POMOLOGIA CROATICA Vol. 11 - 2005., br.

3-4

Izvorni znanstveni lanak Original scientific paper

Fero-kloroza kruaka na junim obroncima Zagrebake gore

Iron chlorosis of the pears in south hill-sides of Zagrebaka gora
I. Miljkovi

SAETAK Provedena su istraivanja uzroka kloroze kruaka sorti Pastorica, Jakovka, Gellertova i Viljamovka na podlozi sjemenjaka Pyrus communis u vonjacima na obroncima Zagrebake gore (lokaliteti: estine, estinski kraljevac, Graani, Pustike i Dolje). Kruke su uzgojene u podruju humidne klime na antropogeniziranom smee karbonatnom tllu koje je razvijeno na podlozi lapora miocenske geoloke formacije. Ustanovljeno je da se fero-kloroza javlja zbog poremeaja u primanju eljeza na tlu koje sadri vie od 20 do 22% aktivnog vapna, a ima alkalnu reakciju tla s pH od 8,0 do 8,5. Zdrava stabla istih sorti postiu dobru vegetativnu razvijenost na tlu alkalne reakcije s pH od 7,5 do 7,9 i koliinu aktivnog vapna od 15 do 18%. Lie klorotinih stabala sadravalo je znatno nie koncentracije Fe ili imalo nepovoljan omjer P/Fe od klorotinog lia. Osim toga klorotino lie je sadravalo signifikantno vie P, K i imalo nepovoljniji omjer K/Ca od zdravog lia. Koncentracija N, Mg i Mn bila je podjednaka u zdravom i klorotinom liu.
Kljune rijei: kruka, fero-kloroza, karbonatno tlo

ABSTRACT The research was carried out on the cause of chlorosis of pears of the varieties Vicar of Wingfield, Jacobs, Beurre Hardy and Williams on rootstock seedling

139

I. Miljkovi: Fero-kloroza kruaka na junim obroncima Zagrebake gore

Pyrus communis in the orchards on the hillsides of Zagrebaka gora (localities: estine, estinski kraljevac, Graani, Pustike and Dolje). The pears were grown in an area of humid climate on anthropogenised brown calcareus soil developed on marly soil of the Miocene geological formation. It was found that iron chlorosis occurred due to disturbance in getting iron in the soil containing over 20 to 22% of active lime and having alkaline soil reaction with pH from 8.0 to 8.5. Healthy trees of the same varieties achived good vegetative development in the soil of alkaline reaction with pH from 7.5 to 7.9 and the amount of active lime from 15 to 18%. Leaves of the chlorotic trees contained significantly lower Fe concentrations and had unfavourable P/Fe ratio of chlorotic leaves. Besides, chlorotic leaves contained significantly higher P and k and had more unfavourable K/Ca ratio than the healthy leaves. The N, Mg and Mn concenttration was equal in healthy and chlorotic leaves. Key words: pear, iron chlorosis, calcareus soil

UVOD Na junim obroncima zagrebake gore (estine, estinski kraljevac, Graani, Pustike i Dolje) u sklopu malih posjeda vrlo je razvijena voarska proizvodnja. Vonjaci su ovdje preteno mjeoviti a najvie se uzgajaju: kruke, jabuke, ljive, breskve, trenje, orasi, ribiz, malina i jagoda. Na pojedinim vokama se zapaa kloroza lia. Budui da na ovom podruju prevladavaju antropogenizirana mineralno karbonatna smea tla (Graanin, 1951.), odnosno pararendzine smee karbonatne na vapnenim laporima (Kovaevi et al. 1968.), tj. tla koja se mogu okarakterizirati kao prakaste gline dobre prirodne dreniranosti, alkaline reakcije s relativno visokim sadrajem gline, to na pojedinim vokama uoavamo simptome razliitih kloroza, od kojih je po karakteristinim simptomima najea ona svojstvena poremeaju u primanju eljeza. Kako ovakvih tala na podruju sjeverozapadne Hrvatske ima puno, to je interesantno utvrditi uz koje se okolnosti na njima pojavljuje ovo fizioloko, neparazitarno, oboljenje. Za poljoprivrednu praksu je vano znati relacije izmeu voaka i osnovnih svojstava ovih karbonatnih tala, kako bi se prije podizanja vonjaka moglo objektivno ocijeniti stupanj njihove prikladnosti za voke, predvidjeti i izbjei klorozu, koja odraava vrlo nepovoljan uinak na rast, rodnost i kvalitetu plodova. U naim ranijim

