svi fungicidi navedeni za suzbijanje zvjezdane plijesni, osim Bavistina, suzbijaju i ovu bolest. 6.2.5.2. Krizantema Hr|e krizanteme (Puccinia spp.) Na krizantemama dvije gljive uzrokuju hr|u. Jedna od njih je (Puccinia chrysanthemi), a uzrokuje sme|u hr|u. Ova bolest se javlja obi~no u toplijim krajevima. Prepoznat }emo je po bradavi~astim izraslinama. Sme|e boje poredanim u krugovima. Kod jakih napada, listovi se savijaju i su{e. Ona u pravilu ne izaziva {tetu kao bijela hr|a. Bijela hr|a (Puccinia horiana) Simptomi se manifestiraju na gornjoj strani listova u vidu svijetlozelene pjege. Pjege su naj~e{}e rasprostranjene izme|u glavnih ila, a rijetko se mogu javiti i na cvijetu. Ta mjesta su na listu blago konkavna, promjera 1-5 mm. Na istom mjestu na nali~ju lista formiraju se male bradavi~aste izrasline. Te izrasline su u po~etku bijele poput voska, a kasnije su u}kaste boje. Kada je list napadnut prije nego {to je dostigao svoju normalnu veli~inu, on se kvr~i i deformira. Kod jake zaraze otpadaju zaraeni listovi. Cvjetovi kod zaraenih biljaka su sitniji. Bolest se te{ko suzbija i treba po~eti sa za{titom vrlo rano. Na obje hr|e djeluju isti fungicidi a to su: Baycor WP, Saprol. Ako se bolest pojavi na malom broju listova, tada biljke treba poprskati, a tek zatim otrgnuti zaraene listove i spaliti. 6.2.5.3. Gerbera Venu}e i trule korijena (Phytophthora cryptogea) Biljka ne pokazuje znakove naglog venu}a, ve} u po~etku zaostaje u rastu. Listovi gube svjeinu i postupno postaju zelenosivi bez sjaja. U daljnjem napredovanju bolesti, lome se peteljke na mjestu gdje izlaze iz rizoma. Listovi se spuste do zemlje i osu{e, a korijenov sustav je reduciran. Postupno venu i drugi listovi, rozete i uskoro biljka ugiba. ^im se u nasadu primijeti zaraena biljka, treba je odstraniti zajedno s dijelom zemlje oko nje, a zatim preostale biljke zalijevati s Previcurom N. 6.2.5.4. Hrast Pepelnica hrasta (Microsphaera alphitoides) Pepelnica se javlja isklju~ivo na mladim listovima, pa se moe javiti u rasadnicima ili na odraslim stablima nakon golobrsta. Na licu lista nastaju pepeljasto bijele prevlake. Te su prevlake ovalna oblika i postupno se {ire zahva}aju}i ~itav list. Jako zaraeni listovi se su{e. Mladi izboji mogu biti tako|er presvu~eni
158

pepeljastom prevlakom. Suzbija se fungicidom Anvil-5. Za{tita se po~inje po pojavi prvih simptoma bolesti.

6.3. KOROVI
6.3.1. Ratarski usjevi 6.3.1.1. Kukuruz Korovna flora kukuruzi{ta tipi~no je okopavinska. Njene zna~ajke su veoma jaka zakorovljenost jednogodi{njim mono i dikotiledonskim vrstama. Vi{egodi{nje vrste tako|er su prisutne, iako u znatno manjem broju. Od jednogodi{njih {irokolisnih korova naj~e{}e su zastupljene vrste: Chenopodium album, Chenopodium polyspermum, Amaranthus retroflexus, Polygonum persicaria, Polygonum convolvulus, Solanum nigrum, Datura stramonium, Ambrosia elatior, Xanthium strumarium, Abutilon theoprasti, Sinapis arvensis, Hibiscus trionum i dr. Jednogodi{nje trave zastupljene su znatno manjim brojem vrsta, ali brojem jedinki i biljnom masom ~esto nadma{uju sve re~ene dvosupnice. Od trava najzna~ajnije su vrste: Echinochloa crus- galli, Setaria glauca i viridis. Digitaria sanguinalis, Panicum milliaceum, capilare i dichotomiflorum od jednogodi{njih, te Sorghum halepense, Agropyron repens i Cynodon dactylon od vi{egodi{njih. Naj~e{}i predstavnici vi{egodi{njih {irokolisnih korova su: Convolvulus arvensis, Cirsium arvense, Rumex crispus, Rumex obtusifolius. Za suzbijanje korova u kukuruzu u Hrvatskoj je registrirano 30 herbicida. Broj pripravaka na njihovoj osnovi iznosi 88 (vidi tablicu 22). Pojedini su djelotvorni samo na {irokolisne, dok drugi djeluju na korovne trave. Istovremeno, ve}ina ne iskazuje u~inak na bilo koju skupinu vi{egodi{njih korova. Zbog toga se primjenom bilo kojeg pojedina~no ne polu~uju eljeni u~inci. ^ak ni primjenom kombinacije dva ili tri preparata ne suzbijamo sve korove. Zbog toga se ~esto pristupa primjeni u dva roka. Naj~e{}e se pre-emergence ili prije sjetve suzbijaju jednogodi{nji korovi, a post-emergence primjenom vi{egodi{nji. Tablica 22. Selektivni herbicidi u kukuruzu koji su registrirani u Hrvatskoj
Trgova~ki naziv preparata 2 Trophy Vrijeme primjene 4 pre-em. Spektar djelovanja 6 trave i neki {irokolisni trave i neki {irokolisni

Aktivna tvar 1 Acetoklor

Doza l,kg/ha 3 2-3 1,8-2,6 4-5 4-5 3-6

Faza kulture 5

Faza korova 7

Guardian Acetoklor+atr Guardian azin extra Alaklor Lasso Lasso Microtech

pre-em

159

Nastavak tablice br. 22 Aktivna tvar 1 Alaklor Trgova~ki naziv preparata 2 Bravo Doza l,kg/ha 3 Vrijeme primjene 4 pre-em. Faza kulture 5 Spektar djelovanja 6 sjemenske trave i neki {irokolisni korovi Faza korova 7 1. list

Alaklor Alanex 48 EC Alapin Bravo MC Alaklor+atraz Lasso5-8 in Atrazin FL Alazin 33 5 Lasso combi 5-7

post-em.

do 3 lista

pre-em.

sjemenske trave i {irokolisni korovi do 3 lista

1. list

Bravo/Radazin5-8 -T AlaklorAtrazin-T Alaklor+linuroLasson Linuron Afalon 6-8 kombi

post-em.

pre-em.

sjemenske trave i {irokolisni korovi

AlaklorLinuron Bravo kombi Alaklor+terbu Bravo6-8 tilazin Terazin-T Alaklor+ciana Ciatral-ATC zin+atrazin Ciatral SCZ 6-8

pre-em.

sjemenske trave i {irokolisni sjemenske trave i {irokolisni korovi

pre-em.

Ciatral SCZMC Ciatral SCIMC Alaklor+linuroCiatral ALA 7-0 n Ametrin+atraz Amepin in 2,5-3

pre-em.

pre-em.

sjemenske trave i {irokols. sjemenske trave i {irokols.

