UVOD U EKONOMIJU VJEBE 3

ass Velma Pijalovi

DL-NASTAVA

Dobro doli na vjebe iz predmeta Uvod u ekonomiju TRANJA I PONUDA - OSNOVI

DL-NASTAVA

Kada savladate ovu lekciju nauit e te:

ta je to funkcija tranje i funkcija ponude? Kako glase zakon ponude i zakon tranje? Koja je razlika izmeu promjene tranje i traene koliine odnosno izmeu promjene ponude i ponuene koliine? ta su normalne, inferiorne, robe supstituti i komplementarne robe? ta je elastinost, kakva moe biti, od ega zavisi, zato nam je vana te kako se mjeri?
itanjem dodatnih materijala i izradom priloenih zadataka jo vie e te produbiti steeno znanje.

TRANJA
Zakon tranje koliina roba i usluga koju su potroai, na bilo kom tritu, spremni kupiti poveava se smanjenjem a smanjuje poveanjem njene cijene. Primjer: Na grafikonu je data funkcija tranje audio kaseta. Po cijeni od 2$ po komadu tranja iznosi 8 miliona komada. Kada doe do poveanja cijene na 4$ traena koliina se smanjuje na 4 miliona komada.

Kriva D je funkciju tranje koja predstavlja kombinaciju cijena i njima pripadajuih koliina.

TRANJA
Promjena koliine tranje deava se uslijed promjene cijene (uz druge nepromjenjene uslove) i predstavlja se kretanjem uzdu date funkcije tranje.

TRANJA

Promjena tranje deava se uslijed promjena ostalih uslova (uz nepromjenjene cijene) i predstavlja se pomjeranjem date funkcije tranje u desnu ili lijevu stranu.

TRANJA

Uslovi uslijed kojih dolazi do promjene tranje su: Promjena dohotka Promjena cijene supstituta Promjena cijene komplementarne robe Promjena oekivanja potroaa Promjena ukusa ili preferencija Promjena strukture stanovnitva Poboljanje informisanosti potroaa Mogunost kupovine robe na kredit

TRANJA

Promjena dohotka Uslijed poveanja dohotka poveava se tranja normalne (npr. Nove cipele) a smanjuje tranja inferiorne robe (npr. Usluga obuara).

TRANJA

Promjena cijene supstituta

Supstituti su robe koje na isti ili slian nain zadovoljavaju istu potrebu (npr. Kafa u ljetnim batama ispred Ekonomskog fakulteta koje e mo oznaiti kao Bata A i Bata B.) Ako se povea cijena kafe u Bati A a cijena kafe u bati B ostane ista u bati A dolazi do smanjenja koliine tranje a u bati B dolazi do poveanja tranje

TRANJA
Promjena cijene komplementarne robe

Komplementarne su one robe koje se uvijek upotrebljavaju zajedno po nekom potroakom obrascu (npr. mobiteli i fotrola za mobitel). Ako poraste cijena jednog komplementa (mobitela) smanjuje se koliina tranje te robe (kao na grafikonu br.3) a smanjuje se tranja fotrola za mobitel (dolazi do promjene kao na grafikonu br.4)

TRANJA

Promjena oekivanja potroaa Ako potroai oekuju poveanje cijene dolazi do poveanja tranje robe (zato to je cijena jo uvijek ista) a kada doe do stvarnog poveanja cijena smanjuje se koliina tranje.

PONUDA
Zakon ponude: koliina roba ili usluga, koju ponuai ele i mogu ponuditi tritu, uz druge nepromjenjene uslove, poveava se poveanjem a smanjuje sa smanjem cijena. Primjer: Na grafikonu je dat primjer proizvodnje audio kaseta. Po cijeni od 2$ po komadu koliina ponude je 4 miliona komada a po cijeni od 4$ ponuda iznosi 8 miliona komada.

Kriva S predstavlja funkciju ponude

PONUDA

Promjena koliine ponude nastaje uslijed promjene cijene posmatrane robe i grafiki se predstavlja kretanjem du funkcije ponude.

PONUDA

Promjena ponude nastaje uslijed promjene ostalih faktora (uz istu cijenu posmatrane robe) i grafiki se predstavlja pomjeranjem funkcije ponude u lijevu ili desnu stranu.

PONUDA

Faktori uslijed kojih dolazi do promjene ponude su: Promjene Promjene Promjene Promjene u tehnologiji cijene inputa cijene druge robe oekivanja

PONUDA

Promjene u tehnologiji:
Poboljanje tehnologije, preko smanjenja trokova, uvijek izaziva poveanje ponude i pomjeranje krive ponude u desnu stranu.

PONUDA

Promjene cijene inputa:

Poveanje cijene inputa izaziva smanjenje ponude (grafikon 6) i pomjeranje krive ponude u lijevu stranu. Smanjenje cijena inputa ima suprotan efekat

ODNOS TRANJE I PONUDE

Ravnotea na tritu postoji u taci u kojoj se presjecaju kriva tranje i kriva ponude. Ako je tranja vea od ponude dolazi do nestaice to dovodi do poveanja cijena. Vee cijene znae veu koliinu ponude to u konanici dovodi do ravnotee. Viak na tritu postoji kada je ponuda vea od tranje tada dolazi do pada cijena i rasta traene koliine to rezultira uspostavljanjem ravnotee

ELASTINOST TRANJE I PONUDE

Cijenovna elastinost predstavlja mjeru osjetljivosti koliine tranje i ponude u odnosu na promjenu cijene, iskazano u procentu Na osnovu podataka iz tabele izraunati cijenovnu elastinost kod promjene cijene sa nivoa 5 KM i utvrditi da li se radi o ponudi ili tranji!

C
5 KM 6 KM

Q
15 20

7 KM

25

CJENOVNA ELASTINOST

DODHODOVNA I UKRTENA ELASTINOST

Dohodovna elastinost tranje predstavlja odnos procentualne promjene tranje u odnosu na promjenu dohotka. Pozitivna je za normalnu a negativna za inferiornu robu.

Ukrtena cijenovna elastinost izraava promjenu koliine tranje jedne po osnovu promjene cijene druge robe. Ako je pozitivna radi se o supstitutivnim robama ako je negativna radi se o komplementarnim proizvodima a ako je jednaka nuli radi se o nezavisnim robama.

TRANJA I PONUDA - OSNOVI

Zakon tranje Funkcija tranje Promjena koliine tranje Promjena tranje i faktori koji je izazivaju Zakon ponude Funkcija ponude22 Promjena koliine ponude Promjena ponude i faktori koji je izazivaju Ravnotea na tritu Cjenovna elastinost tranje Cjenovna elastinost ponude Dohodovna elastinost tranje Ukrten cjenovna elastinost