140

I. Miljkovi: Fero-kloroza kruaka na junim obroncima Zagrebake gore

istraivanjima, koja smo provodili na podruju Istre, Ravnih kotara i Slavonije, Gliha, Miljkovi i Pauli, (1972.), Miljkovi i Hadrovi, (1977.), Miljkovi et al (1975., 1977.) ustanovili smo uz koje se okolnosti pojavljuje fero-kloroza kruaka cijepljenih na podlozi dunje i sjemenjacima Pyrus communis. Rezultati istraivanja su pokazali da se fero-kloroza istih sorti na istim podlogama ne javlja u svim ekologijskim uvjetima uz podjednake okolnosti, ve da ovisi o itavom nizu faktora vanjske, a naroito edafske prirode. Osim toga naa ranija istraivanja su pokazala da nam rezultati istraivanja do kojih su doli strani istraivai ne mogu sa sigurnou posluiti pri ocjeni prikladnosti tla za uzgoj voaka kada se radi o karbonatnim tlima, ve da treba imati rezultate vlastitih istraivanja o osjetljivosti kruaka na generativnim i vegetativnim podlogama ovisno o svojstvima tla. Da pridonesem boljem poznavanju uzroka fero-kloroze kruaka na seriji smee karbonatnih tala na vapnenim laporima provodio sam tijekom 4 godine zapaanja i istraivanja okolnosti uz koje se na krukama javlja fero-kloroza. Istraivanja su provedena na velikom broju uzoraka tla uzetih ispod zdravih i klorotinih stabala, kao i uzoraka lia sa zdravih i klorotinih stabala najvie zastupljenih sorti kruaka u privatnim vonjacima na podruju estina, estinskog kraljevca, Graana, Pustika i Dolja. Na kraju su odabrani reprezentativni uzorci za koje se iznose i rezultati istraivanja. PREGLED LITERATURE Fero-kloroza kruaka je vrlo sloen i znanstveno nedovoljno prouen problem. Ako se sumiraju rezultati istraivanja iz domae i strane znanstvene i strune literature, tada se vidi da to fizioloko oboljenje moe prouzroiti itav niz faktora, meu kojima se kao najvaniji istiu: niska razina aktivnog eljeza u tlu (Oserkowsky, 1933., Wallace i Lunt, 1960.), oteano primanje, odnosno inaktivacija eljeza u tlu, (Berthelet i Drouineau, 1943, Drouineau, 1948.; Guennelon, 1961.; Kanjivec, 1968.; Ivanov 1968..) ili ve primljenog u biljci (Bennet, 1945.; Brown i Holmes, 1956.; Cain, 1954.; Ivanov i Soltanovi, 1971.), nepovoljna prozranost tla (Graanin, 1938.), i nepovoljne klimatske prilike (niske ili visoke temperature, radijacija itd). Inaktivaciju eljeza u tlu uvjetuju vee koliine karbonata (Drouineau, 1941., 1944.; Juste et al. 1961.; Kanjivec, 1968.), bikarbonata (Porter i Thorne, 1955.), alkalina reakcija tla (De Kock, 1955.; Liwerant, 1960.; Walace i Lunt,

141

I. Miljkovi: Fero-kloroza kruaka na junim obroncima Zagrebake gore

1960.; Kanjivec, 1968.; Ivanov, 1968.), poveana razina fosfora u tlu (De Kock i Hall, 1955.), antagonistiki odnos izmeu eljeza i nekih mikroelemenata (Mn, Ni, Cu, Zn) itd. Budui da se fero-kloroza kruaka najee javlja na karbonatnim tlima, to za praksu ima veliko znaenje utvrditi okolnosti uz koje se javlja ovo oboljenje, kako bi se pridonijelo pouzdanijoj ocjeni stupnja prikladnosti karbonatnih tala za uzgoj kruaka. Doista je ta problematika u literaturi najee rjeavana, pa emo ukratko iznijeti pregled najvanijih podataka. Odmah elim spomenuti da se na pojedinim karbonatnim tlima kloroza javlja uz razliitu razinu ukupnih karbonata, aktivnog vapna i reakciju, to oteava analognu primjenu rezultata stranih istraivanja i nalae potrebu sustavnih istraivanja za svaku seriju tla u pojedinim klimatskim podrujima. Na to ukazuju i rezultati istraivanja u naoj zemlji (Gliha, Miljkovi i Pauli, 1972.; Miljkovi, Dugali i Ivekovi, 1975.; Miljkovi i Hadrovi, 1977.; Miljkovi et al., 1977., Miljkovi 1978.). No, u jednom se svi istraivai slau, a to je da su kruke cijepljene na dunji znatno osjetljivije na klorozu nego ako se uzgajaju cijepljene na generativnim podlogama. Prema istraivanjima Berthelet i Drouineau (1943.) ustanovljeno je da kruke cijepljene na dunji obolijevaju od kloroze na karbonatnim tlima koja sadre vie od 8% aktivnog vapna. Nasuprot tome Breviglieri (1941.) je utvrdio da kruke na podlozi dunje obolijevaju od fero--kloroze ukoliko tlo sadri vie od 4% aktivnog vapna. Nadalje su znaajna istraivanja Henke i Mihatseha (1963.), koji su takoer utvrdili klorozu kruaka na karbonatnim tlima uz 3,3 do 4% aktivnog vapna. Na temelju istraivanja Depardona i Burona (cit. Coutanceau, 1953.,) kruke na dunji MA oituju simptome kloroze na tlu uz 2,0 do 4,1% aktivnog vapna. Meutim, ima sluajeva kad se kloroza kruaka na dunji javlja i uz znatno nie koliine vapna. Tako su npr. Just, Delmas i Lasser (1961.) utvrdili klorozu kruaka na tlu uz 0,5 do 2,5% aktivnog vapna. Prema istraivanjima Glihe, Miljkovia i Paulike (1972.) kruke na dunji oituju simptome fero-kloroze u ekolokim uvjetima Ravnih kotara na aluvijalnom tlu koje sadri 0,9 do l,37% aktivnog vapna i ima alkalnu reakciju (pH 8,0 do 8,3). U ekolokim uvjetima istone Slavonije ustanovili su Miljkovi, Dugali i Ivekovi (1975.) fero-klorozu kruaka cijepljenih na dunji, a uzgajanih na ernozemu koji u zoni rizosfere sadrava od 1,5 do 3,5% aktivnog vapna i ima slabo alkalinu do alkalinu reakciju. Sline podatke navode Miljkovi et al. (1977.) na temelju istraivanja s uzgojem kruaka na euterinom smeem tlu na