160

Nastavak tablice br. 22 Aktivna tvar 1 Atrazin Trgova~ki Vrijeme naziv Doza l,kg/ha primjene preparata 2 3 4 Gesaprim 50 2-3 WP Atrapin Radazin WP pre-em. 50 post-em. Faza kulture 5 Spektar djelovanja 6 Faza korova 7

sjemenski i {irokolisni i neke trave do 3 lista

u nicanju

Gesaprim 500 FL Radazin T-50 Atrazin T-50 Atrapin 500 T Atranex 80 WP Radazin WP 1,5-2 80 Atrazin+prom Inakor 2-3 etrin Bentazon Basagran 3-4 Basagran 600 1-3 Basagran super Bentazon+atra Laddok zin Bromoksinil Pardner Cianazin Bladex 50 SC Deherban A DMA 6 Dikocid Herbocid Deherban forte 1,5-2 4-5 1-1,5 2-6

pre-em.

sjemenski {irokolisni sjemenski {irokolisni 2-4 lista

post-em.

post-em. post-em. pre-em.

2-6 lista 2-6 lista

sjemenski {irokolisni sjemenski {irokolisni sjemenski {irokolisni i neke trave

2-6 listova 2-6 listova

2,4-D

1,5-2,5 1,5-2,5

post-em. post-em.

4-5 lista 4-5 lista sjemenski i vi{egodi{nji {irokolisni korovi sjemenski i vi{egodi{nji {irokolisni korovi sjemenski i vi{egodi{nji {irokolisni korovi

2-6 lista 2-6 lista

2,4D+MCPA

Dikamba

Banvel 480 S 0,5-0,7

post-em.

2-5 lista

2-6 lista

Dikamba+2,4- Banvel D universal

1,0-1,75

post-em.

2-5 lista

2-6 lista

161

Nastavak tablice br. 22 Trgova~ki Vrijeme naziv Doza l,kg/ha primjene preparata 1 2 3 4 Dimetenamid Frontier 900 1,2-1,6 pre-em. Aktivna tvar Faza kulture 5 Spektar djelovanja 6 sjemenske trave i neki {irokolisni korovi sjemenske i vi{egodi{nje trave i neki {irokolisni korovi Faza korova 7

EPTC

Frontier 720 1-1,25 Agrisan EC- 4-8 80

pre-sowing +inkorporacija

Flukloridon

Alirox 5-7,5 Eradicane 4-6 extra 6E Racer 25 EC 1-1,5

pre-em.

Fluroksipir

Starane 250

0,8

post-em.

3-6 lista

Klomesulon

Mikado

1,5-3

post-em.

2-5 listova

Klopiralid

Lontrel 300

0,2-0,3

post-em.

2-4 lista

Linuron

Afalon

2,5-3

pre-em.

jednog. {irokolisni korovi i neke trave sjemenski i vi{egodi{nji {irokolisni korovi trave i {irokolisni korovi sjem. {irokolisni korovi sjemenski {irokolisni korovi

u fazi aktivnog rasta

2-6 listova

Metolaklor

Afalon disperzija Linurex 50 WP Linuron WP 50 Linuron Chromos teku}i Dual 500 Metolaklor Dual 720

2-3

2-4 2-4 1,5-3

pre-em.

sjemenske trave i neki {irokolisni korovi

Dual 960

1-2

162

Nastavak tablice br. 22 Trgova~ki naziv preparata 1 2 Metolaklor+li Dualin 500 nuron Aktivna tvar Metolaklor+at Primextra razin 500 tek. Doza l,kg/ha 3 4-5 Vrijeme primjene 4 pre-em. Faza kulture 5 Spektar djelovanja 6 sjemenske trave i {irokolis. sjemenske trave i {irokolisni korovi {irokolisni korovi sjemenske trave i {irokolisni korovi sjemenske trave i {irokolisni korovi sjemenske i vi{egodi{nje trave i neki {irokolisni korovi Faza korova 7

4-7

pre-em.

do 3-5 lista

do 2 lista trava

Primextra 50 WP Metolaklor+m Galex 500 etobromuron EC

4-7 5-7

pre-em. pre-em.

Metolaklor+te Primanet rbutrin+atrazin480 E

5-7

pre-em.

Nikosulfuron Motivell

1-1,25

post-em.

3-6 lista

sjemenske trave 1. list do busanja,vi{ego di{nje 5-20 cm i sjemenski {irokolisni 24 lista

Pendimetalin Stomp 330 E 3-6

pre-em.

Lentagran WP Piridat+atrazinClap

Piridat

3 3-4

post-em. post-em.

2-6-8 lista 2-4 lista

Piridat+alaklo Tristar r+atrazin

7-8

post-em.

1-4 lista

sjemenske trave i neki {irokolisni korovi sjemenski {irokolisni sjemenski {irokolisni i neke trave sjemenski {irokolisni i trave

2-4 lista 2-5 cm visine {irokolisni kotiledoni do 6 lista,trave 13 lista {irokolisni kotiledoni do 6 lista,trave 13 lista

Tristar ASC Piridat+alaklo Tristar TSC r+terbutilazin

6 6

post-em.

1-4 lista

sjemenski {irokolisni i trave

163

Nastavak tablice br. 22 Trgova~ki naziv preparata 1 2 Primisulfuron Tell 75 WG Aktivna tvar Doza l,kg/ha 3 40 g Vrijeme primjene 4 post-em. Faza kulture 5 2-6 lista Spektar djelovanja 6 sjemenski {irokolisni i vi{egodi{nje trave Faza korova 7 {irokolisni kotiledoni do 4 lista,trave 24 lista

20+20 g (split) Primisulfuron Ring 80 WG 20-30 g +prosulfuron Propaklor Propaklor T- 8-10 50

post-em. post-em. pre-em.

2-6 lista 4-6 listova {irokolisni korovi sjemenske trave i neki {irokolisni korovi vi{egodi{nje i sjemenske trave i sjemenski {irokolisni korovi 2-4 lista

Rimsulfuron Tarot 25 DF 50-60 g vi{eg. trave

post-em.

2-6 lista

{irokolisni kotiledoni do 4 lista. Sjemenske trave 1-3 lista do kraja busanja. Vi{egodi{nje trave,2-3 lista do po~etka busanja

Simazin

Radokor

40-50 g sjem. trave i {irok. korovi 30+20+20 g (split) 2-3 pre-em.

sjemenske trave i {irokolisni korovi

Terbutilazin

Simapin T50 Radokor T50 Terazin WP

1-1,5

pre-em.

sjemenski {irokolisni korovi

Terazin WP 50 Terazin SC 50 Terbutilazin+a Ciatral ATC 6-8 laklor+cianazi n

pre-em.

sjemenski {irokolisni korovi i trave

164

Nastavak tablice br. 22 Trgova~ki Vrijeme naziv Doza l,kg/ha primjene preparata 1 2 3 4 Tifensulfuron Harmony 75 10-15 g post-em. WG Aktivna tvar Vernolat Surpass 6,7 E 5-7 Faza kulture 5 2-4 lista Spektar djelovanja Faza korova 7 od nicanja do 4 lista

6 sjemenski {irokolisni korovi sjemenske presowing+inkor trave i {irokolisni poracija korovi pre-em.

