N.

Bolf, Automatsko voenje procesa, REGULACIJSKI VENTILI 1

REGULACIJSKI VENTILI

Upravljaki signal (izlaz regulatora) dolazi u izvrni element koji podeava upravljanu veliinu.
U veini sluajeva izvrni element je regulacijski ventil, a upravljana veliina protok. Odabir
regulacijskog ventila zahtijeva puno panje.

5-1 Regulacijski ventil, aktuator i pozicioner
U praktinoj primjeni u veini sluajeva izvrni element je regulacijski ventil. Ventili se obino
pokreu motorima koji se nazivaju aktuatori. Aktuatori se dijeli s obzirom na vrstu signala koja
ih pokree, a ventili se dijeli s obzirom na oblik tijela ventila i karakteristike protjecanja. Broj
razliitih izvedbi je praktiki neogranien. Postoji vie vrijednih knjiga koji detaljno obrauju
tematiku regulacijskih ventila [lit.!]. Primjer regulacijskog ventila dan je na slici 5-1. Radi se o
regulacijskom ventilu s kliznom osovinom, jednostrukim dosjedom i pneumatskim aktuatorom.

Slika 5-1 Regulacijski ventil s kliznom osovinom i pneumatskim aktuatorom

S obzirom na oblik tijela ventila regulacijski se ventili dijela na:
- regulacijske ventile s linearnim gibanjem osovine (engl. linear-stem motion)
- rotacijski regulacijski ventili (engl. rotary)
- kuglini regulacijski ventili (engl. ball)
Aktuator pretvara signal iz regulatora u odgovarajui poloaj osovine. Aktuator moe biti
pneumatski, elektriki, hidrauliki ili runi. U procesnoj industriji najee se koriste pneumatski,
N.Bolf, Automatsko voenje procesa, REGULACIJSKI VENTILI 2

a veina ima dijafragmu. Dijafragma je opruga napeta u suprotnom smjeru od djelovanja tlaka
zraka (kao pokretaa), tako da je poloaj osovine proporcionalan tlaku zraka. Dijafragma je
obino izraena od gume ili slinog fleksibilnog materijala, a podrana je s sigurnosnim
pladnjem (plate). Maksimalni mogui put osovine (stroke), odnosno pomak osovine s
dijafragmom obino je 2 do 3 inch-a. Za dulje osovine, aktuator moe biti stap s dvostrukim
djelovanjem (double-acting piston), ili rotacijska pneumatska naprava. Elektrini aktuatori se ne
upotrebljavaju toliko zbog cijene i kompleksnosti, a elektrohidraulini aktuatori rabe se
prvenstveno tamo gdje nema zraka za upravljanje.
Poloajnik (pozicioner) ventila je dio regulacijskog ventila koji prenosi narinuti tlak na aktuator
da bi postavio pladanj-ep (plug stem) tono kako to nalae signal iz regulatora. Poloajnik
djeluje kao proporcionalni regulator te poboljava dinamiko i statiko vladanje ventila.
Poloajnik ventila je zrani relej smjeten izmeu izlaza regulatora i dijafragme ventila. Obino
ima odvojenu dobavu zraka i povratni signal koji indicira poloaj osovine. Svrha poloajnika je
smanjiti histerezu, trenje brtvenice (packing-box) i valve plug unbalance zbog pada tlaka
tekuine. Isto tako, vodi brigu da je osovina namjetena tono u skladu s izlazom koji daje
regulator. Poloajnik je koristan i zato to smanjuje zadrku ventila ventil djeluje bre.


5-2 Regulacijski ventili s linearnim gibanjem osovine
Regulacijski ventil s linearnim gibanjem osovine slian je kuglinom (globe) ventilu prikazanom
na slici 5-1 jer se ep namjeta pomou osovine koji klizi kroz brtvenice. Ovi ventili mogu biti s
jednostrukim (single-seated) ili dvostrukim dosjedom (double-seated) ili gate. Svaki ima svoje
prednosti i nedostatke.
Ventili se, s obzirom na odnos izmeu otvorenosti ventila (pomaka, puta ventila) i ostvarenog
protoka, dijele u tri velike skupine:
- brzootvarajui ili s opadajuom osjetljivosti (quick-opening, decreasing-sensitivity)
osjetljivost ventila (promjena protoka za danu promjenu poloaja ventila) opada s
protokom. Dakle, radi se o ventilu s brzim otvaranjem
- linearni Osjetljivost ventila priblino je stalna na cijelom podruju protoka
- s porastom osjetljivosti (increasing-sensitivity) ili istopostotni (equal-precentage).
Osjetljivost ventila je stalni postotak danog protoka.
U praksi karakteristike pojedinih ventila ne spadaju uvijek strogo u ove tri skupine.