142

I. Miljkovi: Fero-kloroza kruaka na junim obroncima Zagrebake gore

karbonatnom lesu. O osjetljivosti pojedinih sorti kruaka na podlozi dunje na fero klorozu izvjetavaju Miljkovi i Hadrovi (1977.). Manje je podataka o osjetljivosti kruaka cijepljenih na generativnim podlogama na fero-klorozi na karbonatnim tlima. Prema Principiu (1958.) kruke na generativnim podlogama podnose i do 10% aktivnog vapna u tlu. Na temelju istraivanja rasta i pojave kloroze kruaka u ekolokim uvjetima Ravnih kotara Gliha, Miljkovi i Pauli (1972.) izvjetavaju da na aluvijalnim tlima, razliitog stupnja erodiranosti i skeletoidnosti, kruke na generativnim podlogama obolijevaju od fero-kloroze ve u etvrtoj, odnosno estoj vegetaciji, ukoliko tlo u profilu rizosfere sadri od 6 do 8% aktivnog vapna i ima alkalinu reakciju (pH 8,0 do 8,3). Prema istraivanjima Fata Del Bosco (1963.) kruke na generativnim podlogama boluju od fero-kloroze na tlu uz pH 8,3, dok prema Kanjivecu (1968.) uz alkalnu reakciju tla (pH 8,5) kruke praktino ne mogu primati eljezo iz tla. Na osnovi istraivanja Miljkovi (1978.) kruke cijepljene na generativnim podlogama, a uzgajane na nerazvijenom smee karbonatnom tlu na karbonatnom fliu u Istri oituju prve simptome fero-kloroze u estoj vegetaciji, a zatim se intenzitet kloroze iz godine u godinu poveava, ukoliko je reakcija tla u zoni rizosfere (do dubine od 60 cm) alkalina s pH od 8,0 do 8,4, a koliina aktivnog vapna vea od 10%. Klorotino lie sadravalo je signifikantno vie fosfora i kalija a manje eljeza. Na smee karbonatnom tlu koje je do dubine od 60 cm imalo neutralnu reakciju (pH 7,0 do 7,8) i u prosjeku ispod 6% aktivnog vapna kruke do kraja 10 vegetacije nisu oitovale simptome fero-kloroze. Kako vidimo nije jednostavno ocijeniti stupanj pogodnosti karbonatnih tala za uzgoj kruaka. Stoga je svaki prilog na temelju istraivanja u razliitim ekologijskim uvjetima od osobitog znaenja za bolje sagledavanje cjelokupne problematike intenzivnog uzgoja kruaka na karbonatnim tlima.

OBJEKT ISTRAIVANJA I METODE RADA Istraivanja uzroka kloroze kruaka obavljena su tijekom 4 godine u malim, privatnim mjeovitim vonjacima na junim obroncima Zagrebake gore i to na podruju estina, estinskog kraljevca, Graana, Pustika i Dolja. U tim vonjacima se uz voke esto uzgajaju potkulture i to uglavnom razliito

143

I. Miljkovi: Fero-kloroza kruaka na junim obroncima Zagrebake gore

povre (mrkva, perin, celer, cikla, salata, luk, zelje, graak, grah i drugo povre.). Na pojedinim stablima uestalo se pojavljuje fero-kloroza, koju smo pratili tijekom 4 vegetacije. Za istraivanja smo odabrali 10 do 15 godina stara stabla najee uzgajanih sorti: Pastorica, Viljamovka, Gellertova i Jakovka. Sve su sorte uzgajane na podlozi sjemenjaka Pyrus communis L. Openito moemo rei da su zdrava stabla postigla vrlo dobru vegetativnu razvijenost, dok su klorotina stabla neto zaostala u razvijenosti. Radi utvrivanja okolnosti uz koje se na antropogeniziranom mineralno karbonatnom smeem tlu na vapnenim laporima pojavljuje fero-kloroza kruaka, obavio sam istraivanja svojstava tla ispod zdravih i klorotinih stabala. Od svojstava tla istraivali smo fizikalna svojstva, kemijska svojstva i teksturu. Isto tako istraivao sam i poremeaje u hranidbi analizama kemijskog sastava zdravog i klorotinog lia, odnosno stupanj opskrbljenosti lia biogenim elementima. Od biogenih elemenata istraivani su: duik, fosfor, kalij, kalcij, magnezij, mangan i eljezo, a uz to su odreeni i odnosi izmeu kalcija i kalija (po De Kocku) i omjer izmeu koliine fosfora i eljeza, kako bi se dobio uvid u to koliko je eljeza inaktivirano s fosforom, odnosno predstava o realnoj vrijednosti slobodnog ili aktivnog eljeza i onog vezanog, koji se javlja kao ukupno eljezo. Od fizikalnih svojstava utvrdili smo kapacitet tla za vodu, kapacitet tla za zrak i porozitet po Graaninu. Teksturni sastav tla u destiliranoj vodi i Na pirofosfatu odreen je pipet metodom po Graaninu. Od kemijskih svojstava odredili smo reakciju tla (pH u H2O i n/KCl- u), potenciometrijski, ukupne karbonate volumetrijskom metodom po Scheibleru, aktivno vapno po metodi Droineau-Gale, koliinu humusa po Tjurinu, a pristupani fosfor i kalij po metodi Egner Riehm Domingu, odnosno Al metodom. Foliarne analize obuhvaaju koliinu ukupnog N po Kjeldahlku, P i K po Neubauer Schneiderovoj metodi (spektrofotometrijski i plamenfotometrijski), koncentracija Ca, Mg, Mn i Fe pomou atomskog apsorpcijskog spektrofotometra (aparat firme Bekman). Rezultati istraivanja kemijskog sastava lia obraeni su varijaciono statistiki. Opravdanost razlika izmeu sadraja pojedinih elemenata, omjera izmeu Ca i K, i P i Fe u zdravim i klorotinim listovima utvrena je f testom. ISTRAIVANJE SVOJSTAVA TLA