6.3.1.2. P{enica P{enicu i druge bijele itarice zakorovljuje ~itav niz korovnih vrsta. S gledi{ta botani~ke pripadnosti i vremena kretanja sve ih moemo razvrstati u ~etiri kategorije: - jednogodi{nje {irokolisne vrste: Stellaria media, Galium aparine, Sinapis arvensis, Raphanus Raphanistrum, Lamium purpureum, Myosotis arvensis, Papaver rhoeas, Anthemis arvensis, Matricaria chamomilla, Fumaria officinalis, Veronica persica, Veronica hederifolia, Viola arvensis, Capsella bursa-pastoris, Ranunculus arvensis i dr. Pojedine vrste navedenih korova sposobne su poni}i ve} u jesen, dok druge ni~u samo u prolje}e. - vi{egodi{nje {irokolisne vrste: Convolvulus arvensis, Cirsium arvense, Symphytum officinale, Vicia spp., Sonchus arvensis i dr. Razvijaju se isklju~ivo u prolje}e iz gomolja, vrijea, stolona, rizoma ali i iz sjemena. - jednogodi{nje trave: Apera spica-venti, Alopecurus myosuroides, Poa annua, Avena fatua, Avena ludoviciana i Lolium spp. Svi navedeni korovi mogu poni}i i tijekom jeseni, prezimiti u mla|em razvojnom stadiju i u prolje}e nakon plodono{enja zavr{iti vegetacijski ciklus. - vi{egodi{nje trave: Agropyron repens. Za suzbijanje korova u p{enici i drugim bijelim itaricama imamo na raspolaganju veliki broj razli~itih preparata (tablica br. 23). Za pravilan izbor preparata ili kombinacije preparata potrebno je dobro poznavanje stadija razvoja kulture, sastava korovske flore i stadija razvoja korova te klimatskih prilika u proizvodnim podru~jima. Herbicidi se u bijelim itaricama mogu primijeniti u jesen (pre-em) ili u prolje}e (post-em). Jesenska primjena ima mnoge prednosti pred proljetnom, ali ima i odre|ene nedostatke. Osnovni nedostatak joj je da se tretiranje obavlja vi{e ili manje "na pamet" jer korovi jo{ nisu nikli, za razliku od proljetne primjene kada su korovi ve} ponikli pa je i izbor herbicida lak{i.

Tablica 23. Selektivni herbicidi u p{enici registrirani u Hrvatskoj

165

Trgova~ki naziv preparata 2.4-D Deherban A Dikocid Herbocid DMA 6 2.4-D+MCPA Deherban forte Deherban 2.4D+MCPA+MCP special P 2,4+MCPA+Flu Follow roksipir 2,4-D+MCPP Deherban combi-MD Dicofluid MP combi 2,4-D+Dicamba Banvel universal MCPA Deherban M MCPA+MCPP+ Banvel MP Dikamba MCPA+Dikamb Banvel M-Ohis a MCPA+Fluroksi Starane M pir MCPP Deherban fluid MCPP+Joksinil Actril M MCPP+Klopiral Lontrel 418-EC id MCPP-P Astix Optica Duplosan KV MCPPZirol P+Diflufenikan MCPPExel D+ P+Bifenoks Axol super MCPPP+Joksinil+Brom oksinil MCPP+Joksinil+ Oxytril-M Bromoksinil Glifosat Roundup Cidokor Glyphogan 2,4-DP Dicofluid DP Galium 2,4DP+MCPA+MC PP 2,4Basagran DP DP+Bentazon 2,4Banvel DP DP+Dicamba Aktivna tvar

Doza l,kg/ha 1.5-2.5

Vrijeme primjene post-em

Faza (ZCK) 25-30

Spektar djelovanja {irokolisni

1.5-2.5 4,0

post-em post-em

25-30 25-30

{irokolisni {irokolisni

2,0-2,5 4,0 4,0

post-em post- em post-em

13-25 25-30 25-30

{irokolisni {irokolisni

0,8-1,0 1,5-2,5 3,0-4,0 4,0 1,0-1,5 4,0 2,5-3,5 3,0-5,0 2,0 2,0 2,5 2,0 2,5 1,3-1,7

post-em post-em post-em post-em post-em post-em post-em post-em post-em

21-25 25-30 25-29 25-29 13-31 25-31 13,25 25-30 25-31

{irokolisni {irokolisni {irokolisni {irokolisni {irokolisni {irokolisni {irokolisni {irokolisni {irokolisni

post-em post-em post-em

13-29 13-31 21-30

{irokolisni {irokolisni {irokolisni

1,5-3,0 2-4

post-em pred etvu

21-30 90-92

{irokolisni {irokolisni i uskolisni {irokolisni {irokolisni

4,0 4,0

post-em post-em

25-31 25-30

4,0 4,0

post-em post-em

22-31 25-30

{irokolisni {irokolisni

166

Nastavak tablice br. 23 Trgova~ki Doza l,kg/ha naziv preparata 2,4-DP+Piridat Lentagran plus 3,0-4,0 Izoproturon Tigrex 3,0-5,0 Alon 50 2,5-3,5 Aktivna tvar Izoproturon+Dif Quartz super lufenikan Cougar Izoproturonbifenoks Bifenix-N 2,5-3,5 1,25-1,75 6,0 4,0-6,0 2,0-,25 Vrijeme primjene post-em pre-em post-em pre-em post-em pre-em post-em post-em Faza (ZCK) 21-30 13- 25 Spektar djelovanja {irokolisni jednogod. trave i neki {irokolisni jednogodi{nje trave i {irokolisni jednogod. trave i neki {irokolisni jednogodi{nje trave i {irokolisni jednogodi{nje trave i {irokolisni {irokolisni jednogodi{nji {irokolisni jednogodi{nje trave i {irokolisni jednogodi{nji {irokolisni i neke trave jednogod. {irokolisni jednogodi{nje trave i {irokolisni jednogodi{nji {irokolisni jednogod. {irokolisni i neke trave jednogodi{nje trave jednog. {irokolisni {irokolisni {irokolisni jednogodi{nje trave i {irokolisni trave sjemenske trave divlja zob

12-13

13- 29 13-29

Izoproturon+fluo Alon Forte roglikofen Izoproturon+Am Alon super idosulfuron Amidosulfuron Grodyl Triasulfuron+Flu Satis 18 WP oroglikofen Triasulfuron+Kl Dicuran forte ortoluron Prosulfokarb Arcade 80-EC

2.0

post-em

13-29

20-40 g 0,2 2,0

post-em pre-em post-em pre-em post-em pre-em post-em post-em pre-em pre-em post-em pre-em post-em pre-em post-em post-em post-em post-em post-em pre-em

12-32 12-29 13- 20

4,0-5,0

12-13 13-31

Tribenuron Klortoluron

Granstar 75-DF 10-25 g Dicuran 80WP Dicuran 500 FW Tolurex 50 SC X-pand Quartz 2.0-3.0 3,0-4,0 3,0-4,0 1,0 0,3-05