N.Bolf, Automatsko voenje procesa, REGULACIJSKI VENTILI 3


Slika 5-2 Karakteristike razliitih tipova ventila

Regulacijski ventili s linearnim gibanjem osovine imaju mnogo razliitih oblika tijela. Najei je
okrugli-sferni (globe) oblik. Oni mogu biti s jednostrukim ili dvostrukim dosjedom kao to je
prikazano na slici 5-3. Jednostruki dosjed rabi se kad je potrebno vrsto zatvaranje (dihtanje,
brtvljene) i kod ventila dimenzija manjih od 1 inch.
Ventili s dvostrukim dosjedom openito imaju neto veu propusnost od ventila s jednostrukim
dosjedom. Razlog tomu je nemogunost da se oba dijela simultano zatvore, posebno pri pojavi
toplinske ekspanzije. Prednost tijela s dvostrukim dvosjedom je u tome to ponitava
hidrostatike utjecaje jer djeluju na oba dosjeda, a potrebna je i manja sila aktuatora.
Ventili s linearnim gibanjem osovine takoer se koriste za tropute ventile pri emu regulacijski
ventil preusmjerava, povezuje ili usmjerava struje. Isto tako koriste se i za kutne ventile. U
takvim sluajevima upotrebljava se jednostruki dosjed. Nadalje, ventili s linearnim gibanjem
osovine izrauju se u Y-obliku, u split-body i u cage obliku. Kavezni ventil obine se projektira
tako da se dijelovi mogu jednostavno odstraniti to olakava odravanje i izmjenu. Koriste se i
kod kliznih zasuna (sliding-gate) i za druge posebne namjene.
N.Bolf, Automatsko voenje procesa, REGULACIJSKI VENTILI 4


Kuglini ventil s jednostrukim dosjedom ventil s dvostrukim dosjedom
Slika 5-3 Regulacijski ventili s jednostrukim i dvostrukim dosjedom

5-3 Rotacijski (okretni) ventili
Rotacijski (engl. rotary) regulacijski ventili sve se vie koriste. Njihova prednost je mala masa,
jednostavna izvedba, relativno veliki protoci, pouzdani rad i relativno niska cijena. Uglavnom se
ne mogu koristiti kod dimenzije manjih od 1 inch.
Najei rotacijski ventil je leptir ventil (engl. butterfly valve), prikazan na slici 5-4. Leptir ventili
obino su dimenzija od 2 do 36 inch ili ak vei. Uglavnom se koriste za velike protoke i velike
statike tlakove, ali imaju ogranieno podruje pada tlaka. Prednosti leptir ventila su niska
cijena, laka izrada, jednostavnost i uteda na prostoru te dobre regulacijske karakteristike.

Slika 5-3 Rotacijski regulacijski ventili

Leptir ventil spada u brzootvarujue, a otvaraju se i zatvaraju iji pomou diska koji se vrti oko
osovine unutar ventila.
Jedan vrlo koristan tip rotacijskog regulacijskog ventila je ekscentrini ventil s cilindrini
pladnjem. Njegov relativni kapacitet je vei, a cijena je niska. Posebno je koristan kod rada s
korozivnim, viskoznim kapljevinama ili suspendiranim krutinama.


N.Bolf, Automatsko voenje procesa, REGULACIJSKI VENTILI 5

5-4 Kuglini ventili
Kuglini ventili su posebna skupina rotacijskih ventila. Upotreba kuglinih ventila kod regulacije
porasla je naglo poetkom 1960.-tih. Kugliasti ventil se standardno koristi kao vrsti runi
ventil. U posljednje vrijeme kugliasti ventili automatizirani su u svrhu voenja. Pokazali su
odlian rangeability i dobra svojstva kod rada sa suspenzijama i talozima.
Kuglini ventili imaju najvei kapacitet protoka od svih standardnih regulacijskih ventila. Korisni
su gdjegod se radi sa suspenzijama. Isto tako, mogu se vrsto zatvoriti.