144

I. Miljkovi: Fero-kloroza kruaka na junim obroncima Zagrebake gore

Rezultati istraivanja fizikalnih svojstava tla izneseni su na tablici 1. Na tablici se vidi da je tlo u odnosu na retencijski kapacitet za vodu, kapacitet za zrak i porozitet vrlo povoljno za uzgoj kruaka.
Tablica 1. Table 1. Fizikalna svojstva tla ispod zdravih i klorotinih stabala kruaka Physical soil properties under healty and clorotic pear trees Kv (vol %) Retencioni kapacitet za vodu Water holding capacity 45,5 44,2 44,3 44,5 45,0 45,5 44,3 42,5 43,3 42,0 43,5 42,6 44,3 45,0 42,5 Kz (vol %) Kapacitet za zrak Air holding capacity 12,0 10,1 8,2 11,5 9,2 6,0 10,8 9,6 7,5 11,3 9,6 7,0 10,2 9,1 6,0 P (vol %) Prozitet Total pore space 57,5 54,3 52,5 55,0 54,2 51,5 55,1 52,1 51,0 53,3 53,1 49,6 54,5 54,1 48,5

Profil Profile

Dubina tla Soil depth 0 - 20

20 - 40 40 - 60 0 - 20

20 - 40 40 - 60 0 - 20

20 - 40 40 - 60 0 - 20

20 - 40 40 - 60 0 - 20

20 - 40 40 - 60

Rezultati istraivanja mehanikog sastava tla (teksture) izneseni su na tablici 2.

Tablica 2. Table 2.

Mehaniki sastav tla ispod zdravih i klorotinih stabala kruaka Texture of soil under healthy and chlorotic pear trees

145

I. Miljkovi: Fero-kloroza kruaka na junim obroncima Zagrebake gore

U vodi in H2O Sorta Variety Stanje State Dubina tla cm % estica particles mm 2 0,2 0,02 - 0,2 - 0,02 0,002 0 - 20 Zdravo 20 - 40 Healthy 40 - 60 0 - 20 Klorotino 20 - 40 Chlorotic 40 - 60 0 - 20 Jakovka Jacobs Zdravo 20 - 40 Healthy 40 - 60 0 - 20 Jakovka Jacobs Gellert B. Hardy Gellert B. Hardy Klorotino 20 - 40 Chlorotic 40 - 60 Zdravo Healthy Klorotino Chlorotic 0 - 20 20 - 40 0 - 20 20 - 40 3,6 3,9 3,0 4,0 2,8 17,0 20,1 28,2 24,8 17,2 47,6 53,0 44,2 50,0 57,6 31,8 23,0 24,6 21,2 22,4 1,0 2,4 1,9 2,6 1,8 6,8 19,8 42,0 31,4 1,6 10,9 5,7 44,2 22,0 35,1 48,9 9,8 23,4 6,9 1,5 10,2 48,4 31,4 10,0 6,9 5,2 8,4 10,2 48,4 72,2 31,1 12,4 12,1 2,2 6,4 2,7 15,7 66,6 15,0 1,3 3,3 4,1 21,1 14,3 56,6 63,0 19,0 18,6 0,6 1,4 3,5 22,7 52,0 21,8 1,2 3,9 20,7 56,0 <0,002 - 0,2 19,4 1,4

U-in Na pirofosfatu % estica particles mm 2 0,2 0,02 11,2 15,2 10,6 11,0 9,7 16,0 49,6 49,7 49,0 17,0 17,2 10,0 15,4 20,5 21,5 14,8 0,02 0,002 49,6 48,2 57,4 65,4 63,0 58,0 28,6 30,2 29,9 37,5 31,0 41,6 39,8 35,8 37,7 43,8 <0,002 37,8 35,4 31,4 22,2 26,0 23,8 15,4 13,2 14,2 44,0 50,2 47,4 42,4 41,4 38,2 39,6 48,7 38,4 39,5 16,2 17,3 17,8 21,4 24,2 31,0 46,8 37,4 32,9 45,7 46,8 44,5 43,4 SS index po - by Vageler

Pastorica Vicar of Wingfield Pastorica Vicar of Wingfield

Na tablici 2 je vidljivo da se tlo analizirano u destiliranoj vodi po teksturi moe oznaiti kao ilovaa do glinasta ilovaa, a na temelju disperzije u natrijevu pirofosfatu kao prakasto glinasta ilovaa do laka glina, dok su mikrostrukturni agregati (SS index po Vageleru) malo stabilni. Rezultati istraivanja kemijskih svojstava tla ispod klorotinih stabala izneseni su na tablici 3.
Tablica 3. Kemijska svojstva tla ispod klorotinih stabala kruaka na podlozi sjemenjaka Pyrus communis L.