13-25

Izoksaben Diflufenikan

12-13 12-13 11-29 21-30 20-32 13,-39 13-39

ImazametabenzmAssert etil Piridat Lentagran WP Bentazon Fluroksipir TrifluralinLinuron Basagran Basagran 600 Starane 250 Trinulan

2,5-3,0 3,0 4,0 3,0 0,6-1,2 4,0

Fenoksapropetil Puma super Diklofop-metil Illoxan Difenzokvat Avenge 200-E

0,6-1,2 2,5 5,0

post-em post-em post-em

13-32 25-30 2-,30

167

Nastavak tablice br. 23 Aktivna tvar Tralkoksidim Trgova~ki Doza l,kg/ha naziv preparata Splendor 2,5-3,0 Vrijeme primjene post-em Faza (ZCK) 11-31 Spektar djelovanja divlja zob

6.3.1.3. Soja Korovska flora soje tipi~no je okopavinska. Kao kod ve}ine okopavina i u soji su korovi ograni~avaju}i faktor proizvodnje. Od osobite je vanosti suzbiti korov za vrijeme kriti~nog razvoja soje. Drugim rije~ima, soju je potrebno osloboditi od korova u vrijeme od stadija tre}e troliske (V-3) pa do perioda razvoja ~etvrte troliske (V-4). U na{em klimatu zajedno sa sojom ni~u sljede}e sjemenske {irokolisne korovske vrste: Chenopodium album, Chenopodium polyspermum, Amaranthus retroflexus, Polygonum persicaria, Polygonum convolvulus, Solanum nigrum, Hibiscus trionum, Ambrosia elatior, Xanthium strumarium, Abutilon theophrasti, Sinapis arvensis, Datura stramonuim i dr. Istovremeno ili ne{to kasnije javljaju se i jednogodi{nje korovne trave: Echinochloa crusgalli, Setaria spp., Digitaria sanguinalis, Panicum spp. Osim jednogodi{njih, soju zakorovljuju i mnogi vi{egodi{nji korovi, na koje ve}ina danas poznatih herbicida nije dovoljno djelotvorna. To su Agropyron repens, Cynodon dactylon, Convolvulus arvensis i Cirsium arvense. Prema prikazanom stanju zakorovljenosti, moe se zaklju~iti da se od herbicida zahtijeva da su djelotvorni na obje skupine korova, da imaju dobro inicijalno i izraeno rezidualno djelovanje i da su selektivni prema kulturi. Sve ove osobine te{ko je objediniti u jednom preparatu, pa se u praksi ~esto primjenjuju kombinacije preparata. U Hrvatskoj dozvolu za promet za suzbijanje korova u soji imaju 22 aktivne tvari. Na njihovoj osnovi proizvodi se 47 preparata (tablica 24). 6.3.1.4. [e}erna repa Zbog ~injenice da se sjetva obavlja ranije, a va|enje kasnije, kao i zbog nieg habitusa i otvorena sklopa, {e}erna repa je za razliku od ostalih okopavina tijekom cijele sezone izloena napadu korova. Po vremenu kretanja, korove {e}erne repe moemo svrstati u dvije skupine. Prije ili zajedno s repom ni~u korovi Sinapis arvensis, Polygonum persicaria, Matricaria chamomilla, Stachys annua, Veronica persica, Anagallis arvensis, Chenopodium album, Chenopodium polyspermum, Amaranthus retroflexus i dr. Termofilni korovi ~iji ponik uslijedi nakon {e}erne repe, a produi se tokom cijelog ljeta su: Echinochloa crus-galli, Setaria glauca, Setaria viridis, Datura stramonuim, Solanum nigrum, Ambrosia elatior i Hibiscus trionum. U isto vrijeme mogu se ponovo javiti vrste Amaranthus retroflexus, Chenopodium album i polyspermum i vrste roda Polygonum. Protiv prve skupine korova uglavnom imamo dobra rje{enja, naime herbicidi koje primjenjujemo prije ili neposredno nakon sjetve, dobro ih suzbijaju. Ljetni korovi u po~etku svog razvoja ne predstavljaju ve}u opasnost, a kako vrijeme odmi~e, navedeni korovi uzimaju sve vi{e maha i konkuriraju kulturi. Herbicidima ih moemo suzbiti samo dok se nalaze u mla|em razvojnom stadiju. Za suzbijanje navedenih korova u {e}ernoj repi danas u Hrvatskoj raspolaemo sa 17 razli~itih aktivnih tvari. Na njihovoj osnovi u prometu se nalazi 36 razli~itih preparata (tablica br. 25). Pojedini su djelotvorni na {irokolisne, a drugi na korovne
168

169

170

171

172

trave. Zbog toga ih redovito primjenjujemo u kombinaciji. Primjenom dvojne ili trojne kombinacije pro{iruje im se spektar, dok problem rezidualne djelotvornosti i dalje ostaje prisutan. Ovaj nedostatak nastojimo rije{iti tako da u toku jedne sezone tretiranje obvljamo u vi{e navrata smanjenim dozacijama herbicida (split aplikacija).

Tablica 25. Selektivni herbicidi u {e}ernoj repi registrirani u Hrvatskoj

Aktivna tvar cikloat

Trgova~ki Doza l,kg/ha naziv preparata Ro-Neet 5-6

Vrijeme primjene pre-sow

Faza razvoja

cikloksidim

Focus Focus ultra Illoxan 28 Frontier 900

0,5-2 1-4 3-3,5 1,2-1,6

post-em

diklofop-metil dimetenamid

post-em pre-em

etofumesat

Nortron Nortron super

8-10 2-4 6-8

pre-em post-em post-em

3-4 lista 2-4 lista

etofumesat+fenmBetanal edifam Tandem Kalifan Duo fenmedifam Betanal fenmedifan+desm Betanal AMedifam 11 Kalifan S fenmedifam+des Kalifan Pro medifan+etofum Betanal Progres esat fenoksapropFurore etil Furore Super fluazifop-pbutil haloksifop-etil Fusilade super

Spektar djelovanja jedno i vi{egodi{nji travni i {irokolisni jedno i vi{egodi{nji travni jednogod. travni jednogod. travni i neki {irokolisni jednogod. {irokolisni travni jednogod.{irokol isni i travni jednogod. {irokolisni jednogod. {irokolisni jednogod. {irokolisni jedno i vi{egodi{nji travni jedno i vi{egodi{nji travni jedno i vi{egodi{nji travni jedno i vi{egodi{nji {irokolisni