5-5 Karakteristike regulacijskih ventila
Regulacijske ventile karakterizira omjer najveeg i najmanjeg protoka kroz ventil koji se moe
regulirati (engl. rangeability), omjer normalnog najveeg protoka kroz ventil i najmanjeg
protoka koji se moe regulirati (engl. turndown) te radna karakteristika protoka.
Regulacijski ventili se u pravilu ne zatvaraju u potpunosti jer mogu otetiti ep ventila ili moe
doi do slijepljivanja (sticking). Stoga je protok kod zatvorenog poloaja obino 2 do 4 %
maksimalnog protoka kroz ventil, to odgovara rangeability-u od 50 do 25. Regulacijski ventili s
linearnim gibanjem osovine imaju rangeability od dvadeset do sedamdeset. Praktino iskustvo
nalae da regulacijski ventil treba biti dimenzioniran tako da je najvei protok pri radnim
uvjetima otprilike 70 % najveeg mogueg protoka kroz ventil. Stoga je turndown obino oko 70
% rangeability-a.
Protok kroz regulacijski ventil ovisi ne samo o tome koliko je ventil otvoren, tj. o hodu, ve i o
padu tlaka kroz ventil. Analizirat emo vezu izmeu protoka i pada tlaka s obzirom na poloaj
(otvorenost) ventila.

5-6 Odabir i dimenzioniranje regulacijskog ventila
Prilikom odabira regulacijskog ventila postoji puno vanih faktora, izmeu ostalog i:
a. rangeability procesa i najvei protok koji se javlja tijekom odvijanja procesa;
b. radno podruje koje treba regulirati;
c. pad tlaka kroz ventil pri najveem i najmanjem protoku;
d. priroda i stanje tekuine koja struji kroz ventil.

Rangeability regulacijskog ventila mora biti vee od rangeability procesa za odreenu sigurnosnu
granicu.
Osim dovoljnog rangeability-a, regulacijski ventili moraju biti u stanju i odravati protoke dosta
manje od najmanjeg protoka koji je potreban u procesu. Nadalje, najvei protok kroz ventil mora
biti vei od najveeg mogueg protoka u procesu. Kod veine procesa, radno podruje je usko, pa
regulacijski ventili odravaju vie-manje stalne protoke. U tom sluaju odabiru se ventili koji
rade pri 60 do 70 % punog kapaciteta. Meutim, postoje procesi u kojima se radni uvjeti znatno
mijenjaju, to znai da se mijenja optereenje. U takvim uvjetima koriste se ventili s
istopostotnom karakteristikom jer pruaju jednoliku osjetljivost na cijelom radnom podruju.
Priroda i stanje kapljevine imaju bitan utjecaj na odabir ventila. Pitanje pada tlaka na ventilu nije
vano samo za dimenzioniranje ve i za dinamiko vladanja ventila. Pravilan odabir
N.Bolf, Automatsko voenje procesa, REGULACIJSKI VENTILI 6

regulacijskog ventila zapravo je najvaniji za cjelokupni regulacijski krug. Ako je ventil
predimenzioniran, bit e uvijek samo djelomino otvoren, a minimalni protok kroz ventil koji se
je mogue regulirati bit e prevelik. Osim toga, donji dio karakteristike ventila esto nije
monotonog oblika. S druge strane, ako je dimenzionirani ventil premalen nee biti mogue
ostvariti najvei potreban protok.
Prilikom dimenzioniranja regulacijskih ventila povezuje se vie osnovnih jednadbi protjecanja u
slijedei opi oblik koji vrijedi za nestlaive kapljevine:

L V
p
q C
G

=
pri emu su:
q
L
protok kapljevine, izraen u galonima po minuti [gpm]
G specifina teina kapljevine u odnosu na vodu pri danim ili pri standardnim uvjetima
C
v
koeficijent ventila
p pad tlaka, [psi]
Koeficijent ventila, C
v
, definira se kao protoka vode u galonima po minuti pri razlici tlakova od
1.0 psi kad je regulacijski ventil potpuno otvoren. Koeficijent se za konkretni regulacijski ventil
odreuje se eksperimentalno. Koeficijent ventila za regulacijski ventil s linearnim gibanjem
osovine priblino je jednak kvadratu nominalne veliine ventila, pomnoenim s deset.