146

I. Miljkovi: Fero-kloroza kruaka na junim obroncima Zagrebake gore

Table 3. Some soil characteristics under chlorotic pear trees on rootstock seedling Pyrus communis L. Pristupaan Available P2O5 15 5 5 9 7 7 24 1,5 15 15 14 9 12 9 8 21 19 15 K2O 12 5 3 25 11 4 12 8 8 6 5 4 14 4 4 15 4 3

Sorta Variety Pastorica Vicar of Wingfield Pastorica Vicar of Wingfie Gellert Beurre Hardy Gellert Beurre Hardy Jakovka Jacobs Viljamovka Williams

Profil Dubina tla Soil depth Profile (cm) 0 - 20 20 - 40 40 - 60 0 - 20 20 - 40 40 - 60 0 - 20 20 - 40 40 - 60 0 - 20 20 - 40 40 - 60 0 - 20 20 - 40 40 - 60 0 - 20 20 - 40 40 - 60

pH H2O 7,8 8,1 8,1 8,1 8,2 8,5 8,1 8,2 8,5 8,0 8,0 8,2 8,0 8,1 8,2 8,0 8,1 8,2 n/KCl 7,1 7,2 7,1 7,2 7,3 7,2 7,1 7,1 7,2 6,9 7,0 7,0 6,9 7,1 7,1 7,0 7,1 7,1

CaCO3 ukupno total 58,9 59,2 59,0 50,7 51,5 47,8 55,9 59,0 62,0 45,8 46,0 48,2 51,9 47,5 50,0 48,1 47,2 50,3 aktivno available 31,1 33,3 34,1 26,6 21,4 23,9 37,1 39,6 35,6 27,2 25,5 31,8 20,0 22,0 25,9 22,1 22,2 26,3

% humus 3,0 2,6 0,8 3,2 2,7 1,2 2,9 1,8 1,0 3,0 2,4 1,2 2,9 2,0 1,2 3,1 2,7 1,3

Na tablici 3 je vidljivo da je tlo ispod klorotinih stabala alkaline reakcije i da sadri od 45 do 62% ukupnih karbonata, a od 20 do 34% aktivnog vapna (DG index). Koliina karbonata gotovo je podjednaka na dubini od 20 do 60 cm, jer se radi o antropogeniziranom tlu. Humusom je tlo umjereno opskrbljeno do dubine do 40 cm, a slabo na dubini od 40 do 60 cm. Openito se moe rei da je opskrba humusom za uzgoj kruaka dobra. Pristupanim fosforom i kalijem tlo je uglavnom siromano. Izuzetak ine profili br. 3 i 6 u kojima je opskrbljenost pristupanim fosforom dobra. Rezultati istraivanja kemijskih svojstava tla ispod zdravih stabala predstavljeni su na tablici 4.
Tablica 4. Kemijska svojstva tla ispod zdravih stabala kruaka na podlozi sjemenjaka Pyrus communis L.

147

I. Miljkovi: Fero-kloroza kruaka na junim obroncima Zagrebake gore

Table 4. Chemical soil characteristics under healthy pear trees on rootstock seedling Pyrus communis L. Pristupaan Available P2O5 29 3 6 15 3 2 25 11 4 15 10 7 18 11 4 19 14 6 K2O 25 13 16 19 7 9 28 19 15 14 13 7 20 16 5 22 18 7

Sorta Variety Pastorica Vicar of Wingfield Pastorica Vicar of Wingfield Gellert Beurre Hardy Gellert Beurre Hardy Jakovka Jacobs Viljamovka Williams

Profil Dubina tla Soil depth Profile (cm) 0 - 20 1 20 - 40 40 - 60 0 - 20 2 20 - 40 40 - 60 0 - 20 3 20 - 40 40 - 60 0 - 20 4 20 - 40 40 - 60 0 - 20 5 20 - 40 40 - 60 0 - 20 6 20 - 40 40 - 60

pH H2O 7,9 7,9 8,0 8,0 7,9 8,1 7,8 7,9 8,1 7,9 8,0 8,1 7,8 7,6 7,8 7,5 7,7 7,9 n/KCl 7,0 6,9 6,9 7,0 6,9 7,1 6,8 6,9 7,0 6,9 7,1 7,1 6,9 6,7 6,9 6,4 6,6 6,8

CaCO3 ukupno total 16,6 12,4 13,6 42,1 43,2 35,0 40,2 42,0 46,0 40,6 39,0 42,4 35,0 32,0 36,2 39,0 39,5 40,5 aktivno available 12,7 9,6 10,0 17,7 18,5 16,1 18,2 18,2 18,5 15,6 17,6 15,6 16,2 15,1 16,5 15,0 14,5 16,2