6 6

post-em post-em

2-4 lista 2-4 lista

post-em

4 lista

1,5-4 1-1,2 1-4

post-em

post-em

Gallant 125 Bastional Lontrel 300 Lontrel 100

1-4 0,5-1,5 0,2-0,4 0,6-1,2

post-em

klopiralid

post-em

173

Nastavak tablice br. 25 Trgova~ki naziv preparata kloridazon Pyramin WP Pyramin FL Pyramin Turbo Betamin Betamin T kloridazon+meto Pyradur FL laklor Aktivna tvar kvizalofop-etil Targa Targa super Pantera Goltix Dual 500 Dual 720 Dual 960 Agil 100 Doza l,kg/ha 3-6 6 3,5-5 3-6 6 8 Vrijeme primjene pre-em post-em Faza razvoja 2-4 lista Spektar djelovanja jednogod. {irokolisni

pre-em

metamitron metolaklor

1-25 0,5-3 1-1,5 5-7 2-3 1 5-2 1-1,5 0,8-1,5

post-em

pre-em post-em pre-em

2 lista

propakvizafop

post-em

propizamid

Kerb 50

3-4

post-em

2 lista

setoksidim

Grasidim

1-4

post-em

jednogod. {irokolisni i travni jedno i vi{egodi{nji travni jednogod. {irokolisni jednogodi{nji travni i neki {irokolisni jedno i vi{egodi{nji travni jedno i vi{egodi{nji {irokolisni jedno i vi{egodi{nji travni

6.3.1.5. Uljana repica Sjetva uljane repice u na{em klimatu se obavlja koncem ljeta, a zbog povoljnih temperaturnih prilika i velik broj sjemenskih termofilnih korova spreman je poni}i zajedno ili neposredno nakon kulture. Zajedno s uljanom repicom kre}u i anuelne korovne vrste: Echinochloa crus-galli, Setaria spp., Chenopodium album, Amaranthus retroflexus, Polygonum spp. i dr. Dodu{e, ve} s prvim mrazom re~eni korovi izmrznu, pa su uljanoj repici konkurentni samo u njezinom po~etnom razvoju kada je i repica najosjetljivija na prisutnost korova. Ako se jave u velikom broju protiv ovih korova, moraju se provoditi mjere suzbijanja. Prije zime ni~u bienalni (ozimi) korovi niskog (Stellaria media, Veronica spp., Lamium purpureum, Capsella bursa-pastoris, Arabidopsis thaliana, Ranunculus spp., Lolium spp., Poa annua i dr.) i nagla{enog (Galium aparine, Matricaria chamomilla, Anthemis arvensis, Sinapis arvensis, Raphanus raphanistrum, Apera spica- venti, samonikli je~am i p{enica i dr.) habitusa koji su sposobni prezimiti zajedno s uljanom repicom. Korove niskog habitusa treba suzbijati kada se jave u gustom sklopu jer tada odnose velike koli~ine hranjiva. Korovi nagla{enog habitusa mnogo su ve}i problem. Galium aparine se u vrijeme etve uspinje iznad biljke i ometa rad kombajnu. Sinapis arvensis i Raphanus raphanistrum botani~ki su vrlo sli~ne uljanoj repici, rastu, razvijaju se i plodonosne u isto vrijeme kada i repica. Sjeme im je zbog iste
174

veli~ine te{ko izdvojiti. Izmije{amo sa sjemenom repice lo{e utje~e na kvalitet ulja. Samonikli je~am i p{enica kao korov {tete nanose samo kada poniknu u ve}em broju, ali znatno ve}e zna~enje imaju kao doma}ini za odravanje zaraze ve}eg broja bolesti itarica pa sjetva itarica nakon uljane repice moe do}i u pitanje. Iz prikazanog je o~ito da primjena herbicida ovisi o broju i vrsti korova. Selektivni herbicidi u uljanoj repici navedeni su u tablici br. 26. Tablica 26. Selektivni herbicidi u uljanoj repici registrirani u Hrvatskoj
Aktivna tvar alaklor Trgova~ki Doza l naziv preparata 3-5 Bravo Lasso Lasso Microtech Alaklor Alaklor 48 EC Focus ultra 1-4 Fusilade super Basta Bastional Lontrel 300 1-2,5 2,5-3 0,5-1,5 0,3 post-em post-em 5-7 listova kg/ha pre-em Vrijeme primjene Faza razvoja jednogodi{nje trave i neki {irokolisni

cikloksidim fluazifop-pbutil glufosinat haloksifop-etil klopiralid

post-em post-em ,jedno i vi{egod. travni

jedno i vi{egod. travni

klomazon

Command 4 E

0,2-0,25

pre-sow pre-em post-em pre-em post-em pre-sow

kvizalofop-etil metazaklor

Targa super Butisan S

0,5-3 2,5-3

napropamid

Devrinol 45 F

2-4

piridat propakvizafop propizamid setoksidim trifluralin

Lentagran WP Agil 100 Kerb 50 Grasidim Treflan 45 EC Triflurex

2 0,8-1,5 3-4 1-4 1-2,5

post-em post-em post-em post-em pre-sow

5 listova

5-6 listova

desikacija pred etvu jedno i vi{egod. travni jedno i vi{egodi{nji {irokolisni jednogod. {irokolisni i travni jedno i vi{egod. travni jednogodi{nji travni i neki {irokolisni jednogodi{nji travni i {irokolisni jednogod. {irokolisni jedno i vi{egod. travni {irokolisni i neke trave jedno i vi{egod. travni jednogodi{nji travni i {irokolisni

175

6.3.1.6. Krumpir Primjena herbicida u krumpiru otpo~ela je relativno kasno. Polovinom {ezdesetih godina raspolagali smo veoma malim brojem selektivnih herbicida (dikvat, dinoseb, MCPA). Ve}ina ih nije davala eljene rezultate pa se uz primjenu ovih herbicida pribjegavalo kultivaciji ili ru~nom suzbijanju korova. Danas me|utim raspolaemo velikim brojem selektivnih preparata pa se moglo i odstupiti od tradicionalnog uzgoja. Ovisno o pre ili post-emergence primjeni, potrebno je prije ili kasnije ogrnuti krumpir ili ga uop}e ne ogrtati. Sa gledi{ta proizvodnje i primjene herbicida, svako od na~ina uzgoja ima odre|ene prednosti i nedostatke. Naime, ukoliko se uzgaja krumpir bez humaka, omogu}ena je primjena pre-em herbicida bez opasnosti da }e film herbicida nanijet na povr{inu biti poreme}en. Formiranje humaka neposredno nakon sadnje tako|er bi omogu}ilo primjenu pre-em herbicida. No, ovaj na~in nerijetko rezultira manjim brojem biljaka po jedinici povr{ine jer krumpir kre}e s ve}e dubine. S druge strane nedostatak ovog uzgoja je {to uvijek ne posjedujemo herbicide dugotrajne perzistentnosti. Zbog toga se nerijetko de{ava da kasno nicaju}i korovi (Amaranthus, Chenopodium, Ambrosia i Echinochloa) jako zakorove krumpir. Drugi nedostatak je {to se primjenom nakon sadnje izlaemo opasnosti da sredstvo ne djeluje ukoliko uslijedi su{no razdoblje (svi pre-em herbicidi ovisni su o oborinama). I post-em primjena herbicida nakon formiranja humaka ima odre|ene nedostatke. Naime, ve}ina post-em herbicida nedovoljno su selektivni pa se ~esto doga|aju o{te}enja. Danas se me|utim nastoji problem rije{iti na na~in da se primjena herbicida razdvoji jer je izbor herbicida velik. Obi~no se prije sadnje primijeni neki od hlapivih ili nakon sadnje neki od rezidualnih preem herbicida, a zatim se u toku vegetacije primijeni neki od post-em herbicida. Herbicidi koji imaju dozvolu za promet u krumpiru navedeni su u tablici 27.