Za protok stlaivih kapljevina primjenjuju se korekcijski faktori. Oblik izraza je aproksimacija
jednadbe za izentropiki (stalna entropija) tok:

1
63, 3
g V
q C p =
pri emu su:
q
g
protok plina, [lb/hr]
C
v
koeficijent ventila
p razlika tlakova na ventilu [psi]
1
specifina teina prije ventila [lb/ft
3
]
Y faktor ekspanzije, omjer koeficijenata protoka za plin prema onom za kapljevinu kod istog
Reynolds-ovog broja; kree se od 0,667 do 1,0

U praksi je dimenzioniranje puno sloenije, pa se primjenjuju posebni programski alati.
Prikazane jednadbe daju samo osnovne odnose. Za detaljniji proraun potrebno se posluiti
literaturom i specifikacijama proizvoaa.
N.Bolf, Automatsko voenje procesa, REGULACIJSKI VENTILI 7

5-7 Dinamiko vladanje regulacijskih ventila
Dinamike karakteristike regulacijskog ventila ugraenog u cjevovod treba dobro poznavati. Na
slici 5-6 centrifugalna pumpa usisava kapljevinu iz spremnika i dostavlja je kroz predgrija u
destilacijsku kolonu. Regulira se protok kapljevine na ulazu u destilacijsku kolonu.

Slika 5-6 Primjer regulacije protoka
Ako pozorno razmotrimo raspodjelu pada tlaka du cijelog cjevovoda, dobit emo odreeni uvid
u dinamike karakteristike ventila. Primjer ukupne karakteristike centrifugalne pumpe prikazan
na slici 5-7.

Slika 5-5 Raspodjela ukupnog tlaka u cjevovodu
N.Bolf, Automatsko voenje procesa, REGULACIJSKI VENTILI 8


Tlak na izlazu iz pumpe opada iz vie razloga. Neki od njih su po prirodi statiki i nezavisni o
koliini kapljevine koja protjee kroz cjevovod. Prvi statiki gubitak je potencijalna energija
potrebna za dobavu kapljevine na visinu na kojoj se nalazi ulaz u kolonu. Drugi statiki gubitak
odnosi se na radni tlak destilacijske kolone to ga kapljevina mora svladati pri ulazu u kolonu.
Uz te statike gubitke, postoje i dinamiki gubici koji nisu vezani uz regulacijski ventil. Ti
dodatni dinamiki gubici rastu s kvadratom protoka kroz cjevovod. Razlozi su trenje u
cjevovodu, prolaz kroz predgrija i prigunu ploicu za mjerenje protoka. Nakon statikih i
dinamikih gubitaka, svi ostali gubici povezani su s regulacijskim ventilom.
Regulacijski ventil je usko grlo u pravom smislu rijei, ali ono je postavljeno sa svrhom. Da nije
usko grlo, ne bi moglo ni djelovati regulacijski. Porastom protoka kroz ventil smanjuje se udio
dinamikih gubitaka na ventilu, pa usko grlo postaje cjevovod.
Prilikom nabavke ventila obino se dobiva karakteristika ventila. To je krivulja poput one
prikazane na slici 5-2. Te krivulje predstavljaju ukupni dinamiki pad tlaka kroz regulacijski
ventil.
U praksi za svaki pojedini regulacijski ventil postoji familija krivulja osjetljivosti. Parametar za
crtanje familija takvih krivulja je postotak ukupnog dinamikog pada tlaka do kojeg dolazi na
regulacijskom ventilu. Slika 5-8 prikazuje familiju krivulja za istopostotni i linearni ventil. Na
ovoj slici %P
v
predstavlja gubitak na ventilu, koji je bio definiran na slici 5-7 kao postotak
ukupnih dinamikih gubitaka.
Vano je uoiti da se osjetljivost ventila moe znatno promijeniti kad je pad tlaka kroz ventil
manji od ukupnog dinamikog pada tlaka. To je vrlo vano kod ugaanja regulacijskog kruga.

Slika 5-8 Utjecaj promjene pada dinamikog tlaka na karakteristiku regulacijskog ventila

N.Bolf, Automatsko voenje procesa, REGULACIJSKI VENTILI 9

5-8 Prekid napajanja
injenica je da e tijekom rada povremeno doi do prekida napajanja, a time i prestanka rada
regulacijskog ventila. Bez obzira na to djeluje li izvrna sprava pneumatski, hidrauliki ili
elektriki, pojavit e se izvanredno stanje. Prilikom prekida napajanja, u pravilu, postoje tri
mogunosti:
a. Regulacijski ventil se u potpunosti otvara;
b. Regulacijski ventil ostaje u zadnjem poloaju;
c. Regulacijski ventil se u potpunosti zatvara.
Odluka o nainu djelovanja u ovakvim situacijama donosi se na temelju analize djelovanja
procesa i analize sigurnosti. To je vrlo vaan dio voenja procesa.


PREGLED POGLAVLJA REGULACIJSKI VENTILI

- svrha i djelovanje regulacijskih ventila, aktuatora i pozicionera
- vanost i proraun koeficijenta ventila i dimenzioniranje