% humus 3,2 2,7 1,3 2,9 2,5 1,0 2,8 1,9 1,4 3,5 2,8 1,6 2,9 2,6 1,0 3,2 2,4 1,6

Na tablici je vidljivo da je tlo ispod zdravih stabala slabo alkalino do alkalino, kao i da sadri od 12 do 40% ukupnih karbonata a 9,6 do 18,5% aktivnog vapna. Humusom je tlo do dubine od 0 do 40 cm umjereno do praktino dobro opskrbljeno a na dubini od 40 do 60 slabo opskrbljeno. Openito se moe rei da tlo u profilu do 60 cm, tj. do dubine na kojoj se prostire glavnina korijenove mree sadri dovoljno humusa za intenzivni uzgoj kruaka. Pristupanim fosforom i kalijem tlo je umjereno opskrbljeno samo do dubine od 0 do 20 cm, a slabo na veim dubina, a pogotovo na dubini ispod 40 cm. ISRAIVANJE KEMIJSKOG SASTAVA LIA

148

I. Miljkovi: Fero-kloroza kruaka na junim obroncima Zagrebake gore

Rezultati istraivanja kemijskog sastava lia izneseni su na tablici 5.

Tablica 5. Table 5. Kemijski sastav lia zdravih i klorotinih stabala sorti kruaka na sjemenjaku Pyrus Communis L. The mineral elements content in the healthy and clorotic leaves of pears varieties on rootstocks seedling Pyrus Communis L. Gellert Beurr Hardy Zdravo Klorotino Healthy Clorotic 2,56
++ ++

Pastorica Vicar of Winfield Zdravo Klorotino Healthy Clorotic %N %P %K % Ca % Mg ppm Fe ppm Mn Ca/K P/Fee
+ ++

Jakovka - Jacobs Zdravo Healthy 2,35 0,16 0,92 1,96 0,30 70 31 21,3
++

Klorotino Clorotic 2,40 0,29 1,47 1,82 0,43 91+ 51 12,3 31,8
++ ++ ++

Viljamovka William's Zdravo Klorotino Healthy Clorotic 2,28 0,20 0,91 1,75 0,30 92++ 31 16,4 21,7
+

2,45 0,15 0,90 1,65 0,36 95++ 54 18,3

+

2,50 0,26 1,82 2,20 0,58 55 38 12,0 47,2

++

2,40 0,26 1,44 0,72 73 28

++ ++ ++

2,30 0,27+ 1,60++ 2,25 0,51 83 42 14,0 32,5++

0,15 0,75 2,45 0,64 73 34 32,6 20,0

2,05

14,2 35,6
++

15,7 p < 0,05 p <0,01

22,8

Na tablici je vidljivo da je zdravo i klorotino lie kruaka dobro do visoko opskrbljeno: duikom, fosforom, kalijem, kalcijem, magnezijem i manganom, a slabo opskrbljeno eljezom. Nadalje valja istai razlike u kemijskom sastavu zdravog i klorotinog lia. Klorotino lie sadri signifikantno vie fosfora, i kalija, a podjednako duika, magnezija i mangana. Koncentracija eljeza vea je u zdravom liu sorti Pastorica i Viljamovka, i ta je razlika statistiki opravdana. Podjednako eljeza sadri klorotino i zdravo lie sorte Gellert, ali je za klorotino lie nepovoljniji odnos izmeu fosfora i eljeza, to ukazuje da je vjerojatno dio eljeza inaktiviran s fosforom. Slian je sluaj i s koncentracijom eljeza u klorotinom liu Jakovke. Naime, klorotino lie sadri signifikantno vie eljeza od zdravog lia, ali ima visoko signifikantno nepovoljniji omjer izmeu fosfora i eljeza nego to ga ima zdravo lie. Omjer izmeu kalcija i kalija, tj. De Kockov faktor pokazuje da zdravo lie ima signifikantno vee vrijednosti od klorotinog lia. To je, 149

I. Miljkovi: Fero-kloroza kruaka na junim obroncima Zagrebake gore

kao to je poznato, jedan od indikatora prema kojem je poremeaj omjera izmeu ova dva elementa jedan od znakova da se radi o fero-klorozi, a ne o nekom drugom fenomenu. Da se radi o fero-klorozi indicira i omjer izmeu fosfora i eljeza, jer klorotino lie ima signifikantno nepovoljniji omjer od zdravog lia.