Tablica 27. Selektivni herbicidi u krumpiru registrirani u Hrvatskoj

Aktivna tvar parakvat dikvat glufosinat prometrin

Trgova~ki Doza l,kg/ha naziv preparata Gramoxone 3-5 Reglone Basta 15 Prohelan T-50 Gesagard Promepin Promepin 500 Patoran 50 3-5 3-5 1,5-3

Vrijeme primjene pre-em pre-em pre-em pre-em

Faza razvoja

Spektar djelovanja jednogod. trave i {irokol. jednogod. trave i {irokol. jednogod. trave i {irokol. jednogod. {irokolisni jednogod. {irokolisni i neke trave

metobromuron

2-5

pre-em

176

Nastavak tablice br. 27 Aktivna tvar linuron Trgova~ki Doza l,kg/ha naziv preparata 3 Afalon Linurex 50 WP Linuron Chromos 50 Linuron WP 50 Afalon teku}i Sencor 0,75-1,5 Vrijeme primjene pre-em Faza razvoja Spektar djelovanja jednogod. {irokolisni

metribuzin

pre-em post-em pre-em pre-em post-em post-em post-em post-em post-em post-em

5-8 listova

pendimetalin flukloridon cikloksidim fluazifop-pbutil kvizalofopmetil setoksidim bentazon

Stomp 330 E Racer 25 EC Focus Focus ultra Fusilade super Targa super Targa Grasidim Basagran Basagran 600

4-6 2-4 1-4 1-4 0,5-3 1-4 2-3 1-3

10-15 cm 10-15 cm

jednogod. {irokolisni i redukcija travnih jednogod. travni i neki {irokolisni jednogod. {irokolisni i neki travni jedno i vi{egodi{nji travni jedno i vi{egodi{nji travni jedno i vi{egodi{nji travni jedno i vi{egodi{nji travni jednogod. {irokolisni

6.3.2. Povr}e Kod plodovitog povr}a obra|ene su kulture raj~ica i paprika, a kod lisnatog salata, endivija, radi~ i {pinat. Od mahunarki obra|ene su kulture grah i gra{ak, a od lukovi~astog povr}a crveni luk i ~e{njak. Iz skupine korjenastog povr}a mrkva, per{in, celer i cikla. Mogu}nosti primjene herbicida, zbog ograni~enog prostora, prikazane su tabli~no (tablice br. 29, 30, 31, 32 i 33). 6.3.2.1. Kupusnja~e Kupusnja~e (kupus, kelj, cvjeta~u, kelj pup~ar, korabu, rotkvu i rotkvicu) uzgajamo na razli~ite na~ine. U malim vrtovima uzgajamo ih iz presadnica, a na ve}im povr{inama za potrebe industrije i tri{ta uzgajamo ih izravnom sjetvom u polju. S gledi{ta vremena sjetve odnosno sadnje, sve re~eno moemo obavljati u prolje}e, ljeto ili jesen.
177

Upravo o vremenu i na~inu uzgoja ovisit }e i potreba suzbijanja korova. Naime, sadnjom kupusnja~a u jesen redovito se kao problem javljaju ozimi bienalni korovi. Od {irokolisnih vrsta naj~e{}i su: Stellaria media, Veronica persica, Senecio vulgaris, Matricaria chamomilla, Lamium purpureum, Anthemis arvensis, Capsella bursa-pastoris, Viola arvensis i dr. Od korovnih trava u jesenskozimskom roku sadnje odnosno sjetve javljaju se Poa annua, Poa trivialis, Lolium spp., Agropyron repens. Sjetvom odnosno sadnjom u prolje}e, osim re~enih, javlja se ~itav niz {irokolisnih jarih korova kao {to su: Chenopodium album, Amaranthus retroflexus, Solanum nigrum, Portulaca oleracea, Galinsoga parviflora i dr. Jednogodi{nje korovne trave, primjerice Echinochloa crus-galli, Setaria spp., Digitaria sanguinalis i dr., gotovo su uvijek prisutne u proljetnom i ljetnom uzgoju kupusnja~a. Vrlo ~esto se javljaju i vi{egodi{nje trave, no njih je u pravilu potrebno suzbijati razli~itim agrotehni~kim zahvatima nekoliko godina prije uzgoja povrtnica. Uvo|enjem herbicida omogu}en je uzgoj kupusnja~a izravno iz sjemena. Pritom je osnovno imati na umu da se, kao i kod uzgoja iz presadnica, jednokratnom primjenom bilo kojeg herbicida ne postiu eljeni rezultati. Zbog toga se herbicidi primjenjuju u vi{e navrata u razli~itim fazama rasta i razvoja kulture i korova. U tablici br. 17 prikazan je pregled selektivnih herbicida u kupusnja~ama koji imaju dozvolu za promet u Hrvatskoj. Tablica 28. Selektivni herbicidi u kupusnja~ama registrirani u Hrvatskoj
Aktivna tvar trifluralin propaklor fluazifop-pbutil setoksidim aziprotrin piridat oksifluorfen napropamid pendimetalin metazaklor Trgova~ki Doza l,kg/ha naziv preparatta Treflan EC 1,5-2 Triflurex 48 EC Propaklor T-50 8-10 Fusilade super Grasidim Mezoranil 50 Lentagran WP Goal Devrinol 50 WP Stomp 330 Butisan S 1-3 1-4 2-3 3-4 1-2 2-3 2-4 3-4 2-2,5 Vrijeme primjene pre-sow pre-em post-em post-em post-em pre-em post-em post-em pre-trans pre-trans pre-trans post-em Spektar djelovanja jednogod. {irokolisni i travni 3-4 lista tj. 10- jednogod. 14 dana nakon travni i neki {irokolisni sadnje jedno i vi{egod. travni jedno i vi{egod. travni 3 lista tj. 10-14 jednogod. {irokolisni dana nakon sadnje {irokolisni 3 lista tj. 14 dana nakon sadnje jednogod. {irokolisni i travni jednogod. {irokolisni i travni jednogod. travni i neki {irokolisni 8-10 dana jednogod. nakon sadnje travni i neki {irokolisni Faza razvoja

178

Tablica 29. Selektivni herbicidi u plodovitom povr}u registrirani u Hrvatskoj

Aktivna tvar Raj~ica difenamid Trgova~ki naziv preparatta Difenamid Chromos Fusilade super Doza l,kg/ha Vrijeme primjene pre-sow pre-em pre- trans post-em Faza razvoja Spektar djelovanja jednogod. {irokolisni i travni jedno i vi{egodi{nji travni jednogod. {irokolisni i neke trave,tretirati pod list jednogod. {irokolisni i travni jednogodi{nji travni i neki {irokolisni jedno i vi{egodi{nji travni jedno i vi{egodi{nji travni jednogodi{nji travni i {irokolisni jednogod. {irokolisni i travni jedno i vi{egodi{nji travni jednogod. {irokolisni i travni jedno i vi{egodi{nji travni jednogodi{nji travni i {irokolisni

fluazifop-pbutil metribuzin

8 8-10 8-10 1-5

Sencor 70 WP

0,15-0,30 0,25-0,5 0,2-0,5

pre-sow pre-em post-em

10 cm visine

napropamid

Devrinol 45 F

2-3

pendimetalin

Stomp 330

4-6

pre-sow pre-em pre-trans pre-sow pre-trans post-em

propakvizafop

Agil 100

0,8-1,5

setoksidim

Grasidim

1-4

post-em

trifluralin

Treflan EC

1-2

pre-trans pre-sow

Paprika difenamid

Difenamid Chromos Fusilade super

fluazifop-pbutil napropamid

8 8-10 8-10 1-5

pre-sow pre-em pre- trans post-em

Devrinol 45 F

2-3

propakvizafop

Agil 100

0,8-1,5

pre-sow pre-em pre-trans post-em

trifluralin

Treflan EC

1-2

pre-trans pre-sow

179

Tablica 30. Selektivni herbicidi u lisantom povr}u registrirani u Hrvatskoj

Trgova~ki Doza l,kg/ha naziv preparatta Salata,endivija,radi~ propizamid Kerb 50 3 3-4,5 3-4 Aktivna tvar [pinat cikloat Vrijeme primjene pre-sow pre-trans pre-em post- em pre-sow Faza razvoja 10-14 dana nakon presa|ivanja Spektar djelovanja jednogod. {irokolisni i neki travni

Ro-Neet

3-5

lenacil

Venzar

0,5-0,8

pre-em

jednogodi{nji travni i neki {irokolisni jednogod. {irokolisni

Tablica 31. Selektivni herbicidi u mahunarkama registrirani u Hrvatskoj

Trgova~ki naziv preparatta Basagran Basagran 600 Fusilade super Pivot 100 Vrijeme primjene post-em post-em pre-sow pre-em post-em pre-em pre-em pre-em pre-em post-em pre-sow Spektar djelovanja jednogod. {irokolisni jedno i vi{egodi{nji travni jednogod. {irokolisni i neki travni jednogod. {irokolisni i travni jednogod. {irokolisni i travni jednogod. {irokolisni jednogod. travni i neki {irokolisni jedno i vi{egod. travni jednogodi{nji travni i {irokolisni jednogod. {irokolisni jednogod. {irokolisni i neki travni jednogod. {irokolisni

Aktivna tvar Grah bentazon fluazifop-pbutil imazetapir

Doza l,kg/ha 1,5-2,5 1-3 1-5 0,8-1 4-5 5 2,5-3,5

Faza razvoja 1-2 troliska

1 troliska

metolaklor+linu Dualin 500 ron metolaklor+met Galex 500 EC obromuron metobromuron propaklor setoksidim trifluralin Gra{ak aziprotrin cijanazin bentazon Patoran 50

Propaklor T-50 8-10 Grasidim Treflan EC 1-4 1-2

Mesoranil 50 Bladex 50 SC Basagran Basagran 600

3,5-4 2-4 1,5-2 3-4 1-3

pre-em post-em pre-em post-em post-em

do 10 cm 15-25 cm 1-2 troliska

180

Nastavak tabloce br. 31 Aktivna tvar fluazifop-pbutil imazetapir propaklor prometrin pendimetalin propakvizafop setoksidim Trgova~ki naziv preparatta Fusilade super Pivot 100 Doza l,kg/ha 1-5 0,8-1 Vrijeme primjene post-em pre-sow pre-em post-em pre-em pre-em pre-em post-em post-em Faza razvoja Spektar djelovanja jedno i vi{egodi{nji travni jednogod. {irokolisni i neki travni jednogod. travni i neki {irokolisni jednogod. {irokolisni jednogod. travni i neki {irokolisni jedno i vi{egodi{nji travni jedno i vi{egod. travni

1 troliska

Propaklor T-50 7-10 Gesagard Prohelan T-50 Stomp 330 Agil 100 Grasidim 1,5-3 3-4 0,8-1,5 1-4

Tablica 32. Selektivni herbicidi u lukovi~astom povr}u registrirani u Hrvatskoj

Aktivna tvar aziprotrin joksinil fluazifop-pbutil oksadiazon oksifluorfen

Trgova~ki Doza l,kg/ha naziv preparatta Mesoranil 50 2-3 Totril Fusilade super 0,3-2,5 1-4

Vrijeme primjene post-em post-em post-em

Faza razvoja 3 lista 3 lista

Ronstar 25 EC Goal

4-6 1-1,5

pre-em post-em pre-em post-em pre-em

3-4 lista 3-4 lista

pendimetalin

Stomp 330

3-45

propaklor

Propaklor T-50 8-10

pre-em post-em post-em

1 list

propakvizafop

Agil 100

0,8-1,5

piridat

Lentagran WP

2-2,5

post-em

3 lista

Spektar djelovanja jednogod. {irokolisni jednogod. {irokolisni jedno i vi{egodi{nji travni {irokolisni i trave jednogod. {irokolisni i travni jednogod. travni i neki {irokolisni jednogod. travni ineki {irokolisni jedno i vi{egodi{nji travni jednogod. {irokolisni

181

Nastavak tablice br. 32 Aktivna tvar setoksidim Trgova~ki Doza l,kg/ha naziv preparatta Grasidim 1-4 Vrijeme primjene post-em Faza razvoja Spektar djelovanja jedno i vi{egodi{nji travni jedno i vi{egodi{nji travni jedno i vi{egodi{nji travni

^e{njak setoksidim

Grasidim

1-4

post-em

fluazifop-pbutil

Fuislade super

1-4

post-em

Tablica 33. Selektivni herbicidi u korjenastom povr}u registrirani u Hrvatskoj

Aktivna tvar Mrkva fluazifop-pbutil linuron Trgova~ki naziv preparatta Doza l,kg/ha Vrijeme primjene post-em Faza razvoja Spektar djelovanja jedno i vi{egodi{nji travni jednogod. {irokolisni

Fuisilade super 1-4

metoksuron

Afalon disperzija Afalon teku}i Linuron WP Linuron Chromos Dosanex

2 1-2

pre-em post-em

3 lista

4 2-4 1-4

pre-em post-em post-em

2-4 lista

setoksidim

Grasidim

jednogod. {irokolisni i travni jedno i vi{egodi{nji travni jednogod. {irokolisni

Per{in linuron

setoksidim

Afalon disperzija Afalon teku}i Linuron WP Linuron Chromos Grasidim

2 1-2

pre-em post-em

3 lista

1-4

post-em

jedno i vi{egodi{nji travni jednogod. {irokolisni jedno i vi{egodi{nji travni

Celer prometrin setoksidim

Gesagard Prohelan T150 Grasidim

1,5-3 1-4

pre-em post-em

182

Nastavak tablice br. 33 Aktivna tvar Cikla fluazifop-pbutil kloridazon Trgova~ki naziv preparatta Fuislade super Doza l,kg/ha 1-4 Vrijeme primjene post-em Faza razvoja Spektar djelovanja jedno i vi{egodi{nji travni jednogod. {irokolisni