RASPRAVA Kad usporedimo rezultate istraivanja okolnosti uz koje se javlja ferokloroza kruaka na junim obroncima Zagrebake gore na antropogeniziranom smee karbonatnom tlu na vapnenim laporima s naim ranijim istraivanjima na nerazvijenom smeekarbonatnom tlu u Istri (Miljkovi, 1978.) i na aluvijalnim tlima razliitog stupnja erodiranosti, skeletoidnosti i s razliitim koliinama karbonata u ekolokim uvjetima Ravnih kotara (Gliha, Miljkovi, Pauli, 1972.), kao i s rezultatima iz strane znanstvene i strune literature (Fata Del Bosco, 1963.; Kanjivec, 1968. i drugi) tada vidimo da nema podudarnosti glede pojave kloroze kruaka na sjemenjaku i koliine aktivnog vapna, kao i alkaliteta tla. Sva dosadanja istraivanja pokazuju da se kloroza kruaka na sjemenjaku Pyrus communis pojavljuje na karbonatnim tlima uz alkalinu reakciju (pH vei od 8,0 do 8,5) i koliinu aktivnog vapna veu od 8 do 10%. Nasuprot tome na junim obroncima Zagrebake gore, odnosno na antropogenizirano smee karbonatnom tlu na vapnenim laporima kruke ostaju zdrave i dobro se razvijaju uz alkalinu reakciju s pH vrijednostima od 7,9 do 8,0 i uz 15 do 18% aktivnog vapna. Kloroza kruaka na sjemenjaku ustanovljena je uz alkalinu reakciju pH od 8,0 do 8,5 uz prisutnost aktivnog vapna iznad 20 do 22%. To nam pokazuje da je problem fero-kloroze vrlo sloen i da ovisi pored reakcije tla i koliine aktivnog vapna o nizu imbenika a primarno o grai matinog supstrata, odnosno podrijetla ili prirodi karbonata koji se nalaze u tlu. Osim toga treba istai da je tlo ispod kruaka na obroncima Zagrebake gore vrlo povoljnih fizikalnih svojstava, prikladne teksture i da sadri relativno dosta humusa. Osim toga zbog uzgoja potkultura (povra) tlo se redovito gnoji zrelim stajskim gnojem i uestalo ratilima prorahljuje, jer se korovi unitavaju mehanikom obradom a ne herbicidima. Inae su pravilnosti, glede sadraja mineralnih elemenata u liu zdravih i klorotinih stabala, analogne onima iz domae i strane literature, kada se radi o fiziolokom oboljenju fero-klorozi. Kloroza je, uvjetovana poremeajem u ishrani kruaka eljezom, bilo da se radi o inaktivaciji eljeza u tlu pa radi toga smanjenoj koliini u pristupanom obliku ili da se radi o naknadnoj inaktivaciji eljeza u 150

I. Miljkovi: Fero-kloroza kruaka na junim obroncima Zagrebake gore

liu. Ivanov i Ogiljan (1961) su utvrdili da se kod jabuka oboljelih od ferokloroze u korijenu osjetno smanjuje koliina aktivnog eljeza, a poveava koliina ukupnog eljeza.Ujedno je utvreno da se na poetku pojave kloroze u liu poveava koliina ukupnog eljeza, a smanjuje koliina aktivnog eljeza. Prouavajui lokalizaciju inaktivnog eljeza u poetku njegove raspodjele utvrdili su Branton i Jacobson (1962.) cit. Miljkovi (1978.) da parenhimske stanice korijena zdravih biljaka sadre manje eljeza nego u biljaka koje odraavaju simptome nedostatka. Dakle, korijenje klorotinih biljaka je apsorbiralo dosta eljeza, ali je smanjeno njegovo prebacivanje u ksilem. Utvreno je da se od eljeza koje pritie u lie, u poetku velika koliina vee i inaktivira u floemu i pokrovnom parenhimu provodnih snopova. Tako lie zdravih stabala sorti Pastorica i Viljamovka sadri visokosignifikantno vie eljeza od klorotinog lia. Klorotino lie sorte Jakovke sadri signifikantno vie eljeza od zdravog lia, ali je omjer izmeu fosfora i eljeza znatno nepovoljniji nego u zdravom liu. To upuuje na loginu pretpostavku da je dio eljeza u klorotinom liu inaktivan, zbog vee koliine fosfora. Isto tako zdravo i klorotino lie sorte Gellertove ima podjednaku koliinu eljeza,ali je omjer izmeu fosfora i eljeza nepovoljniji u klorotinom liu. Klorotino lie u svih sorti sadri signifikantno vie kalija i fosfora nego zdravo lie. Koncentracija kalcija je vea u klorotinom nego u zdravom liu, ali ta razlika nije statistiki opravdana. Evidentna je i razlika za omjer Ca/K izmeu zdravog i klorotinog lia. ZAKLJUCI Na temelju provedenih istraivanja okolnosti uz koje se pojavljuje ferokloroza kruaka uzgajanih na podlozi sjemenjaka Pyrus communis na antropogeniziranom smee karbonatnom tlu na vapnenim laporima u junom podnoju Zagrebake gore (lokaliteti: estine, estinski kraljevac, Graani, Pustike i Dolje) mogu se izvesti sljedei zakljuci. Sorte kruaka: Pastorica, Gellertova, Jakovka i Viljamovka na podlozi sjemenjaka Pyrus communis obolijevaju od fero-kloroze na antropogeniziranom smee karbonatnom tlu alkalne reakcije s pH veim od 8,0 do 8,5 uz koliinu aktivnog vapna veu od 20 do 22%. Zdrava stabla istraivanih sorti postiu dobru vegetativnu razvijenost na istom tlu alkaline reakcije uz vrijednosti pH od 7,5 do 7,9 i koliinu aktivnog vapna ispod 15 do 18%

151

I. Miljkovi: Fero-kloroza kruaka na junim obroncima Zagrebake gore

Lie kruaka dobro je do bogato opskrbljeno: duikom, fosforom, kalijem, kalcijem, magnezijem i manganom, dok je klorotino lie slabo, a zdravo lie umjereno opskrbljeno eljezom. Klorotino lie sadri visoko signifikantno vie fosfora, kalija i eljeza i ima nepovoljniji omjer izmeu fosfora i eljeza i kalcija i kalija nego zdravo lie. Rezultati istraivanja odnose se na antropogenizirano smee karbonatno tlo na vapnenim laporima, odnosno silikatno karbonatnim troinama povoljne teksture i fizikalnih svojstava za uzgoj kruaka.