Betamin T Betamin Pyramin Pyramin turbo

6 3-4 3-6 6

pre-sow pre-em

6.3.3. Vo}njaci i vinogradi S gledi{ta vremena kretanja, korove intenzivnog vi{egodi{njeg nasada moemo razvrstati u tri skupine: - zimsko-proljetni korovi: Stellaria media, Lamium purpureum, Capsella bursapastoris, Veronica persica, Veronica hederifolia, Senecio vulgaris, Sinapis arvensis, Poa annua, Lolium temulentum. Vo}njaci i vinogradi se u vrijeme njihovog ponika nalaze u zimsko mirovanju, to im ovi korovi ako na vrijeme bilo kemijskim bilo mehani~kim putem suzbijemo, ne}e {tetiti. - ljetni korovi: Chenopodium album, Amaranthus retroflexus, Galinsoga parviflora, Polygonum aviculare, Polygonum persicaria, Solanum nigrum, Echinochloa crus-galli, Setaria glauca, Setaria viridis. Digitaria sanquinalis, Cirsium arvense, Convolvulus arvensis, Taraxacum officinale, Agropyron repens, Cynodon dactylon, Sorghum halepense. Ve}ina ljetnih korova zna~ajni su kompetitori pa ih treba pravovremeno suzbijati. - kasno ljetni odnosno jesenski korovi: koncem ljeta pa do jeseni ~esto se ponovo znaju javiti u drugom poniku ljetne trave kao npr. ko{tan, muhar te {irokolisne vrste {tir, loboda, dvornici, hudoljetnica, slak, osjak, masla~ak, troskot i pirika. Potreba suzbijanja ovog korovnog aspekta ovisit }e o vremenu berbe i o agrotehni~kim zahvatima koji se u doti~nom nasadu provode. Iz priloene tablice 34, vidi se da je u Hrvatskoj registriran velik broj razli~itih herbicida. Jednokratnom primjenom bilo kojeg herbicida ili kombinacije herbicida korov u vi{egodi{njem nasadu nije mogu}e drati pod kontrolom. Stoga se herbicide treba primijeniti u dva ili rje|e u tri navrata tijekom jedne sezone. Koji herbicid, odnosno kombinaciju herbicida }emo primijeniti, ovisit }e ponajprije o sastavu korovne flore kao i o ekotoksikolo{kim karakteristikama herbicida. Prednost svakako treba dati manje perzistentnim, po okoli{ manje {tetnim herbicidima.

183

Tablica 34. Herbicidi registrirani za primjenu u nasadu jabuke, kru{ke i vinograda

Trgova~ki naziv Basta 15 Basta Caragard Combi A 50 WP Caragrad Combi A-5-G Casoron GSR Proizvo|a~ AgrEvo AgrEvo Ciba-Geigy djelatna tvar % glufosinatamonij,15% glufosinatamonij.20% terbutilazin,25% terbumeton,25% terbutilazin,2,5% terbumeton,2,5% diklobenil,20% Dozacija l,kg/ha 4,5-7,5 4,5-7,5 7-10 Spektar djelovanja jednogod. trave i {irokolisne jednogod. trave i {irokolisne jednogod. {irokolis. i neke trave jednogod. {irokolis. i neke trave jedno i vi{egod. {irokolisne i neke trave jedno i vi{egod. {irokol i neke trave jedno i vi{egod. {irokolis. i trave jednogod. trave i neke {irokolis. jednogod. trave i neke {irokolis. jedno i vi{egod. trave jednogod. i neke vi{egod. {irokol. jednogod. trave i {irokolisni jednogod. trave i {irokolisni jednogodi{nje {irokolisne jednogod. trave i {irokolisni jednogod. i neke vi{egod. {irokolisne jedno i vi{egodi{nje korove jednogodi{nji {irokolisni jedno i vi{egod. travni i {irokolisni jedno i vi{egodi{nji {irokolisni

Ciba-Geigy

70-100

Duphar

30-40

Prefix 20 G Cidokor Devrinol 45-F Devrinol WP-50 Fusilade Super Goal Gromoxone Kamata Kamata Extra Racer 25-EC Reglone 14 Ronstar 25 EC

Chromos Herbos Zeneca Zeneca Zeneca Rohm&Haas Zeneca Monsanto Monsanto Zeneca Zeneca Rhone Poulenc

diklobenil,20% glifosat,48% napropamid,45% napropamid,58% fluazifop-pbutil,12,5% oksifluorfen,25% parakvat,20% glifosat, 18% glifosat,12%

30-40 2-12 7-10 7-10 2-4 6 3-5 4-6 3,5-9

flurokloridon,25% 2-4 parakvat,14% oksadiazon,25% 2-5 8

Roundup

Monsanto

glifosat

2-12

Simbar Spas Starane 250

Du Pont Monsanto DowElanco

terbacil glifosat,15% simazin,14% fluroksipir,25%

2-4 9-12,5 1,5-2

184

Nastavak tablice br. 34 Trgova~ki naziv Sting Touchdown 4 LC Ustinex Spezial Proizvo|a~ Monsanto Zeneca Bayer djelatna tvar % glifosat,18% sulfosat,48% amitrol,47,5% diuron,24% MCPA,16% Dozacija l,kg/ha 4-6 2-8 10 Spektar djelovanja jednogod. {irokolisni i travni jedno i vi{egodi{nji korovi jednogodi{nji i vi{egodi{nji korovi

185

7. PREPORU^ENA DOPUNSKA LITERATURA

Milan Maceljski, Jasminka Igrc: Entomologija. [tetne i korisne ivotinje u ratarskim usjevima. Sveu~ili{te u Zagrebu, Fakultet poljoprivrednih znanosti, Zagreb, 1991. Josip Ki{pati}, Milan Maceljski: Za{tita vinove loze od bolesti, {tetnika i korova. Nakladni zavod Znanje, Zagreb, 1991. Milan Maceljski, Josip Ki{pati} i sur.: Za{tita povr}a od {tetnika, bolesti i korova. Nakladni zavod Znanje, Zagreb, 1987. Josip Ki{pati}, Milan Maceljski: Za{tita vo}aka od bolesti, {tetnika i korova. Nakladni zavod Znanje, Zagreb, 1989. Milan Maceljski, Bogdan Cvjetkovi} i sur.: [teto~inje povr}a i njihovo suzbijanje. Znanje, Zagreb, 1997. Milan Maceljski: Metode i aparati za primjenu pesticida. Sveu~ili{te u Zagrebu, Agronomski fakultet. Zagreb, 1992. Milan Maceljski, Goran Hrlec, Zvonimir Ostoji}, Bogdan Cvjetkovi}: Sredstva za za{titu bilja u Hrvatskoj. Glasnik za{tite bilja, dvobroj, 1996. i narednih godina. Josip Kova~evi}: Korovi u poljoprivredi, Zagreb, 1976. Le{i} R. Pavlek P. Cvjetkovi}: Proizvodnja povrtnog sjemena - Agronomski fakultet, Zagreb, 1993.

187