LITERATURA B e n n e t t, J.: Iron in leaves. Soil Sci. 60, 91-105, 1945. B e r t h e l e t, J. et G. D r o u i n e a u: La culture fruitiere dans les sols calcaires. C. R. Ac. Agr. p. 539, 1943. B r e v i g l i e r i, N.: Ricerche sul comportamento dei portainesti del pero e del pesco in raporto ad aleune caratteristiche pedologiche. Pubbl. della R. Univ. di Firenze, Tip. M. Ricci, 1941. B r o w n, J. C. and R. S. H o l m e s: Iron supply and interaction factors related to lime-induced chlorosis. Soil. Sci. 82, 507-519, 1956. C a i n, J. C.: Bluberry chlorosis in relation to leaf pH and mineral composition. Proc. Amer. Soc. Hort Sci. 59, 161-166, 1952. C o u t a n c e a u, M.: Arboriculture fruitieree. Pari, 1955. D e Kock, F. C.: Iron nutrition of plants at high pH. Soil Sci. 79, 167-175, 1955. 8. D e Kock, P. C., and A. H a l i: The phosphorous-iron relationship in genetical chlorosis. Plant Physiol. 30, 293-295, 1955. 9. D r o u i n e a u, G.: Une methode d'apprecitation du pouvoir chlorosant des sols calcaires. C. R. de PAc. d'Agrj. p. 1132, 1941. D r o u i n e a u, G.: L'arboriculture fruitiere et les problemes agronomiques particulieres aux sols calcadres. B. I. T. 41, p. 343, 1949. F a t a D e l B o s c o G.: Rieerche sulla clorosi ferrica dei fruttiferi. Riv. Ortofluorofrutt. Ital. No, l, 1963. G li h a, R., I M i l j k o v i , i N. P a u l i : Dinamika rasta kruaka i pojava kloroze u ekolokim uvjetima Ravnih kotara. Jugosl. voarstvo br. 19-20, 1972.

152

I. Miljkovi: Fero-kloroza kruaka na junim obroncima Zagrebake gore

G r a a n i n, M.: Kloroza vinove loze na otoku Visu. Arhiv Min. poljopr. Beograd, 1938. G u e n n e l o n, R.: L'evolution des techniques de lutt contre la chlorose. Journess Fruitieres d'Avignon, 1961. H e n k e, O., H. M i h a t s c h: Beitrage zum Stoffwechsel chlorotischer Pflanzen I. Mineralstoffwechsel. Albercht-Thear-Archive. (7-8), 521- 536, 1963. I v a n o v, S. M., B. A. O g i j a n: Izmenenie soderanija svjazanovo i rastvorimovo eljeza v razlinih organa jabloni pri zaboljevaniji hlorozom. Fiziologija rastenij, Tom 8, No 5, 1961. I v a n o v, S. M.: Funkcionalnye zabolevania plodovyh derevev. Fiziologia rastenii. Moskva, 10, 245-321, 1968. I v a n o v, S. M., I. I. S o l t a n o v i : Aktivnost eljeza v listjah plodovyh pri zabolevanii ih izvestkovym klorozom. Nedostatonost kor-nevovo pitani]a i funkoionalnye zabolevanija seljskohozjajstvenih ras-tenij. Akademija nauk Moldavskoj SSSR, Kienev, 1971. J u s t, C. J., D e l m a s e t, M. L a s s e r: Comparison de la remanence de sel fer de Sequestrats. C. R. Ac. Agr, 1961. K a n j i v e c, I. L: Mineralnoe pitanie plodovyh kultur. Fiziologia rastenii, Moskva, 10, 1968. L i w e r a n t, M. J.: Relatdon entre la chlorose des arbres fruitieres et la reaction du sol. C. R. Acad. Franc. 46, 352358. 1960. M i l j k o v i , L, L. D u g a l i , i V. I v e k o v i : Kloroza kruaka na ernozemu u istonoj Slavoniji. Jugoslav. voarstvo, br. 33-34, 137-148, 1975. M i l j k o vi , I, and A. Hadrovi: Iron chlorosis of pears in the nursery. Acta Horticulturae, 69, 135140, 1977. M i l j k o v i , I, V. I v e k o v i , S. D u g a l i , i A. H a d r o v i : Utjecaj fero-kloroze na rast i rodnost kruaka. Jugoslav. voarstvo, br. 39-40, 1977. M i l j k o v i , I., Fero-kloroza kruaka na smee-karbonatnom tlu u Istri., Jugosl. voarstvo, br. 44-45, str. 57-65, 1978. M i l j k o v i , I.: Fero-kloroza jabuka u Slavoniji. Jug.voarstvo br 44-45, 1978. O s e r k o v s k y, J.: Quantitative relation between chlorophyl and iron in green and chlorotic pear leaves. Plant Physiol. NO. 8, 449468, 1933.

153

I. Miljkovi: Fero-kloroza kruaka na junim obroncima Zagrebake gore

P o r t e r, I. K., and D. W. T h o r n e: Interrelation of carbon dioxide and bicarbonate ions in causing plant chlorosis. Soil Sci. 79, 373382, 1955. P r i n c i p i, P.: I terreni per la piante da frutto. Roma, 1958. W a l l a c e, T. and O. R. L u n t: Iron chlorosis in horticultural plants. A. Rewiew. Proc. Amer. Soc. Hort. Sci. 75, 819841, 1960.

Adresa autora Authors address: Prof. dr. sc. Ivo Miljkovi 10.000 Zagreb, azmanska 2

Primjeno - Received: 12. XII 2005.

154